1.

RAZVOJ TEHNOLOGIJE I INFORMATIKE

1.1. KRATKI PREGLED RAZVOJA INFORMATIKE

El
ekt
roničkor ačunaloje stroj za obradu podataka.
1. me hani z
acij
apos t
upkar a čunanja,automa t
s kaobr
ada
2. ob r
adompoda t
aka( račun anjem)upr avlj
apr ogra
m;promj
enompr
ogr
amamj
enj
ase
algoritam obrade

1820.-1830.g. p r
ogr ams kiupravlj
an ome hanič kor ačuna l
o;Ch ar
lesBa bba
ge- diferencijalni
st
roj(r j
ešava njekv adra t
nihjednadţbi),anali
tič kistroj(svielementidanaš
nj i
hr ačun ala)
1940. John Von Neumann - podaci za obradu i postupci obrade (programi) zapisani istom
notacij
omius kladišt
e nikodi zvoĎenjanai st
omme diju
1944. progra mskiupr a vlj
anoe l
ektrome haničkor el
ejn oračunal
o–Mark I., Howard Aiken,
aut
oma tskiipoz adan omr edoslj
edui zvoĎenjea ri
tme tič
kihilogičkihoperacij
a
1946. elektr
oni čkor ačun al
o–ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Calculator) –
18.000e lektroničkihc ijevi
,pov rš
ina6m∙12m,kon struktoriJ
.Ma uc hl
yiJ.P.Ec ke rt
1951. prvok ome rci
jalnor as
poloţivor ačunaloz azna nstveneiposlovneprimjen e–UNIVAC
(Universal Automatic Computer)
1976. prvoos obnor ačun al
oAppl eI I
1982. osob nor ačunalo–I BM PC,mr eţeračun ala
1990. Microsoft Windows (Windows 3.1)
1994. mob ilnar ačuna l
a–3. 000.000t r
a nzi
stora ,5mm∙5mm
2000. PDA (Personal Digital Assistant) –osobno digitalno pomagalo, WAP (Wireless
Application Protocol)
2001. Pentium 4, 1.5 GHz, 42.000.000 tranzistora

1.2. PODACI I INFORMACIJE –OSNOVNI POJMOVI

Podaci –fiz i
čkiopis
ipoj
mov a,i
deja,apst
rakcij
a
Poda cisl
uţ ezapr i
je
nosinforma ci
jaiz
me Ďuljudi
,pohran
ai nf
ormaci
jazabuduć
eupot
reb
e,
izvoĎenjen ovihinf
ormacijaob r
adompoda takapre
maodr eĎeni
mpr a
vili
ma
Informacije –značenj
apridruţenapoda c
ima
Informacijes l
uţekaobit
nie le
me ntiuprocesimaodluč
ivanjaiupr
avlj
anja

Informacijska znanost preds tavljarj

ešavanjepr oblemaz a pisaz na njaidj elotvorner a z
mje
ne
zna nj
auok virut ehn ološkihidr uštve
nihpot re baz ainforma c i
jama .
Os novuinf orma cijskez n anos t
ič ine
:teor
ijes us tava,zna nostoi nf orma c ij
i,te
or i
ja
informacijskih sustava, teorija komunikacija, semiotika, strukturiranje i organizacija
informacija,obl i
kov a njeb azapoda ta
ka,teorijakl asif
ikac ij
a ,t
eor ijaodl učivanjai
informacijsko-dokumentacijski sustavi.

Znan
ostorač
unal
imapre
dstavl
japrouč
avanj
epost
upa
kakoj
iopi
suj
u,pr
eur
eĎuj
uipr
enose
i
nfor
macij
e,t
ete
hnikaina
čininji
hovepri
mjene
.

Informatika upotr
ebl
ja
vame t
odeipomagal
aut
emelj
enenara
čunal
st
vuii
nfor
mac
ijs
koj
znan os
tiz arješ
avanj
ezada
takaupoje
dini
mpodruč
jimapr
imjen
e.

Prometna informatika usmje

renaj
er j
eša
v a
njuz adat
akaupodr
učj
ucest
ovn
og,ţelj
ezni
čkog,
zračn
og,v odn og,p oštan
skogitel
ekomunikacij
skogpromet
apri
mjen
omme todaipomagal
a
kojasl
uţez aprikupljanj
e,obra
duirazdiobuinformaci
ja
.
1.3. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI

Inteligentni transportni sustavi s

ute
lema
ti
kom(
tel
ekomuni
kac
ija
maii
nfor
mat
ikom)podr
ţani
transportni sustavi.

Ra
zloz
iuvoĎenj
aITS-a:
- pov eč
anjekapacit
etaprometnica(pr
ometniznačaj
)
- s manj
enjezaga
Ďe nj
aok oli
ne( e
kološkiz
n a
čaj)
- uš t
edegori
va,vreme n
av oţnje(ekonomskiznač
aj)

1.
4.RAZDOBLJ
AUPRI
MJENIDI
GITALNI
HELEKTRONI
ČKI
HRAČUNALA

Skupna Podjela Stolno Mr e

ţ a
obrada vremena rač unal
o rač unala
Dekada 1960 1970 1980 1990 2000
Srednji Visoki Vrlo visoki Ultravisoki
0.xx µm vlsi
Tehnologija stupanj stupanj stupanj stupanj
tehnologije
integracije integracije integracije integracije
Posebna Prostorija s Poţ elj
i,
Smj
ešt
aj Stol Sveprisutnost
prostorija terminalima mobilnost
Korisnici Stručnj
ac i Specijalisti Pojedinci Skupine
Slovno- Tekst, Simboli, Skripti. zvuk,
Podaci Multimedija
broj
č a
ni vektori grafovi video
Svrha Pristup Prikaz Razmjena
Ra
čun
anj
e
primjene podacima podataka poruka
Pa mć e nje Biranje
Aktivnost Puš t
a nj
e Pitanja i
naredaba i naredaba i
korisnika programa odgovori
tipkanje postupaka
Operacije Proces Ure Ďiva nj
e Oblikovanje Pr
ir
eĎi
vanj
e
Its sustavi, e-
Posebno
Primjene Standardne Opć
e Komponente poslovanje,
razvijanje
e-uprava
Cobol,
Jezici PL/I, Basic Pascal, C C++, Java C#
Fortran
2.OSNOVEPROGRAMI
RNJ
AELEKTRONI
ČKOG RAČUNALA

2.1. POJAM ALGORITMA

Komunikacija jerazmje
načinj
eni
cailiidej
aizmeĎul
judi
,te
melj
isen
azaje
dni
čkom
dog ovor
uoz n
ačenj
ufizi
čki
hsimbol
a( podat
aka)koj
iopi
suj
upoj
move,č
inj
eni
ceil
iide
je.
Informacije –zna
č e
njapri
druţ
enapodac i
ma

Upotreba podataka:
- prijenos informacija
- poh ranai nformacij
az ab udućuupotr ebu
- ob ra dainf ormacij
a( i
zvoĎe njen
ovihi nfor ma
cij
anat
eme
ljupos
toj
eći
hpoda
taka
premaodr eĎeni
mpr avili
ma )
Pravila za rad s podacima nazivamo operacijama.
Podaci i operacije su osnovne komponente ra č
una nj
a.

Računanj
e(pos
tupa
krješ
avanj
a)činikona
čanskupope
rac
ij
apr
imj
enj
enn
akon
ača
nskup
podat
akascil
jemrj
eša
vanjapos
tavlj
enogzada
tka.

Algoritam j
eračun a nj
ekoj erješav apos tavlj
e niz
ada tak.
Značajkea l
gori
tma :
- popis operacija (uputa) koje opis ujuizvrš
av anjen ekogp ostupkai zr
a ţenn
aja
sani
logi
čanna čin
- operacije iz popisa (koraci algoritma) moraju biti neposredno izvedive
- nedvosmislen
- z avr
šavaukon a
č nomb rojukor a ka.

Osnovne strukture pri konstrukciji algoritma

slijedna: koraci se izvrš
av a
juuslijeduj eda nizadrugoga,apoj
edi
nikor
aks
eiz
vrš
avas
amo
jedanput
izborna:i zabires eii zvršavasa
moj ednaodp onuĎenihmogućnos
ti
ponavljanja:i zv oĎe njejednogil
ivi šekor a
kas eponavlj
a

Varijabla j
ev el
iči
nakojapopri
mav r
ije
dn os
tii
zskupadopuš
teni
hvr
ij
edn
ost
i.Vr
ij
edn
ost
va
rija bl
et i
jekomiz v
rša
vanjaodreĎujealgor
ita
m.
Konstanta jeveli
činast
aln
ev ri
je
dn osti
.

Dijagram toka pr
uţapr
egl
edni
jipr
ika
zal
gor
it
makor
iš
tenj
ems
tan
dar
dni
hgr
afi
čki
hsi
mbol
a.

poč
eta
kil
ikr
aja
lgor
it
ma

ulaz ili/i izlaz podataka

pri
dr uţivanjev
rij
edn
ost
i
varijablama

mjesto izbora, grananja

poč
eta
kst
ruk
tur
epon
avl
janj
a
2.2. POJAM PROGRAMA

Program –a l
goritampr i
lagoĎenzai zvoĎe njen ar ačunalu
Programiranje –pisanje programa
Postupci u pisanju programa:
1. Kodiranje programa –pr ograme rpi šepr ogram
2. Ispravljanje programa –i s
pravljanjegr e šaka
3. Testiranje programa –radi sigurnosti u ispravnost dobivenih informacija
4. Dokumentiranje programa –opis operacija i uporabe programa
5. Odr ţavanjepr ograma –ţ i
votni ci
kl uspr ograma ;pr omjenapr ogramapr e ma
zahtjevima korisnika
Programski jezik –s re dst
v oiz
raţavanjapr ogr ama
Sluţ iz a:op i
sz a
datka( „
ŠTO? “opispol aznihpoda taka,rez ul
tatainjih ovihme Ďus obni
h
zakoni tos t
i,rel
acij
a),opi spostupkar j
ešava nja( „KAKO? “r e
dos l
jedpr i
mjenez a konit
ost
i,
relacija).

Strukturirano programiranje
Sustavni pristup programiranju:
1. Deklaracija podataka –p opi
sv a
rij
abl
iinj
ihovi
htipov
a.Ti
ppoda t
kau t
vrĎuj
eskup
dopuš t
enihv rij
ednostiv ari
jabl
e
2. Izvedbeni dio –redosl jedizvoĎenj
anare
dbiprogr
ama–koraka algoritma

St r ukt
uraprogr amai
zra
ţen
aupr ogra ms komj ezikupa
sca
l:
program... zaglavlje programa
....
.... deklaracija podataka
b e gin(poče
ta k)
....
.... izvedbeni dio
e n d.(svr
šet
a k)

I
ska
zi,na
redbeupr
ogr
ams
komj
ezi
kupa
sca
lsez
avr
šav
ajuz
nakom(
;)

var naziv: tip;

integer –varijable poprimaju vrijednosti iz skupa cijelih brojeva
real –varijable poprimaju vrijednosti iz skupa decimalnih, realnih brojeva
readln(...) –p ročitajredakv rijedn os
tisulaznejedinicer ač unala(t
ipkovnic a,dat
ote
ka)i
pri
druţiihv a ri
jabla man avedeni
maunut arz a grada
if...then...else –struktura uvjeta
:= - ope racijapridruţav anja
+,-, *,/ - aritme t
ičkiop eratori
writeln(...) –i s
pišitekstk ome n taraivri
jednost
iv arij
a blin astandardnuizl a
z n
ujedi
nic
u
rač
un ala(za sl
on ,da tot
eka,ti
skal
o)
'......' –z
a pistekstak ojićebi tin eposr
edn ois
pisan

2.
3.PRI PREMAPROGRAMAZAI ZVOĐENJ E:
1. Unos izvornog progr
amauračun
alo
2. PrevoĎenjeitvor bai
zve
dbe
nogoblika
3. IzvoĎenjeprograma

Unosi zvor
nogprogr
amauračunalo–prijenos teksta, izvornog oblika, programa s
papirn at
ogme di
jaumemori
juračuna
lat
enj egov apoh r anauda totekun ama gnetskomme
dij
u
(disk) pomoćuprogr
amazaure
Ďivanj
eteks t
a.
Datoteka –i
menovaniskuppove
zani
hpodata
kak oj
iči
nel
ogi
čkuc
jel
inu(
progr
am,mj
erni
podaci,dokume
n t
,sli
ka,zvuč
nizapi
s,vi
deozapi
s)

Prev ođenjeitv
orbaizv
edbenogobli
ka–progr
amizr
aţ e
nprogr
amski
mj ezi
komui zvornom
oblikuč it
lj
ivomčovje
kuprog r
amjezi
čnogpre
vodi
tel
japre
vodiuci
lj
ni,st
roj
učit
lj
ivi–
čovje kugotovoneči
tl
ji
vi,i
zvedbe
niobli
k.
Izborpr ogramazaprev
oĎenjeovi
sioprogr
amskomjezi
kuukojemjezapis
aniz
vorni
program.

Izvođenjepr ogr ama–punjenje izvedbenog oblika programa u memoriju i pokretanje

prog r
amapomoć uupravlj
ački
hn ar
edbiopera c
ijskogs ustavaračunal
a.
Operacijski sustav –progra
mz aupr avlj
anjeradomr a č
un a
la,nadzorprogr a msko–
sklopovskihs reds t
avaračunal
aikomuni kacij
usč ovjekom.
Na konpok r eta
nj aprogra
maun os eseputemul a znejedinicepoč e
tnopoz n atipoda ci
,a
računalon at eme lj
uprogramaiz r
a č
unavare zul
t antnuv r
ije
dn ostkoj
uis pisujen aizlaz n
oj
jedini
ciračuna la .

2.4.OSNOVE PROGRAMIRANJA

Program j
epost
upakrj
eša
vanj
azada
takapr
il
agoĎeni
zvoĎenj
unarač
unal
u.
Osnov epr
ogra
mira
njaizl
oţe
nesupomoćuprogr
amskogje
z i
kapa
scal
.

Elementi programa:
- Ulazna operacija –unos vrijednosti s ulazne jedinice (tipkovnica, disk, ulazna vrata) u
program
- Podatak u programu –kons ta n
te,va r
ijableis truktur eč uv ajuv r i
jedn osti
:b rojev e
(cijeli, decimalni), tekstove (znakove, karaktere i nizove) ili adrese (varijabli ili
st r
uk tur a)
,n aodr eĎen ommj e s
tuume mor i
ji( memor ijskojl oka cij
i)
- Operacije u programu –rukovanje podacima pomoć un aredbi ,i nstrukcija:
pr idruţ ivanj
ev rijedn ost
i,sl
a ganjev r
ijednos ti(zbraja nje,di jelje njeis l
)ius pore Ďiva
nje
v rije
dn osti(j
edn a ko,r az
liči
toi sl
)
- Izlazna operacija –iznos vrijednosti iz programa: ispis na izlaznu jedinicu –zaslon,
tiska l
o( ri
ječii slike), memorijsku jedinicu (disketa ili disk) ili izlazna vrata.

Organizacija instrukcija
Uvj etnoizvoĎe nje–instrukcija ili skup instrukcija izvodi se samo kada je zadovoljen
odre Ďeniuvjetilinizuvj e
ta
Petlja –izv
oĎe njei nst
r ukcij
eilis kupai ns t
rukc i
japon a
vljas evi šeputa
Potprogram, procedura, funkcija –i nstr
ukc ijeser az l
učujuus kupovekoj imas epridruţuj
e
naziv,ai zvodes epoz iv omodg ov arajućegs kupa

Logi čk aor ganiz

ac i
jame mor i
je
Memoriju tvori niz adresibilnih memorijskih lokacija odreĎenedul j
ine.
Adresa memorije odgovara nazivu podatka (varijable, strukture).
U memorijske lokacije pohranjuju se podaci: naredbe programa, vrijednosti, adrese drugih
l
oka c ij
a .Dul j
iname mor i
js
kel oka c
ijeizraţenaj eos novn omi nf
.j e
dinicom( ba j
t).
Tipovi podataka i operacije s podacima
Tipovi podataka
Cijeli broj:poh r
anac jelobrojnihv r
ijednostiupodr uč juodn aj
ma njenegativn ev rij
edn ostido
najve ćepoz i
ti
vn evrij
edn osti
.Podr uč j
ev ri
jedn ost
iovi sioup otreblj
enomj e zičn om
prevoditelju.
Realni broj: pohrana u formatu pokretnog zareza sastavljenom od mantise (vrijednosti
decima lnogb roj
a )ieks ponentak ojiodreĎujemj estoz are za
.Brojz name nakama nti
se
(značajnez n ame nke)ipodr učjev r i
jedn os t
iekspon e n taovi s
eok or iš
ten omj ez ičnom
prevoditelju.
Znak, karakter: pohrana slova abecede (A,B,....,a,b,...), znamenki (od 0 do 9), simbola (?, ! . :)
Pohrana jednog slova u jednom bajtu. Znakovne konstante se prikazuju unutar navodnika ('a',
'
E','?'
).Vi šez nakov ačiniz nakovnini z–string ('osnove programiranja').
Booleove konstante: vrijednost istinitosti –i
s t
inai l
il a ţ .
Kazalo:poh r a
naa dreseme mor i
jskel oka ci
je,an enj e z inogsadrţaja.

Identifikatori
To su nazivi konstanti, tipova podataka, varijabli, funkcija.
Prvi znak indentifikatora mora biti slovo. Dopuš t enibrojz n a
kovaide
nti
fi
kator
aodreĎuj
e
jezi
č nipr evodit
elj.
Na zivit i
pov apoda taka ,n ar
edbiipr oceduras ur e zervir
a ne,ključ
neri
ječ
iprogr
amskogjezi
ka.

Operatori
Rukovanje vrijednostima unesenima u program, odnosno pohranjenima u varijablama –
tvorba izraza –i z
v oĎe njesl i
jevanade s no.
Binarni –djeluju na dva operandak, unarni –djeluju na jednog operanda.
Pridr uţiva nja,us mj erenin ar ukovanjesbi tovima ,rel
acij
ski,logički,adr esni,ni za.
Ope ratorpr idruţ ivanja–vrijednost rezultata izraza sde s
n est
r aneope ratorapr idruţivanja
pridr uţujes ev arijablisl i
jeves t
raneope r
a torap ri
druţivanja.
Ar it
me ti
čkiope ratori–primjena na podatke cjelobrojnog i realnog tipa (DIV-cjelobrojno
dijeljenje, MOD-ostatak dijeljenja).
Operatori usmjereni na rukovanje s bitovima
Bit –najmanja informacijska jedinica, vrijednost 0 ili 1. Pohrana cjelobrojnim tipom podatka,
8 bita = 1 bajt.
Poma kbitov az aodr eĎe nib r
ojpozicijan al ij
e vus t
ranu,de s
nas tranasez a
mj e njujes0( SHL-
Shift Left).
Pomak bitova za odre Ďe nib r
ojpozicijan ade snus t
ranu,lij
evas tranasez a
mj enjujes0( SHR-
Shift Right).
IzvoĎe njel ogič keope raci
je„ I“nadodg ov arajućim parombi tova.Re zultan t
n av rij
ednos tje1
ako oba bita u paru imaju vrijednost 1, u protivnom rezultat je 0 –(AND).
IzvoĎe njel ogič keope raci
je„ ILI“nadodg ovara j
ućimpa rombi tov a
.Re z ul
t antnav ri
jedn os tje
0 ako oba bita u paru imaju vrijednost 0, u protivnom rezultat je 1 –(OR).
IzvoĎe njel ogič keope raci
je„ ISKLJ UČI VOI LI“na dodg ovarajućimpa rombi tova.
Rezultantna v r ij
edn ostj e1a kos uv r
ijedn os t
ibi t
ovaupa r
ur azli
č i
te,upr otivn omr ezultatj e0
–(XOR).
Logi č kok ompl eme ntiranj
e ,negaci
jabi ta,pr omj ena0u1i1u0–(NOT).
Relacijski operatori –us por e
Ďivanj
edvi juv r
ij
e dnosti
,rezulta
tj eBool eov av rijednost(istina,
laţ)(>,<>i sti
n a,<,=l a ţ)
.
Logi č kiope ra
t ori–„ I“ ,„ILI“,„ISKLJ UČI VOI LI“
,„NE“ -sl
ičniope ratorimaus mjer
eni man a
rukov anjesbi tovi mas a moš torukujusBool eovi mv ri
jednostima .

Ope
rat
or„
I“Z=AANDB Ope
rat
or„
ILI
“Z=AORB Ope
rat
or„
NE“Z=NOTA
A B Z A B Z A Z
La ţ La ţ La ţ La ţ La ţ La ţ La ţ Istina
La ţ Istina La ţ La ţ Istina Istina Istina La ţ
Istina La ţ La ţ Istina La ţ Istina
Istina Istina Istina Istina Istina Istina
Adresni operatori –rezultat je adresa memorijske lokacije varijable (@). Rezultat je
vr
ij
e dnos tp ohranjenaume mor i
jskojlokac
ijin aadr esinakoj upoka zuj
eka zalo( ^ )˛.
Operatori niza –stapanje dvaju znakovnih nizova (+).

Operatori Kategorija Prioritet

@, NOT Unarni operatori
*, /, DIV, MOD AND, Na
jvi
ši
Ope
rat
orimn
oţe
nja
SHL, SHR ↑
+, -, OR, XOR Operatori zbrajanja Na
jni
ţi
=, <>, <, >, <=, >= Relacijski operatori

Komentari –n
apome
nepr
ogr
ame
raupr
ogr
amu(
zna
čenj
ava
rij
abl
i,i
nst
rukc
ij
a,f
unkc
ij
a)–
(*....*).

Ulazno-izlazne operacije
Izlazna operacija –ispis podatka na izlaznu jedinicu (zaslon, tiskalo, disk).
 Writeln(var1, var2,...) –var-v ar
ija
blač ij
as ev ri
jednostţ e
liispisa ti
;v rijedn
ost
iseis pisuju
prema zapisanom redosljedu u jednom redu, a na kraju ispisa se prelazi u novi red
 Write(var1, var2,...) –vrijednosti varijabli se ispisuju prema zapisanom redosljedu u
jednom redu, a na kraju ispisa ostaje se u istom redu
 Writeln(var1,' ',var2,' ',...) –bjel
ineizme Ďuč l
anovat r
e bapos ebn on ave s
ti
 Writeln(var:mjesta,...) –mjesta= ukupni broj mjesta za ispis vrijednosti, vrijednosti se
pozicioniraju udesno. Realni brojevi se ispisuju u eksponencijalnom obliku.
 Writeln(var:mjesta:decimale,...) –decimale= broj mjesta za ispis decimalnog dijela
vrijednosti realnog broja
Ulazna operacija –unos podataka s ulazne jedinice (tipkovnica, disk). Podaci se odvajaju
bjelinama.
 Read(var1, var2,...) –p r idruţivanj
ev rij
e dn ostivari
jablamaupopi su
 Readln(var1, var2,...) –p r i
druţi
vanjev rijedn ost
ivar i
jablamaupopi s
uspoma komun ovi
red
 v ar=v arijablaodr eĎe n ogt ipa

Potprogrami
Pri
mj enais
togs kupanar
edbin
ar a
zli
čit
imskupovi
mapodat
akai
linaraz
li
či
ti
mmj
est
imau
pr
og ramu.De f
iniraj
usenapočet
kuprogra
mai z
adekl
ara
cij
evar
ij
abli
.

2.5. PROGRAMSKI JEZICI

 Prirodni jezici
 Umjetni jezici –Esperanto

 Vi šiprogr ams kije

zici–opi sza datkaiopi spos tup kaz arj
eša vanj
ez adatk abl
iţi
ljudskomn ačinuopisa
Proceduralno, algoritamski usmjereni
-i zraţ
a jnas redst
vaz aopisivanjepoda t
a kaiz ak on s
trukci
jua lgorit
ama :ADA,APL,
BASIC, C, COBOL, FORTRAN, LISP, LOGO, PASCAL, PL/I
Neproceduralno usmjereni
- izraţ
a jnas redst
vaz aopisivanjepoda t
a kainj ih ovihme Ďus obnihrelacij
a
- programska sredina pronalazi niz operacija ili postupke kojim se podaci,
za dovol j
enje m nj
ihovihme Ď usobni hrelacija,pr evodeur ezultat
e:prolog
 Ni ţiprogr ams kijezi
ci–opi sz ada t
kaiops ipos tup kaz arj
eš avanjezadatkabliţi
gr aĎiin ačinui zv
oĎe njanar ačuna lu.
Strojni jezik –programe zapisane u strojnom jeziku (binarnom obliku), neposredne
up utez ar admoguć ej ekoristi
tisa mon arač un a l
uodr eĎe
n ea rhi
tekture
3.GRAĐAINAČI
NRADAELEKTRONI
ČKOG RAČUNALA

Funkcija –uzz ada nev rij

ednostia rgumentavra ćaiz r
ačunat
uv r
ij
ednos
tuprogr
am
x := Abs(a).
Procedura –s epoz ivaka daseţ eliizvest
ijedani livišezadataka,be
zvrać
anjar
ezul
ta
ta
Writeln('Ovo je pokus').
Formalni parametri –navode se kod definicije potprograma.
Stvarni parametri –z amj enj
ujuf orma l
nekods t
v arnogr a
čun a
nja.
Razlika strukture programa i potprograma:
- zaglavlje (program, function, procedure)
- s vršet
akpr ogr amaj etočka ,ap ot
programat očkazar
e z

3.1. OSNOVNI POJMOVI TEORIJE INFORMACIJA

Podaci pr edst
avljajučinjeni
c e
,poj move ,pri
kazeiz nanj
ais l
uţezanjih
ovpri
jenos,pre
tvor
bu
i memoriranje.
Informacija –poj am,pr ikaz
,s kups poznaja
;dog ovorenoznačenj
ekoječovj
ekpripis
uje
podacima.
Teorija informacija –kv ant
ita
tivnopr oučavanjekomunikacij
skihprobl
ema(C.E.Shannon
1948.g.).
- mj e r
enjekol i
čineinforma ci
jakoj usadrţinekaporuka
- or ganizacij
akomuni kacij
skogs usta
vasc i
lj
empr i
jenosašt
ov eć
ekoli
či
nei nf
ormaci
ja
uš t
ok raćemv reme nu
Jedinica mj er
ez akol i
činuinforma cij
aje1bit.

Informatika Fizika
1 ki= 210= 1024 1 kilo= 103
1 mi= 220 1 mega= 106
1 gi= 230 1 giga= 109
1 ti= 240 1 tera= 1012

Primjer: 64 kibita= 64*1024 bita= 65536 bita

1 bit informacije donosi odgovor na pitanje za kojes umoguć adv

a(da,
ne)j
ednako
vjerovatna odgovora.
Mj er enjeinf
or ma cij
skogs adrţaj
apor ukea kop ostojiNj e dn
akovje
rov
atni
hodgovora
izraţa vas ef
or mul omz akol ič
inui nforma cija
I= log2 N

3.2. PREDSTAVLJANJE INFORMACIJA

Informacija = apstraktan pojam

Zapr aktičnupr imjenuinfor ma ci
jet r
ebaf i
z i
č kipr e
dstavitipoda tkom,pomoć us
tva
rni
h
eleme nata:slova ,b r
ojeva,v r ij
ednos t
ine kef i
z ikal
nev eličine .
Predstavljanje informacije ili podatak= zapis informacije ili kodiranje inf.
Kodiranje informacije = predstavljanje inf. dogovorenim pravilima, kodom, slaganja znakova.
Predstavljanjei nf.uračun a lu–e l
ektri
čni ms ign al
om( n apon omi listrujom) .

Na
činipre
dstavl
janjai nfor
ma cije:
 Analogno –stalna promjena u vremenu, bilo koje vrijednosti signala

 Diskretno, digitalno –pr

omjenaukonačni
mv r
eme
nski
mtr
enut
cima
,kon
ačn
ibr
oj
kombi nacijani zadopuš t
eni
hv r
ij
ednos
tisi
gna
la
Zapis informacija binarnim brojevima
Sporaz umj e va nj ečovjek-računa lo:
- z a pi spoda t
akak ojisepr eda j
uračun al
u
- z a pi sr ez ult
ataizra čuna l
a
Zapisi likodi ranj einforma cij
eun uta
rračun al
anizovidvaj
uz n akov
a'0'i' 1'
.
Zapisodgov aran apitanj
en akoj esemoţ edatis
amodva jupodjednako vjerovatna odgovora:
- odgovor da –zapis '1' ili '0'
- odgovor ne –zapis '0' ili '1'
'
1'i'0' omoguč ujuz apisjedn ogbi tainf
orma ci
je.
Znak '1' ili '0' bit –binary digit –binarna znamenka.
Zaz apisvi š ebi t ovainforma c i
jepot r
e b
anj enizvišebina
rnih znamenaka.

Pr edstav l
janj enume ri
čkeinformac i
je
Prikaz pozitivnog decimalnog broja N:
N= anqn + an-1qn-1 +...+ a1q1 + a0 + a-1q-1 +...+ a-mq-m +...
q –baza brojevnog sustava
ai –koeficijent 0 <= ai <= q-1
Binarni brojevni sustav
q= 2, ai= 0 i 1
11100=1∙24 +1∙23 +1∙22 +0∙2 1
+0∙2 0

Oktalni brojevni sustav

q= 8, ai= 0, 1, ....8
34=3∙81 +4∙8 0

Decimalni brojevni sustav

q= 10, ai= 0, 1,....10
28=2∙101 +8∙10 0

Heksadecimalni brojevni sustav

q= 16, ai= 0,1,...10, A, B, C, D, E, F
1 0
1C=1∙16 +C∙16
Pr edstav l
janj ene nume r
ičkeinformac i
je
Ne nume ričkei nf :n a z i
vivari
jabl i
,te
ks t
ovipr ogra ma ,s l
ike.
n
Bi narnokodi r anj es lovn obr
ojčanihz nakova(' n'bi narnihz na kov a=2 raz
liči
tihznakova)
.
8 bita = 256 znakova
ASCII kod (American Standard Code for Information Interchange) –os ambitnia meri
čki
standardni kod za razmjenu informacija: za slova abecede, znamenke i posebne znakove.
BNMT –p oz icijebi t ovama njet e
ţine,BNVT–p ozicijebitov av eć
ete ţ
ine.
Unicode (Universal Code) –š esnaes
tbitnikod–kodiranje slova abecede indoeuropskih
(engleski, hrvatski) i ostalih skupina jezika.
Predstavljanje slike: slika u boji
- e leme nt us li
ke( pixel
,en g.pict
ur eele me nt)pr idruţenni zbinarnihz n
ame n a
ka–za
svaku od osnovnih boja (crvena, zelena, plava, eng. rgb- red, green, blue) 8 bita –
ukupno 3*8 bita po elementu slike. Boje se dobivaju kombinacijom 28= 256
intenziteta osnovnih boja
- kv alitetas li
keovi s
iogus t
oćimr eţekoj oms es likadi je l
i:gušć
amr eţa
,b olj
a
razluč iv os t(s li
kaoštrij
a),zapisduţ i( rast
e rskipr ikaz)
- j edn os tavn eige ome t
r i
jskipravil
nes l i
kepr eds t
avl j
ajus epomoć uk oordinat
aifunkci
ja
pravilnih geometrijskih likova (vektorski prikaz).
3.
3.GRAĐAELEKTRONI
ČKOGRAČUNALA

Mikroprocesorska jedinica
Minijaturiziranas rediš
njaprocesna jedinica (CPU –Central Processing Unit) –procesor.
- obrada podataka
- a ritme tičko-l
ogičkaj edi
nica(ALJ)
- i zvoĎe njearit
me t
ičkihope r
a cija(zb rajanj e
,oduz i
ma nj
e,mnoţenje,di
jel
jenj
e)
- i zvoĎe njelogič
kihope r
aci
ja,ut v r
Ďiv anjej edn akosti,nej
ednakosti
,rel
aci
ja'veće',
'manje'
- upr avljačkaj e
dinica(UJ) –up ravljaiz voĎe njempr ograma;nadzornad
komuni kacij
omi zme Ďujedinic a
- registri –privremena pohrana instrukcija, podataka, adresa
- s ku pn amjenskihregistar
ač ineprogramsko brojilo (PC –Program Counter), kazalo
sloţ nika(SP –Stack Pointer) i registar stanja programa (PSW –Program Status Word)
- registar instrukcija (IR –Instruction Register)

Mi
kroračunal o
- mikroprocesorska jedinica
- Memorija ( un utarnjame mor i
ja,s r
ediš nj
a ,prima rna,radn a) –privremena pohrana
poda takak ojeračun a l
opr ihvaća( progr ami ,me Ďurezultati,kon ačnirezultati
)ikor i
st
i
uob ra di ;b rţipristup( <100n s),ma njika pac i
te
t( <500MB) ;poluvodič kogtipa
- Ispisna memorija (ROM –Read Only Memory, Eprom, Prom, Eeprom) –sadr ţajse
pun itijekomi zradb eme mor i
jeiz av rijemeupot rebes en emoţ emi jenjati
;nakon
isklj
uč e njan apajanjas adrţajme mor ij
eos taj
ene promi j
e njen
- Upisno-ispisna memorija (RAM –Random Access Memory) –slobodan upis i ispis u
svel oka cije;n a
koni sključenjana pajanjas a
drţa jme mor ij
es emi j
enja( iz
briše)
- Br zapr iruč name mor ij
a(CACHE) –brza memorija relativno malog kapaciteta;
poh ranj ujedi os adr ţ
a jaglavne( s
por e)me mor i
jei l
ima gne ts kogdiska
- Sabirnice –v odičiz apr ijenospoda taka ,a dres
aiupr avljački hporukai zme Ďujedinic
a.
Ima mot riv rst
e:a dresn asabirnica,sa birnicapoda t
akaiupr a vlj
ačkasa bir
nica.
- Ulazno-i z l
a znasuč elja:me h a
ni čko( oblikidi me n z
ijepr i
kl jučnica)
,električko(iznosi
struja,n a pons kihr azina)ikomuni ka cijs
kopr i
lagoĎe nje( kom.protokoli) vanjskih
jedinican ami kror ačun al
o
- Pomoć nis klopovi :skl opz an apajanjee lektričn
ome nergijom( i
spravljač–220V>±5,
±12V) ,s klopz aodr eĎi vanjepromj en es tanjaračuna l
a( ge ne rat
ortakt
a~1 .5GHz ).
Os
novnic ikl
usr adar ačunal a
1. Dohvat instrukcije iz memorije (FETCH)
2. An alizas adr ţaj
ai nstrukc i
je(DECODE)
3. IzvoĎe nj ei nstrukc ij
e( EXECUTE)
Ul
azčinepod ac ioope rac i
jamaiope r
a ndima ,ai z l
azer ezult
atiope raci
ja.

Sus
tavmi krorač unala
Vanjske jedinice:
- jedinica vanjske memorije –č itanj
esme dij
ai/
ili pisanje na medije vanjske memorije
koj iproš iruj
uunutarnjeme mor i
je
- vanjske memorije –t raj
napoh ra
n a
,spori
jipr
ist
up,v ećika paci
tet,ma nj
ac ije
napobi t u
informacije
- magnetski disk (75GB) –kr u t
idiskbrţipri
st
up( ms )
- disketa (2MB) –sporiji pristup
- zip disketna jedinica (250MB)
- magnetska kartica (4MB)
- magnetska vrpca (1GB)
- op tičkidi sk–cd-rom (650MB)
- op tičkidi sk–dvd-rom (8-20GB)
Ulazno-izlazne jedinice –pov ez iva njes us tav az aob r
a dupoda ta kasok olin om( čovj ekom,
procesom)
- tipkovnica –unos podataka; pritiskom na tipku znak se u binarnom obliku prenosi
rač un aluka oni ze lekt ri
č nihs i
gna lakoj ipre dstavl jajun ul eij e dinic e.Pr it
isn utiz nakse
poj a vlj
uj enae kran u.Uzt i
pkes as lovimaib r
oj evi ma ,s adr ţiit ipkespos e bni m
funkcijama (del, backspace-brisanje znaka, insert-umetanje znaka, enter-prijelaz u
nov ir e
d) .Na jva ţnijev rstet ipkovni c asob z i
romnapr inc i
pr a das u:e l
e ktrome h ani
čke
ie le ktr
oni čke( ka pa citivni mput e ma ktiviras epr e kida č)
- Zaslon monitora –pr iv re me nipr ika zz na kov a,c rteţa , slika. Prikaz na zaslonu
pre ds tavljaprika zs a drţ ajavi de ome mor ije.St an da r
dipr ika za–r a z l
učiv ost( VGA
24
640*480, SVGA 800*600, XVGA 1024*768), broj boja –256, 2 .Na j
v aţni jev rs
te
zaslona s obzirom na princip rada su: zaslon sa katodnom cijevi i zaslons at ekuć im
kristalima.
- Tiskalo –t raj
nii spiss adr ţajame mor ij
enapa pi r.
„Ma tri
č no“–glava tiskala s iglicama koje udaraju na papir preko obojene vrpce.
Pomaci glave s lijeva na desno, pomaci papira od vrha prema dnu. Aktiviranje iglica
odgovara stanju binarnih znamenaka koje prikazuju znak u memoriji.
„La se r
sko“–i s pi
sn apa pirsf otoe lektič nimpos tup kom,r ez oluc ija600do1200dpi
(eng. dot per inch), brzina tiskanja crno-bijele slike 15-40 str/min, a kolor slike 4
str/min.
„In kj et“–prijenos sadrţ ajame mor ijeml az omka pljic at inteub oj i(6-24 u jednom
redu).
- Mi š–pok retniur eĎa js2i li3t ipke .Nae kra n
uka za l
o,p oka ziva čpr at
ikr e tanjemi ša
pop odloz i
.Pr itis
komnat i
pkei zb orp on uĎe niha ktivn os ti,pokr eta njepr ogr a ma .
- Crtalo –crtanje nacrta,c rteţ a,slika
- Digitalizator –un ost oč ka s
to/ li
nijs kihpoda taka
- Opt ičkič it
a č–un ost eks ta,c rteţa ,s l
ika .Moguč n os tp repoz n av anj air az l
ikov a nja.
- Mikrofon –unos govora, zvuka.
- Zv uč nik,slušalice–izlaz govora, zvuka.
- Videoprojektor –prikaz zapisa (teks ta,c rteţa,s like)i zvi deome mor i
jen apl a tnu.
- Lcd projektori –relativno slabi kontrast i nedostatak boja
- projektori sa svjetlosnim topovima –vi sokar azluč ivos t
- Modem –pos r
e dnipr iključ a kr ačuna laumr eţur ačun a l
a .Pr etv orb adi gitalnogs ignala
(rač un alo)n apr eda jn ojs traniua na lognis igna l(pr ijen ost el
e fon skommr eţ om)t e
pre tv orbaa nalogn ogs i
gn alan apr ijemn ojs traniudi gi talnis igna l( r a
čun alo) .
- mode mikoj iz apr i
je nospoda ta kak or i
stedi ogov or n ogp odr uč ja(ma njeb rzine)
- modemi koji za prijenos p oda ta kak or i
stec ijelogov or n op odr uč j
e–voiceband
(brzine do 56000 bita/s)
- mode mikoj iz apr i
je nospoda ta kak or i
stemn ogov e ćef rekv e nc ij
skopod ruč jeod
govornog –baseband (brzine do 2 Mbita/s)
- Mr eţ naka r t
ica–n epos re dnip ri
kl juč akr ačuna laumr e ţur ač una la.
- Skl opkeiţ arulje–os n ov nin a či
nr a zmj e nepoda takai zme Ďuč ovj e kair ačun al
a .
- Analogno-digitalni i digitalno-a n alognipr etvarač–n e pos redn op ov e
ziva njer ač unalai
procesa.
- Ki ne z i
ološ karuka vic a–pr ijenospokr e taios jetai zme Ďuč ovj ekair ačun ala. Stvaranje
pr i
v idni hs vje
tov auzpomoćodg ov ara j
uć i
hpr ogr ama–prividna zbilja.
4.OPERACI
JSKISUSTAVELEKTRONI
ČKOG RAČUNALA

Oper
acij
skis usta
vr ač unal
ajes kuppr ogramakoj isluţ
eza:
- upr avlj
anjer adomr ačunala:upravljanjera domproce sora,upisivanjeič i
tanjesdiska
,
upravljanje podacima (datotekama), dodjela memorijskog prostora
- odr ţavanjekomuni kac i
jeizme Ďukor isni
kair a
čunalapomoć un ar
e dbiupr
a vlj
ačkog
jezika
- pokretanje programa
Oper
acij
skis usta
vna jčeš
ćesedobi j
euzr ačuna l
o( DOS–Disk Operating System, UNIX,
WINDOWS.

4.1.OSNOVNE KOMPONENTE OPERACIJSKOG SUSTAVA

Aplikacija –r azli
čitinamj enski,kor isničkipr ogrami .
Višijez i
ci–j ez i
čnipr evoditelj
i–PASCAL, C, FORTRAN
Ljuska –t uma čupr a vl
jačkihn aredbi ;ve zaizme Ďukor i
s ni
kai rač
un al
a;pr il
agoĎe na
pojedinom korisniku.
Za j
ednički progr ami–programi koje mogu koristiti svi korisnici (razvoj programa, rad s
datotekama ,ur eĎivanjeteks t
a,k omuni ciranjeizme Ďuk ori
snikanauda lj
e nimr ačunalima ).
Jezgra operacijskog sustava –upravlj anjeradoms klopov s
kogd ij
elaračuna lainjihov adodjel
a
korisnici
ma( poč et
a krada ,načiniv rij
e mei zvoĎe njaz adataka,obr
a daza htj
evaz apr ekidrada
procesora, ulazno-izlazne operacije, upravljanje datotekama).

Editor –program za obradu teksta.

Compiler –je zi
č niprevoditelj
.
Linker –program za povezivanje.
Potprogrami za standardne funkcije: sin, log, ulazno-izlazne operacije.

4.2. KARAKTERISTIKE OPERACIJSKOG SUSTAVA

Istovremenost –pa ral

elnoi zvoĎenjen e koli
kopr oc es
a .
Djeljivost opreme –uč inkovi toiekon omi čnoiskor iš
tenj er ačun al
nogs ust
av adijelj
e nj em
memorije, procesora, vanjske memorije.
Pouzdanost –ni skauč estal
os tpogrešakaiz as
tojar ačuna lnogs us t
ava .
Sigurnost –s p os
ob nostza šti
tedij
e l
ovar ačunal
n ogs usta vakoj ekor i
s nikţ el
ikor i
stiti.
Fleksibilnost –pr i
lagodljivostipoda t
n ostsob ziromnaokr uţenjeope raci
jskogs usta v a.
Uporabljivost –os lobaĎa njekorisnikaodp ozna vanjamn ogi hpos tupa kaipr ocedur ak oj
ese
odvi j
ajuun utarračunalnogs ustava.
Integriranost –odr ţavanjez ašt
it
eope racijskog sustava i procesa koji pripadaju korisniku.
Servisibilnost –jednostavn ostibrzois pravlj
anjepogr eša kaskl opovljaipr ograma .
Modularnost –moguć nostn adogradnjeop er
acijskogs us tavaods t
ranj ekorisnika.
Vidljivost –uvi dupr oc e
s eračunalnogs usta
vasc il
jemnj i
hov ogpr aće nja
.

Karakteristike operacijskog sustava –primjer UNIX

- vi šeprogr ams ki(ist
od ob noizvoĎenj
evi š
eprogra
man ajedn omr ačunal
u)i
višekor isnič
ki( i
stodob nir adviš
ekor i
s ni
kan aj
ednomr ačuna l
u)načinrada
- pr og rami bil
nituma čupr avlj
ačkihnaredbi
- pr en osivostn arazli
č i
tar ačunala
- mog ućn osttvorbekor isničkeradneok oline
- ni zr azvi j
enihkor i
snički hprograma( zar az
vojpr
ogra
ma ,ob r
aduteksta
)
- hijerarhijski sustav datoteka
- Mapa (direktorij, folder) –n aznačenop odručj
enadis
kuol a kšavapronal
aţenj
e
tr
aţ enihda t
oteka
- svaki disk ima najmanje jednu osnovnu mapu (korijen-root)
 - mape i njihove podmape imaju strukturu stabla
- svakoj mapi i datoteci pridjeljuje se naziv

4.
3.UPRAVLJ
AČKENAREDBEOPERACI
JSKOGSUSTAVA

DOS C:\>
UNIX mafpz>

Oz
nača
v anjenaz i
vada tot
e ke
- dos :imeda t
ote ke(d o8z nakov a)
,točka,d
odat
aki
men
a(do3z
naka
,ni
jeob
vez
ana
li
jepoţ eljan,pobl iţeozn ač
ujes adrţ
a jda
tot
eke
)
- dodatak imena:
txt –datoteka s tekstom (ASCII)
doc –datoteka s formatiranim tekstom
pas –datoteka s teksom pascal programa
exe –datoteka izvedbenog oblika programa
tif –datoteka s pohranjenom slikom
mp3 –datoteka s pohranjenim zvukom
mpg –datoteka s pohranjenim videozapisom

4.4. ULAZNO-IZLAZNI KANALI I PREUSMJERAVANJE

 Dodjela i preusmjeravanje ulazno-izlaznih kanala

- s va kompr ocesu( p
rogramu,njegovi mpoda cimais
tanj
uobra
de)pri
druţ
enesuul
azn
o-
izlazne datoteke
#naredba©
© (enter, cr) –znakkr ajazadavanj
aupr avlj
a čken aredb
eodnosnop
okret
anj
anjezi
nog
i
zv oĎenja( pr ocesa)
.
St
a n da
rdn opr i
druţeneda t
oteke

→ Proces →

Preusmjeravanje ulaza iz datoteke

#naredba<ime_datoteke©
Preusmjeravanje izlaza u datoteku
#naredba>ime_datoteke©
Preusmjeravanje ulaza i izlaza u datoteke
#naredba<ime_datoteke1>ime_datoteke2©
Preusmjeravanje izlaza na kraj datoteke
#naredba>>ime_datoteke©
 Ul a
nč avanjepr oces a
- izlaz iz jednog procesa dovodi se na ulaz drugog
- me haniz amul anč avanjapokr ečes ez
nakom│
#naredba1│n aredb a2...
4.5. GRAFI
ČKOKORI
SNI
ČKOSUČELJ
E

o komuni ka cij
ač ovje k-r
ačunalo:
- t i
pkovni ca,z asl
on ,miš
- gr afičkis imb olinaz asl
on uprikazujuobj e kte( pr
ograme,datoteke)kojisepokr ećui
kojimas er ukujemi šem
o primjeri: MS WINDOWS, XWINDOWS (UNIX) –operacijski sustav i skup programa
(aplikacija)z ar ješ
ava nj
es vakodne vnihz ada ta ka( pi
sanj
e,ra
čun anje,cr
tanje,a dr
esar
,
kalendar, razmjena poruka)
o moguć nos tistod obnogr adavišeapl i
ka ci
jaka oimoguć nos
trazmj enepoda t
akai zmeĎu
aplikacija
o grafičkos učeljeos t
v are
non at e
me ljumetoda i tehnika objektu usmjerenog programiranja
iprogr ams ki
hs ust
a vakojepokr ećud oga Ďaji( a kti
vir
anjemiša)
o objektus upr i
dr uţen asvojs
tva,izgledipon a ša njepripri
jamupor ukeodr eĎen eakti
vnosti
(priti
skomn at i
pka lopokr e
ćes epr ogram)
o Objektu usmjereno pisani program: korisnik upravlja komunikacijom s programom,
redos l
jedpor ukaj en epravi
laniodr e
Ďujegakor i
snik
o Tradicionalno pisani program: program upravlja komunikacijom s korisnikom
o višiprogr amskij ezicizapisanjepr ogramakoj ipodr ţava
juobjektu usmjereno
programiranje: smalltalk, C++, visual basic, java, C#
5.MREŽERAČUNALA

- Lok alnara čuna l

namr eţa(LAN –Local Area Network) predstavlja skupinu od dva ili
vi šes ust
av ar a
č una lapov ezanihpr i
je nos nim me dijem( Eth e
rnet,opti
čkika bel)unu t
ar
zgrade ili organizacije
- Sv a kor ačuna l
oj epov ezanon apr i
jen os nime dijpomoč us učelj
a(mr eţneka r
tice)i s
dr ugimr a
č unalimakomuni ci
raput emmr eţnihpr otok ola(npr.TCP/ I
P)k ojiutvrĎuju
pos t
up keus postavl janj
a ,odrţava nja i prekida veze
- s va kor a
čun aloun ut armr eţeimas voj uj edinstvenua dresu
- Gl ob alnar ačuna l
namr e ţaInternet sa stojis eodpr eko450 .
000me Ďusobnos pojenih
loka lnihra čuna l
nihmr e ţas20. 000. 000r ač unalai300. 000.000pr et
platni
kau125
zemalja svijeta
Carnet (Croatia Academic and Research Network) –Hr vatskas veučil
išnaiistraţi
vačkamr eţ
a
uklj
uče n auI n ter
n etsvi š
eod172us tan oveč lani ce.
- Pov ezujea kade ms keii straţi
va čkeus tan oveuHr vatskoj(visokauč il
išt
aii nsti
tute)u
jedinstveni informacijsko-komunikacijski sustav koji je dio Interneta.
- 1991. godine –pr vipon uĎačIn ternetus luga( ISP–Internet Service Provider) u
Hrvatskoj
- Admi nis
tracijan adv rš
n om„ HR“dome nom
- 1996. godine –prijenos slike i zvuka u stvarnom vremenu (predavanja na daljinu) –
ATM tehnologija, s osnovnom brzinom od 155 Mb/s –Carnet ATM jezgra
- 2001. godine –pr iključivanjeumr eţuEur opskeu nij
eTEN-155 brzina od 34 Mb/s
Kome rc ij alnipon uĎa čiInte rnetuslugauHr v atskoj–HT Internet, Inskon net, Globalnet,
Vipnet....
FPZnet –loka ln
ar ačun alnamr e ţ
a( I
n t
ra net)Fa kul te
tap rome tnihz nanosti
- pr iklj
uč akn aCa r
n etod1993.
- pov ezano>10 0r ač unalan a2l oka cije ,>1300pr ij
avljenihkor is
nika(knj i
ţnica,pclab,
referada, kabineti)

5.
1.PRI
STUPMREŢI

- kori
snič
kaoznaka:i
mekor i
snikailozinka
- neposr
ednipri
klj
uča
kr ač
unalanaloka ln
ur ač
un a
lnumreţu
- posre
dnipri
klj
učakrač
unala,pomoć umode ma ,napr
is
tupno(
hos
t)r
ačun
alor
ačun
alne
mreţekori
šte
njemjavnetel
ekomuni kaci
jskemr e
ţe

5.
2.USLUGEISERVI
SIMREŢECARNET/
INTERNET

Osnovne mreţ neus luge

1. Pr ima njeis lanjee l
ektroni čkepoš te(ma i
l)
2. pr ijenosda totekai zme Ďur ač unal
aumr eţ i(f
tp)
3. ra dn auda l
jenomr ačun aluumr eţiračuna la(te
lnet
)
4. komuni kacijaiz aje
dni čkir ad( t
alk)kor i
snikaus tva
rnomv remenu:
- dopisivanje (chat, talk)
- videokonferencija (MS Netmeeting)
- z ajednič kour eĎivanjedokume n
ata
Ra dmr e ţn i
hus lugais r
e vi
saz a snov annapr otokolimaz apri
jenospodata
katepri
pada j
ućim
prog ramimakoj isl
uţ eka ok or i
snič kasuč e
ljaklijenat
a.
Model klijent-p os l
uţ i
telj(Client-Server) –temelj razvojapomagalazapruţanj
eiprikuplj
anj
e
inf
or macijates v r
hovi t
op r
etraţiva njemr eţe.
Pos luţi
teljač inipos ebnapr ogr ams kapodr škan ar ač
una l
uumr eţikojapri
maupitei/i
li
zahtjeve i automatski na njih odgovara
Klijenta činipr ograms kapodr škak oj asepos t
avljanal okal
noračunal
oaomoguč uje
koris ni
kuj edn os t
avn opos t
a vlj
a nj
ez ahtj
evapos luţit
eljusl
uţećiseunapri
jedut
vrĎenim
formatom –kl
ij
entpr
imaodg
ovor
epos
luţ
ite
ljaipoka
zuj
eihkor
is
nikuupr
ihv
atl
ji
vom
formatu.

Primanje i slanje poruka elek t

roni čkompoš t
om
Elektroni čkapoš ta( e-mail)je„ poš t
anskisust
av“naI n te
rnetu.
Prednosti su brza i jednostavna razmjena poruka i multimedijalnih dokumenata s drugim
korisnicimas us t
av aš iroms vij
e ta.
Uvjeti za uporabu e-p ošt
es ukor isni
č k
aoz naka( imekorisnika/lozinka) i e-mail adresa
korisnika.
Protok olizar azmj e nupor ukae l
e ktr
oničkompoš tom:
- SMTP protokol (Simple Mail Transfer Protocol)
- POP protokol (Post Office Protocol).

E-ma iluUNI Xokr uţenju:

mail –pr ogramz aradse lektronič
kompošt
omuUNI Xokr uţenj u.
Slanjepoš te:
mafpz>mail kovacevicd@mafpz.fpz.hr - adresa primatelja
Subject: Potpis - naslov poruke
Dugi potpis iz predmeta Elektroni
čka
..
.. –tekst poruke
. –oznaka kraja teksta
Cc: goldh@mafpz.fpz.hr - adresa primatelja kopije poruke (nije
obvezno)
mafpz>

Čit
anjeporuka
:
mafpz>mail
U 1 goldh@mafpz.fpz.hr Mon ,29Ma y11:
20:35„Potpi
s“
N 2 kovacevicd@mafpz.fpz.hr Mon,29Ma y11:45:
35„Potpi
svr
ij
edi
“

&2 - ispisuje poruku s rednim brojem 2

&q - izlaz iz programa mail
mafpz>

Brisanje poruka:
&d 1 B –b r
iš epor
ukusrednim brojem 1

Uklj
učiva
nj eprij
en apisa
net
e kst
ua lneda totekeup oruku:
mafpz>mail kovacevicd@mafpz.fpz.hr < drugi potpis

Spremanje poruka u datoteku:

&s 2 obavijest.dat - spremi poruku broj 2 u datoteku obavijest.dat

Pr
ij
enosdat otekai zme đur ačunalaumr ež
i
- FTP (File transfer protocol) –pr otokoliprogr
amkojisl
uţikaokoris
nič
kosučelj
ez a
prijenos datoteka
- pot reb
n ojei ma tikor i
sničkuoz n
aku( l
ogin,pa
ssword
)naračunaluskoj
egail
inakoje
ţelimopr enijeti datoteku
- z apr ist
upj a vnodos tupni mpos l
uţit
elj
imasprogrami
maida tot
ekama(te
kst
ovi,sl
ike,
zvukovi ,vide oz a pi
si)umj estokori
sničkogimenaupi
sat
ianonymous,aumjes
to
l
oz inkes vojua dr esue l
ektronič
kepoš t
e
Ft puUNI Xokr uţenju
Uspostavljanje veze i prijavljivanje za rad:
mafpz> fpz mafpz.fpz.hr
Connected to mafpz.fpz.hr
....
Username (mafpz.fpz.hr):goldh - upisatikor i
sničkoi
me
Password: - upisati lozinku
ftp>

Pr e
gledav
anj
esa
drţ
ajadi
rektorija:
ftp>dir

Pr
ij
en osda t
otekasuda l
je
nogr a
čun alan aloka
lnor
ačuna
lo:
- ASCII datoteka (tekst)
ftp>ascii
ftp>get tekst1.doc
- Binarna datoteka (program, slika)
ftp>bin
ftp>get prog.exe

Pr i
je
nosda t
ot ekasl
oka
lnogr
ačun
alanauda
lj
enor
ačuna
lo:
ftp>put slika.tif

Za vr
šeta kr
adaspr
ogr
amom:
ftp>quit

Radnauda ljenomr ač unal uumr ežiračunala

- TELNET –p rotok olzaprijavl
ji
vanjezar adnauda lj
e nomr ačuna l
u
- omoguč uj
er a dn auda lj
enomr a
čunaluslokalnogr a čuna l
a
- pot reb noj er aspolaga t
ikorisni
čkomoz na kom (login, password) na udaljenom
račun alu
- n ekis us ta
vii ma juj avnekorisni
čkeoz nakeok oj i
mada juob avij
e s
tpr ij
ez aht
jev
aza
identifikaciju –ta kvisustavinudeizbornikeimn oštvoi nfor
ma cija,alin edopuš
taj
u
nikaka vdr ugir adn aračunalu
Telnet u UNI Xokr uţ enju
Us pos t
a vlj
anj ev ezesuda lj
enimra čunal
om:
mafpz>telnet kik.fpz.hr
Trying 161.53.97.25...
Connected to kik.fpz.hr
Escape character is '[]'.
Fakultet prometnih znanosti
......
Zakor i
s ničkuoz nakuupi šite''
i
nfo''
:
login:info
......

Prekid rada:
quit
Komunik acijaizajedni
čkir
adk oris ni
kaust
varnomvre
menu
- Talk –pr ogramzadopi siva njeus
tva
rnomv r
emenusos
tal
imt
ren
uta
čnopr
ij
avl
jeni
m
kor i
snicimamr eţ
e
Dopisi
va njeuUNI Xokruţenju
mafpz>talk kavranz@mafpz.fpz.hr

Provjera prijavljenosti korisnika:

mafpz>finger @mafpz.fpz.hr

5.3. INFORMACIJSKI SUSTAV WORLD WIDE WEB WWW (W3)

Br
zij
edn
ost
ava
npr
is
tupi
nfor
mac
ija
mai
zsvi
hpodr
učj
alj
uds
kihdj
el
atn
ost
i.

I
nformacij
skis us t
a vslj
ede
ćihz
nač
ajki:
- globalni
- interaktivni
- dina mič ki
- višepl at
forms ki
- distribuirani
- hipermedijski
- hipertekstualni

Globalni
- I nfor
mac
ijs
kis
ust
avs
mje
šte
nnaI
nte
rne
tu

Interaktivni sustav
- t eme lj
e nn amode lupos luţ i
telj–korisnik
- informacijama oblikovanim u formi dokumenata (naslovnice, tekstovi, slike) prema
HTMLiXMLs ta ndarduipoh ranj
enimn auda lj
enomposl
uţ i
telj
ukorisnikpr is
tupa
pomoć upr ogra mapr egle dnika(MSI ntern e
tEx pl
ore
r,Net
scapeNa vi
ga tor)n a
lokalnomr ačuna lu
- HTML (Hypertext Markup Language) i XML (Extended Markup Language) –jezik
opisa strukture i izgleda dokumenta
- t ekstualne( ASCI I)datote kekojeosims amogt ekst
asadr
ţeikod ovezaf orma tir
anje
sadrţ aj
auobl ikuoz naka( tagova)
- pisanje dokumenata –tekst editor ili pomagala za izradu dokumenta u HTML/XML
formatu (MS Frontpage, Macromedia Dreamweaver)
- HTTP (Hypertext Transfer Protocol) –u tv r
Ďujenači
npri
jenosadokume na t
ai zme Ďu
posluţ i
teljaipr e glednika
- URL (Universal Resource Locator) –j edi nst
veninači
nadre
s i
ranj
adokume na ta

Di
nami
čkisustav
- mog učnos taţur i
ranj ai nforma ci
jaus t
var
nomv
reme
nu
- pokretanje aplikacija iz preglednika

Vi
šepl
atf
ormskis
us t
av
- pos l
uţi
tel
jiipre
gle
dni
ciz
aWI
NDOWSE,UNI
X

Distribuirani sustav
- dokume ntir a
spodj
el
je
nin
aloka
lnominauda
lj
eni
mpos
luţ
ite
lji
ma
Hipertekstualni sustav
- konvencionalni tekst posjeduje linearnu strukturu
- Hipertekst –nelinearna struktura –izborom spojnica (zapisa protokola prijenosa i
adresa dokumenata) poziva se dio ili cijeli odnosni dokument

Hipermedijski sustav
- mog učn ostkr e
tanj
a(n
avi
gac
ije
) po multimedijskim dokumentima putem spojnica

Pretraživanj
edok umenat
a
Pretraţi
va nj
e–us mjer
avanj
ewe bpr
egle
dnikanaposluţi
tel
jan
akojemsupoh
ranjenit
raţ
eni
dokume nti
,kori
štenj
emprogra
maz apre
tra
ţiva
nje(googl
e)nji
hovdohv
atipr
ikaznazasl
onu
l
oka lnogr ač
unala.
Surfanje –sluč
ajnipri
st
upinf
ormacij
ama.

5.4. PREGLED RAZVOJA INTERNET USLUGA I SERVISA

1969 –Douglas Engelbart (SRI –Stanford Research Institute) –hipermedija

1972 –telnet, e-mail, simbol @, ftp
1979 –usenet, netnews, diskusijske skupine
1988 –IRC (Internet Relay Chat) –dopisivanje u stvarnom vremenu
1989 –Tim Berners-Lee (Cern) –HTML jezik
1990 –WWW (World Wide Web) –informacijski sustav
1993 –Marc Andreesen (Ncsa) –Imagemap, forms-interaktivne slike i obrasci
1993 –Web server –Mosaic preglednik
1994 –VRML –jezik za modeliranje prostora –prividni svjetovi
1995 –Netscape preglednik –Java aplikacije
1996 –poma ga lazamul ti
me dij
s kukomuni kaci
ju,poč etakIntern
e t2projekt a
1998 –MS Internet Explorer 5.0 –DHTML( Dinami čkiHTML) ,XMLj ezik
2000 –Windows 2000 –Internetu usmjereni sustav, WAP