sue LBS Rae Urednici Adolf Dragitevié Silvana Cengié Voljevica Prevodilac Konstantin Miles Recenzenti Adolf Dragigevié Slaven Letica JOHN KENNETH GALBRAITH ANATOMIJA MOCI il STVARNOST — ZAGREBNaslov originala John Kenneth Galbraith THE ANATOMY OF POWER Copyright © 1983 by Houghton Mifflin Company Boston Sadrzaj I Anatomija moéi Kratki pregled : TE Kondigna i kompenzacijska moé . II Kondicionirana moé : IV Iavori modi Lignost V Iavori moéi Vlasnifivo . VI Tzvori modi Organizacija (1) VIT Tzvori moci Organizacija (11) VIII Dijalektika moci IX Dijalektika modi (1) Reguliranje moci X Sira dinamika moéi Pretkapitalistigki svijet XI Pojava kapitalizma XII Moé visokorazvijenog kapitaizma XIII Reakeija XIV Doba oxganizactje XV Organizactja i dréava . XVI Moé vojnog establishmenta XVIT Moé religije i Stampe . XVIII Zakljuéna rijet Koncentracija i difuzija modi 20 2» 2 50 80 87 oa 104 4B wz 133 146 156 16sI Anatomija mo¢i Kratki pregled Ova}. predmet nije... ni nedokutiv, ni Hlgeofiean, @ nije ni ezoteritan, f+} Adolf Berle, Power / Malo je termina koji se upotrebljavaju tako esto 1 kako iagleda s najmanjim osjecajem potrebe da se razmisli 0 njihovu zagenju kao Sto je to termin vmoés. Tako jc to oduvijek. Kad se govorilo o kraljevsko| vlasti i slavi, 0 posjedovanju moéi, one najvige, ova je rijec obiljeza: vala vrhunski epitet Boga, Vrhovnog Biga: i dan danas milijuni judi pridaju Bogu posjedovanje tog obiljezja. Bertrand Russel osjetio se ponukanim* primoranim, da zakljuéi kako je posjedovanje mo¢i, zajedno sa stjeca- njem slave, { danas najviga tednja i najveca nagrada za Kojom idu ili teze pripadnict Ijudske vrste.** ‘Malo je ljudi Koji mogu voditi nekakav razgovor a da ne spomend moé. Za predsjednike republika ili za pred- sjednike viada obitno se kade ili da posjeduju moé ili im ‘ona nedostaje, da je nemaju u dovoljnoj mjeri. © drugim se politigarima obiéno govori ili da im se povedava mi ili da je gube. Za Korporacije i sindikalne organizaci kaze se da su »moénex, 0 multinacionalnim korporacijama © Upravo rije€ »powers ima u engleskom jeziku vite ant ja. U ovom Kontekstu moze maciti svlgste 1 smoé« (jednako Know francuskom feziku tijee.spouvoire iit uw talijanskom Jeiku rijee spoteres). Pravo znagenje Koje autor pridaje Jedi spowere Puzabire se tek iz Konteksta, sod slutaja Co. shue Eajae. Prevodilac je odlusio.sijediti to pravilo, pa ce zato,u ‘vom prijevoda upotrebljavati termin »powere U obs zate- is 7Medu’beskrajnim Zeljama Zovjeka glavne su Zelja za stjecanjem moc nad dragim fjudima i stjecanje slave »Po- tren A’ New Socal Anatysse (New Yorks W. W. Norton 1938), a 1govori se (ii pige) da su vopasno mocnes, Iedavaéi novina, Sefov! televiziskin mreta 1 pismenij, manje sputan Inte Tigentnifi it naprosto njihovl utjecajniji urednicl, Koloss: nist! { Komentatori navodno posjeduju poscbaus moe, Ve letasni Billy Sunday ostao jeu sjecanju, kao soon ropovjednike; danas Se 10 govori 0 veletasnom ‘Bilyja Graham To valli za veledasnog Jercyja Falwella. Zapravo, mnogi Jodi misle da Falwellova moc koju navodng tee feat Skodi ugledu rijetl »morale Primjeri se mogu nizati u beskraj. Sjedinjene Ameritke Drzave su golema, jaka, a i inaée vaina zemlja, To fet Sovjetski Saves. Medutim, ono sto nujvige privlad) fe jul je njihova. moé. To su dvije velike sile ill velo Velikt Britanija, koja je w prosiost! takoder bil velesis, danas vise nije mocna. Svi znamo dau novije veljent Sjedinjene Ameriske Drdave gube svoju industhiske oe ut odnosu na Njematku i Japan. Danas mltKo ne alell a treba posebno objasnjavati ove 1 betbrojne druge pee tnjere moci. Bez obzira na okolnost da ce iijed omer danas upotrebljava u bezbrojnim kontekstima a snes Pojedinom sligaju polazi se od pretpostavke da one} tee Je Guje I proéita toéno ma sta se njome det Sea? |, Nema sumnje da vesina Wjudi-ssgumije njezino za Je genje'— do stanovite inj. Ml \jemagki socio. log i politolog (18641920), pr ko fasciniran ovom temom, ipak se zadovoljio-definicijon Vlistenr nen | Sagserpom Boman Po algo} dein mote drug és i: neki pojedinac ili neka skupina “nameca svoju volju i svoj eilj ili ciljeve drugima, meg njime 1 onima Kojima to nije drago ili koji su protiv toga, {-lemy Falwell, protestantski propovjednik, jedan je od nap putniih, ideologa “tv. omoraine vechice niet eajotea Koja mahom tvore pripadniet ameritke danas pripadajw I bole starant radnich soe slob fe rev. 1 Max Weber on Law in Economy and Society (Cambri Hlarvard University Press, 1980, siz, 388. Vide odes ant Reng Hes eben nlc “Porta ataee .N. Ye! Doubleday, 1860" Na dragom mete Woe defistto moe to spotobnost Jedne ie wke Sees a ie @ ee tn shvaéena treba zallodgovor a f0 pian. Takodsr eae eb poral rssh an Pi i = bavi ova kniiga.| 2 oni nedoktlv i ezotericane, Nik Tho Se njime 9 nijeZe} Davitt ne bi se smio u to upustiti s dojmom da s¢ — suranjati da su robovi Koji su moral veslati na golijama Delt samo fics giegaih Tm jan ok Zou. "sata ponies oa irae, ke Je bilo agen yom Se psa he Siem pot pogotove ne Keds NOS" ani ney} ving pois se sue SSudjutks ¢ moc Bh aeage my oral, foemost svaOe toga da itehne vast Sud o metem i radijepriivaca veeina zakljuéaka moze se provjeriti naprosto tako da ih S*™0 2ato jer 20a da fe, ako fo.ne bint, Pot Poms Koll usporedujemo s onim Sto zapazamo oko sebe i s onim econ eee ainierene nenandi = 5c oe es ane am Sto nam govori jednostavan zdravi razum. Tpak ée nam. ital a gma. Nasuprot to- dobro doéi da od samog potetka vodimo racuna o stano- _ _*vencile- ee sient a vitim bazignim stinjenicama moti«, nekim njezinim te ~ 1oDonima koje Jeli potent pe mali cilejina mtn. ako aor defen A ate eda Raney snasonih nas u primitivaim ruralnim ekonomijema, kompenzacija sek 3 tlje, ili prepustanje prava na odredeni dio Zetve ili uroda , ostvarenih ma feudalgevo} zemlji, Jednako.tako kao Sta je ‘Moé se, odavna, pokorava svojevrsnom trojnom pravilu. osobni_ili_javai_ukor jedan od_instrumenata_kon Postoje ji dpssrumenta-pietina—ersenia ili nametanja, a moéi, take. wala jedan od instrumenata Kompenzi isto tako postoje tt msiiueei uy preduvjta za dob. BOs MEG, Eee aa jeu monerne Pee: vanje prava_na_njedint upotrebu, “RomnT najvaznii izraz Kompencacijske moci novéana na Kako se dosad malo, upravo neznatno analizirala mos, _grada —~ davanje nova kao place Za winjene usluge, to govori podatak da tri upadijiva instrumenta njezina jest za pottinjavanje ekonomskim ili osobnim ciljevima KoriStenja naprosto nemaju termine koji bi bili opée pri- rugih. Na nekim mjestima u Knjizi, adje Ge termin »pla- | hvaéeni. Meni, zapravs, ne preostaje drugo nego da ih éanje u nove imate odzedenije { bukvalnije znagenje, mi \ paps emis, Tako Gu govori) 2 legit. sod! o go uote \Kondignal. Kompenzaciisko} i kondisionirang. ~ “faiecnitko je obiljedje kondigne i kompenzactjske-moti ‘noe postize poitinjavanjenit poslwnost spo da se potinjavn zna dato foi — 10 Sobno8u da pojedincu ili skupini nameée alternativa. 7 injava, ~ dno to onl stvarno Zee ito alternativu Koja je doveljao Bada ce 7 to biti nagradent neugoda ili bolna da se oni odreknu onog sto su Zell, uirana Pi da Pojam skondiganc ima prizvuk keinjavania i dojam sto se mijenjaiu ee rig ga stvara taj prizvuk pofpuno Je Ispravan? i ne moje se ‘age Teleamte otent oer 2 ot * a Tagleda sprirodnos pristojno Tit ‘spravno takoder motiira pojedinca dase potGinjava volji drugog ili drugih. Cin > Jeborom i uporebom ovog temas peo san spre sa novi Sloboda Prema’ sttnoy, Fhaicana popes) : Jove ecient ae ing}Siloms Peter me min zene mods unten ute p npn phasis Kondiona Kana Jou Uram smite jets primjerena _ennls H Wrong wool Eni Power, Hes Foon, Bases ~aanas Ako bik deg postigi sttsae THCNUEE SER ‘Uses tNow York, Harper Calaphon. Books, 180). Nagin ako lle rosnistoep | clei ih Gees (Ne bao Koccilin| moe id, sve u sve spe Ovdje i dalje govoriti'o mod koja se zasniva na prijetnii »pri- irebijavam termin kondigna rjerenom kaznome. Rijet skaznac ostavio sam potaknat’na Ted. hacinom Kako jaw F {o isi koja je pret erazio Lewis Carrl,'da fi mofema ote. Medutim nedostaiak, Wrongova termina Je tome, da sant odredit! io, neka rijet ima da mat “oni manje, mi of: mane specifcno lraplicira instrument Kojera se. po Gli grupa) podvrgevaju, instrument koji Je orude njihova pot Einjavania. . un) vikes, Priviagna alternativa za termin skondigna mots bio bi 40> ae@ / Potdinjavanja obiéno se poklapa $ onim sto potdinjent “ sam preferira: Gin i Jv Kan avanja_ostaje nevidijiv. Kandi paainge vise nego Kondigna il Kompenzacijska, ima coat esc ie -stedinju_ulogu_u funkeioniranju modemie-ckonomije to kako u kapitalistie- fi fim zemljama, Talis 4 U pozadini ta tri instrumenta ostvarivanja moci nalaze se. tri glavna izvora moci li instituctje 80 di ferenciraju one Koji drze i vs xd onih Koji joj se ¥ samo potéinjavaju, Ta su tri 2 ravno obubvaéa dohodak _govanicke r swrstinu iii neko drugo ° He Kojim se stjebe mogucnost”prisvajanta, + jednog ii vise instrumenata modi U primitvnin aes Stvima to se postizalo upotrebom nadmoene 1 tako se stjecala_kon Radi. se°6 vari moet 3oji Je Panas prButan ence Sbielina: nee ae stvima ii nekim zajedicama mladin [adie ajc wae seattt¥0 ~ Pripads najkrupnijem, najsnaznijem i nay Bidavijem muskarcu, Medutim wt danasnje doba' Hemet kao izvor moéi u prvom red i ile poverana + Nandieianre nom _mo¢i — to, ravanjay ii sa sposobnosu pobudivanja ili poticada tere ot iia ill poticang i a ee i sina a ea tee hes Pak SOE Fa nt apc eee sea dn se ps de a ~ Tmovina dohodak — stvara sredstva-POTEDIE-ZE Kupovanie por javanja i poslutnost ee 4, Organizacija, najvainiji tzvor_moti uw modernim dra Stim, ‘poveaina jew phvom tedu 4 Kodiciooaces mod. Danas se Wime-Reo-nesto Sto We a 7 Sebi da je, kadgod se Zelt It treba writ mes, ane Potrebna orginizacij, Star je tt tome da iv oneness lavire ono vjeravanje Koje je nufno 20 pounds jevina organiza. Medutim 10 nije sve. Onsantaeihs condignom en Jednako kao dréava, raspolaze 's A) mosi, jer ima na_raspolaganju_ralitite oblike. kainjava- ‘ja jo8 neSto: organiziranim je skupinama vi8e ili ma- ne aadobvat ruke i kompenzatorna moé, Sto zahvaljuja movin Koj: posed a ‘Tako smo stighi do konaéne poente. Jednako kao Sto stoll primarna, ali ne iskljuciva vera izmedu, jedne strane, svakog od tri instrumenta vrSenja moti i s druge strane, svakog sa svakim od ostala dva izvora modi, tako postoje i brojne. kombinacie iavora-t-instoumenata mot Ltenost, vlasnigtvo i organizatija Kombiniraju se w raz Gitim omjerima, a iz toga proizlazi i razliitost komb nacijainstrumenata za provodenje, ostvarivanje mot \Zadatak je ove knjige da identificira i izdvoji izvore + sJinstrumente moti w svakom odredenom obliku koristenja ‘moi, da procijeni njihovu relativau vaznost i da razma tra promjene Koje vremenom nastupaju u njihovim rela- |tivnim vaznostima \_ U razdoblju ranog kr8éanstva moé je potekla iz lignosti Spasitelja, Kojoj se nista nije moglo suprotstaviti. Gotovo odmah poslije Isusove smeti stvorena je organizacija, apo- stoli, a s'wremmeniomt je Crkvapostala najutlecainija. tna} spar ori ns Nipofto aamanie valan Tod pres bilo je Hering begatstvo | utjecay Sto er non To bogaistvo ROTI Crkva, SPOTS fe bombinael Ménosti Botanskog. Bica 1 duge Kinije I@RoHT sJerskin voda}, imovine 4, 8t0 Je bilo najva fnije, Jedinsivene.orgaaciie, koja. je Cri storia prowle Sirs jodne strane, iondiaticang.sieovan fame henfile '_Saalagbict agradvann, t's Sra rane, tna nen ‘kadnjovanjew ‘a vom. fi fonom ‘svijetu, St0fe;~sve“zajedno, stvaralo mok religii®: >, Bea sede Pupmve fake see pe ones utjelovijenih (, u_velikoj mjeri, skrivenih) u terminu omoé religijes. Politiéka moé, ekonomska moé, korpora- jska mo¢, vojna mo¢ i razni tome sliéni pojmovi na sligan nagin i isto tako duboko prikrivaju i prozimlju gotovo jednako raznolik splet uzajamnih odnosa. A kad se i spomenu, njihova se skrivena priroda ne spominje i po njoj se ne deprkas U ovoj cu se Knjizi baviti upravo fonim Sto se inaée tako esto sakriva “To twrde i drugi. »Vjerojatno ni jedna tema unutar dita. vog raspona drutventh nauka nije tako vazpa, au ist mal {ako gribo. zanemarivana, kao Sto je to problem uloge moc W ekonomskom zivot.« Melville 1. Ulmer w eseju Economic Power and Vested Interests, objavljenom w antologiji Power far Economies u redakeiji K, W. Rotschilda (Harmondsworth, Engleska, Penguin Books, 1971)" str. 285. 13)evo éem0 razmotrt instrumente pomoéu kojth se ko- "stl moe, a onda emo runmotrllnjetine lore Ne tec Pautu saznatéemo kako ae raznijla moe & protiostl kako se Korat wovom naem sadainjem situs Medutim gifs ego Sto Krenemo a taj put valja nesto kazath 1p Page vitna 2bog Kofih Wadi Sele da se-domopas moc oie Faspolodenjus kojim se obiéno pristupa to) tea Kao mnoge druge stari koje se titu mot! tako se | eft eg Kosh Hud! tee za njom uglarmom nasa al ae go rede rjetia iskazuju, Pojedion é da bl pomotu nie astral siasiee snore ye Ee Co preg dita ew Go Fava, Zato debi pomocu mje mont ; osobne, ere Einjavanje svojih radnika i namje Ostvarivanju njegovog ekonomskog fed Vjerski voda nastofi utje. Stenika jer to. sludt cilja — a taj je cil Catt na svoju pasive iif na svoje shulaoce na radija Ii televiziljjer smatra da ono sto {eleva er amar mn. vjeruje treba da i oni m zadobitl podrSku, to jest pottinjar anje biraéa zato da bi, zahvaljujudl tome, ostuo ee ee Zain Pretpostavijajuc ist zrakzagadenoen sane ae Tog nastoji nametnuti tu svoju alternativu chima koji pro. fzvode automobile ili su vlasniet tvornica, Sa svoje bee strane potonji nasioje postiel da se drugi poteine aie voi Zelfi za smanjivanjem troskova proiavodnje | ublaoe, vanjem propisa o sigurnosti prometa, Konzstatives foi Postici da se drugi. pottinjavaju njihovom polmania sie Pravnoge ekonomskog. i drustvenog poretka i abtives Stlia Koje su s tim povezane;liberali | socljalist; tebe ay © drugi potéine njihovom poimanju. U svakom payee nom sluéaju, Sto ¢e-bi rednim Poglavijima,) (Géz_p ne mote se zamisliti uspjesna anne Soaps SS, Telit, omens alge ts So Seas cea mec Kafe oh Brea non rer rane advaliy sae te spot mba gs Ee no! “4 reso ili shvaganje mnogo veéeg broja Ijudi, onda se za One Koji se za nj zalaza kaze ili misli da su nadahnuti vote ili dr¥avnicl. Zna se, odnosno shvaca, da se prave na- Kane onih Koji se za neSto zaladu Gesto prikrivaju iza spretno i Iukavo srogenih izjava za javnost. Politiéar koji se trudi da bude izabran zato da bi tako doSao u polozaj Ga moge slufiti financijskim interesima bogatih Ijudi koji podriavaju njegova kandidaturu vrlo Ge elokventno opisi- vali samoga scbe kao javnog dobrotvora i Zak revnog i odanog zastitnika i prijatelja siromasnih. Dovoljno obra- zovani poslovni éovjek ne govori da zaposljava nove rad- hike zato da bi tako povecao svoj profit: navodno je nje- gova dublja nakana dati Ijudima posao od kojega ée Livjeti, povetati blagostanje zajednice i tako se zalozitt za jo8 uspjeSnije funkcioniranje sistema slobodnog podu- zetnistva, Gorljivi propovjednici prividno su motivirani Zarkom Zeljom da spafavaju due greSnika od vjetnog prokletstva, ali se odavno zna da oni, dok tako govore, gledaju jednim okom na tanjur na koji se stavljaju do- brovoljni prilozi vjernika, Duboko usadeni i izvanredno tumjesni cinizam prikladna je i Gesta reakeija na izjave onih Koji tede za vlaséu i Kojima je cilj stjecanje moti. Taj se cinizam obiéno izratava svjetnime pitanjem: »Za im taj tip zapravo ide? Koji je njegov pravt cilj2« Mnogo manje se razmislja o tome u kojoj je mijeri cilj moci ajezino Kori8tenje kao takvos U svim drustvima, od naj primitivnijih do tobose najeiviliziranijih, posjedovanje modi donosi duboki uzitak. Posjedovanju modi odaje se pofast do u tangine razradenim ritualima: zadivijene go- mile, pljesak kojim se pozdravljaju govori, davanje prven- stva na banketima, potasno mjesto u motoriziranim po- vorkama, odavanje vojaih potasti. Ti su rituali vrlo ugodat ‘onima kojima se namjenjuju. Ugodni su naravno i donose uufitak i sami dinovi KoriStenja modi: davanje naredbi, uputa podredenima, izdavanje vojnih zapovijedi, donose- » sSvaki zdravi pojedinac Koji se domogne most uziva uw. tome Injava dra Harveya Richa, washingionskog_ psihoana- Tears, cltirana u lista The New York Times, 9. studenoz 1882, Bertrand de Jouvenel opistje taku situactju mnogo vor pisnije: »Covjek Kofi postane voda bilo kakve grupe jadi Qobiva gotovo dojam da se fzicki povecao, da Se napuhao Ona) tke zapovijeda drugima ima utisak da se nalazi na ne ‘om planinskom vrhunca.- Zak ko)l tamo udise drupatijt je od zraka Sto ga dolje, u dolini, udiSu oni Kofi ga sluaju i koji ‘mu se pokoravaju, vidik Sto se pruza s vrha planine drukéiji jex Bertrand de Touvenels On Power: Its Nature and the Hi HOE gilts Groth orev = francuskog oriinala) (New York, Viking Press, 198), str 116 15nje i proglatavanje sudskih odluka, Klasiéna izjava na Kraju eke sjednice kada osoba koja njome rukovodi kaze: »Dakle, evo Sto éemo uraditile Osjecanje vrijedno- sti koja samu sebe stvara proiziazi kako iz konteksta tako i iz Koriétenja moci. Ni jedan vid ljudske egzistencije ne dovodi tdtinn yak iskulenje 1 opasnost, Jer, kako Je rekao ali) +Zaljubljenost-u moe Je zaliub- |isoan so ‘sebe.« Iz toga proizlazi da Ijudi ne teze da se domognu moti samo zato jer ona moze posluziti ese rnjihovih osobnih interesa, vrednota ili dru Stvenih shvaéanja, nego 1 radi moci kao takve, radi emo- cionalnih i materijainth nagrada, koje su neraskidivo po- Yezane s njezinim posjedovanjem. “Medutim_obiéna, svakodnevna.pristojnost_ne_dopusta da-se-izravno prizia kako.se mod Zeli radi sje same. Je dino se prituaca shvetanje_da_pojediiac smile tetitl 2a Vlasea rato da bl-pomoc-RJe-mogao drugima yamefati vigsiitg_moralne viednote, drug natane — pe ae ako 2 titim bogad iruge nakane — pa se tako elja za viastitim bogasenjem cdnjont ilo da se dogest ela Korist druttvu, a Kakva prijava, podla i niska politiska namjersmoze’se Kamuflirati clokventnim izrazima oda- nosti javnim interesima. Medutim nedopustivo je _boriti se za moé i viast samo ato da ne donose® Medutim dok se s jedne strane naprosto ne moze pri zati da se teli za vlaSéu radi nje same, prava je istina 0 tome, kako to esto biva, usla u javnu svijest. O politi Earima se esto govori da sZedaju za viaséue: ofita je implikacija da teze za viaSéu kako bi zadovoljili odredeni apetit li apetite. Velike korporacije sgutajux druge kor- poracije ne radi povecavanja profita nego radi stjecanja modi do koje se dolazi kada se dode na delo jo¥ veces poduzeda. I to se zna i uvida. Ako ne ba’ na rijetima, Svakako na djelu. Ameri i — senatori, Predstavnickog doma, mink sjednici SAD — redovito Zrtvuja bogatstvo, dokolicu * William, Hazlitt~(1778—1830), pomati engleski pisec kofi se bavio i filozofijom i slikarstvom. — Prev. ce x « Tohn F. Kennedy, Sovjek Koji Je blo prilitno iskren 1, svo: sim awn savas tale pnmo, nse kana 2a predeedin Shlifenh rt ate ara df Hil je za njega smode, wlaste. ie oath 16 Kojesta drugo i trpe grubosti koje idu uz obavljanje viso- kih javaih funkcija. Priliéno je otito da su uobiéajeno koristenje moéi i pristup njezinim ritualima snaZan pot caj za takvo Zrtvovanje, Mozda samo oni koje moé tako agraduje ne vide da su upravo w2ici Koje ona donosi sa sobom njihoy glavai poticaj 6 ‘Spominjanje moéi je rijetko kada neutrelno. Malo ji Koje pobuduju tako zadivljenu ili, Sto se jo§ éeSée dogada, tako indigniranu reakciju. Odredenog politiéara_ mozu neki smatrati moénim i zato efikasnim vodom; tog istog politiéara mogu drugi ljudi smatrati opasno bezobzirnim, Moé birokracije smatra se ne€im Sto je samo po scbi loSe, ali se oni funkeionari koji raspolazu s dovoljno veli ‘kom moéi da mogu efikasno sluziti drugtvu smatraja vrlo dobrima. Moé korporacija smatra se opasnom, ali se opa- snima 2a interese zajednice smatraju i slabo, loSe vodena poduzeéa. Smatra se, s jedne strane, da su, u provodeniut svoje_moéi,_sindikali_nezamjenjivi_branioci {zastiEmict prava'radnika; gledani iz dragog”ugla, 1 Ist)_sin © totki gledista, to jest o ne bas jednakom reagiranju onih Gije se pottinjavanje elt posti¢i, Politigara koji postigne da se prihvati neka pore- ska reforma oni koji takvu reformu odobravaju — zato dito je da mnogo ovi jer im donosi korist — smatrat ée Zovjekom koji mudro upotrebliava moé do koje je do8ao; oni drugi pak, koji ée rbog te reforme morati dublje posegnuti u dep, sma- trat ée njegovo ponaganje samovoljnim i tak nesavjes- nim. U opéem divljenju Sto ga izazove politiéar koji isko- risti vlastitu moé da bi isposlovao gradnju novog aero- droma sigurno neée sudjelovati i ljudi Gije ée se kuce naéi uza sam rub novog aerodroma. Reagitanie-na_moé ujedno predstavlja, i to u znatnoj jet, HasTjede proslosil Sve dé vremena kojega se mogu sjeéati Ijudt Koji jos i danas tive, crne radnike u Sjedi- njenim DrZavama i bijele kmetove u carskoj Rusiji biéem su ili knutom primoravali da se pokoravaju nadgledni- cima, vlasnicima tvornica i veleposjednicima. Bila je to kondigna moé, narodito bolriog i krvolofnog tipa. Iza nas su ostale tisuée godina grubih iskustava s kondignim 2. Antonia mot 1nametanjem poslunsti vojno) onganiacii a tom, iskus mole bil drustveno stoudna ali jew ith mah de fu ao da os nije dosao ka. Upravo takav historjat Ce ee a tal ai je ae eaten daje mod pitavuk oj wdasave oj bi vaio za svakus moe Osim toga, 4ako cemo kasije podrobaije_objasnit orltenje moet matne ovii o-druitvenom Kondiconire hu kojem fe cil da go pritriva. Omladini se utoviuje we lmokeasim sistenima ava vast pripada narod, {ste ako tm se atuijaje da je w sistema slobodnog pot Hinitvn moe u rukama suverenog potrosaa, Koj svoju Zoifs irazava ‘roko bezlitnog. tiitnog mchanizma. Na TShse natin sapravo prikriva pred oma javnostjovna ‘ibe organizaij: Pentayons, trtki Koje prlpadaju vojno- Inductrckom Romplcksu, osalih korporacija i koncerna Sigg neat ua san ae ae ratije Ua Samovoljno 1 jednostra SkOvET octmcuya 1 “Pottinjavaju-politiéare te da Gata poms veaani patie, Me Tate pe MEeRERNe-WoUEAT do. spoanaje da organacije 2a ae de cna ne amo nj neg preko a ecetane orim ieee | 30 nie Lamar) omnale de Corpereas net Dove ee di elle: boje Wools apres ae eee enulanfn i portepctns,eprave crude roksn er eta: orate kof ve one safe dab samovajn0 reat cjen't ost doodat. A ako je sve fo & oakeou scar ft se super raiteni Kondconie Sear ryomafa o tome mere iarratl digg 1 bij See ree scsom cna peste dastenin onic aoe et eg aa Ei russian, stare a {aE ase uzduna ha dubokomn beelon atti ics faa Mt edo omiposit, ptt een arte, Pewedenje mio ea poe create ee jatam voll drug nbjetin fe pokes aa er abatra. Tor bee abvog pevcinoras|a a wid ee mols post Radi se tom Bo) cbrad! treba ema a skbpdenin duo all ne 1 iksnom Mejon Pea te ta adl onatem Be je wie opako. Nag > Ly donna mates ror ors — a aiv 22 opelllte plvaine Weke oe ponte rad! ttjocan ‘na ameriéke zakonodavce. U Sirem a ju slobby« je naziv 22, grup dois Bes pttsal, radi pre ‘Taso Sbusiu srakoplowne indusajee 18 0 spentagonskom ftbopjae Pre. 18 “7 sMog ima dva vida... Predstavija druitvens muénost... a sedge dmstvenoopatins Berend do Jouvens), On Power 19I Kondigna i kompenzacijska mo¢é Najunijvle_oblietie sae ondigne eto, i fom ‘penzacijske moéi je njezina objektivaost — ili vidljivos ~/Oni_koit prihvagaju volju drugih znaju da to gine: nj ‘postupe! proiziaze i prillfno promisljene raéunice da je ‘za njih bolje da se pokore nego da se odupru, bolje de ‘sluSaju nego da se suprotstavljaju. To je moguée zato jer im se kao nagrada za posluénost nudi ovakav ili onakav quid pro quo Oni koji koriste mo¢ takoder zaju sto zapravo tine. Razlika izmedu ko enzacijske moti je raz ike-tzmiedu negativnog i-pozitivnog, afirmativnog, nagra- divanja, Kondigna mot piijet| pojedincu_netim. sto bl 2 ‘jeg bilo ek take Yo} dilem! odustaje od provodenja svoje_volje samo da ‘se-ta_prijetnja ne bi “Kompenzacijska moé nudi Dojedinct nagradu Koja je 24 njeps dovoljno privlagna ii dna dace sé on, za volj takve nagrade, odredi neteg stalo. Govoredi Koakretnije, to znaci da potGinjavanie prliginiam kaials- ima_drevau i duboko_etabliranu very mt Kgtnjavanjem — sa zatvaranjem neposiuénih w Zatvore u Kojima vladaju vige ili manje neugodni uvjett Zivota, sa zadavanjem fizitke boll, sakaéenjem, s raznim drugim oblicima mugenja, s pogubljivanjem. Taj utisak poh latnskom: »Daj da damts i: oT ment — a ebile — 20 nije se ni do danas izgubio: sva drustva uvidaju bolan i heugodan karakter velikog dijela Kondignog kaznjavanja f'lakoéu s kojom ono prelazi u okrutnost, i sva imaju propise kojima se kontrolira ili toboze kontrolira njegova lupotreba, NiSta ne baca tako mracnu sjenu na ugled neke zemlje ili nekog sistema vlasti-kag bezglavo kaznjavanje. ‘upotrebljava_se_ovdie ogvamiien ith _prietal “Fame druge_oblike imo- “Vifske ekspropriscije, verbal i moraine osude’ od strane drugih_pojedinica Ili Bitave_zajedni ' 2 Kondigna i kompenzacijska upotreba moti gradira se pre- ma_stupnju “ifgentmosti_teljenog_potéinjavanja 1 Pailatns eet EAT Set Ta eters Takvoy Se njavanja. Zato ‘seu vecini drustava smatra prijeko po trebnim sprecevati ubojsva, silovanja | druge oblike fje- lesnih napada, a potencijalne ubojice ili silovatelje ener- gino pottiniti, kad se o tome radi, volfi zajednice. U skladu's tim, 2a takve se tine prijeti tebim kaznama nego za sitne krade, shopliftinge", promeine prekréaje ili z= beznatajno narufavanje javnog reda i mira, Sligno tome, ada se radi o kompenzacijsko} moti, polazi se od naéelne pretpostavke da dobar radnik ili onaj radnik Koji radi preko radnog vremena treba da dobije veéu novéanu na- gradu nego njegov manje pouzdani kolega. »Dobro.ga, lacam i zato ofekujem od njega da ée se dokraja zal atic, 10 jest. da é&-8e-porpUny pottinjavati-votjt Tostva interesa_o ‘govor!. Za-one-Kofi_ulazu c.tielesni napar ili za one Koji snose dio odgovor- nosti_za upravijanje poduzeéem pretpostavija_se_da_za- Stuiuju_wecu_nagradu_za_pottinjavanje cljevina gan zafije nego.oni Koji 2a nju obavljaju samo fiziéke iii ma” nuelne posiove, bez obzira na to koliko su potonji spo- sobni ill nadareni za rad Koji obavljaj * Krade muéterija u trgovinama, — Prev. “To je tako 2bog postojanja dubokih razlike w prirodl 1 obimt potdinjavanja. Radaik Sofi radi u twornigko) halt Bjedinom ekvivalents wake manje ii vise marijv 1 manje it fe spretan tjeleani napor odredent Droj salt dnevaa. Preko Tiznad te norme od njega se ne vahijeva ine trazi nist, Pozo. tovo se ne tradi konformirant natin govora i konformirano ponaéanje, Od visokih Korporacijskih funkeionara obiéno 3 aIspravno stupnjevanje Kondignog kaZnjaxanja i kompen zacijskog nagradivanja ubraja se megu veoma Kontrover- ‘ze probleme suvremenog drutva i predstavija povod 20 stvar 5 Kaénjavanjem veleizdajnika? Kanjavaju li se dovoljno 1 prikladno ont Koji se ne pottinjavaju jav- noj drudtvenoj volfi i javnoj Zelji kad se radi o wlivanju Kokaina, marihuane ili heroina? Jesu i place zbog kojih se funKeionari potéinjavaju ciljevima korporacija pre- velike? Jesu Ii te place pravedno uskladene s nadinicama Kojima se Kupuje rad onih koji moraju sernéiti« u prljav- Stini { buci tvorniékih hala? Jesu Ii oni Koji sluze nekoj driavnoj organizaciji — koji se_pottinjavaju Zeljama i ciljevima drfave — placeni dovoljno ili previge u uspo- redbis njihovim Kolegama uw privatnim tvrtkama? A so reéi 6 vojnicima gija se posluinost postize dijelom pla- Com koja im se daje, dijelom prijetnjom kondigne kazne Koja.ce ih snagi ako ne pokazu dovolino veliki borbeni entuzijazam kad se suote s neprijateljem, a nim drustvenim Kondicioniranjem.o kojemu emo jo8 govoriti? Jedna od okolnosti zbog kojih tema moti tako uzbuduje svakako, je bro} prozora koje ona otvara prema svakodnevnom Zivotu. Briaijivost s kojom sva drustva raz: ‘matraju Sto treba smatrati ispravaom kaznom ill nagra: dom jedan je od prozora kroz koje éemo kasnije cesto zavirivat zahtijova potpuntie pottinjavanje iljevima organtzacie. Takay ‘iniglonar {it funkconarka) tora ‘messmo, govorle nego | nist dobro.o elllevima tvrtke Hojo} pripada! on nikada ne /Smije javno, ani privatno, pobudits umn w dubinw f iskre- ‘ost stoje.Sdanosti | predanostl vrtki, Njogova vel, éasto ‘rio Velika, nagrada Ovist 0. brojuim iniocims, ukljceajuct ‘huinost da’ sam plati mnoge godine Skolovanja ¥ pripremanja taj fokely zat puicavani gate naeee ole je potrebna 2a takvo miesto il polos), velu odgovornos Koju take miesto donos, {-navodni rizk's Kojima je takav Posso_povezan Gledago Esto praktich, ma visita place funk Blonara svakako utjete | zndtajua 1 veoma’posodna’ logs oft tim fanklona za odeanfa vin’ yaaite pla {GE AG onor So aviary aang agen horroc Shih fankcionara nopostedna fe posfedica plod ajtowe ya: Se nna fronts Median ite se ako lage pune poltsjavanje nlegove UEnost,njesove indviSuaino- “Eaiiignottkorporaafe fermen tmagta atid a voli aoe 5 prianatl da nije bat lak odved se svoga sfax t adoacit sa Hlobzaiavanje 28 volja 1 Rorist koleksivne Kens! posiodaven Eprom maaan mora id wank. ah cast re aa! upravo edinstveno aivilo erazavanja Korporacl Na ovu tema jos demo se vratil. 3 Sva moderna drustvena gledista i stavovi povlate o8tru granicu izmeda kompeneacijske i kondigne modi. Kom pengacijsko nametanje svoje volje drugima smatra se ei” [tumrnmogy Widen se sobodom Togo int dowibjanstvom pojedinea nego Kondigna prisila. Sma- tri'se da je polofa} slobodnog nadnitara Koji radi 2a plaéu 4 svakom pogledu boli, odnosno izad situacije w kojoj je bio rob tije se pottinjavanje volji | nakanama gospo- Gara postizalo okratnom prijetnjom tjelesnog Kaznjava- aja TRazlika_fe doista velika, ali je treba prije shvatiti kao. plod koroinskog ravola_nego kao rezullat_druStveng ae tromakaine: Wastin rales med Kondigne Lkompenzacifske prise Zopniun-je maken 757 Tika jostaje velika tek u bogatim druftvina. U.valjeme Koda vai opt bets, sgbodt su Sea bijeda, s{gbodnt su radail radi zato for nena to bil batierant strain OF ne-Wiirr od glad ‘Steahogn od Tamil dragih Iavanja, [fo je u takvim situa Game. shatlo kao djetomoran nadomajestak z= korper- sec ab ered ere bio moticn sham a ce Ganja, Pretposteljait Hodovanfe bigevanju mote BiH == Heltivor ukusa, Tako je, na primer, u readoblju prije netickog gradanskog rata siobodn radsik aa Jig foo Ht drustwent polota} nego eral rob Koji je radio na plan- Wal Medutim slgpount radnik je ipak radio pod prijet njom ckonomske*bHede, 8% prijetnja nije djelovala ma. ne od strana kojem ou viel robovi. Zapravo bi se 3k ghar dt ei ne dap set, de fe robeifiag. vec epaistencijain sigumost; Moga. je ize vudi Dating, moglo_mu Se dogoditt-tr bude bigevan,alt Sporse bit cipusten, Tek usporedo-»-ckonomskin MnO aoe je to wallke detencie laste bl fcbodei rednit domogao- se stanovith osobnih resursa od kojih je mogao #ivjeti barem neko Grileme kad bi mu se dogodilo dn bude izbaten s posia, Porecao Sei bro] alternatinih moguenostzapoljaeanja Dello eT dbcosaivaniasainditata, Uvodenje insitulje Sorijalne pomedl, naka am nezapodiene predstarlalo Je alll pomale | dallavanje od bola { znutail alterna tiva ip su svt a isto kompenzaed}sku | kondigna pel Sila: Sre ge ule radilo radi doblvanja novane nagrads, Zraposlenia ‘tTvezi = aimeritkim slutajem mozemo napomenuti da bi spomenuto divergiranje poloiaja roba i polozaja slo- 23bbodnog radnika, u sprezi sa sve lakSim komuniciranjem iamedu slobodnih, nerobovlasni¢kih, saveznih dréava i dréava Juga, prije ili kasnije dovelo do toga da bi rop- stvo postalo ekonomski nepraktiéno, nerentabilno, bez obzira na to Sto bio tome dalje mislili plantazeri pod utjecajem svojih_moralnih, drustventh ii tradicionalnth zasada? Buduci da je gtatus slobodnog radnika bio, na- ravno, mnogg-pesoliniji,{ buduél da se moglo besplatno putorad seta linkin, sve vide radalke-bapusile ‘BLug tia I seoba prije il kasnife doblla endeinleke raz: mere. Odbatgnim i napuStenimplantazerima tada ne bi preostalo drugo nego da »progutaju Knedlue, odreknu se svojih nadela i ponude rabovi inice ili, jo8 vj jsinije, dio uroda’ili Zetve da na taj natin pridobiju nji- hovu vjernost. Potéinjavanje robova volfi njihovih gospo- dara bilo bi sye vide motigirapo kompenzacijskim nagra- iglem »sanje seo. od Knog Knjvan a Eto, to je jedan primjer djelovanja ekonomskog ¥azvoja ng Instrumente ioc Stoga-se- more slobodno kazaei — ROME Tanoeenye kve teze nije ba€ promucurno ako se tuzme u obzir da se radi o dogadaju koji se, gledan iz danainje perspektive, toliko cijent i postuje — da bi, uz maju¢i u obzir tempo ekonomskog razvoja u drugoj polo- vici 19. stoljea, gradanski rat postao nepotreban da se Kojim slugajem mogao odgoditi za dvactri desetljeca. 4 Prutila nam se, eto, prilika da bacimo pogled na vezu izmedu kondigne ili’ kompenzacijske moéi i onog sto se naziva radnom etikom. Oduvijek se smatra da je za sla- dife pladene radnike, one Koji rade dosadne poslove, ‘rad esto naroéito etiéno; uw visim slojevima drustvene ‘ije- ‘arhije ma8tovito zami8ijeno koriétenje dokolice smatra se makom posjedovanja civiliziranih. sklonosti, Plaéanje socijalne pomoéi, naknade nezaposlenima i razni drugi oblici socijalnog osiguranja smatraju se Stetnim za radnit * 0 tom se problema vodi narodito #iva polemika medy hk storidarima, Roberta W. Fogela, mog bivseg Kolegu na Har ‘Vardskom sveutistu, oBtro su keitairali zbog njegove terdnje a u razdobiju prije'gradanskog rata polota} robova nije blo anogo gori od polotaja slobodnih nadnieara. (Robert W. Fogel i Stanley L, Engerman, ‘Time on the Cross, Boston, Little d& Brown, 197i), Zadovoljit éu se tvrdajom da je izmeda polo- aja robova i polotaja slobodnih radnika Dostojala ne samo moralna nego ekonomska razlika 1 da seta razlika poveca. ‘Yala pari asst usporedo § ekonomskim razvojem. a) y ctiku, a time i za siromasne. Kao takvi, oni su povod za ozbiljnu Konzervativnu indignaciju, imaju dobar njuh, Veti dohodak Inog osiguranja zaista slabe pri- i raze koristh silu kao silu mot ‘Uporedp sa s kondignog i kompenzicliskog_poitinjavanja_povecava se i briga za Fadne navike. Raste broj pritudbi na ragun mar- Ijivosti radinika, Razmisljajaci o tome neki zaKijuéuju dar bina cdréavanje discipline i radne etike povoljno djelo- vale mjere Kojima bi se u veéoj ili manjo} mjeri radnici IiSavali_dijela onog sto dobivaju ili prijetnja da bi im se moglo to dogoditi. Uostalom takvo misljenje prihvaeno je kao jedno od temeljnih nagela politike Reaganove ad- ‘ministracije kada je 1981. dosla na vlast. Medutim moramo se zapitati da li je Sirenje jaza izmedu kondignog i kom- penzatornog koriStenja moéi na ekonomskom polju nesto 2bog éega treba Zalitl. Ekonomski sistem u kojem Ijudi rade — to jest potéinjavaju se volji i eiljevima drugin — zato jer stu prvom redu motivirani pozitivnim nagradi vanjem a ne negativnom prisilom koju stvara strah od patnji do kojih bi moglo doéi nepottinjavanjem, svakako ima u sebi nesto, mnogi misle mnogo toga priviaénog, 5 Ukidanje ropstva znatilo je ukidanje prava da se upotre- bom kondignog kaznjavanja drugima nameée rad, t0 jest da se Kondignim ka2njavanjem kao orudem prisile ostva- ruje potéinjavanje volji roboviasnika. Kondigno je kal- njavanje, kao instrument potéinjavanja, zamijenjeno kom- penzacijskim nagradivanjem, pa ma"kako da je ono bilo Ddijedno. Viasnici tekstilnih: predionica i rudnika imali ‘su u proslosti pravo da upotrijebe fizigku prisilu ii prijetniu takvom prisilom kad je trebalo razbijati Strajkove a i inage prisiljavati buntovnije radnike da se potéinjavaja njihovoj volji. T to je pravo danas uglavaom ukinuto, a kad se negdje upotrijebi, smatra se nazadnim. U Poljskoj je potkraj jeseni 1981. vada pribjegla uvodenju opsad- nog stanja da sprijedi Strajkove i pottini radnike 1 stu: dente htijenjima i volji dréave i komunistigke partie. Zapravo je Kondigna moé zamijenila kompenzacijsku mo, kkoju je jako oslabilo pomanjkanje potencijalne kompen. » sCovjek koji Yeli bit! sit podnosi nesposobne, glupe J anti- pauéne pastodavess Richard’ Senne, Authority (New York, Knopf, 1980) str. 107. Tw misao’ Sennett optirno razraduje na 104° F'daljnjim stranicama iste knlige. 8sacle vid hrane 4 drugih svakodnevalhpotrpttna Nijpotecong apomenul jer se to fesunije seme Fo seo, da je vra¢anje u upotrebu kondigne mo¢i izazvalo brojne dice onde a seta Ne svekodnevnio) ebigajo}, ragin! mudovt su nekad ostvarivali pottinjavanje ili poslusnost svojih supruga prijetnjom ili éestom upotrebom kondignog nasilja. Danas BENS ile eleta'sn smpuiames Zahtjr! sn ttt toon prettone ibe sadghl Pu suaereweinoy po era? Waje ueeile wadclonivo nr hemes kondime kaZnjavanjem daka. Danas vige ne vrijedi naéelo da onaj Be Saree, iit naletsNeuea a aon pepo nici zadobivali pokornost pastve i poslugnost vjeri koju Te renoniclal Aajetom ax’ embl merelade vere Stan samtogs sebe pesos! Soe gran dragon a Jet doéshat ostbito nodgodea kara, Bropojedaa Moi danas prijeti vjernicima paklom i vjetnim prokletstvom frnogt trae arbldnom osobom Uporedo-ca_smanjivaniem ugleda oristenja smoéi fataju zahkest da se Smanjinjesova strogost | aru. ‘ost 1amo gdje jo8 postofl ‘Bu vojnici Koji bi dezer- Pea RO US Fa PP enti postaphamt box ilo winlssael ee Seat ant Solon Tos pore NiGiktes ata tbo se sbretaalo’sseltin role de Se tienes a danger wheal rae Gi ‘postupak vi8e nije odobravao i vige se nije smatrao podob- Fim O tom rate sien fe ange fodan ameeht Woh nik zato Sto je odbio da se suoéi s neprijateljskom vat- fore alogove ‘ofa natn serene pena to ‘ace cdobrew Uyeda sueremenih drstava, ako dodute wed him dane (eas op wa whe ne Gdabrava dase te nju feds paletineakon: Take se MORES fous anes | he epotebas srt mesene find bifevanje Wporedosa_sinanjenjem_ugleda kondigne modi wabhE oncrgiéna T opseenn nasioanja.da se poveca TES ca Depcnelinte atl persona kde se sel oaleane cen oft se smateafedraitveno poli, fia a prvom fedu vadi za. povecavanjo-ekonomekor” ha / pora i investiranja: Ovdje je Kijutna 1je&poriedy to je ono feline fig Kompenacijko nagradivaihe-Et-dsio {younljim’ orudemdretveno™ pOreliiog ‘porns, * trans svn sa) shia) Kofta sablazan, — Pres ‘nn ud of twrde da got ponekad radi 0 nasiojnja oie Boh re GR ch RARE FO aos Tole to bomeanie 2% Malo je problema 0 Kojima moderne viade vile rasprav- Ijaju, Poreska politika, monetarna politika, politika prema farmerima, politika nadnica, politika prema radnicima — sve se one neposredno ili posredno titu djclovanja odce- dene odluke ili akeije na poticaje, to Jest titu se kom: Penzacijske moti, Veza izmedu nageadivanja i spremnost radnika da ulaZu napor zaokuplja i velike poslovne tvrtke i jedna je od glavnih ‘tema ekonomskih rasprava. Eto, tako izgleda danatnja uloga Kompensacijske moc Premda su se u modernim drugtvima ugled | primiena kondigne’ modi _uvelike smanjil,_pogotovo u usporedbt $ ugledom 1 primjesiom Koripenzazijske moci, ostaje ipak Ginjenica dase njezina tradiclonalna. aura zadriala, U otima onih koji su nckad imali pravo da se njome shize, ona i danas pridonos! pokornosti 1 poslusnosti drugih, Muzevi, roditelji, nastavnici, policajeh Serif, pripadaie, cionalme gitde { ssnagatorie Koji izbacujusigslokala pilshe Tiiisciplinirane goste-imajy autariiel’aato jer st f proflastinjihos! prethodnici bil nosioct MT izitelj ondigne moti ‘Kad o svemu tome dublje razmistimo, ragumiet_éemo aS10_se_konzorvativne—orijentican|_gradani_zalai_za smriau_Kaznu, za tjelesno kaZnjavanje u Skolama, za do- minaciju muskaraca nad enama, za davanje okrutnijih i surovijih ovlastenja policajeima, 2a protirenje oviaste nj policiji da upada u stanove, da vrsi premetazine i zapljene, za pravo svakog gradanina da posjeduje, a u nudai I upotrieb, vatreno oruaje, Tra se da s ti tao staci iz jednog opéenito surovijeg razdoblja danas po- trebni radi obrane zakona i zastite poretka i za nametanje prihvatljivog drustvenog ponaganja. Medutim, vadniji je razlog taj da su to sve manifestacije kondigne moéi. Takia moé bila je nekad mnogo vainija nego danas, a prirodno J do Konzervativel Zle konzerviratt i restauriratl pro Blost. 6 Sreditpie miesto kako u Kondignoiteko 1 x kompenza cijskD] m0ci impa Specifitan odnos izmedu, s jedne strane, nen T@prijeene Kaate, i, s druge strane, tvaYenog poitinjavanye. Da ne dobiva placu, radaik koji radu Tanéanoj protzvodnji ne bi ostao dugo na tom postu Da ne dobiva nagradu za prekovremeni rad, ne bi ulagao trud koji je za to potreban. Potencijalnog kriminalea od- vraa od zlogina prijetnja kaznom koja ée ga pogoditi ako 2igvrSi zlodin, Vozaéi automobila postuju propise 0 ogra: nigenju brzine voinje, jer se boje globe koju ce morati platiti ako prekrie propis. ‘Medutim w svim tim, a iu drugim sluéajevima wi | je jo8 jedan. motiv za pottinjavanje. Naime_pokorost ) predstaulia valjan, potovanja wijedan-generalno pra / Gn oprstolaneoblik ponaianj, Odraslt rade dislom (1 dbog tous jer im to nalale pristOjnost. Nije pristojno Ijentarit. U sredignjem svetistu Korporacija, gdje sjede funkeionari (7 poneka funkeionarka) pravilo Je da treba Ulagati svu svoju energiju za dobrobit tvrtke. Osim kad se Fadi © tome da se dobije jo§ veéa placa ili da se sma- ii porer na dohodak, jednostavno se ae-moze zamisiiti 4a bi netko od tih Ijudi sinogao hrabrostt i otvoreno izjo- Vio da wlodeni napor ovisi o visint kompenzacije, da. vi Soki funkefonari Korporacije, kad vide kakva je placa i hnjome nis zadovoljnt, rade! manje nego Sto mogu. To vail u sektoru javnih slufbi. Ni za jednog politieara i Yvainijeg dréarnog funkcionara naprosto se ne smije ni pomisliti da uskladuje uloient napor = plagom koju do ‘biva za svoj rad, Djeca slufaju roditelje — potéinjavaju Se njihovo} volji — naprosio zato jer se t0 od njih oe kkaje: Zbog slinog razloga neke se Jene pokoravaju muse Ijudi_— uvjeravanjem I odgojem. Tada se radi @ efSpli-> (Seaton eth ii: Takyo ponatanfe pone. ac ditira sama kultura: pokorpost se eivors STAC mitt POEM elisa etafetesi | wadctonal, Sprsvnim nensanienU nfvor te dea dea P Roniicanivaatiy Ne posal ottre Unis sagrere Gor anole ava cba onccionrenj ekeplcno Konuicionranje se postupno stapes implcion Kona cioniranjem U aij da Konkretisram ie apstakele od sam uzeti kao primjer sredstva postupke Kojima sw se mukarei slutili u proslosti, a uveliko se sluge i u dana. » Perceptivno razmatranje onog Sto ovdje zovem.skondicio- nirana moée motete naéi u knjizi Charlesa E. Lindbloma, Po- lidies and Markets: The World's Political Economic Systems (New York, Basic Bool, 1977), 1 to narotito na stranicama 5262.<\yzajediica_i kultura kojoj pripadaju odavno_smetra Jedi Snje vrijeme, kako bi viadali Zenama i pottinjavali ih svo- joj volii. | oyodenje i unekoliko se moze objasniti okolnosea da je muikarou olakéan_pristup kndigng) iii od dene 1 rato Sto moze Upottiebiti uw fii¢ku snags da bi porosa nje-aametnuo svoju volju svojoj fizitki slabijoj, ali nedovoline postus- noj Zeni, § druge strane, nitko ne’strmnja da je poklanja: nicodisée nokta, Roti, Kuta, plane zoids tsadie loania ufc Gulia Best cstveninr Fualinge testo diclotvoran: sol kompenzacljske mo¢i ili nagradivanja. Ta pomagala pok: Ai}t jou od devnine-eyopesEarianost 1 jeloteenost kaa Stone Zell pottinl vol mutarscs, Medutim ile pottgbno dugo {mnogo razmishati da bi se zakljuéilo kako Se muska mag i Zenska_pokornost __ mnogo ike oslanlal te pradavne ijevovane de tebe / Sinjenost zene neSto Sto nalage~sama-piifoda. Muskarac ingle Sone Itt | postovat al se ouavna prihwaga na. esto da dena mora Wop imuza Wubitypostovatl | sate J NeSto od toga bilo je proizvod specifiénog odgoja: uputa i savjeta dobivenih u roditeljskom domu,-u Skoliiu vjer- | So) poducl aloe tena i druttvenom pore Ls tel os sasvim nedavno na omenkin universictin | Kolediima odréavall su se 20 studcntion et sutdent) fetajevi domadinkih Wjestinn — tetafort 9 tome kako s> fastavlja | trost Kuchi budiet | teajer! 0 vodenju dome. Ginsiva —~ $ tim da se'u fo) mantel snalag nollie pouka kako je stjecanje takvih znanja povezano s necim Kose smatia normelnim stanjem sitar at je pot jenost Zene vlji muSkarca, Ta implikacja nie ot danas nestala i takvog oblike masta. Medutim samo fgdan dio potiinjavanja Zena postiza0 s slgplcuont pafskow —'etspicnim Kondo. njem.“Mnogo, i gotovo sis vise, ostvarivalo se (i estvarue se) zabvaljujuet zapravo vrlo-jednostavno} oko 4 nostiata_su_ ene prihvatate (708 pribvacaju) ond" sto (nim_ispravaim T knjeposnimponaSanjem, odnosno ono (aa ae Doane rereaoonraiaee Welees Rs predstavija yetablirani paternalistitki odnos izmedu viadalaca i onih, ijima se viada. To je implicitno kondicioniranje, veoma ‘moéna sila djelovanja na Ijude { njihove postupke'i pona- Sanje. Sve u svemu, kondicionirano potdinjavanje Zena proiz- / azilo je iz uvjerenja da pottinjavanje volji muskarca treba pretpostaviti ostvarivanju viastite volje, is. tim povezanog uvjerenja da muSkarcima njihov spol i odre- 30 dene superiome firitke 1 mentalng tvalitete, Kole iz toga Proizlaze, daju pravo na dominaciju. Veliki dio literature Yeliga ne samo'pottinjavanje. 2ene. muskarcu nego 1 po vremeno pojauljivanje tazetnih ili ekseentriGnih dena koje “Jer snagom vastite ltnost,lukavstvom ill dobro smisijs nim iit ekstravagantnim Koritenjem svojih.seksualnih sposobnosti 1 vjettina, uspijevale mameinutt svoju vol} ajednich,druStru, visti, Hubavnicima il muevima Sedan dokar nage spomenutog.vjerovanja je anafaj nastojanja danalnjih dena da se emancipiraja ~~ ideolo “Gila takorvanog slenskog pokrelae- Aktivistkinie tog po- Kreta napa sae sis aah aoe, Pi tako'T Spravoe uzeva" da svole supruge Kadalavayu ‘act muikarca_pokisava_se-postifaivaranjem mone nos da ae ene pola e+ dagen te a ikog_publiciteta diskriminacijt 2box koje zapostr dobivaju_samo_podredene_posfove. Medutim,najva fo nastojamg Uh tena ipak je posvecen pol St-predrasuda prema kojoj je pottinJénost Zene muk- st neffo normal, waste primo, neo So Ralaze epost, neSto sto jo TTnade-u svallom pogleda Ispravno. S drufe strane neprestano istianje te predrasude —in- 2istiranje na takozvanim tradicionalnim vrijednostima Sto ih predstavljaju kuéa, obitelj i vjera — glavno je orude conih, i to Zena mofda vi8e nego muSkaraca, koji &u protiv pokreta 2a emancipaciju Zene, Ono Sto vrijedi 2a nametanje muske dominacije vadi { za nametanje drugih oblika moci. Kao Sto smo vee napome nul, moe Coss nie se u_proslosti na moBucnost Kondigig-kainjavania na oven onomr seta. S drag strane nije moglo biti sumnje 0 kompenzacijskoj priv- ainostl_saznih-benetictia Kole je Crkva_mogla je a je Medutim-ipak je daleko najvedi_oslonac mot Crkve — a to je i danas — sama vjera. Crkva je oduvijek najvige nasiojala uliti vent masama Tuevrstit je. To nastojanje Crkve postalo je toliko svakodnevno da se dogodilo ono Sto se moralo dogoditi: iskazivanje vjerovanja poistovie- tilo se s religijom kao takvom. . Koko! smo ree ponent ita Je situa CCopRaRD Vojnici primaju placu i moraju biti plagent za viene svoje slube. All to nije sve i to nije dovoljno, Cesto je potrebna i Kondigna alternativa radi onih Kojima se bas 3i ne da boriti i koji nisu spremni da se pomire s mogué- noiéu da u bitki poginu. No, ipak se odavna prihwaca deja da su »dobri vojnicie odani dugom i tijelom onom za Sto se bore, a spremnost da prihvate smrt ili osakaée- nje iziskuje visoki moral koji moze proizaci samo iz vje- rovanja? Plaenici koje motivira samo kompenzacijska moé { sirovi regruti koje pokre¢e samo strah od kondigne ‘modi uvijek su se smatrali drugorazrednim borcima. ‘Mnogi politigki vode (i to u velikom dijelu danainjeg Jjeta i u razmjerima hoje modemo smatrati upravo tre gignim) jo8 uvijek se drée na vlasti samo zato jer raspo- atu Kondignom moi — sposobnoscu da prijete zatvo- rom, torturom ili potpunom i konaénom fizikom likvi- dacijom svima koji se odbijaju potéiniti njihovo} volji. Isti politigki vode cbilato Koriste kompenzacijsku mo¢, to jest, sposobnost da kupuju podréku (odnosno pokor- ost i posluSnost) pojedinaca koji se bez toga ne bi poko- i njihovoj mo¢i. U raznim dijelovima Sjedinjenih Ame- rigkih Dréava bila je, i to jo8 relativao nedavno, veoma raSirena praksa izravnog kupovanja glasova na izborima. ‘NeSto sliéno dogadalo se i u drugim demokracijama. Kom penzacijska moé i danas se prakticira, i to na razne nagine = patronazom, pozivanjem na svefanosti, dijeljenjem ko- jekakvih potastl 1 ordena, a pogotovo davanjem ugovora ‘2a dr¥avne narudébe. Medutim, jednako kao u oblasti reli je i vojske, Kondicionirana moé ima mnogo veéu lS i mnogo je efikasnija, Moderni polititarl najvive gratia i napora_ulaiu_u_izgradniu jerovanjé. U dé ‘mokratskim zemljama 20. stoljeca polit mod“nay vecimaijelom_sazdana_o« fidionirane modi. Na itt ‘temu vrallt Gr se Kasnije. Kondicionirana moé ima veliku vainost i znatenje iu ekonomskom Zivotu. Prosjeéni radnik reagira na kom- penzacijsku moé: kad ona ne bi djelovala, on jediiostavno *U jednom odlomku koji zavreduje paznju Gilozot Bertrand Russell ovako podréava tu poentiit =Nije teSko act argue mente 2a tvrdnja da je javao misjenje svemoeno i da iz njega Jevira i drug oblic tod. Vojake a Beskorisne ako volnie xe vjeruju,u stvar za Koju se bore il, kad se radi o placeni- cima, ne vjeraju ui sposobnost svojih zapovjednika da th vode i pobjedu. Zakon je nemocan ako ga ne prinvaca vecina. Eko- nomste instielje ovise 0 postivanju. zakona. Zamisite Sto bi sp dogodilo « bankarstvom ako obiéan gradanin ne bi imao nists protiy krivotvorenja novea.« B. Russell, Power: A New Social’ Analysis (New York, W..W. Norton, 1938), str. 136. U astavku eseja Russell se energigno zalaze za to dase u sva- kom pojedinom stagaju istrage 1 dokraja razotkniju pravi iz: vor! javnog migljen} 32 ne bi radio. Medutim osim kad radi najdosadnije i naj- tegobnije poslove on se ponosi viastitim radom iu nje- / govoj radnoj karakteristici dolazi do izrazaja neSto éemu je Thorstein Veblen* dao naziv sradni instinkte. Taj in- stinkt postaje to jagi (I sve se otvorenije priznaje) Sto se pojedinac vi8e penje na hijerarhijskoj Ijestvici korpora cije. Tipiéni vi8i funkeionar (ili aspirant za takav polovaj) ponosi se time sto doista vjeruje u ono to radi. Visoka placa koju primaju funkcionari ostaje vrlo rasprostranjen Pokretat motivacife, ali su ciljevi korporacije duboko usa: deni u vjerovanje i djeluju kao nezavisna pokretatka sila Za onog tko vjeruje, ti su ciljevi jedini dobri i jedini ispravni, Vjerovanje u njih je vrlo djelotvoran izraz Kon- dicionirane mo¢i* U svakom poznatom spominjanju moti, kako obitelj- ske, tako vjerske, vojne, politike ili ekonomske — a tu se skriva barem isto toliko Koliko se otkriva — uloga -koja se pridaje kondicioniranoj moéi-je-velika. Uostalom, se slobodno re¢i da ona iz dana u dan postaje sve kao intimno obilje2je svakog: drustvenog razvoja, 3 Kogdicionirana moé_proilzi_iz_objektivnog,_vidljivy patie ewe ia Te one Sig si_pojedinew uspjell u druftve- ‘hor sat} [ARO ga natjeratl dau to ‘eruiessamo po sebi, Sspraviiog Kao sto_smo_vidjeli, ta jno€ moze biti eksplicina, eezar neposrednog 1 vidi og nastoja iudima utuve vjerovanja Kole admaavaluamedene ljeve neg pojednes “it grupe Koll Zele mod ii je vee imaja TN, Wjerovanje tote biti igipliciitto WP odredenom druStvenom ili kulturnom stanjit-portingivanje vlastite walje vlasti drugih zapravo, & takvo} situaciji,odrazava gledanje drutiva na to kako pojedinge Tress dase vin Prelazeéi, ut “= Thorsicin Bunde Veblen (18601929), ponnati amerigki ekonomdst i sociolog — Prev. "'S tim u ver valja napomenull neito Sto je wvelike vezano uz pratsa. Naime, tedowio’ se 1rd tadl vaslitog probit, da Jo za podcanje'radnog napora | postizanje vece produkt fost! pottdhno Ho vile povecad Est! dohodak Grol ostale na- on placanja:porers). Meautim owdje vichmo dx gil po- rca pains fnkconaa cheney aan one fa lje kompenaclja placa) nego kondicfonranje Ako je Teele all Hompenvaclla (laa) nee ondcionranis, Ao ie Xo posijedieu wees Zalagunja na vada U Drake se to: dolsta ne dopads 3. Aatonija mo 33Kondicioniranje, prelazimo ujedn Be 5 namelljivog | razmedjivog nastojanja da se dragima /atuvijujepoteljno.vjerovanje na nametanje pokornosti Koje prolaai nezapaieno — i koje se prima kad nesto to Se’ samo po sebi razumije. JOR jedna, vana, napomena: {arustveno prihvaéanje kondicionirane modi raste uporeto fa eenetog a at Tondo a ee afin industrijskim, drain a \\ ‘“Tikowntia Sredstvima i metodom upornog ponavijanja iste | eponukes jude se primoxava da vjeruju da, na primjer, pljenje odredene marke piva_osobito. pridonosi drustve ost, i, da odredena marka cigareta posjeduje posebno Svojstvo'za Guvanje zdravlja pufaéa, da se drastvena pri hatlfivost pojedinca mjeri bjelinom ovratnika njegove Keosulje (a t0 56, naravno, postide timitim deterdzentom), da je tata} polltiéar ‘upravo primjerno moralan, da fe. tattaspecifiéna poliidka iniefjativa narotito po- Zeta illu isto} mest nerazborita. U svakom navedenom Sluéaju konatnt je utinak isti: kypea se navodi da povje fis i cljeue onog kai-arodae Ow se potijava. voll onog Koji prodaje-pivo, cigarete, deterdzent ili tatu politika ideju, Okolnost dase ne vidi ba uvijek jasno Ga se zapravo fadio moéi — ne mijenja niSta ne stvari Sinjenica da Je tako postignuto vJerovanje povrSno, a pot Einjavanje koje iz njega proizlaei ni trajao ni Veliko, ne mijenia bit takvog éina. U danagnje vrijeme se u malo Koji raz moci wlaze toliko skupe energije kao w utuvl}- je pouljnik vjerovanja 1 koristenje modi preka re “Medutim, dijelom sbog toga Ho je reklama, izravan, natin nametanjaraznih. vjerovanja, ona nema_osobito obra teptaciia Kao stedstvo mo, pa 2s{0 gorove wi jek gta uezadarals | otpor kod oul na koe cual ana, T zato, onim istinr Kory Koje, kad oduce poiéiniti potrotate { tako ih natjerati da kupuju njezine proizvode, pokreéu reklamau kampanju 2a te proizvode, haprosto ne pada na pamet da isto tako postupe kad dele potdiniti te iste kupce ovor i onom politigkom cilju, na ~Primjer, kad se ide 7a ukidanjem staroeptzarona, Koji he odgovaraju korporactjama ili kad se #Ple smanjiti neki >nepravednoe visokl porezi. U tal : se relanma kampanja. nego feko ii ligne postupa i svake druga grupa koja Ze iav- 4 ost podrediti. svojoj-polititkol voli, Kad geet postici da vari Ludi vieruiu, onda je nlihovo obfstovanle rir Stveno-msogepetbatliniie nego reklam Medutim ni Gbrazovanpe ne ide bez problema, Ponekad je Shee prt cae na aa Neki politiéar mdze bez prevelikog rizika tvrditi da Zeli Samo ‘informirat! svoje_prave i potenclaine.pristese Inedatim, ako ne Zelt ostavitutisak da potcjemes tovu pamnet on ne smije kava Kako misi'da je potscono da se'onl obrazuju. Predsjednik SAD mote resi" inci foun Kruga svoit najblih suradnika da je neki problem kav da ga gradant ne mop sivatitt nego th teba pod Git Medutim kad zatim stane_ pred (cleviziske Kamere on to formulirs kao nupotorenfee na. Sto gadant tba oe ores Ho ena 0 Se Sin de spnedy inae, © Samp, levi} radu Cenedae) miss. Gh imaja Staeejou TRruphu obrasown funky: Toe tmedijna-stnje MRM ont saat to SbiERo he prize ogo 8 mnogo siisia a takt twrde dae mithove sadaea Ga obavjestvajun informitaju, svole etaace, svoje Ee sGaove it svoje nage Stuseoes« “"Medutim da jeu igri mod ida se ide 2a potinjavanjem jednih cijevima | watanama deugin -— Jesno’pokaaije Tenzija stvorena oko medija, U novije vrijeme, predsjed: ict Sjedinjenih Americkin Dréave doleil su @ sukobe $elevjom, apom | aon. Djlom Se to doa dog tops sto med maja Stonoviea Kontrol oad ores SJdnikovin korStenem kondicionitane moet Osa ope ds Dude jos veta, kondicioniranje koje dele-ostva: rivati mediji ponekad je u suprotnosti s kondicioniranjem 2a koje predefednil pau taken ssi postije netebioa Na sigan ‘natin upravo tds prom, Teze neprestane nastojanja raznin predojedaia, nasioje: nia Koja nipotto nisu bezuspjesno, da dovedu u sukob T Zavade_pojedine listove ili itaknute novinare oasbmom puinjom, toboteintimnim povjeravanjem, vest it manje jest srotenitn laskanjem, porivaniem na drustveo Prt mane, Komplimentima dvogim amicalicama, Ste veal valja spomenuti jo8 neSte, Sto, nip nije nevazno. To je ona razvikana | ne baS nevabna ‘kotnicaRojom Inedlji zauzdavaju predsjednitky moe. Tz toga, protaeat Sav 0 pretjerano} mod stampe, radia | televizve. Radi fe0 poscbnoj tem! koju emo razmotru feanom ei in postal. 384 Xisrojatno-nitho ne_sumnja_u_djelotvornost eksplicitnog Kondicioniranja_medija kao instrumenta.pottinjavanja i Koristenja moci, Oni koji se time bave jako su svjesni svoje vaine uloge. Manje_se_veliéa kondicioniranje.for- simnazijama i na_sve Ni iggraduju se Verovanja koja omogucivaju koristenje i Djeci-W-ba¥ donekle sposobulmy {kolama, utuTjaje se 0d prvogs dana obuke dy moraju pottivat! autortet rode a1 u8ielja, da moraju potivati zakone ida ée im sei ad irastur moral pokoiavatl, da fe svaka odluka demo ratake last! mudra, da posto za svakog pribvatliy 1 ‘i svakog obaveran kodeitepristojnog.ponadanja, odije ‘anja i otobne higijene, dae prihvacanje vodstwa — 22 ovoljno podvrgavanje voli drugih — nesto normalno, Pricodno { preporisljivo* Jedan od razloga.zbog. kojih Sve ameriéke obrazovne. insifiie-pridaye Tako veliku veinoat-SEIDGIG: spoviorima le letnastavne-Qinjenica a 2 Beene seer take os pofbinittsvole individuaine tba: propele (eXTPaI) pa, Kaname Pelee : ‘Obrazovno Kondicioniranje prihvaéaju kao prikladno szedstwo I nell specifién! oblic modi. Skole u svim zen Tama ‘ugaduju, upravo.utwljaja, naédo Tedol|ublja po moc nekih take tradicionalnih folkloraih rituala kao 5o su grupno polaganje zaiietve odanosti i vjernosti do- movint pred aaeionaliom zastavom, Isticanje heroin epizoda iz povijesti nacije, i neposredina poduka o vrijed- osu 1 vadnesti vojne spremnosti, A sve. to ima velit vainost | igra krupnu ulogu u nastojanjima, da mase pri Invate s tim povezane cilfeve kag svoje dayne. Konde Gloniranje kaje oa podanika zahtijeva ea'se sevrstaja pod iastivue, da abiju svoje redover od posebas Jo vaiiost & pottinjavanja vojuo) 1 vanjskoj polite! zemlje. Konagni jer utinak taj da’ se nacionalna ‘sigurmost 1 nacionalna ‘brana stave iznad svih stranaékih teinjt i ciljeva. ‘brazovno Kondicioniranje zahvaéa i ekonomski i dru Scent Spiem’ De! koje ive a Komunisi@ilin zemljeme ‘eumorno fe-usedujuvjerovanja 0. prednostima {vik ama socijlizmar1 vjerovan)a da S¢-Ioraju oduserijeno ottinjavati-njegovintclljevinia. Medutim (ne voded! 1a ~~ Shang tezu u prio toj tendencijifanosi C. Wright Mills sa kai The Power EUre (New York, Osford Univeral Press 1956) str. 319320, @ @una 0 stupnjevanju) takvo nastojanje nije svojstveno samo_komunistigkom odgoj. Djeci Sjedinjenih. Dréava na sligan se nafin pune usio vilinama slobodnog. pod. zetniftva; Korporacije | poslovne organizacije nepostedno ahiijevaju da se Amerika u tome ugleda u socijalisticke zemlje te da sew Skolama i na sveutilétima pojaéa nas. tava u tom smjeru kao i da se organizira takav odgoj za ‘mase. U onoj meri u kojaj su takav odgoj i obrazovanje UspjeSni, Hjudi Kojt st izlodent njihov djelovanju prihva- éaju ciljeve i nakane poslovnog svijeta kao privatljive | pohvalne izraze drustvenog i njihovog osobnog interesa. § kakvom se ozbiljnoSéu shvaéa varnost tog kondicioni- Tanja u Skolama pokazuju nam povremeni iajevi srdabe Fbijesa Kad se negdje proguje da u neko} skolskoj kn} nici daci mogu dobiti na citanje | takve knjige Koje se postavijaju kriti€ki ili su u sukobu s drugtveno prihvat- IJivim (podobnim i dopustivim) gledanjem na. postojeci ekonomski ili drustveni poredak Kakva se vatnost pridaje neposrednom odgojnom kon- gilonrania pokart i Aeprestane sade habi-ako Vjerske _nastave u ameriékim Skolama, Prizata glavna ie Maeve Je svaragie. Vet u reno} etjo}* aor i, Foje vodi pottinjavanju vierskim autor stetima. Sumnje us poleljnost takvog sondiconiranja 1 moci Koja bi svakako iz toga proizisla, zajedno’s nepo- minljivoséu gledista o tome koji bi vjerski autoritet tre- balou tom smisht prihvatit, dovela je u proslosti da Podizanja ustavne barijere.svakoj vjersko} poduci. Me~ Gutim oni Koji ele moé koja proiziazi iz vjerske nastave nisu se s tom zabranom nikad pomiril, Oni se -danas luporno zalazu za ponovno implicitno uvodenje kondi niranja Sto ga stvaraju cak i tako skromni vjerski ti kao sto je na primjer dobrovoliaa i nijema molitva prije potetka nastave. Protivnici vjerskog kondiciontranja tvrde 4a j ti skromni vjerski tini mogu lako postatiizvor reli gijskog vierovanja povezanog s potéinjavanjem vjerskim autoritetima. Neke druge Kontroverzije, a istaknutt prt jer za to je seksualna nastava, zapravo vee samim tim St0 se dogadaju, pokazuju kako se velika vainost pridaje rustvenom Kondicioniranju koje se viSi u skolama i pot- Ginjavanju (ili nepotéinjavanju) autoritetu sto proizlazi {ii se smatra da proizlari) iz tako usadenih vjerovanja, Cesta zagridljivost polemika koje se vode 0 vjersKom ili seksualnom odgoju moze se razumjeti samo ako se pot- Puno shvati da se tu zapravo Fadi o moc.5 Moida bi se moglo zakljutiti kako se najveci dio kone! cloniranja zafedno s onim Sto ga dopunjuje (to jest pot Einjavanjem * upotrebom vlasti, Sto takvo. poteinjavanje ‘omogacuje) postize, odndsno , Valja, medutim, neprestano, imati na umu Einjeniea da realike 'stupnju miogu biti i te kako goleme. 39vanja nezapostenih, Onima koje ni to nije moglo pots hit, koi suse 1 dalje odupirali pottinjavanju, prijetilo se Kondignim kainjavanjem — slanjem 1 Koneentracione / logore. Neito sligno dogadalo se i w staljinisti¢ko} Rus T'tamo su stavijen! w puni pogon i kompencactjsko nagr divanje, kondigno Kaznjavanje i olvoreno, neprikriveno Kondicioniranje. U drugim sluéajevima mjetavina je sclek- tivnija, Latinskoamerieki diktatori Rafael Trujillo 1 Ana- stasio Somosa dosil su a glas po svojoj okrutnosti: bu- uci da nisu posjedovali ni pamet ni vjeitina koje su potrebne za upotrebu Kondicionirane moci (a nisw Imali pi Sto da pontde na ideoloSkom planu) i buduéi da aisu inmall resutse potrebne za primjents Kompenzacijske moti, jednostavno im nije preostalo drugo nego da se oslanjaju iskljuéivo na kondignu moe. Zapravo bi se moglo re¢l da fypbs_raalikovatl_autoriternu viast,_ koja_se_manjesiie iste ostaniyna Eondlent prt of orate io — ikon SCALP Kalan Komunistikt reds totaitarni, Ima nekih Ijudi* koji wrde-da Je autoritarao IStEaje modi, upravo 2bog svoje ograniéenosti, moralno superiorno mnogo obubvatnijem totalitarnom Kori8tenju mnoéi. Za one Koji Zive kao podaniei autoritarnih. reaima ta distinkeija ne moze imati veliko znaéenje. I ne mote ih mnogo tjesit. Stvar je u tome da autorilaral xedim, Zhog toga Sto se moraju u veéo} mjeri oslanjati na pri mjenu Kondigne moci 1 okrutnih postupaka Koji iz toga _. proizlaze, mogu biti mnogo neugodnifi od totaitarnih re- \/dima,. Deinokratskifelint iene OSUUESVayi"UpOTebe , Rendigne, xompene kondicfonirane-moci=upotre- bljavaju th sve ic Razlika je opet W njinovw kombini- anja, urezmjetima’ suzdrzavanja od upotrebe pojedinih sredsiava. Osim toga, a to je jako vaino,/postoji razlika 4 pogledu razmjera u kojinia dréava sebi Tezervira isklju- U.Bivo pravo upotzede kondicionirane modi. Kadgod razmatramo upotrebu moti, valja voditi raéuna © razlgitim kombinacijama njezinih komponenti.)Te raz- ligite Kombinacije i njthove permutacije detaljno ce se obraditi na slijedecim stranicama. Vidjet éemo da se, kad- od se govori o ekonomskoj, politiéko}, vjerskoj i drugim mo¢ima, prava stvarnost krije pred otima javnosti, Me- * Medu takve se ubrajaju élanovi administracije predsjed- nika Reagana, a pogotovo gda Jeane Kirkpatrick, americka stalna predstavnica u Organizaciji ujedinjenth naroda, @® ‘sii, Koja figne, Romipenzaci)ske iSSoRaicIOnTEane Hoe LAUGKORMETOR, AER TZ Gutim ni jedan od tih oblika moéi ne moze se shvatiti ako ‘se ne vide elementi od Kojih je sazdan. Zato moramo prvo Fazmotiti izvore moci,7 IV Izvori mo¢i Li¢nost Predsjdnika vlade, Kofi je otiao s tog polo Zar lfudt tle ‘atgoealoStateaju ifn ‘utielfivim t nadivenim bsbetalom, General fer volake prevasa se u ltomog junska nokox log ingots. Somerset Maugham, The Moon and Sixpence Dolazimo sada na ono Sto se krije iza instrumenata za nametanje modi, koje smo nabrojali u prethodnim pozlav- Ijima, a koji omoguéavaju upotrebu kondigne, kompenza- cijske i kondicionirane modi u razligitm oblicima t kem- Dinacijama. \Dristup moéi omoguéavaju tri faktora Jignost. vissni- Tednako kao kad se radi sredstvima Sun iorganiaaciin. pilslle, 1 ultimativn’ ievori moci ppjavliuju se_gotovo jer a Komtioarf-jeian-<-doagite Posisovange te vine wvelike pomaze djelovanju lienosti i obraino; tome te obiéno pridrufuje organizacija, povecavajuci im smagu Pajelotvornost. Viasnistvo se uvijek javija zajedno s or ganlzacijom a nerijetko je povezano is posjedovanjem dominantne Iignost. Organizaciju pak redovno jaéaju imo vina { Hénost.\ (Svaki od ova tri izvora modi ima snainu, iako ne uvie ye Hidjeciva, vega: s-nekam-spectiGnim. instrumentom zoravati — udrusujes ioe est Brno se, eras. Kontignom moss; pradavain iGnima pojedine! su ostvarivall pokornost drugih upo- trebom superiorne fizitke snage, tj. sposobnoséu fizitkog kkanjavanja svakog neposlusnog tvrdoglavea ili nonkon- formista. Ta tradicionalna veza nije i8éezla ni u dana- Snjem svijetu. Naroéito je vaina kod djece: svakoj sku ini Klinaca gotovo je prirodno izkazivanje postovanja Fiziéki najsnaznijem Ajetaku (ili ponekad djevojtici, ako je ona najjata). Djetaka koji se narotito éesto ili naro- 2) ito upadljivo sluzi tim izvorom kondigne prisile slavi se iii kritizira kao silediiju, Obiéno se pretpostavlja da se samo po sebi razumije da ée djeca, kad jednom sazriju kad se jednom civiliziraju, sve manje iskoriStavati takvu kondignu moé, pa ée se uporedo s tim sve vise smanji- vati vainost litnosti kao njezina izvora, Medutim veza izmedu tjeleme snage i snage tiGnosti i dalje ce utjecati na stavove. Mitoloski ili historijski va- Ini vode — Heraklo, Petar Veliki, Charles de Gaulle — navodno su dio vlastite moti dugovali ili svojoj golemoj tjelesnoj snazi ili natprosjeénoj visini, O njima se gover rio kao o Tjudima koji samom pojavom ulijevaju straho- postovanje. Napoleon nam imponira dobrim dijelom i 2bog toga sto. je bio malen rastom, a ipak je postigao tako mnogo.) svim modernim drustvima zadrZalo se uvafavanje viSokih ili zbox nekog drugog obiljezja fizitki || impozantnih osoba, Sto aati da postoji i stanovita ten- denela da im se porinjuvamo] Predgasude-w fori vise | kih_a_na Stetu rastom vrlo iskih pojedinaca, jo8 su gv / Jek jedan od alobrajaie-peviaGee soa askin nagiié_u modgrnom drustvu. Cesio Tajemo Kako se za nekog Kae da je smalis-neigodan, drzak ili opak, § tim da se rijeé »malie izgovara kao znak pokazivanja krajnieg prezira, Medutim ako je netko visok, krupan i sna2an njegov fizitki izgled ne izaziva sarkazam. Pa ipak, svatko zng da najslavniji posjednici osobne modi ul povjeti — Moisi, Konfuctey Arista. Platon sus, Muhamed, Mark, Gandhi — nisu dugovali ‘ni8ta ili ibis ate oleh te sacl cocorom Hoste ju Kondigne modi, Neke druge, manje uoéljive, kvalitete, koje su posjedovali, donijele su im moé da mtiijune ili stotine milijuna Ijudi trdjno pottine svojoj volji. Naravno, veé za kratko vrijeme bilo je za takvo potéinjavanje dru- gih potrebno neSto vise od puke snage vlastite lignosti zakonodavei, hramoyi, skole,, apostoli, erkve, @amije, ‘prva internacionala, ‘partijski kongresi. Tako se dogodilo 4a su organizacija i posjedovanje ne ba’ male imovine -stupili na pozornicu povijest! kako bi odréavali { promi- cali lignost osnivaga kao izvor moéi. Ipak nitko ne moze posumnjati u inicijalnu vaznost upravo lignosti kad so radi o postizanju vjerovanja, a upravo to vjerovanje — Kondicionirana moé — je ono Sto svemu tome daje snagu, zamah i uvjerljivost. 82 | (Ernim zajednicam® ngjvadnlja vera lignosti je nje- zina vezn s Kondiefoniranom moti Djclotvama iénost pot- -/inqava uijetavanjert —sRaltiviranjeme vjerovanja, vod. [ stwome, Koji specifi aspektt liénosti omogucavaju upo- irebur kondicionirane moci — jedan je od. problema 0 krojem se danas, a zapravo oduvijek, najvife raspravijalo# {Nekad veliku, a { danas stanovita, imalo je, odn0- eee nie taevog poled eae mapieato pre: nosi.na druge, da Je-on a-iarasino) Weel 5 neKom nate. om Silom ad Kole prima-upute | obavjestenja ned ravngm_silom od. jeSten! stupne obiénim Hudima. Takav je bio sluéaj s veliki brojent WersSH_vo0a Jali i s Ivanom Orleanskom, Fil. pom I i wrihurom. [Na tiesto FOO) Anal atau low mom gat nafprosjeene InteleRtasine sposobaesl-precznost u donoSenfu oda, osiring dua, Sarm. dojam cestitosti, smiseo za humor, sSmouvjerenost. Ali u jednakoj mijeri i sposobnost suvi- Stee alegueicasa, opetovapog ill na neki agi natin pel tetnog ete is $ Rowe eke drupe Sebne wane te son ome sgubije pest Sonditniranc) mo a nis blsko} ve Bee Paeljoar Ih sposobnotearslavanja U.sieean povfereja arugih poisnjavan|y vane bietie ekonomske, vanjeke | vojne politike eres ide Sectors pole foal se mcdutin’S tome da je, éak "at aajpovel ali ‘okolnostima, uzroéna soe oe Sdrtene Ha il oalske teins relate wvjetar sete maproto nlokatie: Nit me mote atest ds relat onsale nko poveanle Kini Nene anvenje pode neem rentcossrmom wa eRe gota django ate inc lie We mule 2 pundabe pods ol pro so ce sae Neat pallor ptbra, U tat euajeine BCom cabana prcieran}s drug vasa) vat down sau fake oun ofl su sposoba i Lad Fess evden | seopousanjom presse Si aeons sdokutv, Mo ne dota uae aajek Se L Tip rite ef omg psn Ma Wha Kao Jo soi pals "ade papi He! ia eee Sic Bag habla) Pace @ Ay, fas: BE inca Kol 2a ago u make onih taj feso same zt 3 Vaina odrednica modernih politigkih razmatranja je na puhavanje_uloge liGnosti_u_upotrebi modi. U stvaranjif te”. sable sudjelaje- vel bro] Ginilara. Prvi-jp_powjesni igled tzv. vellkog vode. Mnoge od tih litnosti od Moj- sija-do Marxa, Hillera Staljina, Winstona Churchilla 1 Franklina D. Roosevelia — posjedovale su nesumnjiva Spasobnost midahivania J ottiniavania drug za svoje nakane i ciljeve. Takva licnost omoguéavala.im je pFistup %Kondignoj, Kompenzacijsfoj t Kondicioniranoj_moci. Ti 1Widh a efeRtoat Jake T tnnoge-daleko Obienie Tenosti Sto su se nate na visokim i utjecajnim polozajima — veli- ju se _mnogi im se dive. Tako se zapravo njihovoj T&- nostj pripisuje ut zaslugu ono Sto bi se 2apravo-moralo pri Pisgif_u zaslugu njihovom imetku i organizacii . 1 pilin sudjolae-a-somussliavanga age inost Fank€ionariina_korporaeija, televiijskim voultelima Ti poltigarima nifta nije tako’ugodno kao vjerovanje da su Jedinstveno obdareni velinama koje su potrebne 2a vode. inje drugih Ijudi, a koje proizlaze iz osabnog Sarma, inte. ligencije ili natprosjeenih retorickih sposobnostiy 1 da zato imaju urodeno. pravo da. zapovijedaju. dragina. A ead takav pojedinac w to vjeruje, vjeraju 1 drug Jo jedan. uzrok_preuveliéavaniu_vagnostiliénosti_kao inxofa moti if BV ugh anja. Pojedinac koji raspo- ~> late sredstvima mo¢i priradno_priviati one koji bi s njim htjeli podijeliti taj utjecaj, Zivjeti u_niegava}-sjeni. Ne bi bilo 2goano dase TakvO}_osobi lijepo objasni kako se mo¢i domogla zahvaljujuci noveu, bogatstva; ostvativa: nju_ciljeva koji se Zele postici laskanjem sigurno ne bi koristilo da se pojedincu u éijim je rukama mo¢ otvoreno objasni da moé zapravo ne pripada njemu kao takvom nego organizaciji kojoj i sam pripada. Zato se radije kaze, drugima i njemu samom, da se domogao mo¢i zah- valjujuei svojoj posebnoj liénosti, zahvaljujuci kvalite- tama koje mu omoguéuju da bude voda i da zapovijeda drugima. I'u to, prije ili kasnije, povjeraju ion sam i arugi ‘Treba spomenuti i moderni fenomen sint jeto_stvorene lignes “pojavu Gija vainost nije niposto mala. Kao Sto smo veé spomenuli, vagnost koju ima lié- ®ost zapravo je danatojt oraz jednogranieg i poimitiv: Iie adie « korlttenju moth eto fost pet ona) Maint Sasuke a nama Rofl uprave velit dijelom Comentars 9 tom problema, Oss tga ignost le suatsko Zilia od anganiacie. Vide Rego organizacla, We wae ies mori tlevalote “eponre | kamen Moore Pee one Ea se bave Tenomenon mol 1 povezih tee" Guim Ho gover, hoda ea delje noge | vl Gledano Shoo prakuses ua mow dev! tcreue f pola a ' Pouljedia Jo ta-da se Sfoviea organlzaclja prpisuju 1 takve Seong koje sb tne pribladnin a apotrebu mod, Pay ce image sat toncljo ley eat, Zapravo “et it Sm, sa pan aim oa se se ee adnoue's jamptcn (adie relefions), Claggi ‘pinctadrugl drawn! funkelonari i predsjednil Rorport Fe oe Goer amatehtr-Terest novinariee COSMAS ei ee ee cle Serer ie [otiene lepood oboe iénost Kao aokar da je ta seein atid T da ta) fenomen dlste postoll moze nam Posludutero Sto se dogads s dlcektorom General Motorsa Freee are lisiari obrane akon fo" oon miro ina i se powuk » Uh polotafe. Rasiwleng od organ Uiole sista eres eae a nie sestae t bozeeno} anonimnosti koja bole Lr U pricodi fe drattvenh situsla da se u njima dramat- a Lrrrt—r—C ington’ tom’ pogleds alguna bretstaijakrsinlk pet mie weome, wee ao druswentb drugih meduljudskih a rF—“CO™Or——C—sC—C | volju namese dragima. A najyeci dio drustvenih napora sastofi se u_pokuSalima da so-suhvatl_v ‘onima 7a Koje-se-Bretpostavija da su mocnl. Razumije se da takva pazfja siino godi onlma na KoJe je usmjerena, pa zato politiéari, dréavai funkeionari, novinari i drugi grade image Koji sugerira mot. Po tome kako se odijevajtt, Bo ‘oie Kalve ManIFe-tinaju, po svom opéem 1 svakodney- * Premda je sasvim siguno:da bi, dublje razumijevanje fe- nomena sinteti¢ke litnostt mnogo pridonijelo shvaéanju prave Bitode ievora oct, nlegovo.postojanje nije bal, neviiva rennin ssintetieka Inoste nije nepozat, Isto tako alle ne- pomat ni termin oplasti¢na lignoste, Koji ima u sustini isto Enatenje. A Gesto iarazavana Wranja da je Sef neke korporatije Mit viadine. agencije ou. stvarl samo ¢ovjck organizacijex za. pravo madi da je derivat kolektivne aliénostie grupe Kojo) pripads. © nom ponaganju i postupeima oni nude okolini dobro prow Gen utisak »vodenjax i szapovijedanjax, Njihova konver- zacija Cesio zavrSava hvalisanjem 0 tome kako svoju volju namecu drugima. Mora se priznati da rezultati tog napora Gesto djeluju veoma avjerliivo. 4 Politi¢ki rituali — sastanci, skupovi, mase i aplauei — ta koder navode na pogresno poimanje liénosti kao izvora _SsuammrsOer petiva svoju Tsao | avo ree, Ceo at njegova licmost — lzvor te mosi. Medutim on zapravo samo" pokaztje sposobnost identificiranja s Kondicionits. nini-vetovaajein ons kof ga slutaju, Njsgova moe slitna Je moci vierskog pratota iit vrata, koji, seleat-toene vagled Kish oblakin briebOTe THOT Boga da padne Wise Mogli bi se navesti maogi primer! te zablude. Jedan ‘od_najzanimljivijih_na ameritkoj sceni bio je primjer Witiama Fenningsa Bryana, Kojega su mnog! settle itjecaniim. govornikom svog wremenn, Vietorale eae uae goleme mase Koje su’ ga slusale 1 pljeskale mu Spremme pottinitt njegovo} voll Jenningsov talent dafeko od ioga da bismo ga mogli smatratt nemataim — aprave se svodio na sposobnost okupljanja vee unapr® fed Kondicioniranih masa, Kojima. Je potom govorio, eno So su Zeljele Cat, Plesak | odobravanje nist doles od anil koje fe on pridobio nego od onih Kojima su njegove jet slutle Kno’ potveda da th ne vara istinke? Riise yoda, tako se ye upotrebliava, nejesna je i zapravo ima dva znatenja( Vodtons-pestaje poleainey ipo To je, de rz wise mnatenje rijeti »vodae. Medu- tim w eikgdifvnam iovehy won S20 poledinee Kem, poled -rukori powTNSOt Ses komeomteanans vlloae mace Tiel ie poise Saati ae wie * W. J. Bryan je neslavno propao na predsjednickim ia ima 1896, 1980.1 1808 Breve =? ™* Presi as a5 Prema tome, odnos kompulzivnog govornika s masom Koja ta odabrave, polti¢kog, kandidata = birzima. Koji ™a Dovladuju, evangelisa # masom Koja gutae njegove Fife odnosno, ne mote se smatrati Eistom upotte- fom mai. Veoma Esto'ne radi sen Gem ugon 2a © painjavanju nazovivode volt — zapravo Kondicion Sahim vieroanjima — biradkog tjela. T to je neSto Sto fe zapravo shvaca | vit path smisao i ovdje je w ign Sfeotkrivanja dublie istine ispod powrsinske ste. Balk | : Stina sasto)i u_polstovjecivanja ugh alae Pape ir Spram modi: njegova je Wénost samo naiggled, ali ne Rano nee ‘Metarim ond PoTedinea koji svoja gledista i stavove | prilagodava prema vjerovanjima i teinjama mase, ne ‘motemo sasvim »otpisatic. Ne mozemo potpuno rotpisati« fii lignost kao izvor moti. Obiéno je w igri ugovor, po- godba, Samozvani voda, posjednik feljenth osobnih Karak teristia-T Vina OTE ia Sip le Settee Ties t Salone polstodecnj, idenificira, Budud’ da on poste $Siguvae pravllo ges BTeROVG Biratko jlo’ pristale zauzvrat uw nekim stvariina prifvatiti njegov volju. Qn g6vor? Svojim sljedbenicima ill pristaSama ono 8to im a) hove Wasi rovanje.Kazitje_da_valja MUGeMET II Soc ye mavodno uinteresu-Wjerovati, Oni, ESSE ine puinaeaye nyeyoce iratavanfe nora Sieworanje:{ postinjavaju se racnim varijentama tog Vic fovanje wobliku u koje hon, predstavlja, pogotovo ad se'radt 0 postupcima praktickog ostrarivanja nog Sto ont dle, Osea ove prov mo eo sha kolo) polar fervour Ger spomenats pomsdba wbecule {Gietavanye nea ooobrin savovina, Pojedtiac, Gija'je Viastita HOC hematna ili slaba, prilagodava se pot- | prime‘ iskijutivo verovanjima mase, €ra€ki voda Mar | En Lather King totao Je zuso Sto zpravo tele njegov Dristage Tsijedbenel all ihe lpak 1 te kako vodlo Ticijama Koje au isle 2a ostarivanjem th elie Shire | ‘modi nekog vode mobe se procijenti po tome liko_uspjeha_on_pridobiva svoje sljedbenike’ za ppbv | 48 | i conic_niegavih_rjetenja, Koliko su spremni slijediti pje- ove puteve do ostvarivanja svojit-ciljeva, 6 I dok se tako neka litnost sve vike poistovjecuje sa svo- Jim Biratkim tijelom, stvara se odredena strulture, tigar dobiva ono Sto nazivamo sorganizacijouye la tava struktora doima narotito snaztor one Ao naaivamo »politikom maSinoms, Djelotvoran sindikalni voda stvara Shazan sindikat, sposobni biznismen stvara dobro’ vodeno poduzeée, vjerski voda stvara snaznu erkvu, sek i kon. freqciju, Liénost_uviek nasioll posi da ia nje stojivs ‘onganizacija, | poveéati viastitu moé i kupovanjem pe Tea te me Spree nije nepomato, sto je w historiiskom pogleda vazan aspekt vierskog vodenja i Sto igra sredignju ulogu t stvaranju modi posiovnih funkcionara. Zato éemo sada. razmmotri ulogu vasnistva kao izvora sredstava potrebnih za takva eapovanja, Poslije toga razmatrat éemo organizaciju, taj treci iu modernom svijetu transcendental izvor modi. 4 Aras mest eVv Izvori moéi Vlasnistvo Rekao,bih da je kljué problema ekeploataci Has, hi eat ell soeplatalie up. {ij led nvlanoidtvor stvar Postale Jet, fy pein ea aaa be po, lav. svoj. superioraim a fa} ga nadin ofamuti zatim mu dspere mo- $B Toatiern oa a Werle Je fgrn ‘bogacenjem opravdan motiv da_ga slomi na Drisu Tako gu zapravo upeca dena udicama, ohn LeCarvé, The Little Drummer Girt 0d tri izvora moéi viasnitvo je naoko po funkcioniranju najotvorenije. Posjedovanje imetka otvara pristup naj- Eeséem obliku upotrebe modi, a to je pottinjavanie volje jedne osobe volji. drug va vA. owobe- Postoda Ostia: FAP ReEOvE ctiljeve, bogata’‘Kupuje Sofers, grupa. za ostvarivanje.specijanih interesa. dr#i na platnom spiske nekoliko polltiéara, bogati razvratnik kupuje sebi metresu. Veza izmedu bogatstva 1 kompenzacijske moti zapravo je Tako ednostavn | neposrednn Seu prsiost mata |sveobuhvatnom. Za socijaliste je |vlasniétvo bilo, a u sta- novitoj mer! ostnje'T danas, he sam odluujucl-nego | | jedini izvor moéij Ijuska koja je nekad driala i danas dri HSSRAISIRET Stem da'se ne taspadne.iDokle god viasni- [Sto ostaje u privatnim rukama, nitko drugl ne mote po- Sjedovati moél sTepriia Komunista moze se saZetl Jednom \Jedinom reéenicont ul ivatno viasnistvoe, Adolf Berle, Koji se, u svom* dugom Zivotd, bavio problemom ‘magaja modi vise no bilo Koji drug ameriéki autor, ra2- migijag je mnogo i pronicljivo o tome zaSto u moderno} industijsko} Korporaciji pravim nosiocima modi postaju Aanovi uprave (manageri) a ne viasnici, tj. dionigari, Za- ljutio je, sasvim tofno, da je to w o8troj suprotnosti 5 prihvasenim vjerovanjem. Jedna od nekoliko ‘jegovih iknjiga posvecenih to} temi naslovljena je Moé bez vlasni- "Hae Mar Tlic Eng, Komi moist © . Sivas. Svako istradivanje nefistog iskoristavanja_novea vodi nas automatski do zloupotrebe novea, Sto ce red Hloupotrebe vlasnistva —- do korumpiranja zakonodavea ili dréavnih funkcionara, i do takvog korumpiranja koje donosi dréavne i vojne narudabe, fit do korumpiranja inozemnih vada U prvom redu_ na polititkoj Ijevici, ali u_stanovitoj jeri i na politigkoj desniei, danas se jo8 uvijek smatra manifestacijom neposredne i drske inteligencije vjerova- nje uw odluéujuéy moe koju navodne donosi bogatstvo. Jer, Sto drugo moze biti tako vaino kad se stvari gledaju bez ruitastin naoéala?! Ponckad dosta nije nite tako U sstvari je novac samo jedan od tri fzvora mogi, g u_ posljednje_ se x7 mjemno_vainosti_orgenizacije. Mo¢ u -poslovno}. wriki i arfavi, Koja je nkad emaniala. iz iva — oan iz financijsEih- iavora — danas emanira. iz. strukturnoy uudrufivanja pojedinca, iz birokracije. Pristap viasaikiva sredstvima moci takoder STabi,,.Nekada je novac posjedo- vao kondignu mo¢ kojom se_postizalo poi@injavanje dr fin, privatno Vasnitvo nad zanljonr Ut ned dragie SBI st Obrataju _drzavnoj_vlasti_ da im ona pe ukrontr neposfusne radnike, Danas se takvo ponaganje vise ne odebrava The dorvaljava, U politickam Svot opada i feravno. kupovanle- pottinjavanja,Njegova danaSaja-va2> fost u Javaiin poslovime, Koja dodude nije zancrnariva, rola fz Einjenioe da bogatstun atvsta ptistup upatreb_) Uivjeravanja_—Kondicionirano}_mo<.. Danaénji-bogatas vide ne kupuje glasove na izborima; on kupuje-Wleviaik skis | vferfe da & na tal hatin oatvarlt ond 2 fortran potnjavanie svojot poliigko} voli. 2 Novac je zapravo uvijek omogucavao ved li manji prlst Kondicioniranom vjerovanja’ U proslost, a pogotovo po. sljednjih.godina protlog soljesa bogatsivo ie imalo ta Kav mata} da je donosilo moe svom slasniku, a da on 20 to nije davao hikakv star Kompengaciuy Sve Sto bi * Power Wihout Property. Berl fe kn dao podnasiov A ew Bevtgpment in scan Boikeat Beosony Bee York Harcourt, Brace, 1959 3 ®neki bogatas izjavio ii vjerovao drugi su prihwaéali i u svoje bogatstvo ne da bi kupovao glasove nego da wvje- 1 ‘vjerorall kao u neSto Sto se podrazumijeva, Slava bo- | rava birate. Sgejaino kondicioniranje koje se tako RUSE Wabbit je tako-golema, da su, po rijethna Thorsteina | danas predatalia-“nalulliil tne Tost kols probe Feolena, aitomatsht dobivali pristup i kompenzacijskoj i iz vlasniStva kondicionirano}. moti. ‘Socljalne ideje jednog Johna D. Rockefellera zapravo nisu bile dublje i pronicavije od socijalnih ideja kakvog 3 TreutilSnog brucose skromnih dntslektualnth sposobnostl Medutim, buduci da je te mish lerieao éovjck s repulacl | Y prodlosti nije bilo tako. Uprvim industrijskin zaied- Jom najbogatijeg tovjeka u Sjedinjenim Dréavama, one | nichmma {amerith, skompani}shy-grade-predeeale eee. ‘su pobudivale veliko zanimanje i painju. Zbog toga su pitan slutaj) potéinjavanje ciljevima poslodavca_kupo- nile golem i snazan utjeca} Rockefellerove mislt 0 to- | Valo se u situacifi-u Kofol-aliernativapotcinjavanja il onjo} benignosti bogatstva, 0 Stedljivosti i 0 usavrSa- Jednostavio nije pastojala—Il_Jebila avanretno new: pene tjedsiog rode primjenom socjsinog. darviniams | aug Sy Weg a Sa at P"Socijaine eutanazije nad siromainim (koji su samom | foe nije bila jodino sredsive prisleUdruzeno s obrut, Gufenicom, ds smash poatatl dh Isbin Isnak vans, boatsio fe omoguaelopestup bioloski inferiorni). To Sto smo upravo napisali_ vrijedi rigno| most pEEKD lokalaiy WISSIT-T POMC peek | > P'ge starjeg J. P. Morgana, Njegova twednja, iaretena | gavel wastes waves Tne ee mes uu toku istrage koju je vodio jedan kongresni odbor, omoguéavalo je-pristup i Kondicioniranoy mpd. “Te a je, kad se radi o posudivanjui novea, Karakter vazniji Danas takva mo¢ vie ne proiziazi iz bogatstva. Sta. soe nova davia je velit publictet, dugo se pamulla | | juttsusugsna es pede geese tomaet. Stee yjerojatno joj se éak a stanovito} mjeri vjerovalo, Zako- | Stoje na putu stjecanju kondigne moci. Zasluga pripada hodavei 1 drugi slagalt su ses Rockefellerovim i Morga- | f'uspomu-sindikatay Draksa iereviog kupownie peteers novim ciljevima i namjerama, éesto i ne misleéi pritom dosla Je a sukob s razvojem druitvene etike.. Svaki pre- » ‘bilo taka nagiads, Sve gio su boat bell Lio ss | ie odigleane korampirant ongresm i goverae igus > ‘svojim_bogatstvom_podupirallsmatralo_se_samim time bio bi poStovanje javnosti / isan Vainiji Zinilac bilo je opée podizanje standarda i stva: {danas bogati Ludi misle da njihova gledista i |, qa Einilae bilo iz i st stacore 0 politic, ekonomi, dobrom ponstan} | pristo- ie moderne driave blagostanja* U razdobljw najveces Hosti valja primati ozbiljno upravo 2sto jer su bogati i | Prova, omPenzacifske inoéi 2a njezinu. djelotvornost ‘bog prvenstva koje im samim time pripada. Malo jeljudi | ini) dofotka toll se dot rae oe aera exori dohotka ojl tako pate kad se nithovo miljenje ignorira ii kad | {ue¥ dohotka Koji se dobivao od vlasnia: zajedno s op- ostanu objekt nepristojao fratavanih sudova Yudi @ile | moguenostt zaposijavania, Dohodak nad razine odtZa: Ee pravo da daju izjave ne temelji na posjedovanju novea. | j,moswenostt zaposljavanja Za recta ave ne eel om positon pre. | anja epsunee tahoe. fone, olde << ski pristup kondicionirano} moéi. Zato bogatas koji danas ae cg flere na rad gola nutda, odrtavanje gole teziTza taki uljecajem unajmljuje usluge kakve pro- | (ZjoyncieOtim toga, kako smo ves napomenul same pagandne twrtke i prepufta struénjacima posao prido adotoade Kole se fsplaciju nezapostenima, raze. soc Vanja drughh 2a njegova uvjerenja* lj drug) naéin, daje | jine Yenefieie. organiirane medicinska pomoé | posto ovéanu pomoe kakvom poliigaru iii kakvom odbora za | Zane miovinskih. fondova, na sligan natin olabavijaju Jpolltitko ‘djelovanje oj odrazava njegove stavove. Ili | s2puc,Mampensactiske modi i tako smanjuju vaznost bo- Se naprosto poéne aktivno bavi politikom i koristiti \jivo obijezje velikog 2 eee « Dijaektika modi — njezina tendoncia da iaziva suprotng Sian Rovkfete,osniat dna, wens se pio | jig od — etn ent tan eprom s tom posrsbom fused iraludbu pion propagandne ablice | polis fue pla Lee, ovjecill mandate neha Soc Welfare State — arava. kojoj sama drdava promite bia [pin naniiem pbgutet mantra pinto for | gonanie tnananjo SScanie aM eh SN icioniranje povezand © bogatsteom. ee 2 53dijela ‘socijalne literature je da se ovakve mjere opéeg blagostanja redovito prikazuju kao mjere Kojima se spu- tava osobna sloboda — ona sloboda Koja je, tobode, uro- dena sistema slobodnog poduzetnistva. Rjede se spominje moguénost oslobadanja od utjecaja kompenzacijske moci koja je nekad bila neraskidivo vezana s_viasnistvom. y jMedutim slablienje moti koje proalci tz lasaitwa | Y slabljenje moéi Koja proizazi fz Ténosti moramo u prvom pedir TuIaGiHT Kao Teaultat uspona. organizaci tovo vrijedi kada se radi o drzavno} viasti na tom sektoru moéi, i ona moé koja proizlazi iz posie dovanja bogatstva i ona moé koja proiziazi vvige-wamigu pred moi koju stvara organizac jew sklada s-dijalektikom moéi da ta nova okolnost iza- iva otpor, antipatiju i srdzbu Sto se izrazava kadgod se spomene driavna birokracija. Treba spomenuti jo i to Ga je organizacija — golemi administrativni, aparat — isti- snuila viasniStvo i litnost iz Zari3ta mogi u velikim moder- rim poslovnim poduzecima. “Shiéaj obitelji ‘Rockefeller moze se_navesti: kao meta- fora te promjene. Od Cetvorice Rockefellerovih unuka koji su dodivjeli drugu polovicu sedamdesetih godina naseg stoljeéa, dvojica — John D. TIT i Laurance — bili su por nati uglavnom po bogatstvu i. filantropiji. Dvojica — Nelson i David — angadirali su se u;rukovodenju, gole- mim javaim i privatnim organizacijama — upravijaju driavom New York, u vladi Sjedinjenih Dréava i u banci Chase Manhattan Bank. Prva dva brata, koji su ostali povezani iskljutivo s imutkom obitelj, il su poznati samo u redovima osobnih, pomodnika i médu pripedni- ‘cima njujorske filantropske’»Klapex. Druga dvojica, Koji su Dili povezani s organizacijama, bili su vrlo »sluseni« i / [ sasyim Sigumo utjecajni, to. jest ymocni. U vrijeme kada je Kongres ispitivao njegovu podobnost za funkeiju pot predsjedaika Sjedinjenh Dréava, Nelson Rockefeller mo- io je prilifno opsimo i detaljno objainjavati_ praksu Koja se sastojala u tome da je koristio svoje bogatstvo radi nagradivanja, odnosno, kupovanja vjernosti, odnosno radi pottinjavanja svojim ciljevima i nakanama, razth Svojil politiskih suradnika i podredenika. U_prosiom sto- * Godine 1917. Vladimir 1ié Lenfin domouao se najvite via. sti a bio! carakol Rust Gavel oslonae njegove mod bl Je ulldanje privatnog vlasnistva kao izvora: moci. Jo8 prije Eartl, sedam godina kasnije, Lenjin. je wotio Toua ‘oftro’ opominjao) stvaranje 1, sve vote jatanje jednog novos frvora medi, goleme birokracije koja je bila potrebna novo} Socijalisticko} dréavi da bi mogla »finkeloniratie. Izvor mod) prepustio je organizaciji. @ Ijeéu se kupovanje vjernosti-smatralo jednom od ratin- ski metoda ameritke politike. Medutim jo prije nego Sto je Nelson Rockefeller morao da se pravda pred kon- gresnim odborom na to se potelo gledati kao na zloupo- trebu modi, iako dodute sitnu. Treba ipak zadréati osjecaj za mjeru i_perspektivu. Danas bogatstvo vige nije presudan izvor moti, ali se, s druge strane, ne moze reti da je postalo nevafan izvor - modi. Preko Kompenzacijske moti ono danas ostvaruje svakodnevno potéinjavanje radnog vremena milijuna Iju Osim toga pomaze nastojanjima i vjerovanjima onih koji upravijaju velikim poslovnim poduzecima i vode velike poslovne pothvate. Veé smo istakli njegova ofitu i vide Ijivu vezu s kupovanjem kondicionirane moti. Kako nepo- srednim potéinjavanjem, koje kupuje od civila i vojnika, tako i golemom podrskom koju dobiva od vojne indu- strije, bogatstvo danas igra krupnu i vainu ulogu u jednoj moderno}-manifestaciji mo¢i koja izaziva najveci strah i ‘u moéi vojnog establishmenta. U svakom sluéaju ‘He sifijemo misliti da bogatstvo mozemo ignorirati samo ‘ato Ho Je organiznlji prepustilo mjesto jednog od glavVI - Izvori_ moéi Organizacija I Organizacija,-treti pomnati favor moti, obiéno se_pojav- Ife poveaia s aselionintu wel UL TRITGL uc 5 lignofcu, Medutim njezina vatnost. danaénje ijeme sve vite Taste, PNi jedna Kolektivna Kategorija, ‘tina klasa, ni jedns drustvena skupina nema mod ama po sebi iti je mode sama Koristiti, Uvijek mora bit prisutan o8 jedan Ginilac. Taj tinllac je organiza cijast Neki zaanstveniei, meds njima Charles E. Lind- _Plom, tvrde da je orgenizacija, ukljuéujuei ona Koju > El Undblom Politics and Markets: The World's Political-Eco- , nomic Systems (New York, Basic Books, 1977), str. 26 * Snjava bitno obiljezje organizacije, Sudionici se u vecem ili manjem_stupnju_potéinjavaju_cilfevima~organizacije radi ostvarivanja nekog njima zajedni¢kog cilja, a to onda naravio~povkaéi—za-sobomi_potéini ings. ili grupa Sto su izvan organlzaclje Medutim rijeé »organt acljacywmistenjiWtO fe ima w svekodnevno} upotsedi, pokriva upadljivo Sirok spektar udrufivanje 1 stupnjeva tome relevatnog unutratnjeg 1 vanjskog poitinjavanja. Na primjer yaiska je organizaciia, Ima jaku unutrasnju struktura Koja state wakog pojetinca na prilladno mic, sto i daje mu prikladnu moé nad drugima; zahtijeva od svojih pripadnika visok stupanj postusnosti (potcinjava- nja). Postize poslusnost odnosno potéinjavanje 1 prema vani — od onih kojima imponira, Koje plagi, koje je pod- mila okupesta com slueaya-untrasiye stare uelisnom nema; fem ni anatajnjeg_pottinjavanja njcini anova eljevian rganizacje, Pojedinea kel! pilegod sofa verovana Ht postupke nom 2-St0-viertje dh je-wola-stranke Sua 5 shoe Tojatnont siranal-all ig tako me se mots dose | aiti de-ge-smatraye spartijskim kljusetome. Vanjsko pot. | Ginjvange koje atrunka postte kao organiadje mijena | ¢ od slutaja do slutaja i Sesto je beznatajno. (@ Rotporaciia.je-takoder_organizacija. Name¢e visoki span} unutratnjeg poitinjavanja, ali, kad ga usporedu- Jemo s pottinjvanjem &lanova poliékn strata, vidio fa se odnosi na mnogo wii izbor »temac: uglavnom, ako 8 proizvodnjom i prodajom roba 1 usluga. Vanjsko pot- javanje S10_ga_nastojl ostvariti korporacija tie st-Ki- povanja upravo tih roba jl upravo tih usluga, a subjekti Potgiiavan su kupel, mutter. Karporala nana Uujedno. postigi da se 1 drtava poteinjdve nieaninn el vima finteresima, as 2 Visi Te-TaROMer organivaciis, Ona nameée_unutratnje poignjivanie-suolim Slanovina. To cin na najraztee Sine, radi ostvarivanja.aajrazliitijih. vanjskih ciljeva i nakana. Na vojnom sektor urutrsénje_pottinjavany ftanova organizcie Je ptpano ¥ sveobulwttn: neds plina se ne podnosi. Kao sto smo vee spomenuli, vanjsko Pottinjavanje (Kad se ide za njim { kad se primjenjuje vojna sila) takoder je potpuno i sveobuhvatio. Na drt gim ‘sektorima vlasti unutrainje potdinjavanje ciljevima i nakanama organizacije je mnogo manje sveobuhvatno: dak se pretpostavlja, odnosno dozvoljava, stanovita mjera samoizrazavanja, Vanjsko pottinjavanje — prometnim aKpropisima, zakonima prot keada 1 trgovinama ti propi ima protiv zagadivanja ullea otpacima ~~ relativao je bag. ‘Tapravo se sudionci, ciljevi i stupnjewi pottinjavania poktivent terminom orgeneecija medusobno tako Taz Faju da je prvo sto éovfeku padne na pamet kad o tome posne rarmiljat pitaaje dav se preemet uopée moze Picionano objasni. Medati pojam organizacje mode fe obuvatity tmenagujuse svesbuhwataim 1 Konzisten ‘im pravilima, Organizacja ima prstup kondigno}-noé: zahyaljujuéi-normalno} povezanosti s imovi na joy WPenzaer|ska moe; osim toga organizaclji, oso- 4 bila w njenom modersonolikn, apsoluinoje-dostupa kgndicioni vo, upravo Xondicfonirana moc site cereale gotove svake organi | Coteaniaatia Bb, ivor mocl ima jos (H Poilicda, Prvo [Sobiljegje nezia@bimodalna simetriGNSst: wo. znadi da | ‘ona ostvaruje ciljeve Koji su” fzvan_njesame,_s: ittgeaebe same. Siaes Fp a vey CUTTY pou ‘@hnout umutratnjeg poteinjavanja Djezinh Elanova. Mod eke oeaincie taoter ov Sp as ne tne | nade, Bnicinos- iis. drusim izyorima moet ) te tome certo gover kasnije) kao To tome Kolko Jo} + Gostupna,sredstva piste. Organivactja je_snaéna onda fede su ol dosupa a dielotormr rents — Ran Susie Nompenianjsfo magradivanje | kondiciont ee Ee EeT ee doturet als ik kad one HBostoj ; OE Oe cen agastgea teqbfap i camleiest cljews 5 sia me Jno pettisjavanie. AKO Gstavimo po strani_dréava kao ) an Te sean vaca Sp at Ohl | reich olijed —cadi_tlien_potieanla oe ‘organtzaclia mameinuti svoju moé, to ée ie slab sea at aie | zinth nastojanja da postigne pottinjavanje tim ciljevima. ‘tim-prinetpima’r-nyihevoy prakHeEnoy piTajea! 0 vofit éemo u ovom i narednom poglavlju. 3 Bimodalna simetrgnost_onganiacie_je njesino najupad. Tiwtjecmjvamnje Iicudo.jedn Of najistce zanemare TIS Ia Hao Heo amo’ et taponeea cannes potinjara eijevima orgenacje, 1. tog unutratnfen Rovistenja mol proizlel sposobnost organzalje dana mece svoju volju prema vani, Jedna sposobnost proiz- lazi iz druge: To je nuZno, nezamjenjivo obiljezje svake ‘imjer 2a to su Sindikadd Clanovi sindikata, bez bara ha vaste pojedinaene sHlobost | vast, ossbne, privatne Zell planove, pribvacaju one ellove eve si Aikatneorgunicaciie. Koj! se" odnose. na nadnice adne tvjete I raane benetcje, Bex obsia na oWobye dele Pottee, ont se odrieu rada fmNtnee-Kadr nga pro As Su)kO fom unuatrainjem poltijavanju OVE Vang Sei pcrmdie waged pao a ee Einjavanje poslodavea th, ponekad, drdave. Ked fe sak kana solidarnost, sinonimn'n djelowonnu unutragnj ds ciplinu i potcinjavanje, joka, Taped! da se osware zal Het siadiNata, ounosno’ da Sirajeuspife, su Gabel Dit fam rjecime, ipotreba moci je ajelotvoma. Kady nekom Sjpdikau ima anogo-disailamaca, poltrona, Rakawion Patent pore, Smanjuju se lgedt Ta pobfed Toy wabisha iat ae i Hii Ninslo laskave obijetja Koja se priaju bale cima pokazuju kako se Velika vadnost priplsuje unutas nol diseipin. Ono sto vrijedi za dréavu, vrijedi 2a svaku organizac ciju, Strogo disciplinirana vojska — takva u kojoj postoji iu kojoj se provodi snaino unutrainje potéinjavanje — ima veliku vanjsku moé i djelotvorna’ je u borbi protiv neprietelja, Voiska ko aSaje discipline nema vanjsku moé Lalje djdlatunina a beso UTE TTS | Stoljedabrojéano.slaba britanska Kolonijaa vojska | Tadij,sastevljena od. Britanaca 1 indijsih, Hotordjlat vojnils, postizala je pobjedu za pobjedom na, svo% be | hod prema sjeverw i zapadu j2 Madrasa i Kalkute, boreél | se noprestano sa spagaina koje-su bile daleko nadmnoe. nije po broja pjeiaka, a ponekad su imate f jac ante: ju, Premda je bilo pornva uw nekim bitkarha, rat Mie Eegubnjen, beitanska volska aije-prttni pr “ajpa uspjchs krila se w snadno) unutrasnior organist Drlatetth saga, iz Koje je provatia njihows-sactsea mace Fsnaga. Potdinjavanje pojedinog vojnika eljevima cijle tojske obubvailo je 1 prinvacanje raika dh se pogae Vojnici w slufbt neprijatelisiih indijskinprinsevg: aise spremai pribvalii takvo poitinjavanje i vod’ sa mnogo vile rauna o osobno} sigurmost A buduct da te Uunutragnja moé nametala mnogo manje rigorozno, vai. ska moe f snaga bile sa tazmjerno tome manjeT alae, 1a_nedostaje hrabrost i borbenost, r VMogli bismo navesti_ mnogo drugih_primjera, Djclo- tvormost modeme korporacije u oblast proizvodnje { pro- daje ajezinih proizvoda — to jest, + obrirom na moyué- host postizanja vanjskog pottinjavanja — ovis! o kvali- {et unutrainje organizacie, o jest 0 obima } dubini pot Einjavanjanjezinih sugbenika interesima i ciljevima kor poracije. To nije presudan-Zinilac_u_najnigim slojevima Strukiure korporacije. Potrebno_potfinjavanjetamo sb ‘note pga rutinskom upoitebom kompenzacliske met GMogio br se-tovduse, ree, da stanovitr vaznost ima radni . nage, radnika. U najnovije vrijeme postoja- Te takvog visokog morala rado se istige Kao jedno od Sdjasnjonja vellkih uspjeha Japanske industrije) Medi tim situacija se zatno mijenja kad se penjemo, po hije- farhijsko} ljesteil, prema najvisim funkcionarima Kor poracije. Potpuno pottinjavanje ciljevima twrtke tamo je Bitan preduvjet uspjeha. Bilo kakvo ponatanje, bilo kaka izjava, bilo Kakav éin Kofi bi bili w suprotnosti s intere- Sima ciljevima tvrtke naprosto se ne mogu ni zamtsit. Nifednom visokom funkcionaru Korporacijé jednostavno ne mote pasti na pamet da, na primjer, ijavi da eigatete Toje proitvodi njegova kompangja Taazivaju rak, ili da sa hjerini automobilitehniGki nesigurn, ili da su farmaceut- SEY preparati-koje ona proizvod! u medicinskom posledu Sumnjivi. Isto tako se nijedan funkcionar nede usuditt bilo adje iajavitt kako je neka poltigka. iniljativa za oju se zalaie njegown korporaclja — na primjer dono’e- me propisa koji bi ili za tim da se smanjl inozemna Kon- Kurencija — suprotna jawmom Snteresu. Nifta manje nego 2 nckadainjo} britansko} vojsct uw Tndiji, vanjska, moe viel © unutrasnjo} diseiplin. Kao nagrada za takvo pot injavanje dobivayu se velike place, all bismo ipak post jell ako bismo Tekll da to igra glavmu wlogu, da je to Galuéujuct faktor potéinjavanja. Gotovo je. sigurno. da Nazniju ulogu igra vjerovanje w ciljeve Korporacije — a tn je na djelu Kondicionirana mot 'A buduéi da je u igri Kondicionirana mot, takvo potti- njavanje mije boino, obiéan subjekt tak ne opaza a je fakva moe u gr ie Tjudl koji se tako ado, tako spremno i tako potpuno.poreinjavajs mod_organizacije, 3 taka Aton pottinjavanfu, kao Sto %0 fiavanje nije svjestanr €h i aque Tolstojevog vormika Kodsksu ‘ponaéanja njegove pukow nije, to potéinjavanje oslobada od tegoba koje izaziva do- nofenje osobnog misljenja i odluka. Korporacijska vje- 60 ovanja i potrebe korporacije postoje zato da bi se pri- oe ‘initia organizacife dia artavac. birokracje protest unog Sport organiziranog Kripa, Nista ne 73076 0 takvo] myer slabity vanjskty moe. driavnihureda = Sjedinjenim Dréavama, na primjer, Pentagona il Miot starsiva vanjskih poslova — kao nedisciplinirano izraza: vanje neslaganja. + njihovom potitikom od strane ayiho- vin vlastith sluibenika, odnosno neslaganje koje dolari Manutrac. Upravo ato se vod! neprestana borta Kojo} Jr cl Susan takin bia disidentsta Na ne mobo 4 tolko| meri podrovatl moc ljetnika nad njihovi pa cijenffna kao Kika Mjetnickog ‘amanja' 1" oposobnost ofa dolaai off drugit-ifeenka. Zato Kodoxsrsvih-profe- sionalnih, staleQRIn Wdrwenja svojim tlanovima Zabre. njuju_takwu kritike. Oper vidino kako se. unutrasnjim piguilima ponaSanla 2apravo titi vanjska Upotreba Mot. Ekipn-rad, to jest_potpuno Koadicionirano pottinjava: nje_moci organizacije, bitan je preduvjet. za postizanje uspjeha u organiziranom sportus A to vail i u organi 2 Tako to ne protari bez sukoba u glavama sudionika, Vidi o tome powlavile sRukovodilatt egos (he Baccuttve Ego) asidnof studift Willama i Wigtea mi, The: Oraantarton ‘Man (New York, Simon & Selster, 1956), str. 606. Whyte neva la eng inklonare kat ska: eRe ene bjauii oglas Kojtm smo ponuil sapasienje ngenjertane kot Suse spreml prilagoaitl atom natin rads. Netbo fe gadyo Uprskao kad je ovako sastavio oglas, Zapravo se strino ale. io sto mi zapravo delime imafl w nalo} orpanizaclle Dragi Sedan funciona Obani Je so mineao sat. nto se vie Benjete wt Korporacisko) hijerarhijt to manje.moseie. Sabi onli Tuksur da tei pred mado —~ Whyte sr 15, * Zanimljiva 4 wledno razotkrivajuéa metafora izvora { ire stramenata moti Je sportska moméad: na primer profe sionaina momead americkog footballa Kod svakog sporckos susteta, kod svake ulakmice, pola Se od pretpostnvke a o¢ Seu borbl angadiratl svi iovon 1 instrument toe | prikwace fe, sa snagom dogme, tcza da uspjen (pobjeda) ovis'6 djelo ‘Tomnostl mjihove upotrebe. Tevor mod (oage tome st gnost Oitnost trenera | Hénost spektakularmaph | dieictorne Jin ferate,imovina (potrebaa st snaina finanel/skearcdten 4a. indrtavanje vake'zanéajnije momead)y aly izmad. sees, ‘Yeoma sofisticrana organizacja Koja obunvaca i iprace t te, rere i funkcionare Hubs. Instrument, prise Kojo se ‘3. otranom Kriminalu, Nijedna banda kriminalaca ne dozvo- Ijava svojim clanovima da otvoreno ili potajno suraduju s policijom. Svako krSenje te unutrainje discipline — svaki propust da se potpuno prihvate ciljevi organizacije —‘izaziva snazau, obi&no smrionosnu, reakeiju, Kad ih jednom dublje proutimo, otkrivamo da su naéela koja Upravijaju funkeioniranjem organizirane moci takva da profimaju sve. Ista takva nagela viadaju u upotrebi pol titke modi. Vanjska moé ameritke politike stranke, nje- zina sposobnost potdinjavanja i onih, gradana koji nisu u njezinim redovima, zapravo je neznatna, i to zbog toga jer ft nisu u igri unutregnja disciplina i unutraSnje potéinja vanje. To vrijedi i kada je rijet o mo¢i koju koriste razne vlade. U prosiom stoljecu i u prvoj polovict naseg stoljeca pruska drlava, prerasia u njematku dréavu, posjedovala je golemu vanjsku moé, To Se postizalo tako Sto je pra Ska dréavna ideologija.nalagala poipuno i svestrano, pot Ginjavanje pojedinca ciljevima dréave, pa tako i njezinim vojnim pothvatima. Vanjska moé Sjedinjenih Amerikib Dréava u drugome svjetskom ratu (ameritka sposobnost nametanja viastitih ciljeva svojim saveznicima, a zatim i Nijemcima i Japancima) bila je plod jakog unutrasnjeg potdinjavanja nacionalnim ciljevima. Mnogo slabiju moé pokazala je Amerika u borbi protiv jednog upravo bes- Krajno slabijeX protivnika u Vijetnamu. To se dogodilo bog toga Sto je u tom ratnohy stk Tzostalo i zakazalo (moida na svu srecu) slitno unutarnje pottinjavanje. Unu- frainja mos nije se mogla Fazvitt unatar sukoba Koji je razotkriven kao glupa i ni8tavna, preziravrijedna, upo- treba vanjske moti, i vice versa Pan pt ton te ee mi ie patalaals (te car soma leh mace Sos Geeta ait Smet ee pes meer i ipuinwes Reneomers ames Sia Guise aaa nies area arabes Eur hices 2 ee bach beak Sentara eee 2 ie nema 2s eee aoa Sek a WT Ameritka. vi 3 fe amerigkt dancer varijanta rugbyia majpopuiani ale @ 5 Jednako kao sto Je kompenzacisko nagradivanje w pri Todo} veaisviasalstyort hao izvorom mec take Je dru. Stvgpo kondicionirenje u primama) ves ‘Ta se okolnost ual W-takvo} meri kao sama po sebi razumljiva, da se malo spominje i jednostaymo ak ne Wid, NEKP pojedinac Mi neka grupa, foil dele moe, orge- Disirajyge 1 odmah zatim aufomatski pribjegnu wera anju(brd se-sazove sastanak jt je noiereven! cil kon: Solldacifsjerovana-umutar-sumte-orgamiiaclje ‘da bi Se Hake povtig(o maksinalio Temste Unrate mot Kad se tj pre ell ontvan, Kad se obav taj vl oadata, Pokrece se vanjsko sreklamiranjee,Cagiacia) i Fakav Sorasorn program Simetrichost organizaij, podjela na unutesfnje i van sko Koritenje mos, vijedi | 2a instruments prise. Kad fe gavni oslonae vanjske mod! Kondicloniranje, na nega fe kao na evo] glaval oslonte caianje 1 umireinja te Tobratno. To veijed! 1 onda kada su igi Kondigoa I Kkompencacijska moé: kadgod se upotrebljavaju eksterno, onic set internet opet vice verea ‘Kad se govori o kondiclonirano| mot, samo po sebi se ranumije Ga Gano! polttkin, vera 1 dragih grupe, tko ele bit djelotvornl vanjetl propagandist. cijevs gripe, moraju Biel soatao I edinstvene:uvjerent W Ie Pravnost if probluadnost th ciljeva. Uprevo Zo Je pow Jest visoko organitiranoy izratmvanja toe — Gries ko. Munistitke pardje il Cak gradsiin pollitkin ratina — tako. velkoinjei, povjest pokwaja,iskorjenjvania hereza i likvidiranja heretika. Kakvom_autsajderu, koji se ne Zeli potéiniti, dogada se da ga vrijedaju, psuju, pro- Klinju ili Klevecu, “ali_on_izaziva_manju_antipatiju i bi jes i sve_u svemu projazi holje od disidenta koji je éan arupe, fine "bio-dlan grape, Te toga’ slijedi da je Jakim organizacijama potrebno patlivo unutratnje kondicioniranje vastitih anova uko- Iiko Zele postiza maisimalne vanjske rezaltate Nov! rept w Wojsct it's Centraine} obaielijno agen pomno se, iim seu glave dobro ust- Aili cifjevi orgadizactie, To se_zové-sindokitinncijonie: a to je termnin Kolim se zapravd ONoTenO Waje ie da _jeGilj Yakve aktivnosti_poticanie i stvaranje vjerova- ja Tek Kad se kod nekog pojedinca stvori takvo vjero- vanje, smatra se da je osposobljen I »zreox za sudjelo vanje'u ostvarivanju vanjskih ciljeva organizacije. U obié- nom razgovoru u svakodnevnoj terminologiji govori se da ® Jje efikasan ili dobar funkcionar ili oficir onaj Koji vie tuje u ono Sto radi — Koji vjeruje u eiljeve svoje onga- nizacije ili jedinice. Grubo postupanje s disidentima koji krSe kondicionirana gledista — pentagonski »svojeglavcie, ‘neugodno nezavisni funkcionari Ministarstva vanjskih po- slova, recidivisti CIA — dokazuje da-je ova opaska i te kako’ toena. 1 norma} poveraost s bogastom, orginal J dostupna re saino Kompenzacijska nego ponekat-T-Kn- dignemoePostownn WithaosWaruje velik do Sole van} sRe modi Kompenzacijskim postupcima — nude: neSto za Sto joj se isplati dati novac, odnosno odreti se novea. Taj isti movac zatim kupuje rad i poveéava kom- penzacijsku moé nad onima koji sluze u takvom poduzecu. On wjeine plats rekinma 28 protrode tke organizacje P finden lihov-guarketing-Drapim1ijettaa, organiza: nt Penney aotouee T fanljasier ‘vanje u veline { predaost hjezinih proizveda fi usluga bez obzifa fia njihova cijenu — odnosno bez obzira na kom- ea Drednost ajihova kupovanja: Smatsa se-da 1 gates aed najbolig-kad oni koji ‘reklamomt ‘ili prodajom ckog-proiawderTsatat Yjeraju v nj form hve litett-Ponovo nailazimo na simeTHju > mda oma-kon- “kretno, nije univerzalna. Kad se govori da neki pojedinac rjeruje u viastitu reKlamue onda se to obléno Late s ne- Sto podrugljivosti i iznenadenja u glasu. Simetrija obu- hvaéa i kondignu moé. Kao Sto smo veé govorili, vojna rmoé namece viastity volju neprijtelju kondignim ‘sred stvima, prijetnjom ili realno8eucsobito krvoloenog, okrut fog i bolnog kadnjavanja, Unutrainje pottinjavanje po. stile se Kondicioniranjem — usadivenjem vjerovanja: i ispravnost vojnih ciljeva i usadivanjem vjerovanja u ap- solutninulnost da se svaki élan orgsnizacije apeclutno Pokorava zapovijedima starjesina, To se kondicioniranje Pojatava placom — instrumentom Kompenzaciske mod Medutimn ‘simetriéno s.vanjskim. Koristenjem, Kondigne ‘modi koriste se brojai obliciprisile primjenom kondignos Katnjavonja tad, primjerice, dode do vojnicke neposlus nosti. Svaka vojna organizacija prihvaca takvu nuznost. Svi vojni prijeki sudovi ili njihovi ekvivalenti raspoladu $ moguénoséa Kondignog Kadnjavanja koje je mnogo o3- trije i surovije od kainjavanja kakvim civili katnjavaju civile, Zato §premnost vojnika da na bojnom polju pri- hati osabni rizik dok neprijatelja zadaje Kondigno Kal njavanje, pojatava nfegova:spamaja dace bit) tlo2en sli¢nom ili jo3-grubljem kaZnjavanju ako to ne bude Cinio. 4 | Simetrija izmedu unutrafnje i vanjske moéi vidljiva je i a drugim slucajevima. Sindikat Koji prilikom Strajkova pribjegava nasilju u borbi protiv poslodavaca Koji se nist hjeli pottiniti njegovim zahtjevima, obiéno se_sludi fi zitkim nasiljem ili prijetnjom nasilja protiy svojih. cla. nova koji se ne angaZiraju dovoljno ili protiv Strajkolo- mmaca, Mafija i druge organizacije kriminalaea pribavijaja fesse moe prijetnjom ii upatrebom Kondigne: moe. rns POSTIPEO ats Ge tees oe Poslustost Vash anova" Kad Se radio modal je apsolUttih Tstina, Medutim”postojanje simetrije izmedu tunutraénjih i vanjskih sredstava 2a prisilno ostvarivanje mo Gi@iodsina simerij® koja postoji izmedu unutiaénje’i | Koje je-proizlazilo iz njgmacke navike poslusnosti dav, Tishodalna siete HON Pines kojemu ovis! sposeb- | Dilo poJa€ano Ksplicnim Knadicioniraniem pomocs host organizacije za postizanje potfinjavanja viastitim | PYopagande-u Kombinaeifi s monopolom dielovanja na du- Gijevima Sada demo govoito dpe dra nics, To eu Hye Hema x evno tniene) it fe sve pedsiavijao Koriflenje Oe ee eee aaron Oadicionirane mod. Poste} dusogodiénja tendencija pes wate He an ae slg Pubiliivabumde $= 0s kakva Je postojala 1 kaka se Korstla u nas | Stupnosti_trima instrumentima_prisile, j, drugo, razol oj Njematko} povezuje sa samo jednim izvorom ili sa quumman ima instruments pr samo jediim fastrumentom prisile — u_ sluéaju nacisticke ‘Organizacija Kojo} su dostupni financijski izvori i lic Njematke 5 Hilerovom Iénoséu (ag invorom) | sa stre aoe sega nods sakako poye. ‘Som. o SSa ls osobifom | neobiénom suyjerveae Cava’ moe Zahvaljujucl takvo} Povezanosti, A ako, osim _Koncentracionih logora, ili s Goebbelsovom propagandom. toza, ima nesmetan pristup punoj lepezi Kondigne, kom- ato vidimo kako Je zapravo vazno razmotriti seakupas penzacijske 1 Kondicionirane modi, to éini njezinu’snagu ramoliku strukturu na kojoj se temelji neka mo¢. Jos. vecom. Najjasnijt primfer-korbinirania ost Reagiranje vlada Sjedinjenih Ameri¢kih Dréava i Velike i Britinije ma Hitlerove fzazove povuklo jesa sobom kor ~> J f 3 instrumsnaiapesle_{anmetonja modi, je totaltarns a “Jeaz0' 7|,, ast jotalisrnom fetimu Koriste se, sul iatmument Stenj@onihListih Favora mod! i instrumenata prisile Kojima C\) Frierimod, kako interno, W samo] Vast, tako i cksterno, Suse slu2ili Nijemei. Postojanje potpune razliiostl Je | RINGIieno, pros -ciacipnog naroda nitzapravo-w git Su bile samo razltite kombinacije 2 Grange wore maggie aperata vast! w nacionalso: | ora I insirumenat, rain edoamae medusa etree istieko| Njemaeko}, Ninilh su Hiuerova Uenost, finan. Pim omijerima. Svatko Je prizauan saznost Roosevellove > Gijski resurst Trecegu ‘Kajha { iavanredno djelotvorna Bi i Churchillove lignosti. KRonomski resurs? — bogatstvo — ToETaGin duboko ukorijenjend W tradicife pruske drzave. Mo su ih sWarall”visoko razvijent industrijekt sistem Tub inom ‘mod protlazila je sposobnost Kondignog _-—predstavijali su vitalno 1 sudbinski vaZan izvor modi, po- Kaunjavanja unutrasnjih disidenata (kakav je, na primjer, gotovo u sluaju Sjedinjenih Dréava. Osim toga u obje GENET Rochm' koji Je u prvim danima nacistitke | saveznitke zemlje postojalaje-masoina-organtascljate istih izvora-moéi proizlazli su isti instrument prisil da SA, Konuligno kaZnjavanje primjenjivalo se protiv, dod malobrojnih, pojedinaca_koji_su glasno i javno_podi all eprijatelja, U igri je bila mogutnost.zapcilja- = Ergest Roehm, bil profesionatn ofc, blo Je vod sramiitarisitkin ‘odrede nacistitke stranke, Njega i njegove Pajblue suradnike itier je ikvdireo odmah akon dolaska na vlast. — Prev. 2 or> fi << anja nezaposlenth i druge kompenzacijske nagrade. Va 2oa_ sila drustvenog_Kondicioniranja,— patrioUsany ila je veoma jaka; Razin je-vaa~posovim, bila. a soa insrumenata i uafiawe asawbaran Cn | trainjem i vanjskom.U Sjedinjenim Drlavama Lu Ve Uikoj_Britaniji_kondigno kadnjavanjeigralo "je—hiala ‘logi”u- poteinjavanjuy to se uglavnom moae ied i za ‘eksplicitno Kondicioniranje ili propagandu, iako se oni | isu zapostavjal. Medutim neusporedivo shadalji instr ment bilo je. im oniranje, verovanje w | opravdanost -nacionainih ellieva TARO ie | automaisko prikvacanje. Yedna 2200 smapob. | vala samiom sebi izrafavala je zapravo puna istinu pola zalo se, naime, da su »snage slobode jate od snaga dikta tree. Sve to zati da je implicino Kondicioniraste, koje Je imalo kao reaultat samomotivirajuce prinvacanje ee nih ciljeva, bilo efikasnije od cksplciinog, kondicones: ja upotrebom otvorene propagande i od pijtnji Kom | dignim kaznjavanjem, dvaja instrumensta fost ta koje ‘i 5 bicst U'veco} ment nego nino potent os Buduci da_je povezana 1s vlasnittvesa i s ako. su joj dostupni svi instrument prise’ YAM inuretno snagna organizaciia koja posjcduje tae | edna Veliki ino®) Zao se na njenau mos meebo ‘leda sa strepnjom, a éesto isa strahom, pa ‘se eee svim elviliziranim drustvima vjeruje da se Koriteafe te ‘oe mora u stanovto} mjeri opraniét, Nartivo se sms i od isto tako veoma snazno misljenje, koje se otvoreno izraava, da se ne sinije bez ‘stvame nuéde upotrebljavati eksplicitno kondicioniranie UH obliku propagande. Javija sc cak kritika implicitnog | Kondicioniranja kao izvora dréavne moci, Vee smo spo. menuli da politiéar koji se previge glasno poziva na | Patriotizam i na neka druga kondicionirana vjerovanja diva brzo otpisan kao demagog. 2 t, vali i za sve druge organizacije. ima moti — lignosti i imovini — s Kojima treba da bude povezana, kao Io instramentima modi —o impli. citnom i eksplicitnom kondicioniranju, © kompenzact skoj i Kondignoj mo¢i— koje uvodi u igru. Medutimn ovdje | | 6 | { se uvodi ut igru tre¢i i konatni Cini oe organizacije: byoi_i-razligitost njezinth-ciljeva. Ako neka organizacija ima Brojne i razliite ciljeve, za. postizanje svakog danog uéinka izvori i instrument ‘prisile moraju Diti vedi i jaGi nego kad su ciljevi organizacije malobrojni i specifitni. Kao Sto smo veé napomenuli, ameri¢ka pal ‘otka_stranka_je organizacija_sa_slabom’ modi. To nije samo zbog ogranigenosti iavora moti koje posjeduje zg malobrojnosti i ogranigenosti instrumenata koje mofe wvesti uw igra, Ameriéka politigka stranka nema moe: to jest ona nema sposobnost potSinjavanjaiia-zhag Tino. gobrojiostr eiljevaKoje BY Rtjela-ostvariti ili za Koje se zalate, Ako bi Yeljela posjedovati vanjsku moé, morala SkIopiti unutrainju pogodbu o tome kako da se, kao stranka, postavija 1” prema problemima ekonomske, vanjske’ i vojne politike, { prema gradanskim pravima socffalno| pomodi, zdravstvu i skolstvu i prema raznim drugtvenim problemima, i prema golemom broju drugih problema. Takva je pogodba neostvariva, pa prema tome rng mote imati vanjsko djelovanje ni uéinak, Kao suprotnost slabim polititkim strankama danasnjeg doba vidimo sngine_interesne grupe koje iipajit_samo jedan cilj: na primjer, organizacije Koje-se protive leza- Wzacifi abortusa (iti se 2a nju zalabu), organizacje Kole ‘av. Tenska_prava, organizacije koje se zalazu 2a Uli protiv privainog posjedovanja vatrenog oruzja, orga nizacije Koje se zalazu za uvodenje Skolskih autobusa, organizacije koje se zaladu za vjersku nastavu u Skolama | ili koje tu istu nastava ele ukinuti. Te su organizactje Aielotvorne zato Sto se njihov! Canovi mops slot | se init Fel} nastojanjura_postizanfe jednog.jedinog | Specifiéiiog 1 totno odredenog cilja, a takvo se jedinstvo fhe moze-ostvariti_Kadl se radi o vesem broju ciljeva. Opet vidimo da unutrainje pottinjavanje efikasno.sluZi kor Stenju vanjske mosi,! To niposto ne znaéi da je politika koja se temelji na Zelji za postizanjem samo jednos, spe- cifiénog cilja uvijek djelotvorna (u éemu danas mnogi arijeSe). Kad se radi o takvim javnim sporovima kao Sto su legalizacija abortusa, nastojanje da se djeca u osnov. nim Skolama obavezno’ mole, ili kad se voui jana ras. " Oni koji nastoje postizati totno odredene i jedinstvene Dolitiske ciljeve raspolatu s effkasnom on E20 Bava, ivorom mou, Takve su organiza tio poverane §.Mlasnisivom, a jo8 Geiée s nekom efikasnom iénoséa, Phils: Schlafly, veleéasnt Jerry Falwell, veletasni Oral Roberts {dru ge njima sligne osobe, jasno Uemonstriraja ulogu,licnosti vac Koji sakupljaju odraéava vaznost imovine.prava o tome je li pofeljno da obitnt gradani imaju va {reno orugje nadohvat ruke/ neko biracko tijelo moze 0 svakom od th problema lako stvoriti zajedni¢ki sud, i / iz takvog ée vjerovanja proizaci odredeni vanjski uéinak. Medutim ti su sporovi i problemi sitni i beznaéajni u lemom i nepreglednom mora javnih problema. Zato se Ylakva organizacija. ne mote povecavati preko odredenc granice, a to magi da su ogranigent i njezini vanjski Ukinei. T jo8 nefto: uskost problema omoguéuje pojavu ( ajelotvornog Kontrakondicioniranja i protuyjerovanja, 8to je tema narednog poglavij. ’ Kad se raspravija_o organizaciji kao izvoru_moc na _nefio: POSEOTO Uy i se Tad o netem Sto je veoma vaino. Rijed je@ ihuatt Zz ‘ciotiiranom moti, to jest s instramentom prisile vrlo sub- jaktiinog Karakieia, Pojedinac koji se_potéinjava.zhog ‘jelovanja Kondicioniranog vierovanjaaije-svjestan svag otinjavanja, Buduéi da je rezultat vjerovanja, njegovo Se potéinjavanje njemm samom Gini normalno i ispravno. U ofima onoga tko Koristi Kondicioniranu moé, ne postofi nikakav objektivni znak po kojem bi mogao zakliuéiti da se radio takvom pottinjavanju. Uvijek se moze misliti da bi se netko tko se. pot8inio djelovanju uvjeravanja isto tako:pottinio i da aije bilo tog uvjeravanja. Ti se mode dogoditi da se sam in uvjeravanja pomijesa s rezultatom fuvjeravanja, Tz toga proiziazi zakljutak dai judi mogu umisljati kako Koriste_kondicioni 2 pravo-ne“gine, 7 da dragi mogu pretpostaviti kako je u iE-TaKS je wopee” nena Radi_s coniieronirana: mot 1aKo je uopce nein Radi_se 9 jedno}-wo rasprostranjeno] Tun Takey vremiena NeE. “pisac, woeivil ne sto ne odobrava, napise knjigu u kojoj seczalaze va drugatije, tol akei}i_suprome.cifjeis; Cak ako ne privute mnogo Eilalaca, on vjeruje da takvo pfear je imma m0 j se situa Bolt odiai-nekakav” g0vor. I novinar koji napise uvodnik, ko- mist da rang parpune ima moé. Svatko od njih misli da je negdje nekog potti nio. Stvaranju takvog dojma mnogo pomaze tastina. Za. ravo_se_mote_slobodno ret 0 te, Z nose dte Jedi,t7a-mo¢ Stampe, predmet_o Kojem_cemo kasnije ‘govorith, Postoji_ jasna i toino odredena veza izmedu lignosti i ituzije mei. Ljudt su, Tao pojedine!, Jako skloni vjero- vatl u vlastit sposobnost uvjeravanja drugih. To vrijedi, moda uw posebno velikoj mjeri, i za sintetitku lignost 0 Kojo} sino govorili. Medutim obim iluzije € opasnost. 72 padanja uw iluziju jako se povesavaju kad je primarni iz Yor moci — organizacija. Oni kojima je stalo do upotrebe moéi mogu u samima sebi, u vlastito} slavi, igraditiilu- ‘Aju moet kada, primjerice, sazivaju sjednicu, il kad pred sijedaju radu nekog odbora, kada osnuju neler organiza~ ciju, kada odiaze na njezine sastanke i skupove iil kada novinarima objave saopéenja za Stampu i rezolueije doni: Jete na takvim sastancima, Volja za KoriStenjem moci i 2 potdinjavanjem drugih, u ovakvim se slugajevima zado voljava, ali ne stvarnim ‘praklitnim rezultatima nego formom. U ovakvim sluéajevima, organizacija Koja je pravi i stvami izvor modi shui kao nadomjestak za upo frebu mosi. Ako se hoée shvatiti kondicionirana moé i organizacija kao njen izvor, mora se voditi strogo raéuna o razlici koja postoji izmedu realnosit moci i iluzije moéi—Radi-se-o~ nadasve Vadnoj distinkel]r 0 Koyoy valja voditi Faéuna kad jednom budemo razmatrali razliku izmedu realnosti modi miitarista i fuzije moéi grupa koje pripadaju raznim mirovnim pokretima, razliku izmedu stvarne moci kor poracija i iluzije moéi udrufenja potrosaga ii raznil organizacija za zastitu gradanskih prava i za donosenje rustveniht reformi, 4 Mog, pogotovo kada joj je izvor organizacija, nije ni jed: nostavna ni lako objainjiva pojava. Mnogo se nevidijivog rije iza Eestog spominjanja »snainih« ili »moénihe orga- nizacija, Jo8 uvijek ne mozemo sagledati domete organi- rane moéi. Dok s jedne strane pojedinci i organizacije nnastoje profiriti svoju moé — odnosno potdinjavatl drug: $00} individualnoj ili kolektivnoj volji — ti »drugie se Rastoje oduprijeti takvom potéinjavanju. Jednako kao Sto se lignost, viasni8tve, organizacija is njima zdruzeni instrument prisile stavijaju u igru kadgod se Zeli pove- ati domet modi, isto se tako ubacuju u igra kad se Zeli pruditi otpor pottinjavanji® Upravo taj ,atpor, a ne neko lunutrasnje ograniéavanje izvora modi ili instrumenata pri sile, predstavlja glavno sredstvo u obuzdavanju moci. . {VIII Dijalektika modi (1) osad smo raspravijli o tome kako se moé kori! i kako si, alt moramo vidjtt {kako fo} se Hjudl odupi, jer je ta ‘otpor isto ako 1 sastaval do fenomena mod, jed eo kao nceno konkene, Da ty para nema, da o}im Slutajem ne posto, moe bi sé mogla SHA ; SM amo dete velle Oni Kae fa mabe oprem- Tent da se njome ste Zapravo ut modernom druftwu posto{i veéa i mania raynoteta ized 5 Kojijo} odupiru. Sad Cemo razmotriti prirodu te ravnoreze: Go Sout Eeino 0 tome kako moe stare otpor samo} scbi ako na taj natin ograniéava 1 sputava svoju djlolvor ost 2 Prva misao koja nam pada na pamet kad se suotimo nefeljenom upotrebom moéi nije ba’ uvijek, a motda ne Bi bilo ni normalno, misao kako se oduprijeti takvoj moti, Ceiée se dogada da pokuSavamo smisliti kako iza zvati raspad takve mo¢i — kako Mjudima objasniti da se ona Koristi nevaljalo, protuzakonito, da je njezino kort Stenje u suprotnosti § ustavom, da je opako, da ga treba Pouadas, wkrott M, spiete ie, _na_primjer, , (ors ncaa: zo ‘treba na ovafitt'onaj natin smanjit { hiecini mo€. postici da se manje mijefa u poslove { Zivot * iain ea ggranigtnjeing-dielaanje. Drugim rile ima, treba neSto poduzeti, kako bi se smanjila njezina (a) 4 moe. Kajporacije's previte. mocne; zao.ih trbaazbiti Primjenom:odredbi zakona protiv. trustova, Sind Prevte mogniy2st6-Ir tebe gpa konimaro-pravarna Fad, Koji dajur pofedinom radniku slo. bode samostatnog-oaluGivanja o tone Hage Tse uel ur sinker neta, Mifkarcl vladaju nad Zenama dos Teds tome treba th magovorit Mt prs Gestalt postupaja se enama Kao ravnopfsimin bina, Sve se 10 ci loggnom prom teaKeljon na mo6, de za. njeinim. sputavanjem, ogranicenjem, i onemogucs anjem Medutim w stvarnom Zivot judi ne reagraja tak, A nije to.ni reagiranje koje bi oni st se od pottinjavanjuematrait najdjelovornijim ih, najpraks nijim. Uobitajena i najefikasnija reakelja protiv nezelje~ hog koritenja most fe staranfe fuprorne mod Reakcja ne edi-Sumovono Korstenye-molt Toye se Stole tome da sae pokasale nametnuti nove earine na aj, bilo Je stvaronje engantzeclje Koja e sebl vacla u zadatak da éaj naprosto baci u more;* reakcija na uvodenje opée Tojne Obavere je stvaranje organiacija Hua hoji 30 oat piru regruiranju; aa krSenje gradanskih sloboda reagica se osnivanjem organizacija za njihovu obranu; na_muski, inuika dominaciju reagia se stvaranjem oF za primanje Zenskth preva. Tako se to. dogada wiv slutafovime, velit 1 malin: Regketia, na, moe Poslodaves je staranje-sindikats,« rEMRCHS Toe ne Sikata je donotenje-tamih zakona 0 pravy na rad. Reak- ihe an nefeljeno korstenje wjrske Moe e osnvanje kon teurentske erkve i donodenje Konkureniske vjerske doi Trine Ake igoras uablla elfen, hupel se organisiraju da bi bojkotral Tobu tog tegoves il da biss s njim Kole fivno cjenkali, Ako je eld ucitej i nastavnik pretjerano liberalan_u-sekSualnoj—7 avi re Volo roel dolata-zntjvom ds su sein hestayg pongvi “urea padiclona ost ieee MENG Katto to testo bine u Rovian wast: posranje wa suprotngm.ejedoasajucom. mos Je * Aluzija na éuvenu »Boston Tea Partye, kada su amerithi olonistt bacili-w bostonsku Taku nekoliko Drodskih. tovara brstanskog Caja. V sukobima s yojskom bilo fe mrtvh {ato Sc. sBoston ‘Tea Partye smatra ‘iskrom Koja Je zapalila. ame ku revoluclju, — Pre " Suprotna irjednagujuéa mod (countervailing power) je ter min i pojam Kofi-sam prvi puta upotrijebio, ito u wem eko- omskoma Rontksiu Enlil amafcon Canlaon — he Cone ‘ept of Conntervatling Powter (Boston, Houghton Mifftin, 932, 1585, ee Sharpe, 180), Stenoviste da a0 ekonoms = > 7 i modl #tp Takvo pow je modi je dvojake: izxavnot crn Reisen ass “ stupom imévintt za_stvaranjem organizacije, sto zatim otvara pristup Kondignim, kompenzacijskim ili kondicio- pillar ec pipe seer Se eee ree aaj sn ue pea "Pomatn mae ole Meth RetrasdSboneriem mec dre Aho se nole Kenpo coatkat domomur nepottjso wee oct tradi-se.od driave.da-donosi_zakone-kojima Ge se takva tpg obusdalicilt alo-aresta aunetne ueke propice Ko} cy tednaalekay" prank minereabace Korps ae ee at ieaearerte Fee re we peioite abun Soma sma en ere a eee mee teas moth 3 Motemo slobodno iznijeti kao pravilo da _gotovo .svako manifestiranje modi izazive suprotno-manifestiranje mosi, koje dodue ne-mora biti bas uvijek istomjerno. Svako nastojanje da se vlastitoj volji pottini drugi izaziva, kao reakciju, otpor takvom potéinjavanju. O relativnom obimu { djelotwornosti tog otpora ovisi obim i djelotvornost ko- rigtenja modi koje je izazvalo taj. otpor. ‘Takoder mozemo, kao i inate kad se radi o takvim A. pojavama, razabrati postojanje zatne simetrije iamedu postupaka Kojima se moé Koristi i postupaka Kojima joj 32 pra ompor. Te simetiie ne obuhvata. gama izvore modi nego i instrumiite njenog naméfanja. Na moe Kojo} “Guetta yengirs druga jake litnost fa og Kojoj je izvor viasniiwwo reagira Saran Boe. organlaadlje reagira se organi fo wijedi 1 2a instrimenté-prsile TI namtanja modl)Na Kondizno ia njavanle teapirs se-Kondignim kaZnjayanjemigha Rompe zacljsko nagradivanje — Kompenzacljskim nagradivanjem. ‘Ako je-instrunient ramsetanja. drustveno Kondieioniranje, cekspiicitno ili implicitno, bit ée i glavai instrument pro: Yanja otpora eksplicitno ili implicitno kondicioniranje. / Yasno je da postoje iznimke. Kao Sto éemo uskoro vidjeti, Jonnalao siprotsavla eka suprotna mos, zastupam i danas, Vjerujem dav jo godlnama koje su profieoitako sam am pri || puesto, “oro. dslavnom.peihvacdno. Medutim a) tap nyt zaureo neopreviano wear stav prema ramoteit Koja fe youn pro o™ | | |: neki’ spektakularniji oblici Kori§tenja moéi izlaze izvan okvira spomenute simetrije. Mefutim pravilo je dg postoff simetrija_u_dijalektici moci. Mstracija za to je Klasiéna Sopa emedu- porfoda a bétba_izmedu_poslodavaca i radnika, tmedu_kapitala Fijeme kad su se radnici podeli odupirati potéinja- vanju volji postedavea na podruéju nadnica i radnih we jeta, sredignju ulogu u koriStenju mo¢i i u prudanju ot pora KoriStenju moti imale su liénosti. Uporedo s ulo- gom liénosti bile su w igri kondigne mjere prisile, uklju- Eujudi oslanjanje na moc dréave. U velikom Strajka protiv koncerna Carnegie Homestead Works u Pennsylvaniji, 1892. godine, Strajkasi, koje je predvodio Hugh O'Donnell, reagirali su na jaku lifnost Henryja Claya Fricka, Carne” glevog direktora. Kondigna akeija radnika izazvala je si metriénu reakeiju njihovih protivnika. Prvo je flotila bro- dova Koji su prevozili Pinkertonove* Strajkolomce doplo- vivSi rijekom, pokuala izvrsiti desant ispred Carnegieve éclitane, a zatim, nakon Sto je Strajk slomljen, na popri8te Je doslo nekoliko tisuca vojniks, koje je poslao guverner Pennsylvanije Robert E. Pattison, U velikim radnigkim sukobima koji su tridesetih godina iu Sjedinjenim Dréavama takoder su_stediénju tulogu imale lignosti, Nezavisnim magnatima celika Ere stu Weiru i Tomu Girdleru, tipovima s impozantno jakim ignostima, suprotstavili su se radniéki vode John L. Lewis i Philip Murray, Ijudi koji su bili jednako jake lignosti. U Detroitu, srediita amerike automobilske industrije, prvom Henryju Fordu, osnivaéu. automobilske dinastije, kojemu je pomocnik bio Harry Bennett, Sef Ford Se cea, instrumenta kondigne prisile Sto su ga stvorili lokalni je, lupedi. gangsteri i neorganizirani Kkriminalei, kao sva sila posjednika prozaiénijih talenata, suprotstavila su se braéa Reuther i drugi odluéni pioniri i vode United e Workers, sindikata radnika automobilske in- dustrije. Kao sto se’ moglo predvidjeti, povezani s ligno- Séu, ulazili su u igru Kondigna akeija i kondigna reakeija, Na dan 26, svibnja 1937, doslo je do slavne »Bitke za nadvodnjaks, Nacionalno vijeée 2a radne odnose** ovako je prikazalo tadasnju situaciju u glavnoj Fordovo} wor apegbiBitherton bio je omnivaé alsovte amerighe dette woke agencl, koja se) lamedu ostalog, bavila razbijanjem Etrajiova fsindiksta, — Pre “* we Philip Taft, Organized Labor in American History (New York, Harper and Row. 1964), str. 6142. “National Labor Relations Board — smerigko »ministar ®nici: »...River Rouge... je zadobio u mnogosemu izgled mjesta u kojem je progia8eno opsadno stanje.... i u kojem golema i moéna vojna organizacija name¢e volju redov- nim civilaim vlastima.? Medutim na koneu je organi cija (udruzena s vlasnistvom) ipak istisnula liéno vodstvo kao izvor poslodavéeve moéi, Uporedo s tim dosio je do promjene instrumenata prisile (nametanja moéi) i do pro- mjene u povratnoj moti radnika. Tridesetih godina nepri- Krlveno Zestoku i fizitki surovu borbu protiv sind vodili su Sefovi kompanija, snazne liénosti kao Ford, Weir, ‘Tom Girdler ili Sewell Avery, direktor koncerna Montgo- ‘mary Ward. Organizacijski judi General Motorsa i United States Steet Corporation nisu se laéali slitnog kondignog reagiranja. Vlasnistvo je, dakako, ostalo izvor moéi, ali je organizacija instinktivno naginjala pregovaranju. Osob- hha tastina (j osobno vlasni8tvo nad tvrtkom) bili su manje vaini. Vise nego © osobnoj taitini pojedinca vodilo se racunao javnom miljenju. Nakon stanovitog vremena, fat skladu sa simetrijom 0 kojoj smo govorili, sindikati su poteli reagirati istim izvorima i instrumentima moéi Osim u nekoliko vainih izimki, osobno vodstvo prestalo iti sredisnji faktor; upotreba fizitkog nasilja sma hjila se ili Seria. U posetku je imovina, u obliku straj- kaikog fonda, bila vafan izvor moéi sindikata i donosila sindikatu moguénost produzenja Strajka do konatne pob- jede. Poslije toga je postala jo vanija évrsta organiza. ‘ija sindikata, a iz toga su proizaali vjeStina pregovaranja i moguénost izmogenja pred javnost argumenata sindikata. Kad bi doSao trenutak da dvije strane sjednu za prego- varatki stol, Kompaniju bi u takvim pregovorima zastu- pao kakav anonimni »potpredsjednik za radne odnosee, 8 na suprotnoj strani zelenog stola sjedio bi gotovo isto ‘tako anonimni funkeionar sindikata — kuinja sna- ge materijanih resursa dvijy strana postao ie sive focenewspicha” Nd obje straue-plaval 1 apsohitnl invor Eo Sua noes oats OleKivat Hetrament kot Je to} organiirane} moci davae diclotornost, bilo je uvjeravanje — medagobno uvjere Yanje dvaju protnika Tuvjeravanie amos Kojdision ‘ana iio eblovo je pope soul Kondign t Hompen racljsbe moe a * Allan Nevins i Frank Ernest Hill, Ford: Dectine and Re- birth 19331962 (New York, Scribner's, 1963) str. 150. Oc 4 Simetrija izmedu i2vora moci i reagiranja na upotrebu moéi upravo je klasigne jasna na polja radnih odnosa. Medutim ona je jasno vidljiva i na mnogim drugim pod rudjima. U drigome svjetskom satu protuteza perverzno}, zlocudnoj atinesummnjivo snaznoj lignosti Adolia Hitlera bile-sy litnosts Churehits, Roosevelt, Staljina i de Gaul-_ dep. ‘jest-dosto~je—do~prirodiog, Cak nicizbjemog, sukoba liénosti. Churchill je godine 1940. dosao na viast najvige zato jer je situacija bila takva da se u Veliko} Britaniji upravo kategoricki nametnula potreba za liéno Séu koja je po snazi ravna Hitlerovoj Henosti. Zbog tin ¥ zbog jos neki drugih razloga, smijenjen je Neville Chamberlain, ostarjeli sorganizacifski Covjeks, 1 na polo aj premijera dosao je eovjek neusporedive snaznlje i cenergicnije litnostis vel glanole, wrilome posto Jed apesiféna I strana condigna moé, koja implicira postojanje nuklearnihorw. 4a. Niihovo usawriavanje 1 tasporedivanjo i~stane Jedne_velesile” povlaéi_ za ‘obo sligmiL actin, cdnosne reakellid Rijet je 0 zlokobno} simetriji o ojo} emo Kasnije naprosto morati reti nesto vise. Po- slovna tvrtka nastoji prosiviti { poveéati-utjecaj na potro- Sate pomocu reklame — to jest instrumentom Kondicio: nirane moéi. Oni na koje je *eklama usmjerena — to jest ‘oni za éijim se potdinjavanjem ide — reagiraju na taj na- in da osnivaju organizacije, Kojima je cilj razotkrivanje prave istine 0 prolavodima koji se reklamiraju, il orga nizacije Kojima je cil} ishoditi donosenje zakona kojt bi Propisali da reklama ne mo?e nikada biti lagna. Karpo- Tactla Koja Zeli progutati neku-drugu_korporaci sacs interes dionara te gre Korpore ant se Tako aa dionieariia robitatatye zac status agradeni- it-se po- brine da dobije.bolju_ponudu od kakvog-prihvatljivijeg interesenta ze Tuziju. Zagovornicl plaéanja garantnog. po Toga za boce 2a pice, kojim se postize vracanje boca proiz. + 0d tn izvora mod! koji su bili w igri u drugome svjetskom ratu ~ lisnost, vasnistvo, organioncfa— Uenost supsrnreel Fainih voda priviala je daicko najvesu pagan javiost all to ne znatt de fe mala klutn uloeu w dogadaita Kojima Ovisig Konatni tahod tata, Radio 00 tome dae iénost bila najvie ‘elolena popledima lavmostt, ViasnSive, 2 popetore orzaivacte, it manfe tel, manje ars inatny, all saovim sigurno vada n