2020

LUMIGEA

HR EN 13201 (usporedba)
EDUKATIVNI MATERIJALI
RANKO SKANSI
SADRŽAJ
UVOD ....................................................................................................................................................... 5

POJMOVNIK ............................................................................................................................................. 6

Pojmovi i definicije (prijevod i preporuka) .......................................................................................... 6

HRN EN 13201:2008 .............................................................................................................................. 10

ME KLASE ........................................................................................................................................... 11

CE KLASE ............................................................................................................................................ 12

S, A, ES i EV KLASE.............................................................................................................................. 13

Klase prema svjetlosnom intenzitetu odnosno jakosti svjetla .......................................................... 14

Klase bliještanja ................................................................................................................................. 15

TREĆI DIO HRN EN 13201:2008 ......................................................................................................... 15

ČETVRTI DIO HRN EN 13201:2008 ..................................................................................................... 15

HRN EN 13201:2016 .............................................................................................................................. 17

PRIMJERI U CESTOVNOJ RASVJETI......................................................................................................... 40

Dvosmjerna prometnica za motorizirani promet (profil A) ........................................................... 40

Prometnica za miješani motorizirani promet i pješake (bez nogostupa) – prometni profil B ...... 42

Prometnica sa nogostupom na strani svjetiljaka – prometni profil C ........................................... 43

Prometnica sa nogostupom na suprotnoj strani od svjetiljaka – prometni profil D ..................... 44

Prometnica s obostranim nogostupima – prometni profil E ......................................................... 45

Prometnica s obostranim nogostupima i zatravnjenim površinama – prometni profil F ............. 46

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA................................................................................................................... 47
 LUMIGEA 5

UVOD
Tijekom 2003. godine, Technical Committee CEN/TC 169 “Light and Lighting”, donio je preporuku za
definiciju EN 13201, koja je iduće godine postala službena Europska norma. Par godina kasnije, Hrvatski
Zavod za Norme (HZN), normu je u cijelosti prihvatio, te pronalazimo oblik HRN EN 13201:2008. U
okviru svojih nadležnosti, tehnički odbor HZN-a, preveo je naziv i namjenu norme, čime je norma
stupila na snagu. Usporedno s tim događajem, programska rješenja koja su dostupna na tržištu,
obuhvatili su parametre ove norme u cijelosti, pa je osigurana programska podrška projektiranju
cestovne rasvjete. Na temelju parametara koje je donijela ova norma, počela se graditi legislativa u
Hrvatskoj, pa je respektivna norma u svom velikom dijelu, ugrađena u Zakon o zaštiti od svjetlosnog
onečišćenja, koji je donesen 2011. godine. Budući je ovaj zakon propisao i podzakonske akte (Uredba i
Pravilnici) i u definiciji istih, korišteni su podaci propisani normom HRN EN 13201. Osim toga, Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koristeći parametre koje propisuje HRN EN 13201, načinio je
svoje natječajne smjernice, prema kojima je odobravao financijsku potporu projektima rekonstrukcije
cestovne rasvjete.

Krajem 2015. godine, isti tehnički komitet spomenut na početku, donio je izmjene norme EN 13201,
na temelju performansi koje omogućavaju moderni LED izvori, pa je tako nastao novi oblik norme,
nazvan EN 13201:2015. Novi oblik norme i službeno je prihvaćen u Hrvatskoj, putem HZN-a 2016.
godine, čime je nastala nacionalna norma pod nazivom HRN EN 13201:2016. Ipak, zbog niza različitosti,
ova norma još uvijek nije u punom obliku derogirala stari oblik norme iz 2008. godine. Do danas (travanj
2016.) nije primjećena niti modernizacija dostupnih programskih alata za projektiranje cestovne
rasvjete u smislu prihvaćanja novog oblika norme. Iz tog razloga, odgovorne osobe FZOEU odlučile su
nastaviti sa svojim aktivnostima koristeći prethodni oblik norme, odnosno ne mijenjajući svoje
službene smjernice.

U ovom, uvodnom dijelu, potrebno je reći kako se EN 13201 odnosno HRN EN 13201 (generalno, bez
obzira na konkretnu generaciju dokumenta), bazira na davanju preporučenih parametara koji određuju
pojedinu klasu rasvjete. Sama izračunska procedura za pojedinu lokaciju, prepuštena je projektantima
i o njoj se unutar norme ne govori. Za poznavanje konkretnih projektantskih procedura potrebno se
obratiti drugoj dokumentaciji koja opisuje projektne procedure za svaku pojedinu situaciju.

Ovaj elaborat je načinjen upravo iz razloga potrebe za komparativnom analizom između dva oblika iste
norme, a u svrhu približavanja novih parametara lokalnoj samoupravi, projektantima, nadzornim
inženjerima, konzultantima te cjelokupnoj tehničkoj struci koja se bavi projektiranjem prometnica i
rasvjete tih prometnica. Naglasak će biti dan na novi oblik norme, jer je prethodni oblik već opće

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 6

prihvaćen, a ujedno je i kvalitetno podržan programskim alatima za izračunavanje parametara

cestovne rasvjete.

Kao konačnu napomenu, treba reći da je HRN EN 13201:2016 , norma koja se kupuje u HZN, tako da
sve obveze prema HZN-u vezano uz objavljivanje točnih podataka iz obje verzije norme, snosi Hrvatska
komora inženjera elektrotehnike.

POJMOVNIK
U svrhu cjelokupnosti ovog elaborata, a prije konkretnih analitičkih elaboracija, predložiti ću pojmovnik
koji bi se trebao koristit u okviru struke, a sa ciljem uniformiranja i boljeg razumijevanja između
pojedinih osoba, kao i u svim budućim radovima iz područja cestovne rasvjete. Osim toga, dati ću i
prijevod pojedinih segmenata prometne površine (s engleskog jezika), kako bih pomogao kolegama u
snalaženju sa drugom dostupnom literaturom.

Pojmovi i definicije (prijevod i preporuka)

U slijedećoj tablici dani su prijevodi samo nekih osnovnih pojmova vezanih uz rasvjetu (iz engleske
literature), dok će cjelovitiji pojmovnik biti predložen od strane Hrvatskog društva za rasvjetu (HDR) u
najskorije vrijeme.

Luminance L (cd/m2) Svjetlina

Luminous intensity I (lm) Jakost svjetla
Luminous flux Φ (cd) Svjetlosni tok
Illuminance E (lm/m2, lx) Rasvijetljenost
Brightness μ Sjajnost, subjektivni doživljaj svjetline
Glare G Indeks psihološkog bliještanja
Threshold increment TI (%) Prag bliještanja
Surround ratio SR Faktor rasvijetljenosti okoliša kolnika
Edge illuminance ratio EIR Odnos rasvijetljenosti trake neposredno uz kolnik i kolnika
Efficacy EF (lm/W) Efikasnost izvora svjetla
Light Output Ratio LOR Ukupni izlazni svjetlosni tok svjetiljke
Downwards LOR DLOR Izlazni svjetlosni tok svjetiljke ispod horizontale
Upwards LOR ULOR Izlazni svjetlosni tok svjetiljke iznad horizontale

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 7

Načelna podjela prometnica (u engleskoj literaturi):

Klasifikacija Lokacija Obilježja

Međugradske brze prometnice s najvećom dopuštenom brzinom kretanja (autoceste,
Rural
autoputovi i slično.)
Principal Arterial
Urban Najveće gradske brze prometnice, sa prometom vozila većim od 50.000 vozila na dan

Međugradske brze prometnice s malim udjelom kontakta sa prometnicama niže

Rural
Minor Arterial kategorije
Urban Veće gradske prometnice, često sadrže autobusne linije

Međugradske prometnice sa srednjim brojem kontakata sa prometnicama niže

Rural
kategorije, te uz srednju dopuštenu brzinu kretanja
Collector
Poveznice između stambenih zona, industrijskih zona, trgovačkih i sličnih zona sa ostalim
Urban
dijelovima grada
Lokalne prometnice koje omogućavaju dolazak do obiteljskih kuća ili poljoprivrednih i
Rural
drugih zemljišnih površina
Local
Lokalne prometnice koje omogućavaju ulazak u stambena naselja uz vrlo nisku
Urban
dopuštenu brzinu kretanja

Drugi oblik prijevoda naziva iz engleske literature, dan je sljedećom tablicom:

Klasifikacija Opis
Highway Auto cesta, Autoput, Brza obilaznica, glavna gradska arterija; relativno slobodna od spajanja sa prometnicama
nižih kategorija.

Boulevard Relativno dugačka i prostrana prometnica sa srednjom dopuštenom brzinom kretanja, koja presjeca urbane
gradske cjeline. Često uz postojanje drvoreda sa strane te parkirališnih površina i širokih nogostupa.

Avenue Relativno kratka ali prostrana prometnica sa srednjom dopuštenom brzinom kretanja, koja presjeca urbane
gradske cjeline. Često se prekida spomenikom ili nekom značajnijom zgradom na njezinom kraju.

Drive Poveznica između urbane sredine i prirodnog okoliša. Jedan kraj prometnice je tipa Boulevard, sa nogostupom
i drvoredom, dok joj drugi kraj postaje lokalna cesta.

Street Cesta koja ima relativno malu dužinu. Predstavlja spojnicu između drugih gradskih ulica. Oko ovakve
prometnice postoje prostrani nogostupi, paralelna parkirna mjesta, eventualna stabla i okružena je zgradama.

Road
Ulica sa niskom dozvoljenom brzinom, koja služi kao poveznica između prometnica različite kategorije.

Alley Pozadinska prometnica u sklopu zgrada, bez pločnika ili druge prometne opreme. Može biti i istovarna zona za
kamione.

Lane Sporedna prometnica koja predstavlja privatne prometnice u sklopu stambene zgrade ili privatne kuće. Ne
moraju nužno biti asfaltirane.

Passage
Vrlo uska pješačka poveznica između zgrada. Može biti i natkrivenog tipa.

Path Vrlo uska pješačka ili biciklistička staza, koja presjeca parkove. Biciklistička staza u sklopu brže gradske
prometnice, također se tako naziva.

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 8

U nastavku su neki pojmovi vezani uz EN 13201:

CARRIAGEWAY kolnik
CONFLICT AREA konfliktna zona (preklapanje različitih tipova sudionika u prometu)
CROSSING križanje
CROSSROAD križanje
CURB ivičnjak
CYCLEPATH biciklistička staza
EMERGENCY LANE zaustavna traka
FOOTPATH pločnik
GORE isklinjavanje vozne trake
INTERCHANGE ulijevanje trake u traku
INTERSECTION križanje različitih kategorija prometnica
JUNCTION spajanje istih ili različitih kategorija prometnica
KERB rubnjak
LANE prometna traka
LOOP petlja
OVERPASS nadvožnjak
QUEUING AREA zona usporavanja ili čekanja (recimo na graničnim prijelazima)
RAMP odvojak
ROUNDABOUT kružni tok
SHOULDER nasip neposredno uz prometnicu, dodatna servisna traka
SIDEWALK pločnik
SPLITTER ISLAND odvojni otok
UNDERPASS podvožnjak
VERGE graničnik

Malo opširnije o prometnicama na engleskom jeziku, pokazati će ova slika i opisi uz nju. Podaci su
preuzeti sa http://learningenglishvocabularygrammar.com/english-level-1-pdf/learning-english-level-
1-vocabulary-and-basic-conversation-free-on-line/highways-streets-roads-vocabulary-pdf

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 9

Uz slijedeću legendu:

1 tunnel 11 interstate (highway) 21 exit sign

2 bridge 12 median 22 street
3 tollbooth 13 left lane 23 one-way street
4 route sign 14 middle lane / centre lane 24 double yellow line
5 highway 15 right lane 25 crossing / crosswalk
6 road 16 shoulder 26 intersection
7 divider/ barrier 17 broken line 27 traffic light / traffic signal
8 overpass 18 solid line 28 corner
9 underpass 19 speed limit sign 29 block
10 entrance ramp / on ramp 20 exit (ramp)

Podrobnije prijevode je moguće naći na internetu, uz pažljivu uporabu ključnih riječi za pretraživanje.
Ovdje su dani samo najosnovniji pojmovi koji se susreću i u okviru HRN EN 13201 na engleskom jeziku.

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 10

HRN EN 13201:2008
Europska norma 13201:2004 a time i Hrvatski oblik iste norme, HRN EN 13201:2008, sastoji se od četiri
osnovna dokumenta. Uvodnik pod nazivom CR 13201-1 je dio norme koji se bavi uputama o
određivanju rasvjetnih klasa (ili razreda). Kao i svi dokumenti respektivni Europskoj normizaciji, i ovaj
dokument definiraju standardna poglavlja. Na samome početku određuje se pojmovnik koji je
respektivan ovom dijelu norme. Slijedi uputa o selekcijskoj proceduri. Nakon poglavlja o selekcijskoj
proceduri, započinje niz parametralnih poglavlja, od kojih osnovni odnosno prvi, definira rasvjetne
situacije. Kroz tablicu koja definira moguće prometne situacije, dolazi se do prvog općeg izbora
kategorije razreda (klase) cestovne rasvjete. Bitni parametri koji služe za ovu odredbu su najveća
dopuštena brzina, vrsta sudionika u prometu, geometrija prometne površine, intenzitet prometa i
parametri okoliša.

Sljedeće poglavlje opisuje relevantne površine za pojedine rasvjetne situacije, definirajući ih razredima
A, B, C, D i E, što je popraćeno nizom tablica (u Dodatku A), respektivnih svakoj od spomenutih situacija,
čime i završava ovaj dio norme.

Standardno, drugi dio norme, koji opisuje parametričke prohtjeve pojedinih klasa rasvjete, počinje sa
uvodom, kojega slijedi namjena te kompletan pojmovnik pojedinih termina koji se koriste u sklopu
ovog dijela norme. Nakon toga, u poglavlju 4 se započinje s pojedinim klasama koje su razrađene u
detalje. Budući se najveća razlika između prvog oblika norme iz 2004. godine, i nove verzije upravo
bazira na ovim parametrima, reći ću par riječi više o ovom dijelu norme.

U osnovnim crtama, definicija klasa rasvjete je određena kako slijedi:

ME klase su predviđene za sudionike u prometu motornih vozila po odgovarajućim prometnicama, iako

su u nekim zemljama respektivne i urbanim prometnicama na kojima su dozvoljene veće brzine.

CE klase se također odnose na prometnice za promet motornih vozila, uz moguće postojanje

konfliktnih zona kao što su trgovačka područja, križanja određene složenosti, kružni tokovi i površine
čekanja. Ove se klase odnose također, i na pješake i bicikliste.

Klase S i A su respektivne pješacima i biciklistima a koriste se na plohama pločnika, biciklističkih staza,

zaustavnim trakama i drugim prometnicama koje se koriste odvojeno ili neposredno uz glavnu
prometnicu. Ove se klase također koriste i u situacijama rezidencijalne prometnice, pješačke zone,
parkirališta, školska igrališta i sl.

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 11

Dopunske klase ES se koriste u posebnim situacijama kada je od presudnog značaja prepoznavanje

fizionomija ljudskih lica kao što su prometne površine u zonama potencijalnog povećanog rizika od
kriminala.

Konačno, dopunske klase EV se koriste gdje je potrebna vertikalna rasvijetljenost a respektivne su

recimo carinskim prijelazima, dijelovima prometnih petlji koje nastavljaju smjer bez prekida itd.

ME KLASE
Norma iz 2004 godine definira 6 različitih klasa od kojih se dvije (ME3 i ME4) dijele na podklase.
Tablično to izgleda ovako:

Svjetlina kolnika uz uvjete suhog vremena Onemogućujuće bliještanje Rasvijetljenost okoliša

Klasa L’ [cd/m2] Uo UL TI [%] SR
[min] [min] [min] [MAX] [min]
ME1 2 0,4 0,7 10 0,5
ME2 1,5 0,4 0,7 10 0,5
ME3a 1 0,4 0,7 15 0,5
ME3b 1 0,4 0,6 15 0,5
ME3c 1 0,4 0,5 15 0,5
ME4a 0,75 0,4 0,6 15 0,5
ME4b 0,75 0,4 0,5 15 0,5
ME5 0,5 0,35 0,4 15 0,5
ME6 0,3 0,35 0,4 15 -

LEGENDA:

L' – prosječna svjetlina (cd/m2)

Uo – opća jednolikost
UL – uzdužna jednolikost
TI – prag bliještanja
SR – faktor rasvijetljenosti okoliša kolnik

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 12

Za uvjete vlažnog kolnika, tablica je nešto drugačija i izgleda ovako:

Svjetlina kolnika uz uvjete suhog i vlažnog vremena

Onemogućujuće bliještanje Rasvijetljenost okoliša
Suho Vlažno
Klasa
L’ [cd/m2] Uo UL Uo TI [%] SR
[min] [min] [min] [min] [MAX] [minimum]
MEW1 2 0,4 0,6 0,15 10 0,5
MEW2 1,5 0,4 0,6 0,15 10 0,5
MEW3 1 0,4 0,6 0,15 15 0,5
MEW4 0,75 0,4 - 0,15 15 0,5
MEW5 0,5 0,35 - 0,15 15 0,5

LEGENDA:

L' – prosječna svjetlina (cd/m2)

Uo – opća jednolikost
UL – uzdužna jednolikost
TI – prag bliještanja
SR – faktor rasvijetljenosti okoliša kolnika

CE KLASE
Budući se CE klase određuju kao CEx = MEx – 1, jer se ove zone trebaju rasvijetliti za stupanj jače od
najveće klase dodirne prometnice, tablica počinje s kategorijom 0.

Prema osnovnim klasama, ME, i CE klase imaju također 6 osnovnih razreda pa to tablično izgleda kao
u sljedećoj tablici:

Horizontalna rasvijetljenost
Klasa E’ (lx) UO
[min] [min]
CE0 50 0,4
CE1 30 0,4
CE2 20 0,4
CE3 15 0,4
CE4 10 0,4
CE5 7,5 0,4
LEGENDA:

E' – prosječna rasvijetljenost (lx)

Uo – opća jednolikost

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 13

S, A, ES i EV KLASE
Konačno, norma obrađuje i sve preostale situacije kroz respektivne tablice slijedećeg oblika:

Horizontalna rasvijetljenost
Klasa E’ in lx Emin [lx]
[min] [održivo]
S1 15 5
S2 10 3
S3 7,5 1,5
S4 5 1
S5 3 0,6
S6 2 0,6
S7 - -
LEGENDA:

E' – prosječna rasvijetljenost (lx)

Emin – minimalna rasvijetljenost [lx]
Hemisferična rasvijetljenost
Klasa EHS [lx] UO
[min] [min]
A1 5,0 0,15
A2 3,0 0,15
A3 2,0 0,15
A4 1,5 0,15
A5 1,0 0,15
A6 - -
LEGENDA:

EHS – hemisferična rasvijetljenost (lx)

Uo – opća jednolikost
Poluclindrična rasvijetljenost
ESC, min [lx]
Klasa
[održiva]
ES1 10
ES2 7,5
ES3 5
ES4 3
ES5 2
ES6 1,5
ES7 1
ES8 0,75
ES9 0,5
LEGENDA:

ESC, min – polucilindrična rasvijetljenost (lx)

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 14

Vertikalna rasvijetljenost
EV,min [lx]
Klasa
[održiva]
EV1 50
EV2 30
EV3 10
EV4 7,5
EV5 5
EV6 0,5

LEGENDA:

EV, min – vertikalna rasvijetljenost (lx)

Točka 7 osnovne norme EN 13201 pa tako i HRN EN 13201 opisuje pojavnost i faktore okoliša, gdje se
ukazuje na sam estetski dizajn instalacije, ostale parametre svjetla koji nisu prije spominjani (CCT, CRI,
optičko vođenje te redukcija svjetla), i zaštitu okoliša oblikom svjetlosnog snopa.

Predzadnja kategorija drugog dijela norme je Dodatak A koji obrađuje klase bliještanja za određene
situacije, čime se određuju gornje granične vrijednosti. Načelno, riječ je o dvije odvojene grupe.

Klase prema svjetlosnom intenzitetu odnosno jakosti svjetla

U sljedećoj tablici opisani su granični parametri za suzbijanje onemogućavajućeg bliještanja kao i za
nadzor provalnog svjetla.

Maksimalni intenzitet svjetla Ostali

Klasa prohtjevi
[cd / klm]
pod 70° pod 80° pod 90°
G1 200 50 -
G2 150 30 -
G3 100 20 -
G4 500 100 10 Svjetlosni inteniztet iznad 95° treba biti 0
G5 350 100 10 Svjetlosni inteniztet iznad 95° treba biti 0
G6 350 100 0 Svjetlosni inteniztet iznad 90° treba biti 0

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 15

Klase bliještanja
Parametri dani u idućoj tablici služe za reguliranje ometajućeg bliještanja.

Klasa D0 D1 D2 D3 D4 D5 D6

Maksimalni indeks bliještanja - 7000 5500 4000 2000 1000 500

Indeks bliještanja se određuje produktom parametara A i I kroz sljedeću formulu:

D = I x A -0,5

LEGENDA:

I – najveća vrijednost intenziteta svjetla [cd] u bilo kojem smjeru koji čini kut od 85° od donje
vertikale

A – vidljiva površina [m2] svjetlećih djelova svjetiljke na plohi okomitoj na smjer I.

Konačno, na samom kraju drugog dijela norme, nalazi se Dodatak B koji se osvrće na rasvijetu pješačkih
prijelaza preko prometnice, sugerirajući pozadinski ili negativni kontrast pješaka.

TREĆI DIO HRN EN 13201:2008

Naslov trećeg dijela norme je: „Kvalitetni izračuni“, a govori o načinima izračunavanja pojedinih
svjetlotehničkih parametara realnih lokacija. Ovo je niz formula koje pomažu kod ručnog izračunavanja
specifičnih situacija. Ovaj dio norme se iznimno rijetko koristio budući danas postoje kvalitetni i
besplatni programski alati koji uvelike skraćuju vrijeme izračunavajući sve potrebne parametre.

ČETVRTI DIO HRN EN 13201:2008

Posljednji dio norme HRN EN 13201 govori o metodama mjerenja pojedinih svjetlosnih instalacija iz
domene cestovne rasvjete. Ovaj dio obrađuje sljedeća poglavlja:

- Fotometrička mjerenja
- Uvjeti mjerenja
o Stabilizacija nakon uključenja uređaja
o Klimatski uvjeti
o Strana svjetla i opstrukcija svjetla
o Mjerenja iz vozila u pokretu
- Ne-fotometrička mjerenja
o Geometrijski podaci
o Električni napon izvora napajanja
o Temperatura
o Instrumenti
- Lokacija mjernih točaka i promatrača
- Mjerenje rasvijetljenosti

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 16

o Visina i orijentacija glave mjernog uređaja

o Mjerna mreža
- Mjerenje svjetline
- Testno izvješće
- Dodatak A (Primjer testnog izvješća)
o Opći podaci o mjerenju
o Geometrijski podaci
o Podaci površine kolnika
o Podaci o svjetiljci i izvoru svjetla
o Električno napajanje
o Prostorni uvjeti
o Uvjeti instalacije
o Mjerna mreža
o Zapis o promatranju svjetla
o Mjerenje iz vozila u pokretu

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 17

HRN EN 13201:2016
Za razliku od HRN EN 13201:2008, obnovljena i u Hrvatskoj prihvaćena HRN EN 13201:2016 se sastoji
od 5 odvojenih cjelina. Budući je dolaskom novog oblika norme, prethodna verzija derogirana i nije ju
moguće više nabaviti, ovdje će biti nešto više riječi o novoj inačici ove norme.

Poglavlja od kojih se sastoji HRN EN 13201:2016 su:

• CEN/TR 13201-1: Cestovna rasvjeta - Dio 1: Upute za izbor rasvjetnih klasa

• EN 13201-2: Cestovna rasvjeta - Dio 2: Izvedbeni prohtjevi
• EN 13201-3: Cestovna rasvjeta - Dio 3: Izračun parametara
• EN 13201-4: Cestovna rasvjeta - Dio 4: Metode mjerenja rasvjetne izvedbe
• prEN 13201-5: Cestovna rasvjeta - Dio 5: Indikatori energetske učinkovitosti

Struktura svih sastavnih djelova ove norme, ista je kao i u drugim slučajevima, pa tako nakon sadržaja
slijede predgovor, namjena, normativne reference (dakle povezani dokumenti), lista pojmova,
centralni dio dokumenta i eventualno dodaci.

Prvi dio odlikuje se novinom, koja slijedi nakon opsežnog pojmovnika. Radi se o tablicama koje uvelike
olakšavaju preliminarni izbor klase rasvjete, a baziraju se na standardnim podacima koji su nužni za
kvalitetan izbor klase. To su: dopuštena brzina prometa, količina prometa, sastav prometa, geometrija
prometnice i njezina oprema, gustoća križanja, postojanje parkiranih vozila, ambijentalna
rasvijetljenost te kvaliteta vizualne navigacije. Unošenjem odgovarajućih parametara dobiva se
konačna klasa rasvjete. Ova je mogućnost dana za klase M (ne postoji više klasa ME), C i P (ne postoji
više klasa S). Primjerima koji slijede u Dodatku A, objašnjena je procedura za konkretan slučaj što je
vrlo informativno. Ako slučajno ova metoda ne bi bila dovoljna ili se u nju sumnja, u Dodatku B je dan
i alternativni način za određivanje klasa M (C) i klase P. Ova metoda koristi dijagrame uz tablice i
zadovoljavajuće je precizna. Kao pomoć, dani su i primjeri. Osobno vjerujem da je ovaj način odličan
čak i početnicima za osnovne odredbe klase rasvijetljenosti najvažnijih kategorija.

Drugi dio norme, pod naslovom „Izvedbeni prohtjevi“, obrađuje iste pojmove kao što je bio slučaj i u
prethodnoj inačici norme, s time da je posebno prilagođen, odnosno, doživio je znatne modifikacije:

- Dokument je restrukturiran
- Dodan je podatak o pozadini nove norme
- Ažurirani su pojmovi i definicije
- Došlo je do kombinacije ili stapanja nekoliko klasa
- Kratica TI je zamijenjena simbolom fn
- Promijenjeno je nekoliko oznaka klasa
- Promijenjene su oznake svjetlosnog intenziteta klasa
- Dodan je Annex C (evaluacija onesposobljavajućeg bliještanja za klase C i P)

Kako bi bolje razumjeli ovaj, najvažniji dio cijele norme, donosim prijevod uvoda u cijelosti:

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 18

“Klasa rasvjete je definirana skupom fotometrijskih zahtjeva usmjerenih ka vizualnim mogućnostima

pojedinih sudionika u prometu na pojedinim tipovima prometnica, prometnih površina i okoliša.
Zahtjevi mogu varirati u relaciji s meteorološkim uvjetima, kao i u različitim dijelovima noći.

Razlog uvođenja rasvjetnih klasa je pojednostavljenje projektiranja cestovne rasvjete. Rasvjetne klase
su definirane s obzirom na standarde cestovne rasvjete u pojedinim zemljama kao i rasvjetne klase
definirane u CIE 115:2010 (drugo izdanje) a u smislu harmonizacije prohtjeva gdje god je to moguće.
Ipak, posebnosti s time u vezi se odnose na nacionalne kriterije koji se baziraju na tradicijskim,
klimatskim i drugim okolnostima. Poneke od klasa ovdje opisanih se ne mogu primijeniti na sve zemlje.

Klase M se odnose na motorizirana vozila koja se koriste prometnicama (u nekim zemljama čak i
rezidencijalnim zonama na kojima je dopuštena visoka brzina).

Osnovni kriterij za ove prometnice se odnosi na svjetlinu (L) kolnika a uključuju i prosječnu svjetlinu,
opću jednolikost te uzdužnu jednolikost, za suhe površine kolnika.

Dopunski kriteriji se odnose na bliještanje kvantificirano Pragom bliještanja (TI) te parametrom

rasvijetljenosti okoliša (EIR = Edge Illuminance Ratio). U nekim zemljama, koriste se i parametri koji
odgovaraju mokrim kolnicima.

Klase C se također koriste za prometnice predviđene motoriziranom prometu, ali u konfliktnim

situacijama kao što su trgovačke ulice, križanja određene kompleksnosti, kružni tokovi, prometnice na
kojima se često stvaraju gužve, dakle tamo gdje se standardni kriteriji svjetline (L) na prometnicama ne
mogu primijeniti ili nisu praktični. Rasvjetni kriteriji se baziraju na horizontalnoj svjetlini a izražavaju se
u prosječnoj i općoj jednolikosti. Ove se klase primjenjuju i na površinama predviđenim za promet
pješaka i bicikala.

P klase ili HS klase se odnose na prometnice na kojima se većinom kreću pješaci i biciklisti, zaustavne
djelove prometnica i druge vrste prometnih površina koje su odvojene od kolnika, kao i za
rezidencijalne prometnice, pješačke zone, parkirališta, školska igrališta itd.

Rasvjetni kriteriji za P klasu se temelje se na horizontalnoj rasvijetljenosti (E) i izraženi su kroz prosječnu
i minimalnu rasvijetljenost.

Rasvjetni kriteriji za HS klasu se temelje se na polucilindričnoj rasvijetljenosti (E) i izraženi su kroz

prosječnu polucilindričnu rasvijetljenost te opću jednolikost ove rasvijetljenosti.

Klase tipa SC su zamišljene kao dopunske klase gdje je javna rasvjeta u cilju identifikacije objekata i
ljudi na prometnicama sa povišenim ili normalnim rizikom u smislu kriminala.

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 19

EV klase se koriste kao dopunska klasa u situacijama kada vertikalne površine trebaju biti dobro
rasvijetljene jer trebaju biti vidljive za sudionike u prometu na lokacijama carinskih prijelaza, zonama
kontakta različitih prometnih površina itd.

Prohtjevi rasvjetnih klasa odražavaju kategorije prometnih sudionika u konkretnom slučaju ili vrstu
prometne površine, a tako slijedi:

M klase  Svjetlina kolnika (L)

C, P i HS klase  Rasvijetljenost površine kolnika (E)

SC klase  polucilindrična rasvijetljenost

EV klase  vertikalna rasvijetljenost

Svaka od spomenutih klasa predstavlja kalirajuće kriterije u nizu, i podvlači stupnjevite razlike u
vrijednostima pojedinih parametara. Specificirane razine odgovaraju održivim vrijednostima koje su
određene projektom, uz očekivanu degradaciju respektivnu faktoru održavanja. Traženi faktor
održavanja ili režim održavanja putem kojega se određuje faktor održavanja, treba biti uključen u
dokumentaciju za nadmetanje.

Treba uzeti u obzir osjetljivost pojedinih izvora umjetnog svjetla u relaciji s okolnom temperaturom.
Standardno, ovi se podaci u katalozima baziraju na okolnu temperaturu od 25 °C, pa i tu okolnost treba
uzeti u obzir, za područja gdje je prosječna dnevna temperature drugačija.

Parametri zaštite okoliša opisani su u točki 7 u smislu termina u danu, termina u noći i smjeru emisije
svjetla, gdje i kada svjetlo uopće nije potrebno niti željeno. Razlog je u predlaganju kriterija koji mogu
biti uključeni u natječajnoj dokumentaciji.

Instalirana Jakost svjetla (I) u smislu redukcije bliještanja te nadzora nad provalnim svjetlom za G*1,
G*2, G*3, G*4, G*5 i G*6 je pojašnjena u Dodatku A. Uporaba klasa G* pojašnjena je u točki 5 za
konfliktne zone i u točki 7 vezano uz zaštitu okoliša. U Dodatku A pojašnjeni su instalirani razredi
ometajućeg bliještanja D0, D1, D2, D3, D4, D5 i D6. Ovi se indeksi odnose prvenstveno na prometne
površine namijenjene pješacima i biciklistima. Ostatak Dodatka A opisuje instaliranu jakost svjetla u
relaciji s provalnim svjetlom.

Lokalna rasvjeta pješačkih prijelaza je opisana Dodatkom B. Namjera lokalne rasvjete je privlačenje
pozornosti vozača motornih vozila na postojanje pješaka koji prelaze prometnicu preko pješačkog
prijelaza.

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 20

Za klase C i P, uvjeti ometajućeg bliještanja koje uzima u obzir TI, opisani su u Dodatku C. Sve vrijednosti
su iskazane na bazi fotoptičkih uvjeta.

Iz perspektive energetske efikasnosti i zaštite okoliša, rasvjetna instalacija treba zadovoljavati

parametre relevantne klase, pri čemu treba zadovoljavati i ostale parametre (jednolikost, rasvjeta
okoliša ili parametar dopunskih klasa SC ili EV. U tom smislu, podaci iskazani tablicama su ciljane
vrijednosti za minimalno ostvarenje razina rasvijetljenosti. Maksimalne vrijednosti mogu biti
specificirane nacionalnim propisima ili dokumentacijom za nadmetanje (DZN).

Kada se projektira nova rasvjetna instalacija, svi rasvjetni parametri opisani u Točkama 4, 5 i 6 su
relevantni i trebaju biti zadovoljeni. Također, ovo se odnosi i na parametre zaštite okoliša, opisanih
Točkom 7.

Ako se radi o izmjenama optičkih komponenti ili geometrije postojeće instalacije (npr. zamjena
svjetiljaka, ili “retrofit” instalacije), treba nastojati u potpunosti zadovoljiti sve parametre. Ipak, to
može biti jako teško izvedivo ili skupo u nekim situacijama, pri čemu odstupanje od jednog ili više
parametara može voditi ka praktičnom (ili jeftinijem) rješenju. U ovakvim situacijama, odluka treba biti
donesena kad je zaista nemoguće zadovoljiti propisane parametre. “

Sukladno dosadašnjoj strukturi ovog dijela norme, i ovdje slijede tablice koje su respektivne najprije
klasi rasvjete M.

Svjetlina kolnika uz suhe uvjete Vlažno Onemogućavajuće bliještanje Rasvjeta okoliša

Klasa L’ [cd/m2] UO UL UOW fTI [%] REI

[min. održiva] [min] [min] [min] [MAX] [min]

M1 2 0,4 0,7 0,15 10 0,35

M2 1,5 0,4 0,7 0,15 10 0,35
M3 1 0,4 0,6 0,15 15 0,30
M4 0,75 0,4 0,6 0,15 15 0,30
M5 0,5 0,35 0,4 0,15 15 0,30
M6 0,3 0,35 0,4 0,15 20 0,30

LEGENDA:

L' – prosječna svjetlina kolnika [cd/m2] UOW – opća jednolikost tijekom vlažnog vremena

UO – opća jednolikost fTI – faktor praga bliještanja

UL – uzdužna jednolikost REI – odnos rasvijetljenosti ruba (ili rasvijetljenost trake

neposredno uz kolnik)

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 21

Razlika u odnosu na vrijednosti iz prve verzije ove norme je jedino u zadnjem stupcu, gdje su vrijednosti
manje od prijašnjih, što proizlazi iz načina izračuna. Dok su se vrijednosti za SR računale kao kvocijent
između prosječne rasvijetljenosti u traci neposredno van kolnika i prosječne rasvijetljenosti u traci
neposredno u zoni kolnika, REI (odnosno EIR) se računa kao kvocijent srednje horizontalne
rasvijetljenosti u neposrednoj traci kolnika i srednje horizontalne rasvijetljenosti u zoni neposredno
van kolnika, ali uzimajući u obzir iste širine. Dakle, izračunska ploha površine neposredno van kolnika
ima istu širinu kao i prva traka unutar kolnika.

Prohtjevi za C klasu (konfliktne zone) dani su u sljedećoj tablici koja je identična respektivnoj tablici u
prethodnoj verziji norme:

Horizontalna rasvijetljenost
Klasa E’ [lx] UO
[min. održivo] [min]
C0 50 0,4
C1 30 0,4
C2 20 0,4
C3 15 0,4
C4 10 0,4
C5 7,5 0,4
LEGENDA:

E' – prosječna rasvijetljenost kolnika [lx]

UO – opća jednolikost

Klasa rasvijetljenosti P (zamjena za nekadašnju klasu S), dana je sljedećom tablicom, dok je nekadašnja
klasa A potpuno ukinuta:

Dodatni protjevi ako je potrebno

Klasa Horizontalna rasvijetljenost
prepoznavanje lica

E’ Emin EV, min ESC, min

[min. održivo] [min.] [min.] [održivo]

lx lx lx lx
P1 15 3 5 5
P2 10 2 3 2
P3 7,5 1,5 2,5 1,5
P4 5 1 1,5 1
P5 3 0,6 1 0,6
P6 2 0,4 0,6 0,2
P7 - -

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 22
LEGENDA:

E' – prosječna rasvijetljenost [lx]

Emin – minimalna rasvijetljenost ]lx]

EV, min – minimalna vertikalna rasvijetljenost [lx]

ESC, min – minimalna polucilindrična rasvijetljenost [lx]

Rasvjetne klase HS (kao dodatak u odnosu na prethodnu verziju norme), dane su sljedećom tablicom:

Hemisferična rasvijetljenost

EHS UO
Klasa
[min. održivo] [min.]

lx
HS1 5 0,15
HS2 2,5 0,15
HS3 1 0,15
HS4 - -
LEGENDA:

EHS – prosječna hemisferična rasvijetljenost kolnika [lx]

UO – opća jednolikost

Dodatni prohtjevi dani su kroz sljedeće tablice:

Klasa SC – za pješačke površine gdje je potrebno poboljšat vidljivost i prepoznavanje lica. Ova klasa
odgovara klasi ES iz prethodne verzije norme i ima iste vrijednosti.

Polucilindrična rasvijetljenost

ESC, min
Klasa [održivo]
lx
SC1 10,00
SC2 7,50
SC3 5,00
SC4 3,00
SC5 2,00
SC6 1,50
SC7 1,00
SC8 0,75
SC9 0,50

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 23
LEGENDA:

ESC, min – minimalna polucilindrična rasvijetljenost kolnika [lx]

Za zone gdje je potrebna vertikalna rasvijetljenost, ostala je klasa rasvijetljenosti EV, koja tablično
izgleda identično kao u prethodnoj verziji norme:

Vertikalna rasvijetljenost
EV,min [lx]
Klasa
[održiva]
EV1 50
EV2 30
EV3 10
EV4 7,5
EV5 5
EV6 0,5

LEGENDA:

EV, min – minimalna vertikalna rasvijetljenost kolnika [lx]

Točkom 7 ovoga dijela norme, opisani su prohtjevi vezani uz dizajn i ekološku održivost sustava
cestovne rasvjete, gotovo identično kao u prethodnoj verziji. Razlika je u napomeni da treba pridati
pozornost lokaciji rasvjetnih stupova kako ne bi narušavala bespotrebno vedute prema vizualnim
vrijednostima okoliša. Osim toga, malo je preciznije dan opis aktivnosti koje trebaju spriječit rasap
svjetla u okoliš po raznim kriterijima, dakle redukcija provalnog svjetla, svjetla iznad horizontale i
općenito svjetla koje povećava rasvijetljenost krajolika.

Dodatak A se bavi pitanjima vezanim uz bliještanje kroz dvije tablice kao što je bio slučaj u prethodnoj
verziji norme. Respektivne tablice su:

Tablica vezana uz klasu svjetlosnog intenziteta ista je kao u prethodnoj verziji norme, a izgleda ovako:

Maksimalni svjetlosni intenzitet u smjeru ispod horizontale

Klasa (u cd/klm) za izlazni svjetlosni tok svjetiljke Ostali prohtjevi
na 70° i više na 80° i više na 90° i više
G*1 200 50 None
G*2 150 30 None
G*3 100 20 None
G*4 500 100 10 Svjetlosni intenzitet iznad 95° mora biti 0
G*5 350 100 10 Svjetlosni intenzitet iznad 95° mora biti 0
G*6 350 100 0 Svjetlosni intenzitet iznad 90° mora biti 0

Slično je i sa tablicom koja opisuje klase indeksa bliještanja:

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 24

Klasa D0 D1 D2 D3 D4 D5 D6

Najveći indeks bliještanja - 7000 5500 4000 2000 1000 500

I dok u prethodnoj verziji norme, Dodatak A ovdje prestaje, uz napomenu o rasvjeti pješačkih prijelaza,
koji trebaju biti rasvijetljeni na način da se ostvaruje negativan kontrast pješaka, u novom obliku norme
se nastavlja pojašnjenjem o uporabi klasa svjetlosnog intenziteta.

Ruralne prometnice (posebno brdske i planinske)

U nekim situacijama, potrebno je posebno ograničit bliještanje za svjetiljke koje se nalaze sa druge
strane sedla brijega, jer mogu zablještavati sudionike u prometu sa suprotne strane. U tom slučaju
sugerira se uporaba svjetiljaka koje odgovaraju klasama svjetlosnog intenziteta G*4, G*5 ili G*6.

Rasvjeta mostova

U slučaju rasvjete mostova, koji (u relaciji sa dužinom) imaju veći ili manji luk sa tjemenom u sredini,
također se postupa kao u prethodnom slučaju.

Rezidencijalne prometnice

Ako govorimo o rezidencijalnim svjetiljkama koje imaju prozirni zaštitni balon ili refraktor, potrebno je
koristit svjetiljke koje odgovaraju klasi svjetlosnog intenziteta G*1 ili više, kako bi se u što većoj mjeri
smanjilo bliještanje.

Konfliktne zone

U konfliktnim zonama se povećavaju vizualne potrebe vozača pa bliještanje ne smije biti veće nego li
je slučaj u pristupnim prometnicama. Načelno su dovoljne klase svjetlosnog intenziteta G*4, G*5 i G*6,
iako postoje iznimke.

Provalno svjetlo

Neželjeni efekti koji su tipični za rezidencijalne zone gdje se i bilježi pojava provalnog svjetla su:

- Prodor svjetla u spavaće sobe, vrtove ili druge privatne prostore

- Pojave raznih oblika noćnih smetnji uzrokovanih svjetlom (svjetleći znakovi i reklame,
rasvijetljene fasade i druge vertikalne površine, rasvijetljen prirodni okoliš itd.)
- Svjetlina neba

U ovim (rezidencijalnim) zonama slične pojave se reduciraju korištenjem svjetiljaka sa odličnim

nadzorom svjetlosnog snopa, koji prvenstveno ne prelazi crtu horizontale a osim toga, svjetlosni snop
je usmjeren isključivo na prostor kojega treba rasvijetlit.

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 25

Osim toga u ovom se kontekstu sugerira uporaba sustava regulacije intenziteta svjetla, pri čemu bi se
svjetlosni tok tijekom noći reducirao ostvarujući pritom energetske (ekonomske) i ekološke pozitivne
efekte.

Dodatak B (informativnog tipa) je de facto, prepisan dio iz prethodne verzije norme, o pješačkim
prijelazima.

Novost recentne verzije norme je Dodatak C koji opisuje evaluaciju onesposobljujućeg bliještanja za
klase C i P. Ovo poglavlje sadrži dvije tablice sa najvećim dopuštenim vrijednostima faktora fTI,
respektivno pojedinim kategorijama ovih klasa (od C0 – C5 i od P1 – P6 (izvedba za klasu P7 nije
propisana).

fTI fTI
Klasa [maximum] Klasa [maximum]
% %
C0 15 P1 20
C1 15 P2 25
C2 15 P3 25
C3 20 P4 30
C4 20 P5 30
C5 20 P6 35
P7 -

Poglavlje 3 (Proračun svojstava)

Ovo je poglavlje u velikoj je mjeri drugačije od onoga iz prethodne verzije norme. Najveće razlike su u
sljedećim činjenicama:

- U izračunu vrijednosti zavjesne rasvijetljenosti (veiling illumination) LV , nema više testa o

doprinosu od najmanje 2% (od strane iduće svjetiljke u nizu) kako bi se dovršio izračun prije
dohvata udaljenosti od 500 m (ovo je uvedeno kako bi se spriječilo dvosmislenost u
interpretaciji koju potencijalno donose različiti programski alati)
- Standardna opcija je oko 500 m, ali postoji i alternativa po kojoj se u obzir mogu uzeti i svjetiljke
koje pripadaju kraćoj dužini instalacije. Ovaj slučaj treba biti jasno izrečen u dizajnu sustava
rasvjete sa brojem svjetiljaka uključenih u izračun fTI.
- Uvedena je nova formula za izračun zavjesne rasvijetljenosti, LV , za veći raspon vrijednosti Ɵ.
Ovo posebno vrijedi za slučaj kada svjetiljke mogu biti vrlo blizu osi viđenja (0,1° < Ɵ < 1,5°) što
se izračunava formulom za fTI.

Ovdje ću navesti samo poglavlja ovoga dijela norme, jer je cijeli materijal u stvari koncipiran od formula
sa značenjima pojedinih faktora:

1. I – tablica
a. Sistem koordinata i predloženih kutnih intervala za tablicu – I

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 26

b. Linearna interpolacija u I - tablici

2. r – tablica
a. Format r – tablice
b. Linearna interpolacija u r - tablici
3. Izračun I (C, γ)
a. Matematičke konvencije za udaljenosti mjerene na cesti
b. Matematičke konvencije za rotacije
c. Izračun C i γ
d. Izračun x', y' i H'
e. Evaluacija azimuta instalacije, φ
f. Izračun C
g. Izračun y
4. Izračun fotometričkih količina
a. Svjetlina
i. Svjetlina u točki
ii. Izračunsko polje za Svjetlinu
iii. Pozicija izračunskih točaka
iv. Pozicija promatrača
v. Svjetiljke uključene u izračune
b. Rasvijetljenost
i. Horizontalna rasvijetljenost u točki
ii. Hemisferična rasvijetljenost u točki
iii. Polu cilindrična rasvijetljenost u točki
iv. Vertikalna rasvijetljenost u točki
v. Izračunsko polje za rasvijetljenost
c. Pozicija izračunskih točaka
i. Svjetiljke uključene u izračun
ii. Rasvijetljenost u nepravilnim površinama
5. Izračun kvalitativnih karakteristika
a. Prosječna svjetlina
b. Opća jednolikost
c. Uzdužna jednolikost
d. Prag bliještanja fTI
e. Definicije i konvencionalne hipoteze
f. Izračun porasta praga
g. Izračun porasta praga za rasvjetne klase C i P
h. Odnos rubne rasvijetljenosti, REI
6. Pomoćni podaci
7. Dodatak A (Matematičke konvencije informatičke tehnologije i blok dijagrami)
a. Matematičke konvencije informatičke tehnologije korištene kao dodatak točki 4 za
definiranje varijabli korištenih u sljedećim logičkim dijagramima toka za programe
rasvjetnih kalkulacija
b. Linearna interpolacija u tablicama
c. Zahtjevi informatičke tehnologije
8. Dodatak B (Prošireni format r-tablice za svjetiljke koje se montiraju na nižim visinama)

Poglavlje 3 donosi potpunu matematičku osnovu za izračunavanje svih potrebnih parametara vezanih
uz dizajn sustava cestovne rasvjete, pa čak i blok dijagrame programskih rutina koje to izvršavaju. U

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 27

osnovi, može se reći kako je poglavlje 3 u potpunosti prilagođeno programerima ili projektantima koji
vole parametre računati ručno. Osim toga, ponekad je poznavanje matematičke pozadine svih
parametara cestovne rasvjete, važno i nadzornim inženjerima pa i investitorima. Upravo iz činjenice o
navođenju cjelokupne matematičke podloge, kao i u potpunosti pripremljenim dijagramima toka
programskih alata, za očekivati je kako će uskoro najkorišteniji alati (Dialux i Relux) u potpunosti
podržavati novi oblik norme HRN EN 13201.

Poglavlje 4 (Metode mjerenja rasvjetnih izvedbi)

Glavne izmjene u odnosu na prethodnu verziju poglavlja 4 europske norme EN 13201 su:

- Definicija različitih pomagala za mjerenje sa jedinstvenim zahtjevima u smislu optimiziranja

karakteristika instrumenta, troška i vremena potrebnih za mjerenje
- Podrobnija usporedba dinamičkih i statičkih mjernih zahtjeva
- Dodatak specifičnih zahtjeva za ILMD (Image Luminance Measuring Device) kada je korišten
kao mjerač svjetline
- Procjena nesigurnosti mjerenja
- Usporedba za zahtjevima ili projektantskim očekivanjima u smislu proširenih nesigurnosti
mjerenja
- Dodatak uputama za mjerenje porasta praga fTI i rubne rasvijetljenosti REI
- Sugestija algoritma procjene tolerancija u smislu rasvjetnog projekta
- Opis koncepta određenih parametara u smislu uzimanja u obzir mjerenja u uvjetima koja
odstupaju od standardnih
- Opis unapređene konvencije simbola fotometričkih kvalitativnih parametara u smislu
izbjegavanja konfuzije između istih parametara ali sa različitim značenjima
- Uzeti su u obzir mjerni sustavi prilagodnog mjerenja ceste
- Dane su upute za procjenu nesigurnosti u mjerenju

Ovo poglavlje donosi sljedeće točke:

- Uvod, normativne reference, pojmovi, simboli i kratice

- Preliminarni podaci o sistemu mjerenja prometnice
o Mjerna pomagala
o Mjerne procedure i izbor mjernih instrumenata
o Procjena nesigurnosti mjerenja
o Mjerne zone
o Mjerni parametri
o Načelne upute o mjerenjima tijekom životnog vijeka rasvjetne instalacije
o Usporedba sa zahtjevima
- Uvjeti mjerenja
o Starost izvora svjetla i svjetiljaka prije mjerenja
o Stabilizacija nakon uključenja uređaja za mjerenje
o Klimatski uvjeti
o Uvjeti na prometnici
o Strana svjetla i opstrukcija svjetla
- Fotometrička mjerenja
o Lokacija mjernih točaka

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 28

o Mjerenje svjetline
o Mjerenje rasvijetljenosti
o Mjerenje odnosa rasvijetljenosti ruba, EIR (REI)
o Mjerenje porasta praga (fTI)
- Mjerenje ne-fotometričkih parametara
o Napon napajanja
o Temperatura i vlaga
o Geometrijski podaci
o Instrumenti za ne-fotometrička mjerenja
- Izvješće
- Dodatak A (Procjena tolerancija kod cestovne rasvjetne instalacije)
o Analiza tolerancija
o Parametri koje je potrebno promatrati kod analize tolerancija
o Matematički model za evaluaciju tolerancija
o Modeliranje analize tolerancija
- Dodatak B (Važni parametri)
o Određena svjetlina i jednolikost
o Korištenje proširene jednolikosti
o Procjena proširene jednolikosti
- Dodatak C (Konvencija simbola kvalitativnih fotometričkih parametara)
- Dodatak D (Upute za adaptivno mjerenje cestovne rasvjete)
- Dodatak E (Mjerenje u smislu istraživanja diskrepancija između fotometričkih mjerenja i
očekivanja originalnog dizajna)
- Dodatak F (Procjena nesigurnosti mjerenja)
o Mjerenje svjetline
o Mjerenje rasvijetljenosti
- Dodatak G (Praktične informacije)
o Oprez kod mjerenja
o Organizacija mjerenja
- Dodatak H (Primjeri izvješća)
o Osnove
o Geometrijski podaci
o Podaci o površini kolnika
o Podaci o svjetiljci i izvoru svjetla
o Električno napajanje
o Okolni uvjeti
o Instalacijski uvjeti
o Podaci iz uređaja za mjerenje
o Fotometričke karakteristike mjernih uređaja
o Mjerna mreža
o Zapis o promatranju svjetla
o Specifične informacije za dinamička mjerenja

Poglavlje 5 (Pokazatelji energetskih svojstava)

Ovo, posljednje poglavlje norme HRN EN 13201:2016, u potpunosti je novo. Radi se o dijelu koji definira
načine izračuna indikatora energetske učinkovitosti za instalacije cestovne rasvjete korištenjem
izračuna indikatora gustoće snage (Power Density Indicator, PDI) DP, i izračunatog indikatora godišnje

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 29

potrošnje energije (Annual Energy Consumption Indicator, AECI), DE. Indikator gustoće snage pokazuje
količinu energije potrebnu za sustav cestovne rasvjete koji zadovoljava kriterije iz HRN EN 13201-2.
Indikator godišnje potrošnje energije određuje potrošnju snage kroz godinu, čak ako se relevantni
zahtjevi u vezi rasvjete mijenjaju kroz noć ii u relaciji s godišnjim dobom.

Ovi indikatori se mogu koristit za usporedbu energetskog učinka za različite izvedbe (ili različite
tehnologije) iste rasvjetne instalacije u sklopu istog projekta rasvjete. Energetska učinkovitost različitih
cestovnih geometrija ili različitih cestovnih prohtjeva ne može biti uspoređivana direktno, budući je
energetski učinak uvjetovan, između ostaloga, geometrijom prostora kao i zahtjevima za rasvjetom.
Indikator gustoće snage (DP) i indikator godišnje potrošnje energije (DE) se primjenjuju na sva površine
koje pokrivaju rasvjetne klase M, C i P (iz HRN EN 13201-2).

Kako bi se kvantificirale potencijalne uštede na bazi unapređene energetske izvedbe i smanjenog

utjecaja na okoliš, treba izračunati oba indikatora. Osim toga, svjetlosna efikasnost instalacije (ηINST) se
može koristit za usporedbu energetskog učinka alternativne rasvjetne instalacije.

Pažljiva odredba rasvjetnih klasa tijekom projektiranja, kao i faza specifikacije, pomoći će u ostvarenju
najvećih energetskih ušteda, jer će se računati sa najnužnijim razinama rasvjete u točno određenim
terminima.

U Dodatku A su dani primjeri operativnih profila i primjeri izračuna indikatora energetske učinkovitosti.

U Dodatku B se pojašnjava svjetlosna efikasnost instalacije i njezini faktori, kao mjera utjecaja različitih
svjetlosnih gubitaka i drugih parametara.

Rasvjetni faktor instalacije pojašnjava se u Dodatku C. On može biti važan za karakteriziranje

energetskog učinka rasvjetne instalacije neovisno o rasvjetnim komponentama koje su korištene u
projektiranju. Drugi faktori i parametri koji imaju utjecaj na energetski učinak, kao što je faktor
održavanja, navode se ali se ne opisuju ovim standardom.

Konačno, u Dodatku D, daju se preporuke za prezentaciju indikatora energetske učinkovitosti.

Ovdje ću navesti pojmove i definicije jer se radi o poprilično važnom poglavlju norme HRN EN 13201.

Snaga sustava (system power) P

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 30

- ukupna snaga sustava cestovne rasvjete koja je potrebna za zadovoljenje potreba pojedinog
rasvjetnog razreda odnosno klase u svim relevantnim pod-područjima i kako bi se mogla
pogoniti cestovna rasvjete te kako bi se njome moglo upravljati (W).

Indikator gustoće snage (power density indicator), PDI (rasvjetne instalacije u određenom režimu
rada), DP

- snaga sustava podijeljena sa vrijednošću produkta površine koja se rasvjetljava i izračunate

održive srednje rasvijetljenosti te iste površine (W x lx-1 x m-2)

Indikator godišnje potrošnje energije (Annual Energy Consumption Indicator), AECI (rasvjetne
instalacije u određenom režimu rada), DE

- ukupna količina električne energije koja se danonoćno troši na rasvjetnu instalaciju kroz
specifičnu godinu u proporciji sa ukupnom površinom koje se rasvjetljava (Wh x m-2)

Svjetlosna efikasnost instalacije (installation Luminous Efficacy), ηINST

- minimalna količina svjetlosnog toka potrebna za zadovoljenje rasvjetnih prohtjeva određene

površine, podijeljena sa ukupnom prosječnom potrošnjom energije konkretne rasvjetne
instalacije (lm x W-1)

Konstantni rasvjetni izlaz (Constant Light Output) (cestovne rasvjetne instalacije), CLO

- upravljanje cestovnom rasvjetnom instalacijom sa ciljem ostvarenja konstantnog svjetlosnog

izlaza iz izvora svjetla (funkcionalnost je predviđena za kompenzaciju opadajućeg svjetlosnog
toka iz izvora svjetla, nastalog starenjem izvora)

Faktor rasvjetne instalacije (Installation Lighting Factor) qINST

- bezdimenzionalni faktor koji se koristi za izračunavanje srednje održive svjetline površine

kolnika kroz izračunatu srednju horizontalnu svjetlinu respektivne površine te koeficijenta
srednje svjetline iz r-tablice prihvaćene kalkulacije svjetline.

IZRAČUNI

Izračun indikatora gustoće snage (PDI)

𝑃𝑃
𝐷𝐷𝑃𝑃 =
∑𝑛𝑛𝑖𝑖=1(𝐸𝐸 ′ 𝑖𝑖 ∗ 𝐴𝐴𝑖𝑖 )

gdje je

DP – indikator gustoće snage, W x lx-1 x m-2

P – snaga sustava rasvjetne instalacije korištena da bi rasvijetlila relevantnu površinu, W

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 31

E'i – održiva srednja horizontalna rasvijetljenost pod-površine „i“ određene u suglasju sa srednjom
horizontalnom rasvijetljenošću koja se koristi u izračunu, lx

Ai – dimenzija pod-površine „i“ koju rasvjetna instalacija rasvjetljava, m2

n – broj pod-površina koje se rasvjetljavaju

Ako se rasvjetna klasa mijenja tijekom noći ili u relaciji s godišnjim dobima, gustoća snage (DP) se treba
računati odvojeno za svaku rasvjetnu klasu. Alternativno, kada se koriste višestruke rasvjetne klase,
gustoća snage (DP) se može računati kao prosječna tijekom cijelog perioda. Izračun treba jasno pokazati
pretpostavke korištene za izračun gustoće snage (DP) te kako je ta vrijednost procijenjena.

Vrijednosti indikatora gustoće snage (DP) treba uvijek biti prezentirana i korištena zajedno sa
indikatorom godišnje potrošnje energije (DE) za procjenu energetskog učinka određene svjetlosne
instalacije.

Srednja horizontalna rasvijetljenost za uporabu kod izračuna indikatora gustoće snage

Za rasvjetne klase bazirane na rasvijetljenosti, (C i P), održiva srednja horizontalna rasvijetljenost (E')
se koristi za izračun gustoće snage (DP), a u skladu sa HRN EN 13201-3.

Za rasvjetne klase bazirane na svjetlini (M), održiva srednja horizontalna rasvijetljenost (E') korištena
za odredbu gustoće snage (DP) treba biti srednja vrijednost rasvijetljenosti izračunata na istim točkama
mreže koje se koriste i za izračun svjetline, sukladno HRN EN 13201-3.

Za hemisferičnu rasvijetljenost (HS), održiva srednja horizontalna rasvijetljenost (E') korištena za

odredbu gustoće snage (DP) treba biti srednja vrijednost rasvijetljenosti izračunata na istim točkama
mreže koje se koriste i za izračun hemisferične rasvijetljenosti, sukladno HRN EN 13201-3.

Neke rasvjetne instalacije mogu pre-rasvijetliti objekt rasvjetljavanja. Kad se dogodi nešto takvoga,
treba procijeniti da li je to rezultat lošeg projektiranja ili se radi o nezaobilaznoj posljedici drugih
zahtjeva. Iz aspekta energetske efikasnosti i zaštite okoliša, korektivn4e mjere trebaju ipak biti
poduzete. Načelno, niti jedna instalacija određene rasvjetne klase ne bi smjela niti u kojem dijelu,
premašiti slijedeću klasu ili biti za 50% veća od najveće klase.

Snaga sustava (P) za izračun indikatora gustoće snage

Snaga sustava se izračunava kao zbroj snaga svih elemenata sustava (izvora svjetla, upravljačkih
elemenata te bilo kojeg drugog električkog elementa koji je dio kruga). Snaga sustava (P) se izračunava
kako slijedi:

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 32
𝑛𝑛𝑙𝑙𝑙𝑙

𝑃𝑃 = � 𝑃𝑃𝑘𝑘 + 𝑃𝑃𝑎𝑎𝑎𝑎
𝑘𝑘=1

gdje je:

P – ukupna snaga sustava rasvjetnog sustava ili njegovog reprezentativnog dijela (W)

Pk – operativna snaga rasvjetne točke (izvor svjetla, predspojna sprava, bilo koji drugi uređaj koje je
priključen u isti strujni krug a bitan je za funkcioniranje rasvjetne točke), (W)

Pad – ukupna operativna snaga bilo kojeg uređaja koji nije dio Pk, ali je važan za funkcioniranje cijelog
strujnog kruga (daljinski prekidač, fotoćelija ...)

Ako se formula koristi za izračun reprezentativnog rasvjetnog sustava, ukupna operativna snaga treba
biti proporcionalna broju svjetiljaka korištenih za rasvjetljavanje podijeljeno sa ukupnim brojem
svjetiljaka povezanih na uređaje koje opisuje Pad.

Ako se rasvjetni uređaji napajaju sustavom konstantne snage, taj broj treba uzeti u obračun.

Kada se tijekom noći ili tijekom godišnjih doba mijenja režim rada, za konačni izračun treba uzeti u
obzir svaki parcijalni udio priključene snage.

U slučaju korištenja predspojnih sprava koje osiguravaju konstantni izlazni svjetlosni tok, (CLO Drivers),
za kvalitetan izračun potrebno je uzeti u obzir srednju snagu sustava tijekom varijacija u napajanju.

Ako se izračun vrši za nepravilne površine, treba uzeti u obzir svaku pojedinu svjetiljku i priključeni
uređaj, te sumiranjem dobiti konačnu snagu sustava (P).

U snagu sustava se ne ubrajaju ostali uređaji, pa čak i kada su priključeni na istu mrežu (poput
reklamnih panoa).

Površina koja se koristi za izračun indikatora gustoće snage

Površina koja se koristi za izračun indikatora gustoće snage (DP) je ista ona koja se koristila kod
projektiranja sukladno sa HRN EN 13201-2 a opisana u HRN EN 13201-3.

Ako kolnik nije okružen drugim prometnim površinama (poput pješačke ili biciklističke staze), i EIR se
računa sukladno HRN EN 13201-2, okolne površine korištene za izračun EIR se ne uključuju u izračun
indikatora gustoće snage.

Indikator godišnje potrošnje energije (AECI)

Godišnja potrošnja energije rasvjetne instalacije ovisi o sljedećem:

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 33

- period vremena u kojemu je rasvjeta uključena

- rasvjetna klasa
- efikasnost rasvjetne instalacije
- način na koji upravljanje rasvjetom prati promjene u vizualnom polju vozača
- parazitska potrošnja energije kada rasvjeta nije potrebna

Indikator energetske potrošnje obuhvaća potrošnju akumulirane energije na godišnjoj bazi, no potrebe
za rasvjetom kroz godinu mogu varirati u ovisnosti o:

- varijacije dnevnog svjetla u relaciji s godišnjim dobom (povezano sa zemljopisnim parametrima

lokacije)
- Promjene u meteorološkom vremenu koje utječu na vizualni učinak (suha ili mokra površina
kolnika)
- Promjene gustoće prometa kroz noć u relaciji sa neredovitim pojavama (produženje perioda
prometnih gužvi, blagdani, promjene u školskim aktivnostima i sl.)
- Promjena funkcionalnosti pojedine prometnice (npr. zatvorena ili pretvorena u pješačku zonu
tijekom blagdana ili godišnjih odmora)

Indikator godišnje potrošnje energije računa se na slijedeći način:

∑𝑚𝑚
𝑗𝑗=1(𝑃𝑃𝑗𝑗 ∗ 𝑡𝑡𝑗𝑗 )
𝐷𝐷𝐸𝐸 =
𝐴𝐴

gdje je:

DE – indikator godišnje potrošnje energije, Wh x m-2

Pj – operativna snaga vezana uz jn period operativnosti, W

Tj – trajanje perioda jn operativnog profila kada je snaga Pj utrošena, kroz godinu, h

A – površina koja se rasvjetljava sa istim sustavom rasvjete, m2

m – broj perioda drugačije priključne snage (Pj x m) u što je uključen i period mirovanja, tj. ugašenosti
sustava cestovne rasvjete. Ovaj period načelno predstavlja period ugašenosti cestovne rasvjete
(tijekom dana ili kad je ugašeno tijekom noći)

Ako se govori o sustavu sa stalnim svjetlosnim izlaznim tokom, dakle kada napajanje varira kroz
vrijeme, prosječna snaga treba biti uključena u izračun. Kalkulacija treba izričito pokazati na
pretpostavke tijekom životnog vijeka koje se koriste u kalkulaciji za prosječnu potrošnju te kako je ta
vrijednost procijenjena.

Indikator godišnje potrošnje energije (DE) treba uvijek iskazivati zajedno sa vrijednosti indikatora
gustoće snage (DP) za konačnu procjenu energetske efikasnosti određenog rasvjetnog sustava.

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 34

PRIMJER

Primjer izračuna za Indikator energetske učinkovitosti (PDI) i AECI je dan uz sljedeću sliku:

Uzet je primjer generičke prometnice sa dvije kolne trake te sa pješačkim stazama i zelenim pojasom
sa svake strane prometnice.

Rasvjetni stupovi su postavljeni u zeleni pojas. Po jednom rasvjetnom stupu, postavljene su dvije
svjetiljke: svjetiljka PR za rasvjetu kolne površine i svjetiljka PF za rasvjetu pločnika. Snaga svjetiljaka PR
i PF je nominalna snaga koju nam daje proizvođač. Ako se vrši klasični izračun energetske učinkovitosti,
između dva rasvjetna stupa, snaga sustava koji obuhvaća PR i PF je uzeta u obzir samo jednom. Ako se
izračun energetske učinkovitosti odnosi na cijelu prometnicu, sve svjetiljke u tom obuhvatu se
obračunavaju.

Rasvijetljene površine kolnika AR, te lijevog pločnika AFL i desnog pločnika AFR mogu biti računate na
bazi korespondentne širine profila ceste uzevši u obzir punu duljinu prometnice. Rasvijetljenost kolnika
ER, lijevog pločnika EFL te desnog pločnika EFR trebaju biti računate u skladu sa HRN EN 13201-3.
Zelene površine i površine koje se koriste za izračun EIR (Edge Illuminance Ratio) su isključene iz
izračuna i za energetsku učinkovitost.

Za izračun Indikatora godišnje potrošnje energije, AECI neophodno je uzeti u obzir sustav upravljanja
(redukcije) rasvjetom kao kombinaciju redukcijskog koeficijenta i godišnjeg vremena uključenosti za
svaki od operativnih režima.

Iz svega navedenog slijede formule za izračun indikatora energetskog učinka:

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 35

𝑃𝑃𝑅𝑅 + 𝑃𝑃𝐹𝐹
𝐷𝐷𝑃𝑃 =
𝐸𝐸𝐹𝐹𝐹𝐹 ∗ 𝐴𝐴𝐹𝐹𝐹𝐹 + 𝐸𝐸𝑅𝑅 ∗ 𝐴𝐴𝑅𝑅 + 𝐸𝐸𝐹𝐹𝐹𝐹 ∗ 𝐴𝐴𝐹𝐹𝐹𝐹

(𝑃𝑃𝑅𝑅 + 𝑃𝑃𝐹𝐹 ) ∗ (𝑡𝑡𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐𝑐 + 𝑘𝑘𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟 + 𝑡𝑡𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟𝑟 )

𝐷𝐷𝐸𝐸 =
𝐴𝐴𝐹𝐹𝐹𝐹 + 𝐴𝐴𝑅𝑅 + 𝐴𝐴𝐹𝐹𝐹𝐹

gdje je:

PR – snaga sustava glavne svjetiljke u cijeloj rasvjetnoj instalaciji, W

PF – snaga pomoćne svjetiljke za rasvjetljavanje pješačke staze, pločnika, W

AR – površina kolnika, m2

AFL – površina lijevog pločnika, m2

AFR – površina desnog pločnika, m2

ER – izračunata održiva rasvijetljenost ceste, lx

EFL – izračunata održiva rasvijetljenost lijevog pločnika, lx

EFR – izračunata održiva rasvijetljenost desnog pločnika, lx

tcompl – godišnji sati gorenja u punom režimu, h

tred – godišnji sati gorenja u reguliranom režimu, h

kred – koeficijent redukcije

U slučaju sa gornje slike, za obje svjetiljke je uzeta ista vrsta nadzora nad svjetlom.

Ostali parametri koji se uzimaju u obzir:

- Širina pločnika i travnate zelene površine iznosi 2m

- Faktor održavanja se uzima 0,8 za sve tipove svjetiljaka i izvora svjetla
- Za refleksijske osobine kolnika treba uzeti u obzir tablicu R3
- Visina montaže je optimizirana u raspon od 5 – 12 m (cijeli brojevi)
- Razmak stupova je optimiziran na 20 – 60 m
- Rame stupa može biti od 0 – 2 m (koraci od po 0,5 m)
- Svjetiljke nisu nagnute
- Godišnje vrijeme gorenja iznosi 4100 sati za punu snagu

Svjetlosna efikasnost instalacije

Za izračun ovog parametra, koristimo se sljedećom formulom:

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 36

𝜂𝜂𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 = 𝐶𝐶𝐿𝐿 ∗ 𝑓𝑓𝑀𝑀 ∗ 𝑈𝑈 ∗ 𝑅𝑅𝐿𝐿𝐿𝐿 ∗ 𝜂𝜂𝑙𝑙𝑙𝑙 ∗ 𝜂𝜂𝑃𝑃

gdje je:

ηinst – svjetlosna efikasnost instalacije, lm * W-1

CL – korektivni faktor za dizajn instalacije baziran na svjetlini ili hemisferičnoj rasvijetljenosti

fM – opći faktor održavanja (MF) rasvjetne instalacije

U – iskoristivost rasvjetne instalacije

RLO – optička učinkovitost svjetiljaka iz rasvjetne instalacije

ηls – rasvjetna efikasnost izvora svjetla korištenih u rasvjetnoj instalaciji, lm * W-1

ηP – efikasnost snage u svjetiljkama korištenim u rasvjetnoj instalaciji

Rasvjetna efikasnost instalacije, ηinst treba biti procijenjena uzimajući u obzir stvarna uvjete rada
rasvjetne instalacije.

Faktor održavanja treba biti isti kao onaj korišten pri izračunima fotometričkih parametara prema HRN
EN 13201-3.

Izračun faktora korekcije

U slučaju minimalnih uvjeta za jednu ili više površina korištenih pri izračunima za površinsku svjetlinu,
sposobnost rasvjetne instalacije za proizvodnjom svjetline može biti relativno visoka ili niska zbog
vrijednosti koeficijenta srednje svjetline površine kolnika, Q0, koji odstupa od standardnih vrijednosti
0,07 cd * m-2 * lx-1 ili zbog posebnih smjerova emisije svjetla. Faktor korekcije korišten za ta dva slučaja
se računa na slijedeći način:

𝑛𝑛

𝐶𝐶𝐿𝐿 = �(𝐸𝐸 ′ 𝑖𝑖,𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 ∗ 𝐴𝐴𝑖𝑖 )/𝜙𝜙𝐴𝐴

𝑖𝑖=1

gdje je:

E' i, min – najmanja tražena prosječna rasvijetljenost

Ai – dio ukupne površine (pod-površina) na koju se odnosi minimalna prosječna rasvijetljenost

ΦA – svjetlosni tok koji dolazi do površine rasvjetljavanja

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 37

N – broj pod-površina koje treba rasvijetlit

Za površinu Ai, gdje je kriterij projekta rasvjete minimalna svjetlina površine kolnika (L' i, min), vrijednost
minimalne tražene prosječne rasvijetljenosti je:

𝐿𝐿′ 𝑖𝑖,𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚
𝐸𝐸′𝑖𝑖,𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 =
0,07

Za površinu Ai, gdje je kriterij projekta rasvjete hemisferična rasvijetljenost (Ehs), vrijednost minimalne
tražene prosječne rasvijetljenosti je:

𝐸𝐸ℎ𝑠𝑠
𝐸𝐸 ′ 𝑖𝑖,𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚𝑚 =
0,65

Izračun korisnosti

Korisnost (utilance, U) je definirana kao odnos svjetlosnog toka koji pada na referentnu površinu i sume
individualnih svjetlosnih tokova svake svjetiljke iz rasvjetne instalacije:

𝜙𝜙𝐴𝐴
𝑈𝑈 =
𝑛𝑛𝑙𝑙𝑙𝑙 ∗ 𝜙𝜙𝑖𝑖𝑖𝑖 ∗ 𝑅𝑅𝐿𝐿𝐿𝐿

gdje je:

ΦA – svjetlosni tok koji dolazi na površinu rasvjetljavanja, lm

Φis – svjetlosni tok emitiran iz izvora svjetla pojedine svjetiljke, lm

RLO – optička efikasnost svjetiljaka korištenih u rasvjetnoj instalaciji

nlu – broj svjetiljaka u rasvjetnoj instalaciji

Izračun efikasnosti svjetiljaka

Efikasnost svjetiljke je niža od efikasnosti izvora svjetla radi optičkih gubitaka i potrošnje predspojne
naprave. Optička efikasnost RLO se ponekad skraćuje u LOR (Light Output Ratio), odnos izlaza svjetiljke.
To je odnos svjetlosnog toka koji izlazi iz svjetiljke i svjetlosnog toka izvora svjetla unutar svjetiljke. On
se može računati iz fotometričkih podataka svjetiljke i obično ga osiguravaju proizvođači.

Efikasnost snage svjetiljke je odnos između snage izvora svjetla i snage svjetiljke.

𝑃𝑃𝐼𝐼𝐼𝐼
𝜂𝜂𝑃𝑃 =
𝑃𝑃

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 38

Gdje je:

PIS – snaga izvora svjetla, W

P – snaga svjetiljke, W

Za neke LED svjetiljke vrijednosti PIS, ηIS i RLO nisu odstupni pa trebaju bit zamijenjeni sa svjetlosnom
efikasnošću svjetiljke.

Načelno, snaga sustava P može uključivat i druge uređaje van svjetiljke ali koji su u direktnoj relaciji sa
površinom koja se rasvjetljava.

Faktor rasvjetne instalacije

HRN EN 13201-2 propisuje da se rasvjetna instalacija za prometnice namijenjene motornim vozilima

projektiraju i izvode u skladu s prosječnom svjetlinom prometnice (M klase). Ipak, indikator gustoće
snage (DP), snaga sustava (P) i indikator godišnje potrošnje energije (DE) ovise o prosječnoj
horizontalnoj rasvijetljenosti (E').

Ako se projektiraju M rasvjetne klase, projektant rasvjete treba koristit svjetlinu prometnice (L') kao
što je određeno u HRN EN 13201-2 sa najmanjom dopuštenom rasvijetljenošću E'. Uz ovu napomenu
od presudne je važnosti koristit jednostavni parametar za brzu usporedbu energetskog učinka
izvedenog putem različitih svjetiljaka i/ili u različitim instalacijama. Ovo je ostvarivo putem faktor
rasvjetne instalacije, qinst:

𝐿𝐿′
𝑞𝑞𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖𝑖 =
𝑄𝑄0 ∗ 𝐸𝐸′

Gdje je:

L' – izračunata prosječna održiva svjetlina prometnice u skladu sa HRN EN 13201-3:2016, cd *

m-2

E' – izračunata prosječna održiva horizontalna rasvijetljenost za kolničku površinu kada je

svjetlina kolnika L', lx

Q0 – koeficijent srednje svjetline iz r-tablice određen izračunom svjetline, sr-1

Radi se o parametru normalizacije koji daje qinst, bezdimenzionalni broj kroz referencu na
standardizirana fotometrička svojstva površine kolnika.

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 39

Uloga qINST u uštedi energije rasvjetne instalacije

Faktor qINST, opisan prije slijedi sugestije CIE 144 za pažljivim uzimanjem u obzir kvocijenta svjetline /
rasvijetljenosti u cestovnoj rasvjeti. Ovaj faktor čiji je tipični raspon 0,8 – 1,3 je u bliskoj korelaciji sa
energetskom potrošnjom i kompatibilnošću sa okolišem; na primjer, porast vrijednosti qINST unutar
spomenutog intervala, odgovara smanjenju faktora gustoće snage (DP) za 40%!

Faktor qINST karakterizira energetske performanse cestovne rasvjete neovisno od komponenti sustava
koje su korištene: svjetlina i rasvijetljenost mogu biti preuzete iz dizajna sustava ili iz mjerenja. Ipak,
energetski učinak može biti određen bez obzira na poznavanje izvora svjetla ili drugih komponenti
sustava. Čak štoviše, energetska potrošnja može biti procijenjena odmah, bez obzira na iduće izračune.
U svakom slučaju, qINST omogućuje jednostavnu usporedbu efikasnosti različitih tipova instalacija,
posebno između starih i modernih LED izvedbi.

Iskustvo pokazuje da dobar odnos između potrošnje energije i zaštite okoliša može biti i ako qINST
nadilazi 1.

Dodatak D

Dva indikatora energetske učinkovitosti – indikator gustoće snage (PDI) i indikator godišnje potrošnje
energije (AECI) su povezani, pa trebaju biti uvijek iskazivani zajedno. U sljedećoj je tablici dan primjer,
s time da ponekad za dobru prezentaciju čak i grafički oblik može biti dobrodošao.

Snaga sustava

Svjetiljka 1 Svjetiljka 2 Svjetiljka 3 Svjetiljka 4 Svjetiljka 5

Snaga P (W)
Dodatna snaga Pad (W)
Rasvijetljena površina
Zona 1 Zona 2 Zona 3 Zona 4 Zona 5
Površina koja se rasvjetljava A (m2)
Izračunata rasvijetljenost E (lx)
Operativni profil
Period 1 Period 2 Period 3 Period 4 Period 5
Godišnje gorenje cestovne rasvjete (h)
Koeficijent redukcije (%)
Ostale mogućnosti (%)
Indikatori energetske učinkovitosti
Period 1 Period 2 Period 3 Period 4 Period 5
Indikator gustoće snage
DP (W lx-1 m-2)
Indikator godišnje potrošnje energije
DE (W h m-2)

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 40

PRIMJERI U CESTOVNOJ RASVJETI

Dvosmjerna prometnica za motorizirani promet (profil A)

Tablica A.1 — Tipične vrijednosti za PDI (DP) u mW x lx-1 x m-2 za prometni profil A
Rasvjetna Širina Vrsta žarulje
klasa prometnice m
Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
halogen natrijeva natrijeva
M1 7 45 34 - 41 25 - 32
M2 7 100 50 31 - 40 24 - 27
10 85 42 43 31 - 32 25 - 27
8 83 42 40 30 - 33 27
M3
7 84 47 40 34 - 38 23 - 25
6 103 51 43 40 - 44 25 - 28
M4 7 90 60 41 - 47 34 - 42 23
7 86 30 47 38 - 45 24
6 89 34 53 41 - 51 28
M5
5 97 41 53 38
4 116 48 65 46
M6 7 85 37 45 - 49 20 - 27

Tablica A.2 — Tipične vrijednosti za AECI (DE) u kWh x m-2 za prometni profil A

Vrsta žarulje
Širina
Rasvjetna
prometnice Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
klasa
m halogen natrijeva natrijeva

M1 7 5,0 4,0 - 5,3 3,0 - 3,8

M2 7 10,8 4,6 3,2 - 4,2 2,4 - 2,5

10 6,0 3,4 3,0 2,3 1,6

8 6,0 3,4 3,0 2,2 - 2,4 1,6

M3
7 6,0 3,6 2,8 - 3,1 2,5 - 2,6 1,5

6 7,0 3,9 3,2 2,7 - 2,8 1,6

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 41

M4 7 5,0 3,1 2,3 - 2,5 1,8 - 2,4 1,1

7 3,2 0,9 1,7 1,1 - 1,6 0,8

6 3,4 1,0 2,0 1,2 - 1,7 0,9

M5
5 3,6 - 4,0 1,2 1,5 - 1,8 1,0

4 4,1 1,5 1,7 - 2,3 1,3

M6 7 1,9 0,6 0,2 - 1,2 0,4 - 0,5

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 42

Prometnica za miješani motorizirani promet i pješake (bez nogostupa) – prometni profil B

Table A.3 — Tipične vrijednosti za PDI (DP) u mW x lx-1 x m-2 za prometni profil B
Vrsta žarulje
Širina
Rasvjetna
prometnice Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
klasa
m halogen natrijeva natrijeva

10 98 44 43 32 18 - 23

C3 7 92 51 39 - 45 35 - 41 24

6 103 57 48 43 25 - 28

7 95 29 60 44 - 53 27

C5 6 107 36 69 50 - 60 31

5 110 - 125 43 53 - 59 41

Table A.4 — Tipične vrijednosti za AECI (DE) u kWh x m-2 za prometni profil B

Vrsta žarulje
Širina
Rasvjetna
prometnice Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
klasa
m halogen natrijeva natrijeva

10 6,0 2,7 3,1 1,9 – 2,0 1,1 - 1,4

C3 7 5,6 3,2 2,6 - 3,1 2,2 - 2,6 1,5 - 1,6

6 6,3 3,8 3,0 2,6 1,6 - 1,8

7 3,0 0,9 1,8 1,3 - 1,6 0,8

C5 6 3,3 1,1 2,1 1,6 - 1,8 1,0

5 3,8 1,4 1,8 - 1,9 1,3

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 43

Prometnica sa nogostupom na strani svjetiljaka – prometni profil C

Tablica A.5 — Tipične vrijednosti za PDI (DP) u mW x lx-1 x m-2 za prometni profil C
Vrsta žarulje
Širina
Rasvjetna
prometnice Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
klasa
m halogen natrijeva natrijeva

M3/P3 7 68 38 33 30 - 43 20 - 21

M4/P4 7 73 50 35 - 38 30 - 34 20

M5/P5 7 71 25 39 33 - 37 21

Tablica A.6 — Tipične vrijednosti za AECI (DE) u kWh x m-2 za prometni profil C

Vrsta žarulje
Širina
Rasvjetna
prometnice Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
klasa
m halogen natrijeva natrijeva

M3/P3 7 4,7 2,8 2,2 - 2,4 2,0 1,1

M4/P4 7 4,0 2,4 1,8 - 1,9 1,5 - 1,8 0,9

M5/P5 7 2,5 0,7 1,3 0,9 - 1,2 0,6

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 44

Prometnica sa nogostupom na suprotnoj strani od svjetiljaka – prometni profil D

Tablica A.7 — Tipične vrijednosti za PDI (DP) u mW x lx-1 x m-2 za prometni profil D
Vrsta žarulje
Širina
Rasvjetna
prometnice Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
klasa
m halogen natrijeva natrijeva

M3/P3 7 73 41 34 - 35 32 20

M4/P4 7 78 48 35 - 40 27 - 35 19

M5/P5 7 74 24 39 32 - 38 20

Table A.8 — Tipične vrijednosti za AECI (DE) u kWh x m-2 za prometni profil D

Vrsta žarulje
Širina
Rasvjetna
prometnice Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
klasa
m halogen natrijeva natrijeva

M3/P3 7 4,7 2,8 2,2 - 2,4 2,0 1,2

M4/P4 7 4,0 2,4 1,8 - 1,9 1,4 - 1,8 0,9

M5/P5 7 2,5 0,7 1,3 0,9 - 1,2 0,6

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 45

Prometnica s obostranim nogostupima – prometni profil E

Tablica A.9 — Tipične vrijednosti za PDI (DP) u mW x lx-1 x m-2 za prometni profil E
Vrsta žarulje
Širina
Rasvjetna
prometnice Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
klasa
m halogen natrijeva natrijeva

M3/P3 7 61 34 29 24 - 33 17 - 18

M4/P4 7 65 41 33 - 34 26 - 28 17

M5/P5 7 63 22 33 28 - 32 17

Tablica A.10 — Tipične vrijednosti za AECI (DE) u kWh x m-2 za prometni profil E

Vrsta žarulje
Širina
Rasvjetna
prometnice Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
klasa
m halogen natrijeva natrijeva

M3/P3 7 3,8 2,3 1,8 – 2,0 1,6 1,0

M4/P4 7 3,2 2,0 1,5 1,2 - 1,5 0,7

M5/P5 7 2,0 0,6 1,0 0,7 - 1 0,5

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 46

Prometnica s obostranim nogostupima i zatravnjenim površinama – prometni profil F

Tablica A.11 — Tipične vrijednosti za PDI (DP) u mW x lx-1 x m-2 za prometni profil F
Vrsta žarulje
Širina
Rasvjetna
prometnice Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
klasa
m halogen natrijeva natrijeva

M3/P3 7 76 40 34 27 - 33 25

M4/P4 7 71 45 34 - 36 28 - 32 23

M5/P5 7 70 25 37 31 - 35 22

Tablica A.12 — Tipične vrijednosti za AECI (DE) u kWh x m-2 za prometni profil F

Vrsta žarulje
Širina
Rasvjetna
prometnice Živa Metal Eliptična Cjevasta LED
klasa
m halogen natrijeva natrijeva

M3/P3 7 4,5 2,6 2,0 1,6 - 1,9 1,3

M4/P4 7 3,2 2,0 1,5 1,2 - 1,5 1,0

M5/P5 7 2,0 0,6 1,0 0,8 – 1,0 0,6

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 47

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
U smislu zaključnih razmatranja treba reći kako danas (svibanj 2016. godine) prateći projektantski
programski alati poput programa DiaLUX i Relux, kao najčešće korištenih u hrvatskoj, nisu u svoje
izračune uključili podatke iz nove verzije norme HN EN 13201, što uvelike otežava puno prihvaćanje
norme. Na žalost, verzija norme iz 2008. godine je derogirana, što stvara nelogičnosti u projektiranju
cestovne rasvjete. Projektantima je na raspolaganju ručno izračunavanje, a to je nepraktično iz više
razloga. U prvom redu, radi se o vrlo složenim izračunima, koji trebaju obuhvatit svaku pojedinu
svjetiljku na profilu ceste koja se razmatra. Tada je potrebno međusobno kombinirat izračune od dvije
ili više svjetiljaka respektivnog profila prometnice. Tek nakon toga, moguće je početi računati ostale
parametre rasvjetnog sustava prometnice. Kad se u potpunosti izvrše svi izračuni, postaje vidljivo da je
krivo odabrana svjetiljka, pa se sve pokreće iz početka.

Ipak, budući HRN EN 13201 posebno u svojem dijelu 3, donosi precizne upute kako koncipirati
programske alate, za očekivat je da će u najskorije vrijeme, i gore spomenuti programski alati donijeti
novosti pa će se projektiranje prometnice moći nastaviti kao što je bio slučaj do danas.

Krenimo od početka. Naime, esencijalni dijelovi norme HRN EN 13201 su poglavlja 2, 4 i 5, koja
obrađuju propisane vrijednosti u pojedinim situacijama, matematičke podloge te konačno,
optimizaciju energije sa osvrtom na očuvanje okoliša.

U drugom dijelu norme, opisani su Izvedbeni prohtjevi. U tom kontekstu, osnovna tablica, tablica
rasvjetnih klasa M doživjela je redukciju u broju razreda, pa umjesto nekadašnjih 9 klasa, novi oblik
norme opisuje 6 klasa. Vrijednosti koje su odgovarale osnovnim klasama (od ME1 do ME6) ostale su
iste. Razlika je u faktoru koji se odnosi na rasvijetljenost okoliša. Dok su se vrijednosti za SR računale
kao kvocijent između prosječne rasvijetljenosti u traci neposredno van kolnika i prosječne
rasvijetljenosti u traci neposredno u zoni kolnika, REI (odnosno EIR) se računa kao kvocijent srednje
horizontalne rasvijetljenosti u neposrednoj traci kolnika i srednje horizontalne rasvijetljenosti u zoni
neposredno van kolnika, ali uzimajući u obzir iste širine. Dakle, izračunska ploha površine neposredno
van kolnika ima istu širinu kao i prva traka unutar kolnika.

Slijedeća izmjena je klasa rasvijetljenosti P (zamjena za nekadašnju klasu S), dok je nekadašnja klasa A
potpuno ukinuta. Vrijednosti u tablici su praktički prenesene iz stare klase S, uz dodatak za slučaj
potrebe za vizualnim prepoznavanjem. P klase i HS klase su predviđene za pješački i biciklistički promet
po pješačkim zonama, biciklističkim stazama, zaustavnim trakama ili drugim prometnim površinama
koje leže van klasičnih prometnih površina ili neposredno uz njih, kao i za rezidencijalne prometnice,
parkirališta, školske površine i slično.

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com
 LUMIGEA 48

Klasa SC je predviđena za pješačke površine gdje je potrebno poboljšat vidljivost i prepoznavanje lica.
Ova klasa odgovara klasi ES iz prethodne verzije norme i ima iste vrijednosti.

Za zone gdje je potrebna vertikalna rasvijetljenost, ostala je klasa rasvijetljenosti EV, koja tablično
izgleda identično kao u prethodnoj verziji norme

Novost recentne verzije norme je Dodatak C koji opisuje evaluaciju onesposobljujućeg bliještanja za
klase C i P. Ovo poglavlje sadrži dvije tablice sa najvećim dopuštenim vrijednostima faktora fTI,
respektivno pojedinim kategorijama ovih klasa (od C0 – C5 i od P1 – P6).

Kao što je već gore rečeno, najveće su razlike u zadnjem, petom dijelu norme, koji opisuje energetske
parametre. Budući se radi o potpuno novom poglavlju, preporuča se dobro proučiti premise koje ono
propisuje, te ih se striktno držati kod prezentacije novog dizajna cestovne rasvjete.

http://lumigea.com lumigea@lumigea.com