Francesco Ianone, Serena Tellini

Rasvjeta sakralnih objekata

ili

"Ubi Crux Ibi Lux"

PRVI PRIJEVOD ORIGINALA: Oleg egvi, TARGETTI SANKEY Dr. Bernardin kunca

DOPUNJENO IZDANJE: mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.

Zagreb, 2008.

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca

Rasvjeta sakralnih objekata

Ovo dopunjeno izdanje broure: Rasvjeta Crkava (iji su autori bili Francesco Ianone i Serena Tellini, izdanje iz 1994. godine s oznakom ISBN 953-96775-6-4), zamiljeno je kao dorada osnovnih premisa iznesenih u prvom izdanju, temeljem iskustva kao i dopunskih informacija iz drugih izvora. Publikacija ima iste elemente, ali doraene u kontekstu vremena kao i slikovnih primjera i ilustracija.

PROLOG
Rasvijetliti umjetnost? Rasvijetliti povijest? Kako usporediti neto vie od sotinu godina elektrine rasvjete sa stoljeima umjetnosti i arhitekture, ako ne s velikom poniznou? Kako se moemo pribliiti monumentalnim prostorima toliko bogatim spiritualnou, genijalnou, kreativnou, osim stojei sa strane i putajui da govore sami za sebe. Potovati arhitekturu. Prikazivati bez prisutnosti. Ui u boje i teksture sline onima u kamenim artefaktima i starinskim finiturama. Uspjeti svjetlom diskretno rasvijetliti a pritom njegov izvor potpuno sakriti. Postati dijelom okruja. Ostati u tiini vizije. Upravo to svaki svjetlodizjner mora znati i toga se drati. Pravila umjetnosti su beskrajna i stoga se zaduenje povijesti i umjetnosti stopljeno u arhitekturi, obasjanoj prirodnim svjetlom, moraju potovati i kod rasvjete umjentim svjetlom. Rasvjeta povijesnih zdanja i umjetniki vanih i vrijednih arhitektonskih rjeenja, uvijek je zadatak koji zahtijeva panju i kompetentnost. Svjetlodizajneri moraju uzimati u obzir dvije injenice: konzervaciju i efektno rjeenje. Oni su medijatori izmeu stvarnih tehnikih potreba za rasvjetom i simbolinog aspekta svjetla, koje je iznimno pogodno za naglaavanje arhitektonskih artefakata.

KOME JE NAMIJENJEN OVAJ MATERIJAL

Ovaj tekst je namijenjen arhitektima koji se bave ovom zahtjevnom problematikom. Nadamo se da moe posluiti kao dodatno sredstvo, radni nacrt, praktina pomo u prikupljanju strunih tehnikih savjeta. Tekst je namijenjen takoer i svim svjetlodizajnerima, specijaliziranim projektantima, u nadi da e posluiti daljnjoj analizi i diskusiji.

KOME JE POSVEEN OVAJ MATERIJAL

Posveen je jednoj velikoj europskoj tvrtki, ija je ljubav prema umjetnosti u skladu s velikim tehnolokim i umjetnikim znanjem, omoguila nastajanje itave zbirke specijaliziranih rasvjetnih tijela za bogotovna mjesta. Radi se o tvrtki Light Of Florence, iz grupe TARGETTI. Materijal je posveen i izvornim autorima kao i prevoditeljima, fra Serafinu Sabolu, Guardijanu Franjevakog samostana na Trsatu i gospodinu Olegu egviu, Project Manageru iz tvrtke Targetti. 1 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca

PROJEKTIRANJE UNUTRANJE RASVJETE U CRKVAMA

Umjetno svjetlo koje se ne stvara od plamena (svijea, vatra) jedno je od novijih blagodeti ovjeanstva, ova banalna injenica je pravi i stvarni izvor svih problema koje susreemo koliko u projektiranju toliko i u analizi ovoga pitanja. Ova nova dimenzija nam je, meutim, toliko bliska, tj. poznata, da ulazei u nau povijesnu memoriju uspijeva je na izvjestan nain uvjetovati. Nae poimanje efekata koje proizvodi umjetno svjetlo na predmetima i u prostorima potpuno je isto za izlobene postave, za televizijske, kazaline ili kino emisije i predstave, kao i za ostale stvari koje nas okruuju. Potpuno drukije doivljavamo dimenziju prirodnog svjetla, tj. kao neto uroeno, pa poimanje dnevnih mijena kao neto to nije nikada isto, ovisi o objanjenjima koja primamo od naeg DNA. Cilj je ovoga teksta pruiti materijal za raspravu, dati poetni poticaj za dublju analizu teme, elei biti samo prvo pribliavanje mogunostima shvaanja umjetnog svjetla u odnosu na prirodno, ali ne u apsolutnim kriterijima, ve samo glede rasvjete u crkvi. Ono o emu e se govoriti u ovom tekstu bit e korisno u rasvjetljavanju liturgijskih prostora, pod uvjetom da projektiranje i upotreba umjetnog svjetla prolazi kroz analizu i postojanje prirodnog svjetla, gdje se umjetno svjetlo vae i dovodi u suodnos s prirodnim, jer ne postoji uvijek apsolutno rjeenje. Geografska pozicija, nain izlaganja svjetlu, te orijentacija same graevine stvaraju polazite za spomenutu pretpostavku. Prirodno svjetlo nije statino, jer doivljava promjene tijekom dana. Vano: Neizbjenim mjenama prirodnog svjetla moraju u pravilnoj mjeri odgovarati i promjene umjetnog svjetla. injenica da se liturgijske sveanosti uglavnom odvijaju tijekom dana kao i injenica da je ova tema potanko iznesena u tekstu broj 30 u Pastoralnoj noti Projektiranje novih crkvi, koju je Biskupska komisija za liturgiju Talijanske biskupske konferencije izdala 18. veljae 1993., potaknula nas je da opiemo naa iskustva, za koja se nadamo da mogu postati predmet daljnje rasprave, proirujui time odreene ideje i na crkve od umjetnikoga i povijesnog znaenja. Osnovno polazite je u svakom sluaju naelo da su u crkvi, posredstvom prirodnog svjetla, mogue radnje kao to su itanje i kretanje, pa bi stoga umjetno svjetlo moralo biti primarno upotrijebljeno upravo u tom pravcu.

ZATO RASVJETNI PROJEKT?

Zato da se planiraju i projektiraju efekti svjetla, umjesto da se oni dogaaju sluajno, ili da su plod iskljuivo projekta elektroinstalacija. Rasvjetni projekt je neophodan ukoliko elimo imati viziju promjena samog ambijenta uvoenjem umjetne rasvjete; rasvjetni projekt pretpostavlja sve rasvjetne efekte, bilo sporedne ili glavne, i zadaa projekta je da artikulira i reira njihovo pojavljivanje u svrhu stvaranja razliite rasvjetne slike.

2 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca Ono to se ponekad zaboravlja, jest injenica da je u rasvjetnom projektu jedna od odreujuih sastojnica, reija rasvjete, tj. raspored koji je usklaen za dananju uporabu. U crkvi-novogradnji, dakle u crkvi koja tek nastaje, rasvjetni projekt mora biti apsolutno razraen i usklaen s arhitektonskim projektom, u fazi dok ovaj posljednji tek nastaje, jer je to jedini nain da pozicije i nain uklapanja rasvjetnih tijela u ambijent budu u vrstom skladu s arhitekturom odnosno namjenskim elementima arhitekture. U sluaju kad se projekt rasvjete radi naknadno, sa sigurnou se moe rei kako postoji velika vjerojatnost da rasvjetna tijela budu u neskladu s prostorom, kao i da nije vie tako jednostavno pronai najkvalitetnije i najekonominije varijante za postizanje eljenih rasvjetnih uinaka.

PROJEKT RASVJETE
Ne postoji apsolutno niti jedna metoda, niti jedan sustav za izradu apsolutno dobrog rasvjetnog projekta, kao to ne postoji receptura za izradu dobrog arhitektonskog projekta. Dobra arhitektura ovisi o dobrim profesionalcima, pa tako i za dobru rasvjetu vrijedi isti kriterij, kao to statiki proraun nije sam po sebi dovoljan za projektiranje vrhunskog djela arhitekture, tako niti tehnika izrade rasvjetnog prorauna nije dovoljna apsolutno sama proizvesti vrhunski rasvjetni projekt od teko uhvatljive tvari kao to je svjetlo. Ono to namjeravamo izloiti u nastavku samo je traenje, pribliavanje izvjesnom logikom "kosturu" u fazama izrade rasvjetnog projekta, koji treba posluiti samo kao okvir, kao ideja za projektanta rasvjete. Treba takoer naglasiti da taj okvir vrijedi jedino kod izrade projekta u crkvama. U sluaju drugih prostora i drugih tema mijenja se i projektni zadatak, kao i sam krajnji cilj rasvjete.

NEIZOSTAVNO
Usklaenost i paralelnost izrade rasvjetnog projekta i projekta elektroinstalacija je od osnovne vanosti, te jamstvo dobrog rezultata. Ukoliko je obrada usklaena mogue je uvijek izvriti izmjene i auriranje, ili npr. u povijesno starijim graevinama prelaziti u sljedee faze izvrenja projekta imajui uvijek u vidu ukupnu viziju efekta rasvjete. Upravo u izbalansiranim odnosima odabranih rasvjetnih tijela, nalazi se tajna dobrog rezultata. Nadalje, crkva je mjesto vrlo odreene namjene, za slavljenje bogoslunih obreda, mjesto za pojedinanu molitvu. Ta namjena ostaje nepromjenjiva i prvotna u razradi projekta, te se ne smije naknadno mijenjati ili naruavati. Umjetnika dimenzija je druga vana komponenta projekta, i ini ga bitnim u rasvjetljivanju crkava, naroito tamo gdje je crkva znaajan spomenik jedne regije, kulture i povijesti. U svakom sluaju, bogosluni obred (bez obzira na broj umjetnikih vrijednosti u graevini) glavno je polazite za razmiljanje. To je osnovna premisa. Izrada rasvjetnog projekta crkve mogla bi proi kroz odreenu metodoloku konstrukciju izrade projekta, ime se ostvaruje sigurnost i dosljednost stalnog nadzora pojedinih faza projekta, osiguravajui tako optimalnost ukupnog projekta.

3 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca Optimalno, projekt bi se trebao odvijati u sljedeim fazama: A - RAZVOJ I IZRADA FILOZOFIJE SAMOG PROJEKTA - analiza i traganje za bitnim odrednicama projekta B - ODREIVANJE CILJEVA, OBJEKTIVA - studija arhitektonskih i namjenskih elemenata C - HIPOTEZA RASVJETNIH EFEKATA KOJE TREBA PROJEKTIRATI - projektna ideja D - PROVJERA SVJETLOSNIH EFEKATA - svjetlotehnike probe E - RASVJETNA REIJA - rasvjetne scene F - PROVJERA INSTALACIJA I RASVJETE G - RAZVOJ I POSTAVKA PROJEKTA

ANALIZA FUNKCIJA
Ovime se misli na paljivu analizu koliine i kvalitete slavljenja bogoslunih obreda. Jasno je da se od dnevnog slavljenja Euharistije u manjim upnim crkvama prelazi na mnotvo ostalih obreda u velikim katedralama, to samo po sebi definira obveze projekta. Tu treba dodati i vremensku komponentu, trajanje pojedinanih molitava, kao i analizu trajanja i uestalosti slavljenja svetih sakramenata. Trajanje i uestalost odreujui su faktori kod izbora rasvjetnih izvora, jer se nalaze u direktnoj vezi s potronjom (koliina potroene elektrine energije) kao i vijekom trajanja arulja. Dakle, analiza kvalitativnog i kvantitativnog skupa svih liturgijskih slubi je elementarna polazna aktivnost. Radi boljeg razumijevanja moemo pokuati navesti jedan primjer; jasno je da moemo predloiti halogenu arulju tamo gdje njezina uporaba nije neprekidna kroz due vrijeme (uskrsna bdjenja), dok je na mjestima stalnog rasvjetljavanja puno ekonominije predvidjeti arulje s duim vijekom trajanja.

ANALIZA ARHITEKTONSKOG BITKA

Treba nadalje prii briljivoj analizi ciljeva arhitektonskih sadraja i njihovog povijesnog i projektnog znaaja ovisno o tome radi li se o staroj ili novoj graevini. Isto treba uiniti i s umjetnikim elementima interijera. Takvu analizu treba provesti tako da se vodi rauna i o dnevnom prirodnom svjetlu za ve postojee graevine, dok kod novogradnji ovu komponentu treba predvidjeti. Prouavanje prirodnog svjetla u crkvama oduvijek je bio posao od izuzetne vanosti, i evidentno je kako su je klasini neimari esto ostvarivali na zadivljujui nain. Vjerujemo da se isto moe ostvariti i s umjetnim svjetlom. 4 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca

ANALIZA UMJETNIKOG BITKA

Uvijek je u doivljaj samog ambijenta, a time i njegovih umjetnikih vrijednosti povijesnim i starim graevinama, a esto i u novogradnjama, u najvroj vezi s postojanjem prirodnog svjetla. U svakom vremenu tema svjetla je bila osnovni, kroz vrijeme promjenjiv izraajni i simbolian motiv i temelj arhitektonskog projekta. Valja poi od injenice da sam poloaj i orijentacija graevine moraju biti usvojeni, pa do toga da treba prouiti ve i odnos koji se stvara bilo s postojeom bilo s buduom gradskom rasvjetom. Ne postoji, u stvari, nikad idealan rasvjetni prjekt sam za sebe. Svjetlo je relativan materijal. Dobro osvjetljeni zvonik u jednom izdvojenom selu gubi vanost kad ga se prense u gusto naseljenu strukturu grada. Magino osvijetljen sat u tami gubi znakovitost ako je zvonik lociran u gradskom ambijentu prepunom (npr.) duana. Istovremeno, lagano naglaavanje izdvojene i prepoznatljive graevine utim svjetlom moe pridonijeti njezinoj boljoj percepciji, nekritika primjena ovakve tipologije dovodi do toga da veliki broj prekrasnih crkvi na izdvojenim breuljcima postaje neprepoznatljiva arhitektonska masa. Upravo zbog toga ne postoje i ne mogu postojati formule i rjeenja koja su dobar recept za sve. U povijesnim graevinama ispitivanje postojeeg sadraja od primarne je vanosti za izradu projekta umjetne rasvjete, jer arhitektonski zahtjevi kao takvi moraju biti u potpunosti shvaeni od strane projektanta rasvjete. Tu se ulazi u odravanje same graevine, pa osvijetliti znai ponekad i promijeniti samu percepciju ambijenta. Svjetlo je jedan od onih elemenata kao to su muzika i miris, koji naglaeno utjeu na nae doivljavanje stvari. Potivanje odreenosti arhitektonskog i umjetnikog cilja u odnosu s prirodnom svjetlou od bitne je vanosti. Nadalje, briga o povrinama i eksponatima jako osjetljive fizike postojanosti (freske, platna, drvene skulpture) predstavlja pravi nain da se dobije ukupna sagledivost problema. U povijesnim graevinama problem ouvanja je dvostruk, s jedne strane usklaivanje pogleda s cjelokupnom graevinom i sa svim njezinim umjetnikim vrijednostima kao cjeline, a s druge strane fiziko ouvanje sloja koe samih umjetnikih eksponata. Svijest o svjetlu kao odreujuem faktoru koji stvarima moe podati razliitu teinu i znaaj, a time i nain njihova promatranja, samo doprinosi shvaanju zahtjevnosti ovakve analize. Svjetlo je element koji nije lako otklonjiv, odnosno mogue je vrlo lako ukloniti sam izvor koji ga emitira, ali je puno tee ukloniti zbir informacija i perceptivnih doivljaja koji dolaze od slike. U potrazi smo za vremenom, kada e gotika i dalje "stremiti u vis" i da nee prijei u uvjerenje da iznad nekih projektora to su smjeteni na kapitelima, postoji tko zna kakav misteriozni luk.

ANALIZA BOGOSLUNIH MJESTA

Analiza pojedinih mjesta (oltar, ambon, svetite, kor), tj. prostora gdje se obavljaju liturgijske slube, za projektanta rasvjete je od temeljnog znaenja, jer odreuje i uvjetuje cilj rasvjetne reije. Treba uzeti u obzir da se veina obreda odvija po danu, pa projekt rasvjete mora voditi rauna o suodnosu s dnevnim svjetlom, a naroito o njegovim mijenama u raznim godinjim dobima. Dakle, potpuno je razliito govoriti o nekoj liturgijskoj sveanosti u listopadu ili npr. u veljai. Mijenja se i kut ulaza svjetla kao i boja svjetla. Promjena kvalitete prirodnog svjetla treba biti ispitana temeljito.

5 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca

ANALIZA TROKOVA I POTRONJE

Treba ispitati i ukupne mogue trokove, promatrajui ih i kroz problematiku trokova odravanja i kroz moguu potronju, kako generalnu tako i relativnu. Pretjerani planovi bez mogunosti realizacije ne slue niemu. Dakle, i ekonomski faktor utjee na konani izbor rasvjetnih elemenata i odreuje sam projekt.

ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Mnogo je napisano o temi svjetla, bilo kao simbolikom, fizikom, ili kao literarnom elementu. Jedan od osnovnih obiljeja tog elementa je mogunost odreivanja kvalitete. Svjetlo je komponenta koji se vee za stvari i povrine, te odreuje njihovo doivljavanje. Odreuje ih, dakle, ali ih i mijenja. Tama je, upravo obrnuto, element koji onemoguuje doivljavanje, to je mogue samo u usklaenom odnosu izmeu dva elementa; ne postoji apsolutno svjetlo kao niti apsolutna tmina, ve postoje sam nebrojeni odnosi tih elemenata. Doivljavanje prostora postie se uoavanjem sjena u prostoru, pa je iluzorno govoriti o ambijentima koji su rasvijetljeni malo ili mnogo. Malo ili mnogo u odnosu na to? Doivljavanje prostora prolazi kroz odnos svjetlo-sjena, svjetlo-tama. Ta postavka je od temeljnog znaenja za projektiranje rasvjete, pa svaki put kada se eli stvoriti rjeenje koje ne odie prirodnou, vri se prisila na prethodni odnos i to na krivi nain. Jaki kontrasti izmeu svjetla i sjene odreuju jedan "neprirodan", umjetan uinak, koji stoga moe biti gotovo spektakularan. Rasvjetna rjeenja crkve i povijesnih graevina ne mogu se temeljiti na spektakularnosti. Iz toga proizlazi da se dobar projekt izrauje u primjerenom balansiranju izmeu rasvijetljenosti i sjajnosti (upotrijebivi tehnike izraze); dobar rezultat ovisi o poznavanju i sposobnosti usklaivanja komponenti svjetla u odnosu na zahtjeve. Nastajanje projekta, jednostavno reeno, moe biti popis svih ciljeva koje treba dostii kao odgovor na uinjenu analizu. Postavka samog projekta je eksplicitno odreena metodama koje treba odabrati, vodei rauna o zaprekama iz analize i o kvaliteti rasvjetnih uinaka. Kako je svjetlo relativan element, u ovoj e se fazi precizirati takoer i prostome i arhitektonske znaajke koje se povezuju sa svjetlom.

KRITERIJI
Osnovne grupe su uglavnom ove: - vanjska rasvjeta - pomona i/ili panik rasvjeta - svjetlo za itanje - svjetlo za doivljavanje arhitektonskog i umjetnikog bitka - svjetlo za pojedinanu molitvu - svjetlo za obrede i sveanosti 6 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca Ove osnovne kategorije ne govore nita o mjestima koje treba osvijetliti niti o samoj rasvjetnoj reiji, ve samo grupiraju osnovne potrebe. Npr. ako uzmemo posljednju grupu i razmiljamo o svjetlu za slavljenje svakodnevne Euharistije ali i o svjetlu za posebno sveane prilike, vidimo da se radi o dva razliita dogaaja, pri emu je najvjerojatnije da su izvori svjetla na neki nain istovrsni, pa je korisno promatrati ih kao jednu temu, budui e imati zajednike odreene tehnike rekvizite. Ne bi se smjela, npr. zaneemariti injenica da je za vrijeme pojedinane molitve potrebno vidjeti itati; itekako je potrebno, ali u odnosu na opu razinu rasvjete, pametno bi bilo rasvjetu za itanje smatrati kao posebni dio, dok je bolje precizirati da u prostoru za pojedinanu molitvu moramo prvenstveno omoguiti i itanje. Dakle kriterij prve generalne podjele iskljuivo je tehniki.

CILJEVI
Ciljevi rasvjetnog projekta moraju biti dosegnuti preko kriterija generalne podjele, oslanjajui se upravo na izvrenu analizu.

PRIJEDLOG
Za pravilno postavljanje prijedloga, neophodno je potanko navoenje kvantitativnih elemenata koji ine ideju vodilju. Znajui kako se dobar projekt temelji na preciznim meusobnim odnosima, za pojedine stavke su naznaene minimalne i maksimalne razine, dok je za ostale dan samo postotni odnos. Primjer, rasvijetljenost bonog oltara moe biti korektna ako se srednja rasvijetljenost njegovih vertikalnih povrina u odnosu na srednju rasvijetljenost vertikalnih povrina apside nalazi u omjeru 1 :1,2. Naravno, u obradi srednjih veliina svakako treba uzeti i indirektne rasvijetljenosti koje se ostvaruju sekundarnom rasvjetom povrine iz pozadina. Znamo da se nae zapaanje temelji na vidnom osjetu, a naa slika se temelji na pregledu povrine. Ono to omoguuje na ukupni vizualni doivljaj je percepcija same povrine. Doivljavanje arhitektonskog bitka odreuje se kompozicijom srednjih razina rasvijetljenosti. Neke od proporcija su:
1 2 3 4 5 6 7 8 za gledanje detalja odnos izmeu podloge i detalja za gledanje oltara i menze odnos s podlogom za gledanje npr. ambona u odnosu na cijeli ambijent u sveanim prilikama je za gledanje tijeka odreene slube (pokajanja npr.), odnos izmeu vertikalnih povrina podloge i samog puta za gledanje skupa odnos izmeu vertikalne i horizontalne osvijetljenosti za gledanje predvoditelja odnos izmeu vertikalne osvijetljenosti prolaza i poda za gledanje predvoditelja odnos izmeu vertikalne osvijetljenosti prolaza posluitelja i vertikalne osvijetljenosti prolaza kraj sjedita za ophodne obrede odnos izmeu fokusiranih toaka slavlja i oltara 1 : 1,8 7:1 2:1 1:1 1 : 0,25 8:1 2:1 2:4

7 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca Ovdje se prije svega govori o teoretskim odnosima, koji trebaju posluiti ksao orijentir u projektiranju, no jasno je da u novogradnjama centralna pozicija prezbiterija esto ini te omjere tee primjenjivima. Ipak, stalno pridravanje ovih omjera moe biti samo velika pomo u izradi projekta kao i o ostvarenju optimalnih rezultata bez ekstravagantnih efekata. Kvalitetan uinak dobiva se samo istraivanjem svih odnosa od kojih su navedeni samo oni osnovni. Naravno, u crkvama izrazitih dimenzija, bilo zbog posebnog poloaja kora ili veliine prezbiterija, navedeni parametri moraju biti promatrani ovisno o vieznanosti kutova gledanja.

RAZINE RASVJETLJAVANJA ODREENIH POZICIJA

Napomene koje slijede ele samo ukazati na preporuljivu srednju koliinu svjetla, na orijentacijskoj visini 60 cm od poda, na visini sjedenja i kleanja. Maksimalne i minimalne koliine mogu varirati ovisno o datoj situaciji. Naravno, date veliine samo su naznake, jer ih moramo staviti i u odnose kako s okomitom pokri-venou tako i s indirektnim refleksijama. svjetlo za itanje svjetlo za okupljanje pomono svjetlo svjetlo za oltarski stol svjetlo za ambon (besjedite) 80 50 40 400 300 150 lux 90 lux 50 lux 1000 lux 800 lux

Suvino je napomenuti da u ovim prostorima moramo izbjei svaku formu zasljepljivanja, koja moe nastati nestruno postavljenim i orijentiranim reflektorima. Oltar je uvijek centralna toka, i kao takvu je trebamo promatrati u svakoj rasvjetnoj situaciji, jer je sredite cijele graevine. Naglaavanje oltara je od primarne vanosti, naravno uvijek diskretno, ali istaknuto.

8 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca Odreeni problemi nastaju i stoga to se na oltaru obavljaju itanja. Knjige za itanje esto su presvuene "patinom". Dakle, osim izbjegavanja bilo kakvog zasljepljivanja sveenika, treba voditi rauna i o refleksiji materijala koji se ita, uzevi u obzir i razinu prije spomenute rasvjetne pokrivenosti. Vano je napomenuti kako u nunosti usklaivanja vertikalnog rasvjetnog uinka, nee biti nuna ujednaenost u svetitu, naprotiv!

Osim do sada spomenutoga, vane su i slijedee kategorije: odreivanje napojnih (elektro) toaka, naznake za izbor tipova arulja, naznake za elektrinu snagu, naznake za fotometrijsku kvalitetu samih rasvjetnih tijela.

ISTRAIVANJE KVALITETE
Istraivanje kvalitete rasvjetnih efekata u prijedlogu moe imati dominantno znaenje, pa je vrlo teko dati precizne naznake. U svakom sluaju pokuat emo dati nekoliko savjeta. Svaki rasvjetni izvor zrai specifinom bojm, kroz koju ga upravo i doivljavamo. Dakle, boja je jedan od znaajnih karakteristika koje projektant rasvjete ima na raspolaganju; ona je od osnovne vanosti za doivljaj ambijenta. Izbor rasvjetnog izvora prema "kromatskom naelu" nije nuno uvijek opravdan u crkvama. Pokuajmo samo zamisliti jedan umjetniki izraen drveni luk u relativno novoj, modernoj crkvi, koji ve sam po sebi toplinom materijala trai izvor s naglaeno toplom bojom. Ali koliko toplom? Pravilnije je u razgovoru s arhitektom doi do ideje koju je zamislio, i na taj nain odrediti gradaciju. Naravno, o nakani arhitekt treba voditi rauna i kod starijih graevina. Nikakva pretjeranost nije dobrodola. Svjetlo nema to pravo. 9 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca Naravno, teko je itati arhitekturu, pogotovo ako ve odavna postoji. Svjetlo u crkvama je samo element potpore, koji ne smije izlaziti iz ukupne definicije prostora. Svjetlo mora biti sinkronizirano i uravnoteeno, te samo tako odreuje kvalitetu projekta.

Osvjetliti pojedini dio povijesne arhitekture znai razumjeti ga, moi ga itati, stoga moda vie od informatikih pomagala specijalnih efekata zahtijeva kulturu, smisao za estetiku i umjerenost. Ujedno, radi se i o velikoj odgovornosti. Mi danas prenosimo budunosti velike rasvijetljene lukove dananjice, nastale i projektirane da ih se gleda u polumraku, kako bi izgledali stariji i tajnovitiji, ak osvjeene kako bi nam govorili o tajni. Kultura televizijske i kinematografske slike danas ide za tim da od svega stvori spektakl. Ovim izazovima umjereni svjetlodizajner ne smije podlei, ve ostati doslijedno umjeren.

10 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca Dananja kulturna znatielja namee opaajnost da bi se doivjelo i pamtilo. Postoji li srednja varijanta? Sigurni smo da je ve mnogo toga bilo isprobano, ili bolje reeno, da se slijede banalna rjeenja koja kasnije postaju "dobra" za sve sluajeve iz razloga to su gotova, spremna, pa tako manje zahtjevna. Tipian primjer kako ne treba uvijek postavljati stvar na "arheoloki" nain je koncept lustera. Nastao iz razloga kvalitativne mobilnosti (na jednom mjestu veliki broj svijea), s mogunou vjeanja i jednostavnog odravanja, danas se modernizirao dovodei elektrinu energiju umjesto svijea. Naravno, urezalo nam se u sjeanje upravo njegovo formalno obiljeje, te ga zamiljamo odmah od kristala ili mesinga. Samo ga zamiljamo. Ono, meutim, to nam se sigurno nije urezalo u pamenje jest sam rasvjetni efekt koji bi nam samo kinoaparat mogao evocirati. Tono. Hoe li se rasvjetni efekt koji danas postavlja instalater, arhitekt ili svjetloprojektant, zaboraviti s isto tolikom vjerojatnou? to e biti sauvano u povijesnoj arhitekturi jedne crkve, njezina bit ili njezina pojavnost? Koliko e od toga biti preneseno kruenjem informacija na budue generacije? Da ostanemo pri istoj temi, valja rei da je u izradi rasvjetnog projekta u crkvi esto preporuljiv "koncept" lustera. To je bit. Dakle potrebno je odmaknuti se od dogme, te prodrijeti i shvatiti krajnji efekt.

Ta preporuka mora imati svoje izrazito obiljeje, mora se uklopiti u prostor. Mora emitirati svjetlo koje omoguuje itanje. Tu je iluminotehnika jednostavna. Iluminotehnika e zasigurno biti u mogunosti snabdjeti taj "luster" kvalitetnom opremom, optikim dijelom i aruljama koje u potpunosti rjeavaju problem itanja. Meutim, taj "luster" moe imati i samo prividnu vrijednost, tj. moe izgledati kao rasvjetno tijelo koje proizvodi vidljivo svjetlo, a da uope nije tako. Moe samo figurirati (opremljen 11 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca aruljama niske snage i visoke iskoristivosti), dok bi glavni akteri bili upravo kvalitetne optike grupe. Dakle, prvi akter, laan ali vidljiv, dobro odmjeren sa stvarnim odailjaima moe garantirati dobre rezultate. Ali zato ga onda staviti? Zato jer mi doivljavamo ukupnost svega.

Ono to mi vidimo nije svjetlo ve rasvijetljenost predmeta i prostora u koje stie svjetlo. I tu nam se vraa "koncept" lustera kao protagonista. vrst, jasan i stabilan, topao i u stanju doarati nam kunu atmosferu. U odlinoj ravnotei rezultata najbolje prilagoenog crkvi, kako modernoj tako i staroj. Meutim, sustavi regulacije putenog vala svjetla nikako nisu preporuljivi, jer pokretljivost svjetla u trenucima sveanosti smeta i proizvodi kazaline efekte. Ti sustavi regulacije mogu biti upotrijebljeni samo u sluajevima koji predviaju intervenciju eksperata svjetlodizajna, i samo u tim sluajevima se moe doi do vrhunskih rezultata, uzevi u obzir sve potekoe u dobivanju skladnih rjeenja. Osnove svjetlotehnike nas ue kako se razliitim temperaturama svjetla rasvjetljavaju povijesni objekti, naglaavajui pritom vane reljefne strukture i elemente, dok se razliitim bojama (kombinacije R-G-B-) pokuavaju animirati moderne arhitekture. Ponekad, ova je opcija doputena i u kontekstu sakralnih objekata modernog dizajna. Meutim, od presudne vanosti u ovom kontekstu je ekspertna procjena same boje kao i njezine zamjene drugom bojom. Scenariji ovih izmjena moraju biti detaljno proueni i u suglasju sa upnikom definirani. esto je kao pomagalo u tom smislu potrebno koristiti fotosimulacijske metode, kada se predloenim izmjenama boja, na raunalnom modelu, kroz animaciju, prikazuje krajnji rezultat.

12 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca

KRITINI IZVORI SVJETLA

Niti jedno rasvjetno tijelo nije samo po sebi neprikladno u kontekstu rasvjetnog projekta u crkvi. Sve je upotrebljivo, uz napomenu, da je puno jednostavnije koristiti specijalizirane svjetiljke. Problem dimenzija same konstrukcije je sadraj o kojemu se vrlo esto raspravlja. Dananja industrija je razvila savrena rasvjetna tijela za rasvjetljavanje ogromnih prostora (industrijski i sportski objekti), koja daju mogunost apsolutnog nadzora svjetla. To je upravo ono to u naem sluaju moramo izbjegavati! Crkva nije tenisko igralite (premda ponekad ima sline dimenzije), a nije ni garaa. Naglaeno inzistiranje na potpunoj ujednaenosti dovodi do prividno znaajnih iluminotehnikih rezultata ali istovremeno vrlo loeg dojma rasvjete u crkvi. Tehnika je sama za sebe neprimjenjiva u ambijentima gdje prevladava ljudska vrijednost. Rasvjetna tehnika ima vrlo odreene veliine. Svjetlo u jednoj crkvi poprima vrijednosti ljudske kulture. Panju treba posvetiti i problemu zasljepljivanja. Dimenzija svjetla koju treba izvesti je ona koja prua uinak zajednike "sveanosti" i punog sudjelovanja. Kada rasvjetno tijelo zasljepljuje, proizvodi neugodan uinak za ljudsko oko, stvara rjeenje koje nije primjereno s gledita iluminotehnike, a povrh svega izaziva psihiku nelagodu, to je u sluaju rasvjetljavanja crkve u potpunoj suprotnosti s uinkom zajednitva. Dakle izravna rasvjeta mora biti dobro nadzirana i voena.

SVJETLOTEHNIKE PROBE
U dobroj analizi ovoga sadraja ukljuujemo zatim sadraje koje treba istraivati, ispitivati, provjeravati. Jednom pojedinano navedeni upotrebljivi izvori svjetla, zamiljene toke napajanja, izabrane kromatske dominante i opisani rasvjetni uinci koje se eli postii, prelaze u fazu PROVJERE, tj. SVJETLOTEHNIKIH PROBA. U ovoj fazi traimo potvrdu za dobar izbor arulja koje nam jame dugi vijek trajanja, naroito ako su smjetene na teko dostupnim mjestima. Npr. ne preporuuje se uporaba arulja kraeg vijeka trajanja na vijencima, gdje je 13 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca obino visina 9-10 m, jer bi njihova esta zamjena podigla trokove odravanja do nerazumnih granica. Bolje se odrei rasvjetnog uika. Dobrim projektom se obino nemoe predloiti samo jedno rjeenje. Svi vodei proizvoai rasvjetnih tijela u stanju su ponuditi uslugu nadzora i provjere iluminotehnikih rezultata. Iluminotehnika provjera je u ovoj fazi od temeljne vanosti. Rasvjetna tehnika danas moe, uz pomo informatikih sustava, provjeriti i kvantificirati rasvjetne uinke. Moda jo jedino nije u stanju potpuno pokazati stvarne uinke, jer rasvjetni uinak doivljava potvrdu jedino gledanjem uivo. Svaki intrument koji slui u tu svrhu je dobar, ukljuujui i svjetlotehnike probe. Takoer, moramo voditi rauna i o standardima i normama vezanim za elektroinstalacije, gdje ne smije biti improviziranja, jer ne moemo izmisliti sigurnost, niti nova pravila. Jedno od sljedeih vanih pitanja je i mjesto na koje se postavlja svjetlotehnika tehnologija. U starijim crkvama ne moemo predvidjeti komplicirane instalacije ije bi izvoenje bilo mogue uz (za objekt) devastirajue radove. Dakle, ponekad upravo tamo gdje bi morala stajati svetiljka, prema teoretskim izraunima, to nije mogue uiniti. Budui danas postoji veliki dijapazon specijalistikih proizvoda koji omoguuju prilagodbu raznim situacijama, treba se iscrpno informirati i iz velike ponude izabrati adekvatne izvore svjetla.

U svakom sluaju ukupan projekt treba biti provjeren i odobren od meritornih ustanova.

14 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca

FORMALNO UKLAPANJE
Nakon to je projektant izabrao rasvjetna tijela, ona se moraju i formalno uklopiti u ambijent. esto je rasvjetno tijelo samo "ureaj za rasvjetu", pa ga se u sveukupnosti prostora mora briljivo sakriti, koliko god je to mogue. Svako rasvjetno tijelo ima svoju dimenziju, kao i tehnoloke uvjete psotavljanja, o emu se mora takoer voditi rauna. Taj je argument direktno povezan s arhitekturom. Ponekad se zaboravlja da osim to taj svjetiljka emitira direktno svjetlo, postaje i integralni dio prostora svojim oblikom, bojom i dimenzijama. Prelazei na konkretan primjer, dovoljno je pomisliti na zidnu svjetiljku koja rasvjetljava npr. luk, omoguavajui iroku indirektnu pokrivenost, ali ostavljajui jasan peat svoje forme na zidu, kao i mogunost izvjesnih sjena. Dakle, doivljavajui sjenu svjetiljke, kao dio ambijenta, analiziramo kako e se npr. njezina forma uklopiti u crte na zidu? Skladno?

RASVJETNA REIJA
Zato rasvjetna reija? Iznad svega zato to definiranjem razlitih scena paljenja, dolazimo do zakljuka kako se jedna svjetiljka moe koristiti u raznim situacijama (tedei u svemu), kao i stoga to upravljanje raznim rasvjetnim situacijama uz pomo specijalistikih ureaja omoguuje optimalno voenje ukupnih instalacija. Moramo predvidjeti razliite rasvjetne scene, jer su i slube koje se obavljaju u crkvi razliite. U nastavku dajemo jedan teoretski prijedlog, uz napomenu da ne postoje unaprijed gotova rjeenja. Razina 1 - SVIJETLO ZA ODRAVANJE Ova razina mora jamiti osnovne radnje odravanja ak i kada je crkva prazna ili bez odvijanja svetih obreda. Ovdje treba predvidjeti samo neke svjetiljke i to po mogunosti one iste koji slue za itanje, jer se radi o to je mogue

15 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca vie difuznom svjetlu. Treba paziti i na brzinu paljenja, jer ta rasvjeta mora imati moguni brzog paljenja, barem u blizini ulaza u sakristiju. Ovdje su dostatne vrlo male razine rasvjete pa moe posluiti i tzv. "panik" rasvjeta, naroito u novogradnjama. Razina 2 - SVJETLO ZA SVAKODNEVNO ITANJE Ovo svjetlo obuhvaa svjetiljke koje trebaju osigurati mogunost itanja. Ova razina je svakodnevnog karaktera a ukljuuje rasvjetljavanje svetita, sjedita, ambona i oltara, te mora biti dobro izbalansirana pri koritenju samo nekih rasvjetnih tijela koja se upotrebljavaju u rasvjetljavanju svetita i oltara. Treba ostaviti takoer izvjesnu mogunost rezerve za rjeavanje te razine, s dodatnim podjelama, jer prema mijenama dnevnog svjetla treba mijenjati i umjetno svjetlo. Taj koncept je primjenjiv i u sluaju kapele, tamo gdje ona postoji. Posebnu panju treba pridati kapeli gdje se uva Euharistija (u novokonstruiranirn crkvama), gdje, povrh opisanog, treba diskretno naglasiti i tabernakul. Razina 3 - SVJETLO ZA NEDJELJNE SLUBE Ovdje govorimo o svim operativnim aparatima koji se koriste za itanje i dijelu onih koje moemo nazvati akcentnima (za naglaavanje arhitekture). Kriterij kojim se sluimo u ovoj razini je arhitektonskog ali i tehnikog karaktera: potrebno je osigurati situaciju u kojoj se nee stvoriti pretjerano rasvijetljene vertikalne povrine kako ne bismo doveli voditelja slavlja u poloaj nasuprot svjetlu, ali isto tako ni premalo, kako kontrast ne bi bio prevelik. U takvoj situaciji pale se i rasvjetna tijela svetita, ambona i, naravno, oltara. Svakako, bit e upaljena i rasvjetna tijela na ulazu radi naglaavanja i odreivanja prigode. Razina 4 - SVJETLO ZA SVEANE OBREDE Ovdje se radi o loginom pojaanju razine 3, s istraivanjem rasvjetljavanja arhitekture i novog usklaivanja rasvljetljenosti svetita. Razina 5 - RASVJETA ZA POSEBNE SVEANOSTI Ovdje govorimo o pripremi posebnih rasvjetljavanja za specijalne prilike kao to su bdjenja ili posebne svete mise. Toj razini moramo dati maksimalnu fleksibilnost upravljanja. Razina 6 - RASVJETA ZA MOLITVU Radi se o svakodnevnom svjetlu, kada nema svete mise. Takvo svjetlo se koristi due, pa moramo voditi rauna i o realnim trokovima potronje. U starim graevinama ta razina djelomino obuhvaa i svjetlo za doivljavanje arhitektonskog bitka, s vanom razlikom da mora istovremeno pridonijeti i povremenom itanju. Ta razina podrazumijeva i lagano naglaavanje tabernakula i naravno, jo jednom oltara. ak i kada nema svete mise, oltar uvijek ostaje fokusna toka. Naravno, to rasvjetljavanje oltara nije jednako prethodnim sluajevima, pa se jo jednom naglaava potreba usklaenja razliitosti rasvjetljavanja. Kao primjer moe se uzeti i postojanje velikog ciborija u starim crkvama gdje, budui da je i ciborij rasvijetljen, treba voditi rauna o podizanju svjetleih tijela za oltar.

16 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca Razina 7- RASVJETLJAVANJE ZA PRIGODE IZVAN SVETH MISA Ova razina mora biti maksimalno fleksibilna, jer treba omoguiti itanje za vrijeme pjevanja, kao to je npr. njeno svjetlo iz dubine prostora. Takva vrsta svjetla je neophodna, mada se moe prii i naglaavanju kapela, tj. djelominom naglaavanju arhitektonskog bitka. Dakle ta razina je u neposrednom odnosu sa strukturom crkve, te mora omoguiti zborna okupljanja i razmiljanja potpuno drugaija od svetih misa. Razina 8 - RASVJETA ARHITEKTONSKOG BITKA U starim crkvama i spomenicima ona je od prioritetnog znaaja. Mora biti fleksibilna i vjerojatno je jedna od najkompliciranijih, jer ne treba rasvjetljavati detalje ve samo stvoriti ukupni dojam. Naroitu panju treba posvetiti usmjeravanju rasvjetnih tijela. Ova razina obuhvaa najvie komponenata koje moraju biti vrlo precizno usklaene. Ona ne slui esto ve samo u posebnim prigodama. Ne smije se zaboraviti niti zatita povrina od tetnih zraenja, pa ponegdje treba predvidjeti i zatitne filtere. Ne smijemo rasvjetom otetiti ili unititi povijesne vrijednosti. Treba spomenuti i toplinsko zraenje samih aparata, koji ako su blizu zida, mogu kombinacijom topline i praine stvoriti tamne masne naslage na, recimo, nedavno restauriranm freskama. Razina 9 - VANJSKA RASVJETA Ova razina je u direktoj vezi s okolinom. Nije mogue projektirati vanjsku rasvjetu ne vodei rauna o ve postojeim elementima, te kulturnoj i urbanoj vanosti okruja. To je mogue samo ako se jedno uklopi u drugo. Ostaje injenica de je crkva bila i jest uvijek neto znakovito, naglaeno, a ne samo marker u prostoru. Vanjska urbana rasvjeta nastoji danas biti to prepoznatljivija prema pojedinim infrastrukturalnim i urbanim zonama, kao to su komercijalni prostori, parkiralita i slino. Vanjtina jedne crkve mora se, meutim, uvijek postaviti kao orijentir u urbanom i simbolikom smislu, te mora funkcionirati u ukupnosti svojeg arhitektonskog bitka.

17 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca

RASVJETA INTERIJERA POVIJESNIH CRKVENIH GRAEVINA U EUROPI

Posebno poglavlje treba biti posveeno religioznoj arhitekturi koja je u Europi odredila neke od arhitektonskih pravaca. Da bismo bolje razumjeli odnos umjetne rasvjete i povijesti, nije dovoljno studirati samo povijest rasvjete, ve je osnovno shvatiti povijest ikonografije samog svjetla. Naravno, u okolnostima ovog teksta nije mogue duboko zalaziti u materiju, nego samo podcrtati neke od osnovnih tema. Renoir je smatrao ipkaricu (1665.-70., Pariz, Louvre) jednom od najljepih slika na svijetu. Autor toga vrhunskog djela, Jan Vermeer, upotrebljavao je svjetlo na nain koji je u to vrijeme smatran "modernim", a Michelangelo Merisi, zvan Caravaggio, ostavio nam je platna na kojima svjetlo ima revolucionarnu ulogu. Kada rasvjetni efekt stvara kut izrazito jake plave ili zelene sjene, odmah mu pridajemo atribut boanskog, dok s druge strane, kada se radi o toplim tonovima odreujemo ga kao svjetlo ognja, kao svjetlo svijee. Naravno, taj nain razmiljanja duboko je ukorijenjen u naoj memoriji. Nije li upravo to efekt koji nesvjesno elimo postii osvjetljavajui primjerice, tabernakul. Dakle, rasvjetni efekti su esto uvjetovani ukupnou koju nam je i slikarstvo stoljeima prenosilo, pa je prema tome uvjetovan i na projekt i na doivljaj na slian nain. Ulazei u stare europske katedrale, uoava se odmah da se ne radi samo o arhitekturi, europske crkve su najvee riznice povijesti umjetnosti i povijesti ovjeanstva otvorene naem prouavanju. Ne radi se, dakle, samo o tome da se rasvijetle umjetnika djela uvajui mikroklimu samih eksponata, niti da se rasvijetle veliki prostori na sugestivan nain; radi se o tome da se shvati kako prethodno spomenuti elementi ne ine samo dio cjeline, ve su oduvijek bili mjesto koje je za ljude bilo i bit e poseban religiozni orijentir. Senzibilitetu rasvjetnih dizajnera, iluminotehniara i arhitekata time je odreen zadatak da ne preokrenu ono to se stoljeima ustaljivalo. Svjetlo je element koji unosi poseban naglasak, pa izabrati nain na koji emo osvijetliti jedan slijepi stup u crkvi, naglaavajui jedan njegov dio dok drugi ostavljamo u polusjeni, nije samo pitanje umjetnosti ili ukusa, ve je vrlo odreeno utjecanje na itanje cjelokupog ambijenta, kao recimo ponovno slikanje raznovrsnim bojama. Kroz sveukupnost naeg konanog doivljaja stvara se prenoenje podataka o samom djelu. Malo je vano da li se svijetlo moe ugasiti, otklanjajui tetu! U sjeanju generacija ostaju nepravilne informacije, slike, kameni povrine s televizijskom formom, formom dijapozitiva. Sauvati, danas podrazumijeva organizaciju svjetla kao materijala koji, ako je loe upotrijebljen, moe prouzroiti nesagledive posljedice. Neosporno je da u Europi postoje bezbrojni primjeri vrhunskih rasvjetnih rjeenja, sranih i novih rjeenja, ali u isti mah nenametljivih. Postaviti problem rasvjetljavanja crkve znai eljeti zaista uhvatiti se s njim u kotac, a ne se stremiti samo komercijalnim interesma. Potpuno je sigurno, da u biti, crkva mora sliiti samo na crkvu. 18 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca

POGOVOR RASVJETI INTERIJERA

Idejno razmiljanje i prijedlozi za primjenu rasvjetljavanja crkava to ga ovom knjiicom nude Francesco Iannone i Serena Tellini iz kruga meunarodne strune ustanove, kao i mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing, ba za rasvjetljavanje crkava, a vezano uz svjetlotehniki program tvrtke LIGHT OF FLORENCE, predstavlja veoma vrijedan prilog cjelovitog pristupa prema crkvi i crkvenom prostoru. Svjetlo je oduvijek predstavljalo vanu ulogu u doivljavanju vjere u svim religijama. U judeo-kranskom, tj. biblijskom vienju vjere, svjetlo je odista neizostavna sastavnica, te spada u pramaticu doivljaja svetoga. Od prvih stranica Biblije (usp. Post 1, 3), pa poetskih izriaja o svjetlu u psalmima (usp. Ps 27, 1; 36, 10; 43, 3; 119, 105 i dr.), do novozavjetnoga naglaavanja svjetla kao poruke, te osobito do simbolikoga doivljavanja Krista kao svjetla (usp. Iv 1, 4-6; 3, 19; 9, 5), vrednovanja svjetla je ulo u duboko kransko tkivo. Postalo je vanim obiljejem kranske molitve, koliko liturgijske, toliko puke ili individualne. K tome, uinci svjetla uvjetovali su gradnju crkava, kako je poznato u povijesti sakralnoga graditeljstva. Nerijetko, sazdani su udesni sakralni prostori sa studioznom igrom kozmikoga svjetla - hod sunca u odnosu na zemlju - i smjetaja crkve-graevine, te odreivanje svjetlosnih otvora (prozora) prema "nebeskom" izvoru svjetla. Od velikoga je znaenja, k tome, koritenje svjetiljke na ulje ili vosak. Ti drhtavi ivahni plamici, najsnanije su dodirivali vjerniko duhovno strujanje u razliitim oblicima molitve. U ranom kranstvu susreemo duboko sadrajnih izriaja o znaenju svjetla. Vrijedi navesti jedan od takvih molitvenih ushita o znaenju svjetla, kao to je ovaj: "Slavno svjetlo svete slave Oca nebeskoga besmrtni, sveti i blaeni Isuse Kriste! Prispjevi zalazu sunca, razmiljamo o svjetlu veeri, te slavimo Oca, i Sina, i Duga Svetoga." (Ranokranski himan) Kako je vidjeti iz bogate batine znaenja svjetla u kranskom doivljavanju vjere, oito je da svjetlo u crkvigraevini ima istaknuto teoloko i simbolliko-kristovsko znaenje. Nezaboravan je izriaj o znaenju svjetla izrazio autor - moda s' Augustin - znamenitoga Vazmenog hvalospjeva. Protkan kristovskim znaenjem svjetla, taj hvalospjev ovako saima poruku svjetla: "Molimo te, dakle, Gospodine, da ova svijea, posveena na ast tvoga imena, neoslabljena ostane, da razgoli tamu ove noi. I primljena na ugodni miris, svjetlilima nebeskim neka se prisrui. Plamen ovaj jutarnja zatekla Danica. Danica koja ne zna zalaza, a to je Krist Uskrsli, povratnik od mrtvih, koji svijetli svakom ovjeku, te ivi i kraljuje u vijeke vjekova." Kranstvo je takvo znaenje svjetlu u crkvi davalo u tijek svih dosadanjih stoljea. Dakako, i funkcionalnost svjetla bilo je vano pitanje, i rasvjetljavanje bogoslunih predmeta u crkvi, ali sve bijae bitno povezano sa simbolikom svjetla. Kako pak danas, s dolaskom stranoga svjetla? Mnogostoljetno vrednovanje prirodnoga svjetla toliko je sakralizirano da i nakon ve vie od jednoga stoljea elektrino svjetlo kao da tek trai svoje dolino mjesto u osjetljivom prostoru crkve-graevine. Nakon nesnalaenja u uporabi elektrinoga svjetla, pa i neukusa u njegovoj primjeni, moe se rei da idemo k vremenu u kojemu e nezamjenjiva vrijednost prirodnoga svjetla ulaziti - ili je ve ula - u dobar dijalog razliitim oblicima elektrinoga rasvjetljavanja. LIGHT OF FLORENCE, preko svojih predstavnitava u Hrvatskoj, zasluuje svo povjerenje jer se u mnogo sluajeva irom svijeta dokazala kao vodea tvrtka na ovom polju.

19 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca

DODATAK 1: BOJE SVJETLA VEZANE UZ EUHARISTIJU

Katolika crkva je definirana i bojama, posebno u kontekstu svojih euharistijskih dogaaja. Boje su vezane uz halje kojima sveenici nastupaju u odreenim trenucima, pa se tako razlikuju: CRVENA - Cvjetnica, Veliki petak LJUBIASTA Korizma, Vrijeme doaa (ADVENT) UTA slavlje, smiraj BIJELA (polar) Uskrs, Boi ZELENA vrijeme kroz godinu PLAVA boja se ne koristi u katolikoj crkvi, te ju treba izbjegavati i u rasvjeti. Budui ovdje prvenstveno govorimo o rasvjeti interijera crkve, rasvjeta u bojama je doputena uz iskljuivo odobrenje upnika, a i onda ju je potrebno minimalno koristiti. Eventualno, koristiti spot rasvjetu s izmjenjivaem boja, usmjerenu na jednobojne sarkofage ili biste u pokrajnjim djelovima crkve, a nikako u glavnoj lai.

20 od 22

Rasvjeta sakralnih objekata 2. proireno izdanje (mr.sc. Ranko Skansi, dipl.ing.); Izvornik: Oleg egvi i dr. Bernardin kunca

SADRAJ:
PROLOG .............................................................................................................................................................................................. 1 KOME JE NAMIJENJEN OVAJ MATERIJAL ............................................................................................................................. 1 KOME JE POSVEEN OVAJ MATERIJAL .................................................................................................................................. 1 PROJEKTIRANJE UNUTRANJE RASVJETE U CRKVAMA .................................................................................................. 2 ZATO RASVJETNI PROJEKT? .................................................................................................................................................... 2 PROJEKT RASVJETE ....................................................................................................................................................................... 3 ANALIZA FUNKCIJA ....................................................................................................................................................................... 4 ANALIZA ARHITEKTONSKOG BITKA ....................................................................................................................................... 4 ANALIZA UMJETNIKOG BITKA ................................................................................................................................................ 5 ANALIZA BOGOSLUNIH MJESTA ............................................................................................................................................. 5 ANALIZA TROKOVA I POTRONJE .......................................................................................................................................... 6 ZAKLJUNA RAZMATRANJA ...................................................................................................................................................... 6 KRITERIJI .......................................................................................................................................................................................... 6 CILJEVI ............................................................................................................................................................................................... 7 PRIJEDLOG ........................................................................................................................................................................................ 7 RAZINE RASVJETLJAVANJA ODREENIH POZICIJA .......................................................................................................... 8 ISTRAIVANJE KVALITETE ......................................................................................................................................................... 9 KRITINI IZVORI SVJETLA ........................................................................................................................................................ 13 SVJETLOTEHNIKE PROBE ....................................................................................................................................................... 13 FORMALNO UKLAPANJE ............................................................................................................................................................ 15 RASVJETNA REIJA ...................................................................................................................................................................... 15 RAZINA 1 - SVIJETLO ZA ODRAVANJE ........................................................................................................................................ 15 RAZINA 2 - SVJETLO ZA SVAKODNEVNO ITANJE .................................................................................................................... 16 RAZINA 3 - SVJETLO ZA NEDJELJNE SLUBE .............................................................................................................................. 16 RAZINA 4 - SVJETLO ZA SVEANE OBREDE ................................................................................................................................ 16 RAZINA 5 - RASVJETA ZA POSEBNE SVEANOSTI ..................................................................................................................... 16 RAZINA 6 - RASVJETA ZA MOLITVU .............................................................................................................................................. 16 RAZINA 7- RASVJETLJAVANJE ZA PRIGODE IZVAN SVETH MISA .......................................................................................... 17 RAZINA 8 - RASVJETA ARHITEKTONSKOG BITKA ..................................................................................................................... 17 RAZINA 9 - VANJSKA RASVJETA .................................................................................................................................................... 17 RASVJETA INTERIJERA POVIJESNIH CRKVENIH GRAEVINA U EUROPI ................................................................. 18 POGOVOR RASVJETI INTERIJERA........................................................................................................................................... 19

21 od 22