Ostavština Lovre Županovića M. BRATIC, D. DEKIC

Sveuilite u Zagrebu
Muzika akademija
Martina Brati, Danijel eki
Kroz arhivsku pustinju i praumu.1

Rad na ostavtini Lovre upanovia
Zagreb, 2011.
Ovaj je rad izraen na Muzikoj akademiji Sveuilita u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc.
Vjere Katalini i predan je na natjeaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini
2010./2011.
1
Naslov rada parafrazira naslov romana Henryka Sienkiewicza Kroz pustinju i praumu (1910.).
SADRAJ RADA:
1. PREDGOVOR....................................................................................................................1
2. UVOD.................................................................................................................................2
3. ARHIVISTIKA I ARHIVISTIKA SLUBA...................................................................4

3.1. Uloga i znaenje arhiva...............................................................................................6
3.2. Arhivska graa i posebni arhivi..................................................................................8
3.3. Sreivanje arhivske grae.........................................................................................10
4. LOVRO UPANOVI IVOTOPIS............................................................................12

4.1. Lovro upanovi muzikolog i kritiar...................................................................14
4.2. Lovro upanovi skladatelj...................................................................................17
5. OPIS RADA NA OSTAVTINI LOVRE UPANOVIA...............................................20

5.1. Opis rada na skladbama Lovre upanovia iz njegove ostavtine...........................22
5.1.1. Popis skladbi Lovre upanovia iz njegove ostavtine....................................25
5.2. Opis rada na odlikovanjima Lovre upanovia iz njegove ostavtine.....................62
5.2.1. Popis odlikovanj Lovre upanovia iz njegove ostavtine.............................63
5.3. Opis rada na fonografskoj grai iz ostavtine Lovre upanovia............................76
5.3.1. Popis fonografske grae iz ostavtine Lovre upanovia................................77
5.4. Opis rada na arhivskoj grai s materijalima razliitoga sadraja.............................92
5.4.1. Popis arhivske grae s materijalima razliitoga sadraja.................................93
6. ZAKLJUAK...................................................................................................................94
ZAHVALE................................................................................................................................97
POPIS LITERATURE:.............................................................................................................98
Saetak....................................................................................................................................100
Summary.................................................................................................................................101
SLIKOVNI PRILOG..............................................................................................................102
1. PREDGOVOR
Rad s naslovom Kroz arhivsku pustinju i praumu. Rad na ostavtini Lovre
upanovia nastao je u okviru kolegija Glazbena arhivistika ak. god. 2010./2011., pod
mentorstvom prof. dr. sc. Vjere Katalini na Muzikoj akademiji u Zagrebu.
Kolegij Glazbena arhivistika izborni je kolegij na Odsjeku za muzikologiju, te je jedan
od rijetkih koji nudi i praktini aspekt kao dio svojega curriculuma. Naime, unutar istoga
osposobljava nas za obradu arhivske grae sa svime to ona podrazumijeva, a po svretku
kolegija takoer je predvieno da ovladamo propisanim raunalnim programima za
popisivanje arhivske grae.
Poetkom ljetnoga semestra ak. god. 2010./2011. prvi smo se put susreli sa zadacima
Glazbene arhivistike, te nam je vrlo rano, ve po dodjeli zadataka propisanih samim
kolegijem, postalo jasno da pripadamo meu one koji ele znati vie. Pri naoj prvoj posjeti
arhivu s prof. Katalini, a to je bio arhiv, odnosno knjinica Hrvatskoga glazbenog zavoda, 1
zaintrigirala nas je ve samo povrno spomenuta ostavtina Lovre upanovia, za nae,
muzikoloke pojmove veoma znamenite figure. Nedugo smo zatim knjiniarki HGZ-a mr.
sc. Nadi Bezi iznijeli prijedlog da se, u okviru kolegija, prihvatimo zadataka sreivanja
upanovieve ostavtine, to je ona prihvatila, a sve nakon toga je povijest.
1
Dalje u tekstu: HGZ.
1
2. UVOD
Ostavtina Lovre upanovia danas je dio arhiva knjinice HGZ-a. Nakon njegove
smrti ostavtinu je HGZ-u 2004. godine predala njegova ki Jana Koreni-Suec, nakon ega
je prvotnu, osnovnu podjelu ostavtine napravila Nada Bezi. Sljedei koji je radio na
ostavtini bio je prof. dr. sc. Ennio Stipevi, a nedugo zatim i prof. dr. sc. Eva Sedak, i to
kako bi nainila jedan opi popis notnih i tekstualnih djel Lovre upanovia, a koji je, po
njegovoj smrti, imao postati integralnim dijelom Spomenice preminulim akademicima u
izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.1
Nakon takve ope podjele ostavtina vie uglavnom nije bila koritena, zadrana je u
vrlo dobrome stanju kakva je i zaprimljena, no najvei je problem, do sada, predstavljala
njezina dostupnost. Naime, dosada nije nainjen sveobuhvatan popis svih glazbenih jedinica
(npr., manji glazbeni komadi) unutar ostavtine, uz navoenje najvanijih sastavnica djela, te
stoga ostavtina, tj., notna graa nije mogla biti katalogizirana i, samim time, dostupna za
koritenje. Osim nota u ostavtini smo zatekli i izreske iz novina, fotografije i osobne
dokumente, odlija i priznanja, te fonografsku grau.
Zadatak ovoga rada jest prikazati odreene pristupe obradi arhivske grae, i to upravo
na primjeru dijela ostavtine Lovre upanovia u arhivu HGZ-a. Nadalje je cilj smjestiti
arhivistiki rad u okvire same discipline, te upravo oivotvoriti njezine zakone kroz primjer
naega osobnog rada na ostavtini.
Kao prvo sljedee poglavlje odabrali smo krae razmatranje o arhivistici kao
disciplini, unutar kojega emo pokuati naznaiti vanost arhiva kao takvih; potom emo se
pozabaviti arhivskom graom i njezinom kategorizacijom, dok e zaseban dio pripasti
nainima obrade arhivske grae.
1
KOS, Koraljka (ur.), Lovro upanovi 1925. 2004. HAZU: Spomenica preminulim akademicima, sv. 135,
Zagreb: HAZU, 2007.
2
Nadalje e rad sadravati poglavlje posveeno prikazu djelovanja Lovre upanovia, u
kojemu e naglasak biti na onim aspektima njegove profesije kojima smo se, u toku rada,
najvie bavili, a to su, napose, njegovo skladateljstvo, te njegov muzikoloki rad.
Petoj, veoj cjelini zadatak je, najire reeno, objediniti tijek naega cjelokupnog rada
na ostavtini Lovre upanovia, gdje e se opisati sve sastavnice obraivane arhivske grae,
postupci same obrade, te iznijeti rezultati toga rada u vidu popisa upanovieve notne grae,
odlikovanj i fonografskih materijala.
Posljednje e, esto poglavlje nastojati objediniti najvanije stavke prethodnih cjelin,
uputiti na kulturno-prosvjetnu vanost arhiva i arhivistike kao discipline, te markirati vanost
ouvanja i daljnje obrade raznovrsne ostavtine kao to je ova Lovre upanovia. U njemu
emo takoer iznijeti prijedloge za budua tretiranja i koritenja ostavtine Lovre upanovia.
Radu su takoer pridrueni popis koritene literature, te ilustracije koje potkrepljuju
pojedine aspekte naega rada na ostavtini.
3
3. ARHIVISTIKA I ARHIVISTIKA SLUBA
Arhivistika je, najprije je vano napomenuti, davno nadila podruje znanosti o
arhivima. Iako nas, dakako, ui to je arhiv uope, kako funkcionira, koja mu je zadaa i
zato postoji, njezina je primarna zadaa, kroz svoje principe rada, utvrditi i objediniti
znanstvene temelje i metode praktinih aspekata sebe kao discipline. Stoga je oito da
arhivistiku kao disciplinu u najveoj mjeri tvori upravo njezina praktina primjena, te da su
arhivistika i arhivistika sluba dvije nerazdvojive i meusobno iznimno zavisne oblasti.
tovie, danas je glavna tendencija da se arhivska graa kojom arhivi raspolau pripremi za
mnogostruke drutvene potrebe, a to znai za to efikasniju primjenu arhivskih fondova kao
izvor dokumentacije, esto od neprocjenjive vrijednosti. Arhivistika mora, prema tome,
rijeiti sva pitanja koja su bilo posredno bilo neposredno vezana uz koritenje arhivske
dokumentacije, u prvom redu pitanje racionalno postavljenog i planski provoenog
prikupljanja arhivske grae, njezine pravne i materijalne zatite, njezina vrednovanja, strune
obrade i objavljivanja.1
Nadalje je arhivistika, usporedno s usustavljivanjem svojih teorijsko-praktinih
postavki, radila i jo uvijek radi na usavravanju tehnoloko-informativnih sistema, kao jednih
od svojih najvanijih sastavnica, a taj e rad uvijek biti bez kraja.
U pokuaju davanja kratkoga historijata arhivistike discipline, vano je napomenuti
da je ista nastala iz, dakako, praktinih potreba suvremenoga drutva, koje je shvatilo da
konzultiranje prolosti mora nuno biti sistematizirano i normativno. Tako prve pokuaje
sustavnijih tretmana povijesne grae moemo pratiti od 16. stoljea, i to usporedno sa
stvaranjem administrativnog aparata.2
1
NEMETH, Kreimir, Uvod u arhivistiku, u: STULLI, Bernard (ur.), Prirunik iz arhivistike, Zagreb: Savez
drutava arhivskih radnika Jugoslavije, 1977., str. 3.
2
Ibid.: 5.
4
Kako bismo sumirali raspravu o temeljnim zadacima arhivistike, smatramo uputnim
rei: Arhivistiku moemo, dakle, definirati kao disciplinu o organski nastalim cjelinama i
arhivskim dokumentima kao sastavnim dijelovima tih cjelina, koja istovremeno ui po
kakvim se kriterijima arhivska graa najsvrsishodnije oblikuje i organizira da bi postala
prikladna za koritenje. Ona razmatra pravne norme na kojima poiva rad u arhivima i
arhivska sluba uope, a u krajnjoj konzekvenciji ima zadatak da stvori spoznajne i metodike
pretpostavke koje e opravdati egzistenciju arhiva u suvremenom drutvu.3
Takoer, tijekom 16. i 17. stoljea iznesene su prve teorijske postavke (suvremene)
znanosti o arhivima. 18. je stoljee vano zbog iznimnoga jaanja diplomatikih studija, no
koje se ipak nisu u dovoljnoj mjeri ticale ouvanja i sistematizacije grae, ve su se
prvenstveno fokusirale na njezinu prirodu. Zato razdoblje 19. stoljea moemo s punim
pravom smatrati razdobljem afirmacije poimanja arhiva kakvo je blisko i dananjemu, a
najvanija novost bila je razdvajanje arhiva od administrativnih struktura. Posljedica takve
kvalitativne promjene bila je da se arhivska problematika poela razmatrati zasebno, usporedo
s napretkom historiogafije i objavljivanjem velikih edicija historijskih izvora. Tako se
postupno stvarala arhivistika kao samostalna znanstvena disciplina, nastojei da se oslobodi
svoga dotadanjega skromnoga mjesta u krilu diplomatike.4
3
NEMETH, Uvod..., 1977.: 4.
4
ezdesetih je godina 19. stoljea i u naim zemljama zapoelo razdvajanje arhiva-registratura od
administrativnih struktura. Iako je arhivistika sluba u nas zapoela raspravu o pravnim regulacijama arhiva, i
to gotovo usporedno s europskim primjerima, tek je nakon 2. svj. rata, uz sveopi drutveno-kulturni napredak,
zapoeo istinski razvitak arhivistike i arhivistike slube na naim prostorima. (Ibid.: 6., 12.)
5
3.1. Uloga i znaenje arhiva
Arhiv je ustanova koja je zaduena za trajno (o)uvanje arhivske grae, njezinu
adekvatnu obradu, te za omoguavanje daljnjega koritenja iste. Razlog zbog kojega ovjek
nastoji sauvati svjedoanstva prolosti lei u samome objektu radnje on nastoji sauvati to
vie poveznica sa minulim vremenom. Dakako, osim uloge ouvanja i prenoenja injenic
ivota prolosti, arhiv i arhivska graa predstavljaju vanu stavku i za znanost. Naime, upravo
je arhivska graa nerijetko jedan od najvanijih izvora znanstvenih postavki, u okviru ega
Bernard Stulli kae: Glavni korisnik arhiva u suvremenoj drutvenoj praksi jest znanost.
Stoga vrijednost i drutvenu ulogu arhiva veim dijelom ira javnost upoznaje tek posredno, u
objavljenim rezultatima znanstvenih istraivanja.5
Naposljetku, dotiui se ire javnosti i njezinih interesa, vano je spomenuti moda
najraireniju tezu o ulozi i vanosti arhiva, a to je ona opekulturna i prosvjetna, gdje je
cjelokupna graa jednoga arhiva promatrana kao kulturno-povijesni artefakt.
Ovdje emo navesti neke od najvanijih zadataka arhiva, neke ve ranije naznaene,
citirane prema Bernardu Stulliju:6
1. Arhivi odabiru, preuzimaju, sreuju, uvaju i prouavaju arhivsku grau i daju je na
upotrebu.
2. Arhivi vre kategorizaciju i valorizaciju arhivske grae, te provode sigurnosne
mjere radi ostvarivanja optimalno mogue zatite grae u svojim spremitima.
3. Arhivi vode knjigu primljene arhivske grae, opi inventar arhivske grae i
inventare za pojedine fondove i zbirke, te izrauju vodi kroz arhivsku grau.
4. Izradom znanstvenoinformativnih pomagala i davanjem strunih i znanstvenih
informacija arhivi se ukljuuju u nacionalni sistem informatike.
5
STULLI, Bernard, Arhivi, u: STULLI, Bernard (ur.), Prirunik iz arhivistike, Zagreb: Savez drutava arhivskih
radnika Jugoslavije, 1977.: str. 15.
6
Ibid.: 22.
6
5. Arhivi prireuju izlobe, organiziraju predavanja, teajeve, seminare i sline oblike
rada, kojima omoguuju ire upoznavanje arhivske grae i naina njezine tehnike zatite, te
pobuuju interes za historijska znanstvena istraivanja.
7
3.2. Arhivska graa i posebni arhivi
Arhivskom bismo graom mogli nazvati sav izvoran i reproduciran (pisan, crtan,
notiran, tampan, snimljen i na drugi nain zabiljeen) dokumentarni materijal koji je
znaajan za historiju i druge znanstvene oblasti, za kulturu uope i druge drutvene potrebe, a
nastao je u radu dravnih organa, ustanov, privrednih, samoupravnih i drutvenih
organizacija, graanskopravnih osoba, obitelji i pojedinaca, bez obzira na to kada je i gdje
nastao.7
Arhivska se graa, nadalje, kao i arhivi, dijeli prema razliitim kriterijima. 8 U sluaju
ostavtine Lovre upanovia radi se jedinici osobnoga arhiva, dok je graa razliita, o emu
e u poglavlju 5. Opis rada [...] biti rijei.
Govorei o karakteristikama obiteljskih i osobnih arhiva, najprije je vano napomenuti
da je svaki pripadnik drutva, dakako, uz odgovarajuu aktivnost, potencijalni stvaraoc
arhivskoga materijala i grae. Danica Boi-Buzani navodi vie kategorizacij osobne
grae, od kojih smo mi osobno, barem u sluaju ostavtine Lovre upanovia, najpodobnijom
smatrali onu A. A. Novikova, a koja predlae podjelu osobne grae na serije. 9 Ona, tako,
razlikuje:
1. Dokumente slubene i drutvene djelatnosti
2. Dokumente o stvaralakoj djelatnosti
3. Osobnu korespondenciju
4. Ilustrativni, slikarski i drugi materijal
7
STULLI, 1977.: 14.
8
Prema Bernardu Stulliju arhive bismo najopenitije mogli podijeliti na: arhive opega tipa, gdje je sakupljena
arhivska graa sa svih arhivskih podruja, te na specijalne arhive, koji sadre posebne (specijalizirane) vrste
arhivske grae. (STULLI, Bernard, Arhivi, u: KOLANOVI, Josip (ur.), Arhivistika i arhivska sluba: Studije i
prilozi, Zagreb: Hrvatski dravni arhiv, 1997., str. 352. )
9
Uz navedene etiri serije Novikov predlae jo etiri, a koje, za na rad na ostavtini, nisu bile od veega
znaaja; to su jo: osobne isprave, arhivska graa o stvaraocu fonda, imovinski spisi, te kao etvrta serija
arhivska graa rodbine. (BOI-BUZANI, Danica, Osobni i obiteljski arhivi, u: STULLI, Bernard (ur.),
Prirunik iz arhivistike, Zagreb: Savez drutava arhivskih radnika Jugoslavije, 1977., str. 135.)
8
Navedene se serije mogu podijeliti i na podserije, to smo i mi, primjerice, uinili u
sluaju nagrad i medalj Lovre upanovia, a koje su, dakle, podserija 2. serije pod nazivom
Dokumenti o stvaralakoj djelatnosti.10
Kako struna literatura dalje navodi,11 za line arhive postoji takoer dobar termin
'rukopisna ostavtina', prikladan osobito za arhivsku grau politikih, kulturnih i drugih javnih
radnika. Dakako, sami smo se, iz prve ruke, radom na ostavtini Lovre upanovia,
uvjerili da termin rukopisna ostavtina nije i ne moe biti pogodan kao jedan opi naziv
osobnih arhiva i arhivske grae, jer, kao takav, sadri mnogo vie od same rukopisne
ostavtine; tovie, ostavtina je Lovre upanovia iznimno heterogena po sastavu, s
pokatkada sasvim razliitim jedinicama iz, primjerice, dviju potpuno suprotnih, ak
nespojivih domen.12
10
Vie rijei o tome u poglavlju Opis rada na ostavtini Lovre upanovia.
11
NEMETH, Kreimir, Arhivska graa, u: STULLI, Bernard (ur.), Prirunik iz arhivistike, Zagreb: Savez
drutava arhivskih radnika Jugoslavije, 1977, str. 29.
12
O sadraju ostavtine Lovre upanovia takoer vie u poglavlju Opis rada na ostavtini Lovre upanovia.
9
3.3. Sreivanje arhivske grae
Pod sreivanjem arhivske grae misli se na djelatnost kojom se njezinim sastavnicama
nadjenjuje stalan smjetaj unutar vie arhivske jedinice, te u odnosu na cjelokupan arhivski
fond. Na taj nain sreena graa dobiva odreenu strukturu, te se u njenom rasporedu stvara,
odnosno utvruje odreen red (poredak).13 Takvo tretiranje arhivske grae omoguuje
korisniku, a koji se ranije, dakako, upoznao s principima sreivanja grae, lake snalaenje
unutar iste, te bri pronalazak odreene jedinice.
Najosnovniji princip organiziranja grae odvija se po naelu provenijencije, te po
naelu prvobitnoga reda. Ukratko, naelo provenijencije odreuje trajno mjesto arhivskoj
jedinici ovisno o njezinu porijeklu, tj., odluujue je u donoenju odluke kojoj cjelini
kojega arhiva odreena jedinica pripada, i to uz maksimalno potivanje njezina prvobitnoga
smjetaja. S druge strane, naelo prvobitnoga reda odvija se po principu odreivanja manjih
jedinica onih niega reda, unutar vee cjeline, i to uz najvii stupanj potivanja prvobitnoga
poretka i meusobnoga odnosa tih manjih jedinica u odnosu na matinu cjelinu. Ukoliko
takvoga poretka nema, struna osoba zaduena za obradu grae duna je taj isti poredak
rekonstruirati.14
Generalno, organizacija grae odvija se prema unaprijed odreenome planu, redu i
skupinama; te iste skupine nakon toga iziskuju vlastiti tretman, u kojemu, takoer prema
unaprijed odreenome planu i redu, obraujemo svaku manju jedinicu zasebno. Zavrni e
korak ukljuivati sortiranje u vee cjeline, koje adekvatno imenujemo, te ih po zavretku
vraamo u spremite i zapoinjemo s obradom nove.
13
VILFAN, Sergij, Sreivanje arhivske grae, u: STULLI, Bernard (ur.), Prirunik iz arhivistike, Zagreb: Savez
drutava arhivskih radnika Jugoslavije, 1977, str. 107.
14
Sergij Vilfan u svojemu tekstu opravdano upozorava na razlikovanje pojmova jedinica; s jedne se strane
moe misliti na strukturnu jedinicu unutar odreene cjeline, a s druge se strane pod tim istim pojmom moe
podrazumijevati fizika jedinica arhivske grae u vidu, primjerice, ukorienih listova, poput kutije, knjige,
kartona, fascikla, itd. (Ibid.: 118.)
10
Zasebnu stavku unutar arhivistike slube predstavljaju principi i naini ouvanja
arhivske grae, o emu ovdje nee biti detaljnijih izlaganja, s obzirom na injenicu da za rad
ove vrste nije predvien praktian rad na grai tih razmjer, a pogotovo s obzirom na nau
vlastitu nestrunost u tome podruju.
Dakako, svaka graa, ovisno o vrsti, namjeni, stupnju ouvanosti i drugim
imbenicima, zahtijeva drukiji tretman obrade i ouvanja.
* * *
Arhivi i njihovi rukovodioci arhivisti obnaaju veliku i iznimno znaajnu ulogu u
pribliavanju iskustava prolosti i sadanjosti. tovie, oni, formirajui u odreenoj mjeri
sadanjost, utjeu i na budue generacije, bivajui vanom sastavnicom (suvremenoga)
informacijskoga svijeta i direktnim posrednicima tradicije. Arhivi tako postaju sredstvom
komunikacije i interakcije izmeu drutveno-kulturno-etikih struktur, a arhivisti
preusmjerivai i zatitnici tih znanja i iskustava.15
Kao zakljune rijei za temu arhiva, arhivske grae, te njihove sveope obrade,
iskoristili bismo par toaka iz Etikoga kodeksa arhivista, koje ne bismo dalje razraivali, jer
vjerujemo da su dovoljno pregnantne u pokuaju markiranja vanosti ulog arhiva i arhivist,
a u kojima, izmeu ostaloga, stoji: Arhivisti uvaju integritet arhivskoga gradiva i na taj
nain pruaju jamstvo da ono predstavlja trajno i pouzdano svjedoanstvo prolost. Ili,
primjerice: Osobito povjerenje koje im je poklonjeno arhivisti koriste na dobro sviju...16.
15
ELLIS, Judith (ur.), Keeping Archives, Melbourne: The Australian Society of Archivists, 1993., str. 1., 8.
16
KOLANOVI, Josip (ur.), Etiki kodeks arhivista, Zagreb: Hrvatski dravni arhiv, 1997., str. 2., 9.
11
4. LOVRO UPANOVI IVOTOPIS
Lovro je upanovi roen 21. srpnja 1925. godine u ibeniku, gdje je zavrio osnovnu
kolu i klasinu gimnaziju. Ve je u srednjoj koli iskazivao afinitete za bavljenje glazbom,
djelujui kao zborovoa i orgulja glazbenih drutava.
Po zavretku gimnazije u Zagrebu upisuje slavistiku i romanistiku na Filozofskome
fakultetu, diplomu stekavi 1950. godine. Usto je studirao i muzikologiju na zagrebakoj
Muzikoj akademiji, gdje je diplomirao 1953., a 1965. godine stjee doktorat iz muzikologije 1
na ljubljanskoj Akademiji za glasbo.2 Iste pak godine upisuje i studij kompozicije na
ljubljanskoj Akademiji, i to u klasi prof. Lucijana Marije kerjanca. Tu je posljednju diplomu
konano stekao 1971. godine. Takoer je vano naglasiti da je za trajanja gotovo itave
akademske naobrazbe Lovro upanovi bio jednako tako aktivan i kao predava;3 kao mladi
nastavnik glazbenih predmeta djeluje u Osnovnoj koli Pavleka Mikine u Zagrebu. Slijedio
je nastavniki rad u srednjoj koli, nakon ega je stupio u dugogodinju slubu sveuilinoga
profesora teorijskih predmeta na Pedagokoj akademiji u Zagrebu, na Odsjeku za glazbu.
Pretkraj je svoje sveuiline karijere djelovao kao profesor muzikolokih predmeta na
Muzikoj akademiji u Zagrebu. Od 1991. godine postao je redovitim lanom Hrvatske
Akademije znanosti i umjetnosti.4
1
Doktorsku titulu stjee obranom rada pod naslovom Rezultati i znaajke stvaralatva Vatroslava Lisinskog
(STIPEVI, Ennio, Lovro upanovi kao muzikolog u: KOS, Koraljka (ur.), Lovro upanovi 1925. 2004.
HAZU: Spomenica preminulim akademicima, sv. 135, Zagreb: HAZU, 2007., str. 9.)
2
Doktorsku je disertaciju pisao pod mentorstvom prof. Dragotina Cvetka (*** upanovi, Lovro, u:
KOVAEVI, Kreimir (ur.), Leksikon jugoslavenske muzike, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod
Miroslav Krlea, 1984., str. 573.)
3
U cjelokupnome radu Lovre upanovia veoma je znaajna i snano izraena bila didaktika priroda njegova
bavljenja glazbom. Tako je za 25. godinjicu njegova skladateljskoga rada njegov kolega Izak pralja napisao:
Znaajnu djelatnost razvio je i na odgojnom podruju kao profesor, pisac (autor i suautor) udbenika za
opeobrazovne kole, odnosno kao skladatelj skladbi za nastavu najmlaih. (PRALJA, Izak, Uz 25. obljetnicu
skladateljskog rada dra Lovre upanovia, u: Sveta Cecilija: asopis za duhovnu glazbu, god. XLII, br. 3-4,
1972., str. 81.)
4
lanom suradnikom bio je od 1980. do 1986., a od 1986. do 1991. godine imenovan je za izvanrednoga lana
HAZU-a. (http://info.hazu.hr/lovro_zupanovic_biografija)
12
18. oujka 2004. godine je u Zagrebu, nakon duge i teke bolesti, zavrio
ovozemaljski curriculum jednog od najistaknutijih hrvatskih glazbenih poslanika druge
polovice 20. stoljea.5
5
STIPEVI, 2004.: 9.
13
3.1. Lovro upanovi muzikolog i kritiar
Od 1953. godine mogue je pratiti put Lovre upanovia kao kritiara, i to najprije u
Vjesniku; iako, dodue, s recenzentskim radom prestaje 1969. godine, izvjestan je kontinuitet
primjetan u jednoj polemiarskoj noti koja e doivljavati neprestane reperkusije u njegovu
cjelokupnome kasnijemu radu. Izmeu ostaloga je pisao kritike i za Knjievnu tribinu (od
1959. do 1960. godine), te Republiku (od 1966. do 1967. godine), a ostvario je i kritiarsku
suradnju s Telegramom (od 1968. do 1969. godine).6
Kroz cjelokupan se kritiarski rad Lovre upanovia, kao jedna kontinuirana nit,
protee njegova elja za izvoenjem suvremenoga repertoara, i to iznad svega domaega
suvremenog repertoara. Jednako je tako uvijek i jedino davao prednost glazbi, to ga je
katkada, zbog tobonje obojanosti odreenih skladbi, dovodilo i u sukobe s kolegama ili
nadreenima.
Nadalje je iznimno vano spomenuti da je Lovro upanovi autor nekih jedinica iz
povijesti hrvatske glazbe, a koje su objavljene u uvenome Grove's Dictionary of Music and
Musicians.7
Kroz svoj je dugogodinji akademski rad Lovro upanovi zaduio hrvatsku glazbu
umnogome. Izgovorivi to, na umu prvenstveno imamo njegov muzikoloki doprinos, s
poecima iz 1960. godine, u vidu mnogih radova i s njima povezanima znanstvenim
otkriima.8 Prije svega se njegov muzikoloki radar okrenuo ka prouavanju hrvatske
glazbene batine, a s posebnim zanimanjem za razdoblje od 16. do 19. stoljea. Te su
upanovieve preokupacije materijalizirane u vie od stotinu znanstvenih i strunih radova,
6
***, ivotopis Lovre upanovia, u: STIPEVI, Ennio (ur.), Glazba i batina: Zbornik u ast Lovri
upanoviu, ibenik: Gradska knjinica Juraj igori, 2002., str. 355.
7
U izdanjima Grove-a iz 1972. i 2002. godine pie jedinice: Lisinski, Vatroslav, Sebenico, Giovanni, Schiavetto,
Giulio.
8
SEDAK, Eva, Lovro upanovi kao kritiar, pedagog i skladatelj, u: KOS, Koraljka (ur.), Lovro upanovi
1925. 2004. HAZU: Spomenica preminulim akademicima, sv. 135, Zagreb: HAZU, 2007., str. 15.
14
desetak knjiga, vie od 30 prireenih notnih izdanja, nekoliko udbenika, od kojih su poneki
doivjeli i po deset izdanja.
Brojni su znanstveni i struni radovi iz pera Lovre upanovia nerijetko bili
prezentirani na raznim znanstvenim skupovima, kako regionalnima, tako i meunarodnima. 9
Takoer, govorei o istima, vano je napomenuti da se upravo ustrajnim zalaganjem Lovre
upanovia na naemu podruju oformio znatan broj skupova s temama vezanima uz
hrvatsku glazbenu prolost i hrvatske glazbenike. Katkada je njegova aktivnost unutar
hrvatskoga glazbenoga ivota prelazila i onu striktno muzikoloku, te se upanovi nekoliko
puta potpisao i kao autor izlobi o ivotu i djelu nekolicine naih velikih skladatelja, poput
Blagoja Berse, Borisa Papandopula ili pak Vatroslava Lisinskog, ija mu je aura vie puta
zaintrigirala znanstveno-istraivalaku matu.10 Osim Lisinskoga, upanovi se iznimno
podrobno bavio i opusom Julija Skjavetia, ije je otkrivanje ukljuivalo mukotrpna
istraivanja u raznim europskim arhivima.
Iznimno velik i znaajan izdavalaki projekt pod nazivom Spomenici hrvatske
glazbene prolosti, a koji obuhvaa notne zapise, njihove analize, te trojezina kritiko-
analitika istraivanja i evaluacije djel ponajboljih domaih autora od 16. stoljea naovamo,
jedan je od najveih doprinosa Lovre upanovia hrvatskoj muzikolokoj kritici i znanstvenoj
disciplini kao takvoj.11 upanovievi su Spomenici nakladniki i kulturoloki pothvat bez
presedana u hrvatskim okvirima; u tim je svescima, ali i na drugim mjestima, objavljeno vie
od tisuu stranica partitura starih hrvatskih majstora, tu su prvi put u suvremenom izdanju
9
Izmeu ostaloga je Lovro upanovi izlagao svoje radove i u Grazu, Brnu, Veneciji, itd. (***, 2002.: 355.)
10
Lovro je upanovi 1969. godine takoer izdao i znaajnu monografiju o autoru prve nacionalne opere u
Hrvata, gdje je ukoriio mnoga svoja muzikoloko-skladateljska znanja, te gdje je, unato opsenom ali
minucioznom istraivanju skromno rekao: Ova je knjiga rezultat viegodinjeg rada. To ne znai da je u njoj
reeno sve o linosti i djelu Vatroslava Lisinskoga: eventualna dalja istraivalaka upornost i srea vjerojatno e
otkriti jo koji podatak, a moda i neku zasad zagubljenu skladbu, kojima e se preciznije moi objasniti,
odnosno dopuniti neki sada nedovoljno dokumentirani ili hipotetiki navod kao i stvaralaki profil skladatelja.
(UPANOVI, Lovro, Vatroslav Lisinski (1819 - 1854): ivot, djelo, znaenje, Zagreb: JAZU, 1969., str. 3.)
11
A kad se 1969. upanovi pojavio s izdanjem etiriju Lukaievih moteta koji nisu bili uvrteni u Plamenev
izbor iz 1935., mogao se naslutiti istraivalaki nerv koji e znatno utjecati na poimanje starije hrvatske glazbe.
(STIPEVI, Ennio, Suvremena notna izdanja starije hrvatske glazbe (od kraja 15. do poetka 19. stoljea) u:
Arti Musices, sv. 38, br. 2, 2007., str. 195.)
15
svjetlo dana ugledale skladbe Antica, Bossinensisa, Patricija, Skjavetia, Cecchinija,
Jurjevia, Sorkoevia, Bajamontija, Livadia....12 Napokon, sm je upanovi u jednome od
brojnih intervjua rekao: Do sada sam, kao muzikolog, markirao (svoja) tri 'ivotna' djela:
Lisinski, 10 svezaka Spomenika hrvatske glazbene batine i Julije Skjaveti.13
Ipak, u pokuaju zaokruivanja poglavlja o Lovri upanoviu kao muzikologu teko je
pronai cjelovitiju i pregnantniju sliku od rije njegova studenta i kasnijega uvaenoga
kolege, lana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ennija Stipevia, a koji je
rekao: Nakon Povijesti hrvatske glazbe (1974.) Josipa Andreisa, upanovi je bio prvi i do
danas ostao jedini koji je imao dovoljno energije i znanja da sintetski, ozbiljno i opseno
obuhvati cjelokupni povijesni tijek umjetnike hrvatske glazbe, od srednjovjekovnih kodeksa
sve do najnovijih fenomena. Dvanaest svezaka naslovljenih Spomenici hrvatske glazbene
batine koje je sm osmislio i sm prireivao godinama su bili jedini notni izvori za
suvremeno izvoenje niza starih hrvatskih skladatelja, koje je upravo upanovi oteo
zaboravu (Hrvatski renesansni skladatelji, Iz renesanse u barok, Varadinski skladateljski
krug, Julije Skjaveti...).14
12
STIPEVI, 2007.: 10.
13
http://emilcic.exactpages.com/zupanovic.html
14
STIPEVI, 2007.: 10.
16
3.2. Lovro upanovi skladatelj
Kako je ranije spomenuto, upanovi je po diplomi iz slavistike i romanistike, te po
doktoratu iz muzikologije, u Ljubljani stekao i etvrtu diplomu, onu skladatelja. tovie, Eva
Sedak iznijela je malo poznat podatak o njegovu hospitiranju u klasi profesora kompozicije
Mila Cipre, i to za vrijeme studija slavistike i romanistike.15
Boidar irola, Hubert Pettan, Pavao Markovac, Dragan Plamenac i Albe Vidakovi
predstavljaju kratak niz hrvatskih muzikologa i skladateljski obrazovanih i aktivnih. Lovro je
upanovi do danas ostao posljednja postaja u tomu nizu.
Premjetajui svjetlo s Lovre upanovia kao muzikologa na Lovru upanovia kao
skladatelja, lako je zamjetna prevaga valorizacije njegova muzikolokoga djelovanja. Naime,
brojnost napisa i studija o njegovim muzikolokim aktivnostima, a koje su, kako je ranije i
spomenuto, bile od iznimnoga znaaja za hrvatsku glazbu, ipak je u znatnoj mjeri vea od
onih o njegovim skladateljskim dostignuima. Tomu je, bez imalo sumnje, pridonijela
izvanrednost njegovih muzikolokih doprinosa, ija kvaliteta ne bi malo koju drugu aktivnost
zasjenila.16 Ipak, Lovro je upanovi autor veoma raznovrsnoga i razmjerno velikoga opusa,
ije se potpuno otkrivanje i objektivno vrednovanje tek oekuje.
Okvirno odredivi osam cjelina u skladateljskome opusu Lovre upanovia 17 ve se na
prvi pogled moe s punim pravom rei da se radi o iznimno raznolikome opusu, koji nudi
velik broj moguih pristup. Ipak, najvei dio opusa pripada vokalnim glazbenim
ostvarenjima. Skladanje zborskih djel u upanovievu je sluaju bio kontinuiran i razmjerno
pravilno ritmiziran niz koji je nastajao od 1947. do 1997. godine.
15
Time je mogue objasniti i razmjerno velik, zapravo premoni broj upanovievih skladbi koje nastaju prije
njegova slubenog skladateljskog nauka. (SEDAK, 2007.: 18.)
16
Muzikologinja Koraljka Kos takoer je dodala: Imao je sreu doivjeti ostvarenje veine svojih velikih
projekata. Nama ostaje obveza nastaviti tamo, gdje je on stao. (KOS, Koraljka, Muzikolog Lovro upanovi
(1925.-2004.). Uz drugu obljetnicu smrti, u: Arti Musices, sv. 37, br. 2, 2006., str. 166.)
17
O tome e vie rijei biti u poglavlju Opis rada na ostavtini Lovre upanovia.
17
Desetljee izmeu 1952. i 1962. godine predstavlja veoma plodno razdoblje za
upanovievo skladateljsko pero; tada nastaju tri orkestralne skladbe, velik broj klavirskih,
komornih i nekoliko glazbeno-scenskih djel. Znatan je broj orguljskih ostvarenja primjetan u
upanovievu opusu, no tek nakon 1969. godine, zajedno s duhovnim skladbama.18
U vremenu izmeu 1965. i 1975. godine upanoviev se skladateljski rad prorijedio, a
to se vremenski poklopilo s najintenzivnijim razdobljem njegove muzikoloke aktivnosti.
tovie, razdoblje je to kada se njegov skladateljski leksik umnogome mijenja, pokuavajui
adekvatno odgovoriti novopostavljenim poimanjima glazbenih idioma. Kako je to Eva Sedak,
takoer lanica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pronicljivo formulirala:
S mnogo vie strogosti prema svom zanatu, paljivije birajui teme i povode skladbama,
trudei se s vie koncentracije oko profiliranja svojeg autorskog habitusa, Lovro upanovi,
naprotiv, tih godina nastoji, koliko mu je to mogue, prilagoditi se zahtjevima novog
poimanja glazbenosti, novih tehnika i novih estetikih oekivanja.19
U pokuaju davanja jedne ope stilske slike skladateljskoga opusa Lovre upanovia
zamjetne su izvjesne izmjene u njegovu glazbenome jeziku. Ranije njegove skladbe pod
oitim su utjecajem hrvatskog i junoslavenskog glazbenog melosa,20 dok se formalno
nerijetko okretao baroknim polifonim rjeenjima. Nakon toga je slijedila izgradnja
politonalitetnih struktura (askanja za klavir, 1960.), koja je s vremenom prela u slobodnu
tonalitetnost (Mikrosuita na temu o interpunkcijama za klavir, 1965.), da bi naposljetku
rezultirala upanovievim izletima u aleatoriku, i to u Studiji u bojama za orgulje iz 1969.
godine, za koju Eva Sedak kae da je u zvukovnom smislu gotovo istraivalaka. 21 Ovaj
zaokret nakon 1965. godine od baroknih oblika prema suvremenoj glazbenoj estetici jasno
je markiran i u enciklopedijskome izvoru iz 1963. godine, u kojemu stoji: Ne skrivajui

18
Posebnu je markaciju Eva Sedak unijela vezanu uz duhovne skladbe, za koje primjeuje da mahom nastaju
nakon 1992. godine, ...to je moda djelomice i posljedica slobodnijeg odnosa i strune javnosti prema ovom
glazbenom anru. (SEDAK, 2007.: 19.)
19
Ibid.
20
***, 2002.: str. 356.
21
SEDAK, 2007.: 19.
18
simpatije za polifone barokne oblike, slui se u svojoj kompozicionoj tehnici suvremenim
izriajnim sredstvima, ali ne ulazi u eksperimentiranja dananje avangarde.22
Ipak, konstanta u itavu njegovu opusu bili su i ostali zaviajni reperi; u kasnijemu
skladateljstvu, kada njegovo pismo dobiva jednu novu, usuujemo se rei zreliju notu, ti e
momenti uspjeti izbjei markacije nacionalnoga smjera.23
5. OPIS RADA NA OSTAVTINI LOVRE UPANOVIA
22
ANDREIS, Josip, upanovi, Lovro, u: ANDREIS, Josip (ur.), Muzika enciklopedija, sv. 2, Zagreb:
Jugoslavenski leksikografski zavod, 1963., str. 844.
23
SEDAK, 2007.: 20.
Ne proputajui da u neke svoje kompozicije unese i folklorne znaajke, s pravom je kao 'zaetnik novije
jugoslavenske i hrvatske muzike', zauzeo jedno od najistaknutijih mjesta u razvoju nae muzike kulture.
(KOVAEVI, 1984.: 574.)
19
Rad na ostavtini Lovre upanovia u arhivu knjinice HGZ-a koji ovdje
predstavljamo, a koji je obavljen pod nadzorom i uz stalne konzultacije s knjiniarkom
Nadom Bezi, najsveobuhvatniji je rad na toj grai do sada. Dakako, jo je mnogo zadataka
koji bi trebali biti obavljeni kako bi cjelokupna ostavtina bila pokrivena, te kako bi ba sve
njezine sastavnice bile evidentirane i smjetene na odgovarajuu lokaciju.
Ve pri prvome naemu doticaju s graom uvidjeli smo da se radi o nemaloj koliini
materijala; tada nas je Nada Bezi upoznala sa svim dotadanjim radovima koji su ukljuivali
bilo kakvo konzultiranje upanovieve ostavtine. Sljedee emo ukratko predstaviti.
Kako je ve u uvodu ovoga rada spomenuto, po primitku ostavtine Nada Bezi
izvrila je osnovnu podjelu kako bi se graa mogla smjestiti u odgovarajue prostore arhiva
HGZ-a.
Godine 2007. Ennio Stipevi i Eva Sedak koriste se ostavtinom u svrhu pisanja
Spomenice preminulim akademicima. Ennio Stipevi sastavio je popis upanovievih
knjig,1 znanstvenih i strunih radova, udbenika i prireivako-obraivakih djel, dok je
Eva Sedak popisala upanovieva glazbena djela i izbor kritikih i publicistikih napisa.
Slijedilo je primarno upoznavanje s graom, tj., ranije okvirno odreenim cjelinama,
nakon ega smo, ponovno u konzultacijama s Nadom Bezi, odluili raditi na etiri velike
cjeline.
Prva ukljuuje glazbena djela Lovre upanovia, druga zauzimaju njegova priznanja,
treoj cjelini pripadaju fonografski materijali, a etvrta ukljuuje materijale razliitoga
sadraja. Odabir ovih cjelina rezultat je naih dosadanjih strunih iskustava s muzikolokim
radom Lovre upanovia.
1
Na popisu knjiga radila je i muzikologinja Maja Miloevi u okviru arhiva HGZ-a; popis je u bazi podataka, no
jo nije finaliziran.
20
U arhivistici se koliina obraenoga materijala izraava u metranim relacijama, a mi
smo, nakon zajednikoga mjerenja s Nadom Bezi, u svojemu radu na ostavtini Lovre
upanovia, izraunali obraena tri dna metra arhivske grae.
Za formu popisa odluili smo koristiti program za obradu rijei MS Word, kojega je
prednost kasnije konzultiranje u tvrdoj kopiji. Po daljnjoj bi obradi, dakako, ove popise
trebalo takoer unijeti u neke specijalizirane raunalne programe, a koji su pogodniji za,
primjerice, pretraivanje jedinica po bilo kojemu kriteriju, tj., bilo kojoj kljunoj rijei.
3.1. Opis rada na skladbama Lovre upanovia iz njegove ostavtine
21
Za obradu glazbenih djel Lovre upanovia odluili smo se uglavnom zbog
nepoznavanja njegove skladateljske profesije, a djelomino i iz razloga to smo uvidjeli koliki
je stupanj apostrofiranja njegove muzikoloko-kritiarske djelatnosti nautrb one
skladateljske. Naime, usudili bismo se rei da je popis koji je nastao kao rezultat toga rada, te
injenica da izdanja njegovih djela sada po prvi put bivaju uvedena u katalog knjinice HGZ-
a i, samim time, dostupna korisnicima, jedan od malih, ali sigurnih koraka za mogunosti
novih pristup upanovievu skladateljskome opusu.
Notna graa je, to autografska, to tiskana, vrlo dobro sauvana i vjerujemo da e,
unato daljnjemu koritenju, uz pravilno ouvanje, takvom i ostati. Velik broj nota, prije svega
autografi, nerijetko sadre autorove biljeke, nadopune i preinake, to je jo jedan faktor s
kojim smo se, tijekom rada na ostavtini, susreli, a koji svjedoi o upanovievome
perfekcionizmu. Ipak, ta je tenja, u arhivistikome smislu, uzela i neto maha u
predraunalnoj eri. Naime, poprilinu tekou predstavlja selotejp, ije se ljepilo s
vremenom sasuilo, te je postalo lomljivo. Tako iznimno velik broj takvih lijepljenih preinaka
notnoga teksta otpada, nakon ega ih je veoma teko postaviti na odgovarajue mjesto, a ime
se nepovratno rui narativ samoga glazbenog teksta. To je samo jedan u nizu i vie nego
opravdanih razloga da se za ovu ostavtinu, a, vjerujemo, i mnoge druge, trae sredstva za
cjelokupnu digitalizaciju.
Kako je ve spomenuto, prije ovoga popisa postojao je popis Eve Sedak, odnosno
Ennija Stipevia.2 U razgovoru s prof. Evom Sedak ona nam je pojasnila da, iako jest
integralni dio Spomenice,3 njezin popis skladbi nije bio zamiljen kao glavni dio projekta, te
ga zapravo tvori izbor skladbi. U daljnjemu smo radu njezin popis katkada konzultirali u
sluaju nedoumica, no naelno se oni razlikuju, te bismo ovdje ustvrdili da je popis koji je
2
Naime, prvotni je popis vlastitih skladbi sastavio sm Lovro upanovi, te ga je on dao Enniju Stipeviu, koji
ga objavljuje 1995. godine u: Bainski glasi, knj. 4., Omi, 1995. Nadopunu popisa izvrio je 2001. godine.
(***, 2002.: str. 341.)
3
Vidi bibl. jedinicu br. 9.
22
priloen ovome radu najcjelovitiji i najpotpuniji popis glazbenih djela iz ostavtine Lovre
upanovia. tovie, usporedimo li koliinski jedinice obaju ova navedena popisa, odnosi su
sljedei: popis Eve Sedak broji 110, dok popis ovoga rada broji 173 glazbena djela Lovre
upanovia.
Popis skladbi Lovre upanovia odluili smo izraditi u MS Wordu, i to prema Modelu
opisa skladbi koji je ve ranije koristila Nada Bezi u svojemu popisu ostavtine Boidara
Kunca.4 Taj sistem izrade popisa sastoji se od informativnih stavki, a izgleda ovako:5
1. Ime skladatelja (budui da je to uvijek, osim u skupini X., Boidar Kunc, ne

navodi se u popisu)
2. Naslov skladbe, broj opusa, broj unutar opusa
ili
Naslov ciklusa, broj opusa, naslovi skladbi u ciklusu, te njihov broj u popisu
3. Godina / datum (mjesto) nastanka
4. Ostali naslovi, odnaslovi, pripadnost ciklusu
5. Sastav
6. Vrsta (anr)
7. Obraiva
8. Incipit
9. Napomene
10. Autograf, lokacija i opis
(autografom se smatraju i svi Kuncovi prijepisi vlastite skladbe)
11.1. Partitura
11.1.a. Fotokopija autografa, lokacija
11.2. Dionice
11.3. Napomene vezane uz autograf
12. Prijepis, lokacija i opis
12.1. Partitura
12.1.a. Fotokopija prijepisa, lokacija
12.2. Dionice
12.3. Napomene vezane uz prijepis
13. Izdanje (prvo)
14. Ostala izdanja
15. Zvuni zapis
16. Praizvedba ili prva poznata izvedba (mjesto i datum)
17. Ope napomene
4
Ujedno je taj isti model sastavila Eva Sedak jo 1980-ih godina u okviru tadanjega istraivakog projekta.
5
BEZI, Nada, Ostavtina Boidara Kunca, u: KOS, Koraljka, MAJER-BOBETKO, Sanja, Boidar Kunc
(1903. 1964.): ivot i djelo: Radovi s muzikolokog skupa odranog u Zagrebu, Hrvatska, 20-22. studenoga
2003., Zagreb: Hrvatsko muzikoloko drutvo, str. 302.
23
17.1. Uputnica na ranije popise u kojima je navedena skladba / ciklus
17.2. Posveta
Dakle, gore navedeni popis bio je osnovni orijentir pri sastavljanju popisa priloenoga
ovome radu, te je nastao uz konzultacije s autoricom istoga Nadom Bezi. Novi je popis do
odreene mjere modificiran, kako bi optimalno odgovarao obraivanoj grai. Popis ini osam
cjelin formiranih prema izvodilakome sastavu (solo popijevke, zborska djela, vokalno-
orkestralna djela, djela za instrument solo, komorna djela, orkestralna djela, glazbeno-scenska
djela i nedovrena djela/skice) unutar kojih su jedinice navedene prema abecednome redu.6
Nakon sainjavanja popisa razdijelili smo izdanja i autografe i sloili ih prema
kategorizaciji koju smo sami odredili. Notni smo materijal nakon toga sortirali u kutije,
kojima smo takoer sami dodijelili imena.
Nakon navedene obrade autografi su spremljeni u arhivu, a tiskana djela pripremljena
su za signature, a koje emo vrlo skoro, u suradnji s knjinicom HGZ-a, dodijeliti izdanjima.
Po primitku signatur tiskana e djela Lovre upanovia iz njegove ostavtine po prvi put biti
dostupna iroj javnosti.
5.1.1. Popis skladbi Lovre upanovia iz njegove ostavtine
6
Abecedni je red pogodniji za koritenje popisa, jer e se u knjinici HGZ-a koristiti tvrda kopija popisa, te bi
popis djel po datumu nastanka bio loije rjeenje.
Ipak, kako je i napomenuto, za mogunosti ire uporabe i pretraivanja popisa po bilo kojemu kriteriju, popis bi
svakako bilo potrebno unijeti u elaboriranije raunalne programe, poput, primjerice, programa ISIS.
24
Skladbe Lovre upanovia obuhvaene ovim popisom podijeljene su prema
glazbenim vrstama kako slijedi:
I. SOLO POPIJEVKE
II. ZBORSKA DJELA (A CAPPELLA I S PRATNJOM)
III. VOKALNO-ORKESTRALNA DJELA
IV. DJELA ZA INSTRUMENT-SOLO
V. KOMORNA DJELA
VI. ORKESTRALNA DJELA
VII. GLAZBENO-SCENSKA DJELA
VIII. NEDOVRENA DJELA/SKICE
Popis rabi model bibliografsko-dokumentacijske kartice sljedeeg redoslijeda
podataka:
2. Naslov
3. Godina/ datum (mjesto nastanka)
4. Ostali naslovi i podnaslovi
5. Sastav
7. Tekst (autor, jezik)
10. Napomene
11. Autograf, opis
11.1. Partitura
11.2. Dionice
11.3. Napomena o autografu
12. Prijepis
12.3. Napomene o prijepisu
13. Izdanje
13.3. Napomena o izdanju
14. Ostala izdanja
17. Ope napomene
17.2. Posveta
Napomena: za ovaj je popis skladbi konzultiran popis Eve Sedak; dalje u popisu E.S..
I. SOLO POPIJEVKE
25
2. DAJ RUKU!
3. 1966.
4. popevka za glas i klavir /ork./
5. vokalni solist i klavir (orkestar)
7. Dragutin Domjani, hrvatski
10. Vidi TRI JEDNOSTAVNE POPEVKE.
11.1. fotokopija autografa, 3 str.
11.3. U ostavtini se nalaze 2 primjerka fotokopije autografa.
2. HAJDA (1)
4. popevka za glas i klavir /ork./
5. vokalni solist i klavir (orkestar)
11.1. tinta, 3 str.
11.3. U ostavtini se nalaze 2 primjerka autografa.
2. HAJDA (2)
5. vokalni solisti ili zbor jednoglasno
13. Hajda u: Festival Kajkavske popevke Krapina 1966. Zagreb: Udruenje kompozitora
Hrvatske, 1966. str. 10-11
2. IZ VESELE ZOOLOGIJE
1. Kolibri
2. Svitac
3. Papagaj
4. Kitova beba
5. Lav
3. 1968.
4. ciklus pjesmica za: a) jedan solo-djeji glas ili
b) dva solo-djeja glasa ili
c) jednoglasni djeji zbor
d) dvoglasni djeji zbor
i klavir
5. Vidi toku br. 4.
7. Gvido Tartalja, hrvatski
13. Iz vesele zoologije: ciklus pjesmica za jedan solo-djeji glas ili dva solo-djeja glasa ili
jednoglasni djeji zbor ili dvoglasni djeji zbor i klavir Zagreb: Savez muzikih drutava i
organizacija Hrvatske, 1968. 7 str.
2. JANIINO NAJMILIJE CVIJEE

4. (ciklus pjesama za djeji glas i klavir)
5. vokalni solist i klavir
26
7. autor nepoznat, hrvatski
11.1. tinta, 15 str.
11.3. Autograf nastao 4. sijenja 1957. godine u Zagrebu.
17. II. nagrada u Beogradu - rujan 1956.
17.2. mojoj Janici za esti roendan uz najljepe elje! tata Lovro. Rukopis runo oslikan.
2. JEDNOSTAVNA POPEVKA: KRLAEK

3.1962.
4. / Popevka za glas i klavir - ork./
11.1. tinta, 2 str.
11.3. U ostavtini se nalaze 2 primjerka autografa.
2. KAK ROA SI CVALA

7. Ljubica Konjevi, hrvatski
11.1. tinta, 3 str.
17. Tekst nagraen II. nagradom na natjeaju Radio Zagreba
2. KANTOR
3. 1979.
7. Vladimir Veli, hrvatski
17.2. Florijanu Andracu
2. KLASJE ZAVIAJA MOGA

5. vokalni solisti
7. Miroslav S. Maer, hrvatski
13. Klasje zaviaja moga u: Muziki festival Slavonija 70 - Zagreb: Savez udruenja
muziara Hrvatske, 1970. str. 26-27
2. LIRSKE MINIJATURE
3. 1957. / 25-27.VII.
4. a)(za bariton i klavir)
b) za bas-bariton, klavir, gudae i timpane
c) za bariton uz gudae
5. a) vokalni solist i klavir
b) Vidi toku 4. b).
c) vokalni solist i gudai
7. Dragutin Tadijanovi, hrvatski
10. Djelo je instrumentirano za bariton i gudae 1958. godine.
11.1. a) i)olovka, 18 str.
27
ii) tinta, 24 str.
iii) tinta, 22 str.
b) i) tinta, 20 str
ii) olovka, 20 str.
c) olovka i tinta, 35 str.
11.3. U partituri b) i) umetnuta zasebna stranica s tekstom pjesme.
2. LIRSKI TRIPTIH PO A.G.M.-u

1. Jesenje vee
2. Utjeha kose
3. Notturno
3. 1955.
4. za bas-bariton i glasovir
7. A.G. Mato, hrvatski
10. Prema popisu E.S. djelo revidirano 1975.-1993. godine.
11.1 olovka, 22 str.
11.3. U ostavtini se nalazi 2 fotokopije autografa.
13. Lirski ciklus = Lyric Cycle u: est samopjeva: za bas-bariton i glasovir na stihove A.G.
Matoa - Zagreb: HDS, 1997. - 16 str.
13.3. U ostavtini se nalazi 7 primjeraka izdanja.
17.2. Uspomeni Pjesnikovoj
2. LISTAJUI BUDUU JANIINU POETNICU

1. Maca u vrtu
2. Glasovi domaih ivotinja
3. aba i komarci
4. Uspavanka
3. 1956. / 4. I.
11.1. tinta, [12 str.]
17.2. Mojoj dragoj Janici za peti roendan, pape Lovri
2. MEIMURSKA (1)
4. popevka za glas uz pratnju
11.1. olovka i tinta, [3 str.]
2. MEIMURSKA (2)
5. vokalni solisti ili zbor jednoglasno
7. Nikola Pavi, hrvatski
13. Meimurska u: Festival Kajkavske popevke Krapina 1966. Zagreb: Udruenje
kompozitora Hrvatske, 1966. str. 14-15
28
2. OGLASI I PROGLASI
3. 1968.
4. pjesmice za malu (i veliku) djecu; ciklus za bariton uz klavir
5. bariton i klavir
7. Ratko Zvrko, hrvatski
13. Oglasi i proglasi: pjesmice za malu (i veliku) djecu: ciklus za bariton uz klavir - Zagreb:
Drutvo skladatelja Hrvatske, 1982. - 13 str.
2. PAEAN
3. 1960. / IX.
4. za tenor i obou
5. tenor i oboa
7. Abu Firas Al-Hamdani, Muhammad amsaddin Hafis, hrvatski
11.1. a) tinta, 5 str.
b) tinta, 5 str.
11.3. U autografu a) priloen tekst djela. U ostavtini se nalazi 1 fotokopija autografa a).
17.2. Svojoj eni Veri za roendan (autograf b))
2. PESEM KRAPINI
3. 1968., 1984.
4. a) popevka za glas uz pratnju
b) za glas i klavir (ork.)
c) vokalni solisti [izdanje]
5. glas i klavir (orkestar)
10. Manje razlike u notnome tekstu izmeu autografa a) i b). Verziju za vokalne soliste
aranirao Stjepan Mihaljinec.
11.1. a) 1968., tinta, 3 str., umetnut list s tekstom, na kraju autografa tri notna retka olovkom
b) 1984., 3 str., olovka
13. Pesem Krapini u: Festival Kajkavske popevke Krapina '84 Zagreb: JEM-muziko notne
edicije Jugoton, 1984. 39. str.
2. PET MATOEVIH SONETA

1. Jesenje vee
2. Mauhica
3. 1909.
4. Utjeha kose
5. Notturno
3. 1955. / 28-29. VII.
4. (za bas-bariton uz klavir)
11.1. olovka, 22 str.
11.2. glas, tinta, 6 str.
17.2. Dragoj uspomeni autora ovih stihova
29
2. PJESMA MLADIH GRADITELJA
3. [1947. prema popisu E.S.]
4. dvoglasno uz klavir
5. vokalni solisti i klavir
7. Grigor Vitez, hrvatski
13. Pjesma mladih graditelja: dvoglasno uz klavir - Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske, 1947. -
2 str.
13.3. U izdanju i tekst Vitezove pjesme. U ostavtini se nalaze 2 primjerka izdanja i jedna
fotokopija izdanja.
17. Tekst nagradilo prvom nagradom Drutvo knjievnika Hrvatske, a muziku nagradilo
Udruenje kompozitora Hrvatske u natjeaju za najbolje pjesme o omladinskoj pruzi g.
1947.
2. PRIZORI S DVORITA
1. Kukurijekanje pijevca
2. Gugutanje golubova
3. Stare koke
4. Svinja
5. Igra maia
4. Ciklus pjesma za djeji glas ili jednoglasni zbor i klavir
5. djeji glas ili zbor i klavir
7. Josip Pavii, hrvatski
13. Prizori s dvorita: Ciklus pjesama za djeji glas ili jednoglasni zbor i klavir u: Zbornik
djejih i omladinskih pjesama - [Zagreb]: s.n., [1955.] - str. 8-19
13.3. Godina i mjesto izdanja preuzeti iz predgovora jer nedostaje omot.
2. RODOLJUBNI TRIPTIH
1. Gnijezdo bez sokola
2. 1909.
3. Pri svetom kralju
3. 1955., 1975.
4. a) po A.G.M.-u za (bas-)bariton i glasovir
b) Rodoljubni ciklus (izdanje)
10. Djelo revidirano 1993. godine.
11.1. a) olovka, 17 str.
11.3. U autograf umetnut list s tekstom djela. U ostavtini se nalaze 3 fotokopije autografa.
13. Rodoljubni ciklus = Patriotic Cycle u: est samopjeva: za bas-bariton i glasovir na
stihove A.G. Matoa - Zagreb: HDS, 1997. - 16 str.
17.2. Matoevoj i mojoj Kroaciji '93.
RODOLJUBNI CIKLUS vidi RODOLJUBNI TRIPTIH
30
2. ROA
5. vokalni solisti
13. Roa u: II festival Kajkavske popevke Krapina 67 Zagreb: JEM-muziko notne edicije
Jugoton, 1987. [1 str.]
17. U izdanju naznaeno da je ime autora glazbe Mika Mikan, pseudonim L. upanovia.
2. S BRDA - S DOLA
1. Brojalica
2. Djed Mraz
3. ak i jutro
4. Jesenja pjesma
5. Majine ruke
6. Mali nogometai
7. Mrav
8. Pajo i nogomet
9. Pitalica
10. Praznik ljeta
11. Prvomajska
12. Repata pria
13. Roda i abe
14. ala
15. kolsko zvono
16. Tri kui
17. Uspavanka
18. Volimo sunce
19. Zapjevajmo slono svi
20. Zeko poljem skakue
4. Pjesmice za djecu uz pratnju glasovira (harmonike, gitare)
5. Vidi toku br. 4.
7. vie autora, hrvatski
13. S brda s dola: Pjesmice za djecu uz pratnju glasovira (harmonike, gitare) Zagreb:
Prosvjetni sabor Hrvatske, 1971. 27 str.
13.3. Nedostaju stranice do str. 9.
17. Pjesma ak i jutro zasebno objavljena (vidi AK I JUTRO). U popratnoj se
dokumentaciji nalaze i pjesme:
Mi smo radost svoje zemlje!
Pjesma Podmlatka
Pjesma poletaraca
Pomorci smo izviai
Proljee
Proljetna pjesma
elja
2. SERENADA OD LJUBAVI
3. 1959.
4. na stihove hrvatskih petrarkista za tenor uz glasovir ili uz gitaru
31
5. vokalni solist i klavir ili gitara
7. . Meneti, H. Luci, hrvatski
10. Djelo revidirano 1976. / I.
11. olovka, [10 str.]
11.3. U ostavtini se nalazi 1 fotokopija autografa.
EST SAMOPJEVA za bas-bariton i glasovir na stihove A.G. Matoa

vidi RODOLJUBNI CIKLUS i LIRSKI CIKLUS
2. TRI JEDNOSTAVNE POPEVKE

1. krlaek
2. Hajda
3. Daj ruku!
4. za glas i klavir
10. Vidi JEDNOSTAVNA POPEVKA: KRLAEK, HAJDA i DAJ RUKU!.
2. TRI SMIJENE PJESME

1. Smijeno udo
2. enidba vrapca Podunavca
3. ene potvorile maka
3. 1951.
4. (na narodni tekst za bas-bariton uz klavir)
17. izvedba: 15 / II. od 14.30-15 (petak) pjeva: Grozdanovi [?], 1952., (Radio Zagreb)
2. USPAVANKA - KOLO
3. 1952. / V. (Zagreb)
4. (za djeji glas i klavir)
7. Gjorge Majo-upov
II. ZBORSKA DJELA (A CAPPELLA I S PRATNJOM)
32
2. A TI, DIVOJKO EGLJIVA...
3. 1996.
4. scherzino za muki sastav
5. muki zbor
11.1. fotokopija autografa, [3 str.]
13. A ti divojko egljiva...: scherzino za muki sastav, u: Omi '96: Novouglazbljene klapske
pjesme - Omi: Leut, 1996. str. 9-11
13.3. U izdanju razliiti dokumenti. U ostavtini se nalaze 2 primjerka izdanja.
2. ALELUJA!
3. 1951.
4. uskrsna zakliknica: solo (alt), mjeoviti zbor i orgulje
5. vokalni solist, mjeoviti zbor i orgulje
10. Djelo revidirano 1996. godine.
13. Aleluja!: uskrsna zakliknica: solo (alt), mjeoviti zbor i orgulje u: Sveta Cecilija, prilog 1.,
1996. 8 str.
2. BALADA O HORVACKOJ A.D. 1573.

3. 1973.
4. Balada o A.D. 1573.; za glas, mali (2-gl.) mje. zbor i glasovir (orkestar)
5. Vidi toku br. 4.
7. B. Dovjak-Matkovi, hrvatski
11.1. a) fotokopija autografa, [3 str.]
b) fotokopija autografa, [3 str.]
11.3. U autografu b) umetnuta 4 lista teksta.
17. U popisu E. Sedak naslov Balada A.D. 1573.
2. BEOGRADSKA BALADA (1941)

3. 1941. [1965. prema popisu E.S.]
4. za mezzosopran solo i 3-gl. enski zbor
5. mezzosopran solo i enski zbor
7. Mira Alekovi, srpski
13. Beogradska balada Beograd: Savez muzikih drutava Srbije, 1966. 8 str.
13.3. U ostavtini se nalaze 2 primjerka izdanja.
17. Nagraeno III nagradom na konkursu Saveza muzikih drutava Srbije.
2. BUNTOVNIKA
3. 1959.
5. mjeoviti zbor
7. R. A. Bogli, hrvatski
13. Buntovnika S.l.: Kulturno-prosvetno vee Jugoslavije, s.a. 10 str.
14. Buntovnika . S. l.: s. n., s. a. 8 str.
33
17. Djelo nagraeno II. nagradom u Beogradu 1959. Djelo izdano kao Jubilarno izdanje
povodom 40 godinjice KPJ i SKOJ-a
2. AROBNA FRULA
1. Leptiri
2. Jutro uz rijeku
3. Proljee
4. Uz more
3. 1952.
4. suita za djeji zbor
5. djeji zbor
7. Branko Halusa, hrvatski
13. arobna frula: suita za djeji zbor - S.l.: s.n., s.a. str. 27-30.
14. Pojedinane skladbe ciklusa objavljene u asopisu Pionir, 1956. godine.
2. UVAJ SE, ZEMLJO MOJA!

3. 1997.
4. za mje. zbor i solo uz glasovir
5. vokalni solist, mjeoviti zbor i klavir
7. Dubravko Horvati, hrvatski
13. uvaj se, zemljo moja!: (za mjeoviti zbor i solo uz glasovir) Zagreb: Hrvatski sabor
kulture, 1997. 7 str.
17. U ostavtini se nalaze 3 primjerka izdanja.
2. DA IVOT BUDE LJUBAV

4. za meoviti hor
5. mjeoviti zbor
7. Mira Alekovi, srpski
13. Da ivot bude ljubav: za meoviti hor Beograd: Udruenje kompozitora Srbije, [1969.
prema popisu E.S.] 10 str.
17. III nagrada na natjeaju S. S. Mokranjac 1969. (Bgd)
2. DANAS
5. mjeoviti zbor
13. Danas S. l.: s. n., s. a. str. 79-80
2. DOMOVINA
3. 1970.
4. za muki zbor i bariton-solo
5. vokalni solist i muki zbor
7. Dubravko Horvati, hrvatski
11. tinta, 8 str.
34
2. DOMOVINA
3. 1970./ III.
5. mjeoviti zbor
13. Domovina S. l.: s. n., s. a. str. 2-8
DUHOVNI DIPTIH vidi ALELUJA i SLAVA BOGU
2. DVA STABLA
5. bariton-solo i mjeoviti zbor
7. Rua Veligaj, hrvatski
10. Koautor glazbe Ivan Stama
13. Dva stabla S. l.: s. n., s. a. 6 str.
17.2. Posveeno Akad. zboru SKUD I. G. Kovai
2. AK I JUTRO
5. djeji zbor
7. Stjepan Jakevac, hrvatski
13. ak i jutro. u: Radost, XI, rujan 1961., br.1, str. 13
14. Dijak in jutro: ak i jutro S.l.: s.n., s.a. - . str. 18-21
17. U izdanju br. 14 tekst na slovenskom i hrvatskom jeziku. Pjesma objavljena i u zbirci S
brda s dola (vidi S BRDA S DOLA) i u zbirci Tri prpone ale za pionire male (vidi TRI
PRPONE ALE ZA PIONIRE MALE).
2. EX PSALMO 129
4. quattuor vocibus inaequalibus
5. mjeoviti zbor
7. autor nepoznat, latinski
10. hrvatski prijevod olovkom nadopisan
17.in memoriam matris meae
2. HRVATSKA MISA
4. za dvoglasni enski ili etveroglasni mjeoviti zbor uz orgulje
5. enski ili mjeoviti zbor i orgulje
7. hrvatski
10. Verzija iz 1972. godine.
11.2. fotokopija autografa, [6 listova]
13. Hrvatska misa: za dvoglasni enski ili etveroglasni mjeoviti zbor uz orgulje - Zagreb:
HKD Sv. irila i Metoda, s.a. 15 str.
14. Hrvatska misa - S.l., s.n., s.a. 12 str. (zborska dionica)
2. HRVATSKA MISA BR.2
3. 1992.
35
4. za 4 sola, mje. zbor uz orgulje/orkestar
5. vokalni solisti, mjeoviti zbor i orgulje (orkestar)
b) fotokopija autografa, 59 str.
2. I KLIE DJEVOJKA...
3. 1986./ I.
4. pisan iz Ribanja: obrada: za mjeoviti zbor i sola
5. vokalni solisti i mjeoviti zbor
2. ISTARSKI PARTIZANI
4. za mjeoviti zbor i recitatora
5. mjeoviti zbor i recitator
7. Mate Balota, hrvatski
13. Istarski partizani: za mjeoviti zbor i recitatora, u: Zbirka nagraenih zborova: Nagrada
Ivan Mateti Ronjgov 1986.- Rijeka: Kulturno prosvjetno drutvo I. Matei Ronjgov, 1986. -
str. 81-102
17. Nagrada Ivan Mateti Ronjgov.
2. JAMA PUL II
4. za mjeoviti zbor sa solima
7. Drago Gervais, hrvatski
13. Jama pul Ii: za mjeoviti zbor sa solima, u: Zbirka nagraenih zborova: Nagrada Ivan
Mateti Ronjgov 1984.- Rijeka: Kulturno prosvjetno drutvo I. Matei Ronjgov, 1984. - str.
1-14
17. Nagrada Ivan Mateti Ronjgov
2. JO SME TU...
3. 1973.
5. muki zbor
7. Josip Ozimec, hrvatski
10. Djelo obraeno za mjeoviti zbor 1974. godine.
13. Jo sme tu... S. l.: s. n., s. a. 4 str.
14. Jo sme tu... S. l.: s. n., s. a. 6 str. (varijanta za mjeoviti zbor)
17. U ostavtini se nalaze 2 primjerka izdanja 13 i 14.
2. KOLO
5. djeji zbor i klavir
7. Giorgi upov-Majo, hrvatski
13. Kolo u: Seljaka Sloga, 2, 15. sijeanj 1956.
36
2. KORANICA IZVIAA
5. zbor
13. Koranica izviaa, u: Pjesme izviaa Zagreb: Savez izviaa Hrvatske, 1962. str. 11
2. KRALJICI, MAJCI HRVATA

4. (za etveroglasni zbor i orgulje)
5. zbor i orgulje
7. s. Anka Petrievi
13. Kraljici majci Hrvata: za etveroglasni zbor i orgulje, u: Dani duhovne glazbe Hrvatske
mladei Cro-patria: Canticum novum I. - Split: Hrvatska glazbena mlade, 1995. - str. 54-58
13.3. Umetnut dokument
17. Bronana CN - publika [vidi dokument umetnut u izdanju]
2. KROZ DJEJU SLIKOVNICU

1. Stara patka
2. Pitanje
3. Vjeverica
3. 1952.
4. Jednoglasni djeji zbor (ili solo glas) i klavir
5. vokalni solist ili djeji zbor i klavir
13. Kroz djeju slikovnicu: Jednoglasni djeji zbor (ili solo glas) i klavir u: Zbornik djejih i
omladinskih pjesama - [Zagreb]: s.n., [1955.], str. 4-7
13.3. Godina i mjesto izdanja preuzeti iz predgovora jer nedostaje omot.
2. KVARNERIJANA
4. madrigalski tamno-svijetli diptih za mjeoviti zbor
5. mjeoviti zbor
13. Kvarnerijana: madrigalski tamno-svijetli diptih za mjeoviti zbor u: Zbirka nagraenih
zborova: Nagrada Ivan Meteti Ronjgov - Rijeka: Kulturno prosvjetno drutvo Ivan Mateti
Ronjgov, 1990. - 23-36 str.
2. MADRIGAL
4. pour les voix mixtes
5. mjeoviti zbor
7. autor nepoznat, francuski
11.3. U ostavtini se nalaze 2 primjerka fotokopije autografa.
MADRIGAL SLOBODI vidi UME, UME...
37
2. MAGNIFICAT
5. vokalni solisti i zbor
17. U ostavtini se nalazi 6 fotokopija autografa.
2. MAJINE RUKE
4. za djeji zbor uz klavir
7. Z. Kolari-Kiur, hrvatski
13. Majine ruke: za djeji zbor uz klavir, u: Pjesma u koli: 8. mart Zagreb: Udruenje
muzikih pedagoga Hrvatske, 1958. str. 3-5
2. MESSE SURREXIT CHRISTUS HODIE

4. pour ensamble vocal a capp.
5. mjeoviti zbor
2. MI MLADI
4. za mje. zbor
5. mjeoviti zbor
10. Djelo dostupno u razliitim varijantama izvoakoga sastava.
11. tinta, 8 str.
13. Mi mladi S.l.: Savez kompozitora Jugoslavije i Saveza muzikih drutava Srbije, s.a. 8
str.
14. Mi mladi: za djeji zbor i mezzosopran (alt) solo - S.l.: s.n., s.a. 6 str.
2. MISSA SIMPLEX IN D
3. 1948. / 5. XII. (Zagreb)
4. za dvoglasni enski zbor uz pratnju orgulja
5. enski zbor i orgulje
10. Na naslovnoj strani i drugi naslov: Missa festosa in D
17.2. Prijatelju Don Josipu Jadronji regensu chori ibenske katedrale, u znak panje i
sjeanja posveuje ovu misu auktor
2. NARODNA IZ CERNIKA
4. (po zapisu L. Kube): za mjeoviti zbor i tenor solo ad libitum
5. vokalni solist i mjeoviti zbor
38
13. Narodna iz Cernika: (po zapisu L. Kube): za mjeoviti zbor i tenor solo ad libitum
Zagreb: Prosvjetni sabor Hrvatske Odbor za muziku kulturu, 1971. 4 str.
17.2. HPD Tomislav i njegovom dirigentu Vinku Sokiu.
2. NAEM VOLJENOM GRADU

4. za [1-gl., 2-gl.] djeji zbor uz Klavir [orkestar]
11. tinta, [3 str.]
2. NAI REPUBLIKI
4. za mjeoviti zbor uz glasovir (ork.)
5. mjeoviti zbor i klavir (orkestar)
11.1. a) tinta, 3 str.
b) fotokopija, 2 str.
11.3. U ostavtini se nalaze 3 primjerka partiture a) i 5 primjeraka partiture b).
2. NAOJ ARMIJI
4. a) za mje. zbor
b) (4 - XII)
5. mjeoviti zbor
13. Naoj armiji u: Sloga, 24, 15. prosinca 1956. [1 str.]
14. Naoj armiji S. l: s. n., s. a. [str. 3-4]
2. ODA ZAGORJU
5. mjeoviti zbor
7. B. Dovjak-Matkovi, hrvatski
13. Oda Zagorju S.l.: s.n., s.a. [4 str.]
2. ODA ZEMLJI NAOJ

3. 1969. / XII.
4. Oda zemlji: za troglasni omladinski zbor a cappella ili uz glasovir (sa izdanja)
5. a) muki zbor (autograf)
b) zbor i klavir (izdanje)
7. Vesna Parun, hrvatski
11.1. olovka, [4 str.]
11.3. Partitura paginirana od str. 88-91.
13. Oda zemlji: za troglasni omladinski zbor a cappella ili uz glasovir Zagreb: Prosvjetni
sabor Hrvatske-Odbor za muziku kulturu, 1969. 8 str.
14. Oda zemlji: za troglasni omladinski zbor u: Omladinski zborovi: izabrana djela II
Zagreb: Prosvjetni sabor Hrvatske, 1972. str. 53-62
39
2. ONE SU HODILE
3. 1966.
4. mjeoviti zbor i soli
13. One su hodile Beograd: Savez muzikih drutava Srbije, 1966. 11 str.
13.3. U ostavtini se nalaze 5 primjeraka izdanja.
17. Otkupljeno na konkursu Saveza muzikih drutava Srbije 1966. godine.
2. OZLJU GRADU
3. 1968.
4. za 2-glasni djeji zbor
5. djeji zbor
7. S[tjepko] Teak, hrvatski
10. Verzija za dvoglasni zbor iz 1971., te 1987.
13. Ozlju gradu: za 2-glasni djeji zbor - S.l.: s.n., s.a. - 2 str.
13.3. U ostavtini se nalazi 7 primjeraka izdanja i jedna fotokopija.
17. Jedan primjerak izdanja sadri popratni dokument.
2. PIONIRI DJEDU MRAZU

3. 1957.
4. (Vesela djeja pjesma)
11.1. tinta, 4 str.
2. PIONIRSKA PRVOMAJSKA
4. za djeji zbor uz harmoniku
5. djeji zbor i harmonika
7. Desanka Maksimovi, hrvatski
11.1. tinta, 2 str.
2. PISMA OD MOGA AE
4. (Kiketina pisma)
5. vokalni solist i muki zbor
10. prema napjevu Evo svie... (iz Rogoznice)
11.3. U ostavtini se nalazi 1 fotokopija autografa.
2. PISMICE MIE ZA DROBNE GLASIE

1.Mali junai
40
2. Maurano moja
3. Rumarin zeleni
4. Maslina
5. Procvitala rua
6. Svaki je cvit...
7. Va vedri dan
4. ciklus pjesama za djeji zbor uz klavir
5. djeji zbor, klavir
7. Nikola Bonifai-Roin, hrvatski
13. Pismice mie za drobne glasie: ciklus pjesama za djeji zbor uz klavir, u: Zbirka
nagraenih zborova: Nagrada Ivan Mateti Ronjgov 1988. - Rijeka: Kulturno prosvjetno
drutvo I. Matei Ronjgov, 1988. - str. 17-33
2. PJESMA BRIGADE HRABRIH S OTOKA MLADOSTI

3. 1971.
5. zbor
7. Slavko Bjai, hrvatski
13. Pjesma brigade hrabrih s Otoka mladosti S.l.: s.n., s.a. [1 str.]
2. PJESMA MLADOG NARATAJA

3. 1959.
4. za 3 glasa, omladinski (enski) zbor, alt-solo, recitirajui glas i klavir
5. vokalni solisti, recitator, zbor i klavir
13. Pjesma mladog narataja: za 3 glasa, omladinski (enski) zbor, alt-solo, recitirajui glas i
klavir - S.l.: s.n., s.a. 8 str.
2. PJESMA NAS MLADIH

4. masovni zbor uz klavir
5. zbor i klavir
7. Lovro upanovi, hrvatski
13. Pjesma nas mladih Zagreb: Prijepis i umnoavanje Ratimir Previ. 1958. str. 18-20
14. Pjesma nas mladih S. l.: s. n., s. a. 4 str.
2. PJESMA NAE MLADOSTI

3. 1961.
4. za djeji (omladinski) zbor
5. djeji zbor i orkestar (klavir)
11.1. klavirski izvadak s pjevanjem, tinta, [3 str.]
13. Pjesma nae mladosti: za deji (omladinski) hor uz klavir (orkestar) Pritina: Oblasni
savez muzikih drutava, 1962. 4 str.
17. I. nagrada u Pritini 1961.
41
2. PJESMA RADU
3. 1957.
4. za dj. i mje. zbor
5. djeji i mjeoviti zbor
10. Obradio L. upanovi.
13. Pjesma radu S. l.: s. n., s. a. [2 str.]
2. PJESMA REPUBLICI
4. djei zbor
5. djeji zbor
7. Mira Alekovi, hrvatski
13. Pjesma republici u: Pionir, 1958.
14. a) Pjesma republici: djeji zbor, u: S.l.: s.n., s.a. str. 4
b) Pjesma republici: za djeji zbor uz harmoniku i gitaru, u: Radost, XI, 1968, br..3, str. 14
2. PJESMICE O CVIJEU
1. Pjesmica o maku
2. Pjesma o ciklami
3. Pjesmica o tulipanu
4. Pjesmica o ljubiici
5. djeji zbor
7. Zlata Kolari-Kiur, hrvatski
13. Pjesme objavljene pojedinano u asopisu Pionir, 1958. godine.
2. POMORCI SMO IZVIAI

4. (za zbor uz harmoniku i gitaru)
5. zbor i harmonika ili gitara
7. Slavko Bjai, hrvatski
13. Pomorci smo izviai: za zbor uz harmoniku i gitaru - S.l.: s.n., s.a. [1 list]
14. Pomorci-izviai u: Pjesme izviaa Zagreb: Savez izviaa Hrvatske, 1962. str.
2. POTOK
5. mjeoviti zbor i klavir
13. Potok u: Seljaka sloga, 24, 15. prosinca 1955.
2. POZDRAV PROLJEU
3. 1957.
4. Suita za pionirski zbor uz klavir (ili a cappella)
5. zbor i klavir
7. M. Bjai, hrvatski
42
13. Pozdrav proljeu: Suita za pionirski zbor uz klavir (ili a cappella) Zagreb: Savez
muzikih drutava NRH, 1957. 16. str.
2. PROLJETNI SCHERZINO
5. vokalni solist, zbor i klavir
7. Zvonko Milkovi, hrvatski
13. Proljetni scherzino u: enski zborovi: izabrana djela I Zagreb: Kuna tiskara
Prosvjetnog sabora Hrvatske, 1973. str. 133-154
2. PTIJA SUITA
1. Strina roda
2. Golubica i sova
3. Crni kos
3. 1954.
4. etvoroglasni djeji zbor
5. djeji zbor
7. Z. Kolari Kiur (1. i 2.), autor nepoznat (3.) hrvatski
13. Ptija suita: etvoroglasni djeji zbor S. l.: s. n., s. a. str. 7-16
17. Pridruen nepoznati notni sadraj.
2. RODOLJUBNA PJESMA
3. 1972.
4. Zora i Danica: za mjeoviti zbor uz glasovir
7. Ana Vrdoljak, hrvatski
13. Rodoljubna pjesma: Zora i Danica: za mjeoviti zbor uz klavir S. l.: s. n., 1973. 8
str.
13.3. Na zadnjoj stranici umetnut ulomak iz radio emisije o ivotu Ane Vrdoljak.
2. S MALOM JANICOM KROZ DJEJU SLIKOVNICU

3. 1954.
4. (za djeji zbor i klavir)
11.1. olovka i tinta, 10 str.
2. SCHERZO
4. za mjeoviti zbor (Po zapisima Vl. Berse)
5. mjeoviti zbor
10. Zapis Vl. Bersa. Prema popisu E.S. djelo revidirano 1957. godine.
13. Scherzo: za mjeoviti zbor (Po zapisima Vl. Berse) S. l.: s. n., s. a. 12 str.
43
2. SCHERZO SULLE VOCALI
4. per coro di voci chiare
5. mjeoviti zbor
7. autor nepoznat, vokali
13. Scherzo sulle vocali: per coro di voci chiare - Rim: Pro musica studium, 1980. - 8 str.
13.3. U ostavtini se nalaze 3 primjerka izdanja i 1 fotokopija izdanja.
17. Composizione segnalata al VI Concorso Internazionale Guido d'Arezzo per tre
composizioni polifoniche (1979) organizzato dall'Associazione della Musica Arezzo.
2. SIJAI SMIJEHA
3. 1966.
13. Sijai smijeha, u: [nepoznato izdanje] Zagreb: Udruenje kompozitora Hrvatske, 1966.
str. 16-19
2. SKROMNA KANTATA
3. 1963.
4. Za mjeoviti zbor i bariton-solo
7. Milivoj Slaviek, hrvatski
13. Skromna kantata: Za mjeoviti zbor i bariton-solo Zagreb: Savez muzikih drutava i
organizacija Hrvatske, 1964. 12 str.
2. SLAVA BOGU
3. 1950.
4. boina pastorella: za (2) sola i mjeoviti zbor uz orgulje
5. vokalni solisti, mjeoviti zbor i orgulje
10. Djelo revidirano 1995.
13. Slava bogu u: Sveta Cecilija, prilog br. 4, 1995. str. 2-8
2. SONET ZA BEDNJU
3. 1984.
5. mjeoviti zbor
7. Ivica Jembrik, hrvatski
13. Sonet za Bednju: (Ivica Jembrik): mjeoviti zbor Zagreb: Muzika naklada, s.a. 4 str.
17.2. uspomeni Franje Dugana ml. (1901.-1934.) o 50. obljetnici njegove smrti
2. STAROSLAVENSKA MISA
3. 1955. / I.
44
4. (za mjeoviti zbor uz orgulje)
5. mjeoviti zbor i orgulje
17.2. Povodom 400-godinjice posveenja Katedrale mog rodnog grada
2. STAROVAROKI NAPJEVI
1. Kad bi one rue male...
2. Miruj, miruj, srce moje!
3. Ti plavi, zoro krasna...
4. Tiha no je...
5. Sjedi Mara na kamenu studencu
6. Na te mislim...
3. 1976.
4. za sastav mukih glasova
5. muki zbor
7. vie autora, hrvatski
10. Obradio L.upanovi.
2. STOLJEA DEVET...
4. Mom rodnom gradu
5. mjeoviti zbor
7. nepoznat autor, hrvatski
11.3. U ostavtini se nalaze 2 fotokopije autografa.
2. SVEANA ODA
3. 1957. / VII. (Zagreb)
4. [Exegi Monumentum]: za mje. zbor
5. mjeoviti zbor
7. Quintus Horactius Flaccus, latinski i hrvatski
11.1. tinta, 6 str.
13. Sveana oda: za mje. zbor (a capp) na tekst Horacijeve Carmine u: Zbornik zagrebake
Klasine Gimnazije 1607-1957 Zagreb: s.n., 1957. str. 935-940
14. Sveana oda (Exegi monumentum): za mjeoviti zbor Zagreb: Tisak prosvjetnog sabora
Hrvatske Odbor za muziku kulturu, 1969. 8 str.
17. Na izdanju 13.: komponirana u povodu proslave 350-god. zagrebake Klasine
gimnazije. U ostavtini se nalaze 2 primjerka izdanja 14; jedan sadri dvojezini tekst Ode.
2. SUNCE, MISEC, ZVIZDE...

4. za muku klapu s tenorom i ensku klapu sa sopranom solo
5. Vidi toku br. 4.
10. (Po zapisu Vl. Berse iz Starigrada/Hvar)
11. olovka, 5 str.
45
2. IBENSKA MOLITVA
3. 1967.
4. za sola i mjeoviti zbor
7. nepoznat autor, hrvatski
10. djelo revidirano 1969. i 1992.
13. ibenska molitva: za sola i mjeoviti zbor - S. l.: s. n., s. a. 4 str.
14. ibenska molitva: solo i mjeoviti zbor u: Sveta Cecilija, prilog br. 4, 1993. 7 str.
2. IBENSKA PODOKNICA
3. 1965.
4. za mjeoviti zbor, tenor i bariton-solo na osnovu starih ibenskih popjevaka prema zapisu
Vladoja Berse
5. Vidi toku br. 4.
10. Vidi verziju za sastav mukih glasova iz 1971. godine.
13. ibenska podoknica: za mjeoviti zbor, tenor i bariton-solo na osnovu starih ibenskih
popjevaka prema zapisu Vladoja Berse - Zagreb: Savez muzikih drutava i organizacija
Hrvatske, 1966. - 16 str.
2. IBENSKA PODOKNICA
1. Dobra veer uzorita...
2. Na prozore tvoje gledan...
3. Marice moja...
4. Laku no...
3. 1971.
4. (stare ibenske pisme): verzija za sastav mukih glasova
5. muki zbor
10. Po zapisu Vladoja Berse. Vidi verziju za mjeoviti zbor, tenor i bariton-solo iz 1965.
godine.
13. ibenska podoknica: (stare ibenske pisme): verzija za sastav mukih glasova - S.l.: s.n.,
s.a. - 4 str.
13.3. U ostavtini se nalazi 1 fotokopija izdanja.
2. UME, UME...
3. 1963.
4. za troglasni djeji (enski) zbor, rec. glas i 3 sola; prema meimurskoj narodnoj melodiji iz
NOB-e
5. vokalni solist, djeji zbor i recitator
10. Prema zapisu Vinka ganeca. Varijanta s klavirskom pratnjom s naslovom Madrigal
slobodi iz 1966. godine.
11.1. Fotografija autografa, uvezano, 7 str.
46
13. ume, ume...: za troglasni djeji (enski) zbor, rec. glas i 3 sola: prema meimurskoj
narodnoj melodiji iz NOB-e - S.l.: s.n., s.a. - 6 str.
14. a) ume, ume - S.l.: s.n., s.a. - [4 str.]
b) Madrigal slobodi: za troglasni [omladinski] zbor, recitatora, tri sola i klavir: prema
meimurskoj narodnoj melodiji iz NOB-e ume, ume... S.l.: s.n., s.a. str. 72-
88
2. TAM PRI NAOJ STAROJ MURI

3. 1994.
4. a) za sastav mukih glasova (a cappella)
5. a) muki zbor
b) za mjeoviti zbor i klavir ili bas (ili bisernicu, violinu i cimbal)
7. Florijan Andraec (?), hrvatski
10. Djelo je obrada narodne pjesme.
13. a) Tam pri naoj staroj muri u: Wassermusik: Musikalische Kultur entlang der Mur:
Ausgewhlte Beitrge aus den Einsendungen zum gleichnamigen Wettbewerb 1994 Graz:
Dizesankommision fr Weltkirche mit Untersttzung des Steirischen Volksliedwerkes, 1995.
53. str.
b) Tam pri naoj staroj muri u: Wassermusik: Musikalische Kultur entlang der Mur:
Ausgewhlte Beitrge aus den Einsendungen zum gleichnamigen Wettbewerb 1994 Graz:
Dizesankommision fr Weltkirche mit Untersttzung des Steirischen Volksliedwerkes, 1995.
str. 54-59
17. a) Preuzeto iz zbirke: Franjo Boi (i Miroslav Vuk) Florijan Andraec / Hrvatske
popjevke iz Meimurja / s notama, sine loco, 1981, 15.
b) Preuzeto iz zbirke: Franjo Boi (i Miroslav Vuk) Florijan Andraec / Hrvatske
popjevke iz Meimurja / s notama, sine loco, 1981, 16.
U izdanju umetnuta dokumentacija.
2. TKO PJEVA...(1)
3. 1976. / I.
4. (geslo Kola)
5. mjeoviti zbor
2. TKO PJEVA...(2)
3. 1976. / I.
4. (geslo Kola)
5. mjeoviti zbor
10. Prema jednom starom ibenskom napjevu
TRI AFORIZMA DUBROVAKE RENESANSE vidi TRI MADRIGALA
2. TRI HRVATSKE NARODNE
47
1. Hrvatsko zagorje
2. Hranila je majka
3. Hodi, Maro
4. za mjeoviti zbor
5. mjeoviti zbor
10. Zapisao Vinko ganec.
11.1. fotokopija autografa, [4 str.]
17. U ostavtini se nalazi 8 fotokopija autografa.
2. TRI MADRIGALA
4. iz dubrovake renesanse
5. mjeoviti zbor
7. Mavro Vetranovi-avii, Dinko Ranjina, Ivan Buni-Vuievi, hrvatski
10. Varijanta s naslovom Tri aforizma dubrovake renesanse iz 1957. godine.
13. Tri madrigala: iz dubrovake renesanse - Zagreb: s.n., 1956. - 8 str.
14. Tri aforizma dubrovake renesanse - Zagreb: Savez muzikih drutava Hrvatske, 1957. -
15 str.
17.2. prijatelju Josipu Zavrkom
2. TRI PRPONE ALE ZA PIONIRE MALE

1. ak i jutro
2. Tko e prije
3. Braco na moru
3. 1963.
4. suita za djeji zbor i alt-solo
5. vokalni solist i djeji zbor
13. Tri prpone ale za pionire male: suita za djeji zbor i alt-solo Zagreb: Savez muzikih
drutava i organizacija SR Hrvatske, 1964. 8 str.
17. Varijanta pjesme ak i jutro objavljena je i zasebno (vidi AK I JUTRO).
2. TRI ZBORA ZA NAE NAJMLAE

1. Neprilika malog mia
2. Puiu, muiu
3. Mala eta marira
3. 1957.
4. dvoglasno, jednoglasno (ili solo) uz klavir
5. zbor ili vokalni solist i klavir
7. Zlata Kolari-Kiur, hrvatski
13. Tri zbora za nae najmlae: dvoglasno, jednoglasno (ili solo) uz klavir Zagreb: Savez
muzikih drutava Hrvatske, 1967. 8 str.
2. TRI ZBORA ZA NAE NAJMLAE
48
1. Pjesma malih pelica
2. Potok
3. Mrav
4. (uz klavirsku pratnju)
7. Mladen Bjai (1.), Nikola Milievi (2. i 3.), hrvatski
13. Tri zbora za nae najmlae: (uz klavirsku pratnju) u: Pionir, 1952. str. 15-16
2. U SLAVU REPUBLIKE
3. 1963.
4. za zbor uz klavir-orkestar
5. zbor, klavir ili orkestar
13. U slavu republike: (za zbor uz klavir - orkestar) - S.l.: s.n., s.a. [2 str.]
17. U ostavtini se nalazi 9 primjeraka izdanja.
2. USPAVANKA U UMI
5. vokalni solist i zbor
13. Uspavanka u umi S. l.: Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, s. a. 6 str.
17. Djelo nagraeno I. nagradom. Jedno od izdanja sadri popratni dokument.
2. ZEMLICA NAA
3. 1975.
4. mjeoviti zbor
5. mjeoviti zbor
7. Nikola Pavi, hrvatski
13. Zemlica naa S.l.: s.n., s.a. 4 str.
17. U ostavtini se nalaze 3 primjerka izdanja i jedna fotokopija.
2. ZNAMEN ISTOKA
4. za mjeoviti zbor
5. mjeoviti zbor
7. Antun R. Bogli, hrvatski
13. Znamen istoka: za mjeoviti zbor Zagreb: Udruenje kompozitora Hrvatske, 1968. 11
str.
2. ZVUCI IZ GRADIA
3. 1975.
4. za mjeoviti zbor
5. mjeoviti zbor
49
10. Prema zapisima: Fr. Ks. Kuhaa, M. Meria, J. Vukovia
12. Prijepis autografa, tinta, 12 str.
12.3. U ostavtini se nalazi 4 primjerka prijepisa.
2. ZVIDI VJETRE
4. mjeoviti zbor
5. mjeoviti zbor
7. Kosta Abraevi, hrvatski
13. Zvidi, vjetre! Zagreb: Savez muzikih drutava Hrvatske, 1957. 10 str.
13.3. U ostavtini se nalazi 1 fotokopija izdanja br. 13.
14. Zvidi, vjetre! u: Mjeoviti zborovi: izabrana djela I Zagreb: Kuna tiskara Prosvjetnog
sabora Hrvatske, 1971. str. 94-109
2. ABE I KOMARCI
3. 1956.
4. (scherzo za solo i 3-gl. djeji ili enski zbor)
5. vokalni solist i djeji ili enski zbor
7. Toni Bogumil, hrvatski
13. abe i komarci S.l.: s.n., s.a. 4 str.
14. abe i komarci u: Djeji zborovi: izabrana djela IV Zagreb: Kuna tiskara Prosvjetnog
sabora Hrvatske, 1973. str. 69-75
17. U ostavtini se nalaze 2 primjerka izdanja br. 13.
2. I. DALMATINSKA SUITA
3. 1953.
4. (Pjesme iz ibenika)
10. Po zapisima Vl. Berse
13. I. dalmatinska suita: Pjesme iz ibenika Zagreb: Ratimir Previ: Prijepis i umnoavanje
nota, s. a. 8 str.
III. VOKALNO-ORKESTRALNA DJELA
2.1941.
3. [1981.]
4. Stavak za sopran solo, itaa i mjeoviti zbor uz orkestar na tekst povijesnog dokumenta i
partizanske himne Po umama i gorama...
5. vokalni solist, ita, mjeoviti zbor i simfonijski orkestar
10. Podatak o godini nastanka djela preuzet iz pisma L.upanovia priloenog u partituri.
11.1. 2 fotokopije autografa, 48 str.
50
11.3. Na dva zasebna lista priloen tekst.
17. Djelo prijavljeno za XXIV. Tribinu muzikog stvaralatva Jugoslavije 1987. Drutva
skladatelja Hrvatske. Prema pismu autor posjeduje prepisani kompletni materijal za izvedbu.
2. 1944: DRVAR
4. Liani idu u pomo Drvaru
5. vokalni solist, muki zbor, viola i simfonijski orkestar
10. Vidi DRVARSKA BALADA.
11.3. tinta, 21 list; paginacija od str. 97 do 138.
2. DRVARSKA BALADA
3. 1978.
4. mikrokantata za bariton, muki zbor, violu i tamburaki orkestar uz timpane prema
stihovima narodne poezije (Liani idu u pomo Drvaru)
5. Vidi toku br. 4.
10. Vidi 1944: DRVAR.
11.3. fotokopija partiture, 46 str.
17. Zlatna plaketa za borbeno-revolucionarnu skladbu na IX. festivalu tamburake glazbe
Jugoslavije OSIJEK 8.12. 1978.
2. EX ARDUIS PERPETUUM NOMEN

4. Kantata za sole, zborove, itaa i orkestar na tekstove iz nar. pjesnitva i pov. dokumenata
5. vokalni solisti, ita, djeji i mjeoviti zbor i orkestar
11.1. a) djelomino sauvan autograf, 35 listova
2. POEMA O SLAVNIM DANIMA

3. 1961. / III.-VI.
4. kantata za djeji zbor, sola i orkestar
5. djeji zbor, solisti, orkestar
11.1. a) olovka i tinta, 59 str.
b) klavirski izvadak, olovka i tinta, 20 str.
11.3. U ostavtini se nalazi 1 fotokopija klavirskoga izvatka.
13. dionica zbora, hektografija, S.l.: s.n., s.a. 8 str.
17.2. djejem zboru RTV Zagreb
2. PORUKE NEUSTRAIVIH SLOBODI

3.1959.
4. kantata za sole (sopran, tenor, bariton), djeji zbor i mjeoviti zbor te komentatora uz
komorni orkestar
51
5. Vidi toku br. 4.
10. Tekstovi odabrani iz Pisama osuenih na smrt. Komentar napisao Stjepan Jakevac.
11.1. a) olovka i tinta, 51 str.
b) klavirski izvadak, olovka i tinta, 30 str.
13. Poruke neustraivih slobodi: kantata za sole (sopran, tenor, bariton) djeji i mje. zbor te
komentatora uz komorni orkestar - S.l.: s.n., s.a. 40 str.
17. Kompozicija otkupljena na konkursu Kult.-prosvj. vijea Jugoslavije (Beograd) u
prosincu 1959. u povodu proslave 40-god. SKJ
2. PRIA O CIGANIMA
3. 1956./ 22.XII. (Zagreb)
4. (kantata) u pet dijelova za sole, recitatora, mjeoviti zbor uz orkestar
5. solisti, recitator, mjeoviti zbor i orkestar
7. Vlatko Pavleti, hrvatski
b) tinta, 137 str.
c) klavirski izvadak, olovka i tinta, 83 str.
13. Pria o ciganima: u pet dijelova za sole, recitatora, mje. zbor i ork. - Zagreb: Muziki
arhiv Radio Zagreba, s.a. - 56 str.
17. Na partituri a): Prvootkupljena kompozicija na konkursu Vijea kulturno-prosvjetnih
drutava Beograd u veljai 1957.
2. SLAVENSKA LIPA
3. 1950. (Zagreb)
4. kantata za mjeoviti zbor, sola i gudaki orkestar
5. vokalni solist, mjeoviti zbor i gudaki orkestar
7. S.S. Kranjevi, hrvatski
17. Praizvedba 7. 5. 1950. u okviru Stud. kajkavskog festivala. Orkestar i zbor Radio-
Zagreba. Solisti: Liga Doroghi i Matija Kuftinec. Dirigent: Slavko Zlati
2. SLAVLJE MLADOSTI
4. za 1-gl. ili 2-gl. djeji zbor uz orkestar harmonika
5. djeji zbor i harmonikaki orkestar
7. S. Jakevac, hrvatski
13. Slavlje mladosti: za 1-gl. ili 2-gl. djeji zbor uz orkestar harmonika u: Harmonikaki
orkestri Zagreb: Prosvjetni sabor Hrvatske Odbor za muziku kulturu, 1969. 4 str.
2. ZEMLJA SE POTRESE
3. 1952. / II. (Zagreb)
4. offertorium za uskrsnu misu (enski zbor, baritoni, gudaki orkestar, harmonium)
5. Vidi toku br. 4.
7.autor nepoznat, hrvatski
52
IV. DJELA ZA INSTRUMENT-SOLO
2. ALBUM MALIH KOMPOZICIJA

3. 1960. / 4. I. (Zagreb)
4. (Male forme za mlade ruke) ( za klavir-solo)
5. klavir
11.1 tinta, 21 str.
11.3. U ostavtini se nalazi 1 primjerak prijepisa autografa, 29. str.
17.2. Mojoj Janici za deveti roendan uz najljepe elje, tata Lovro
2. MALE FORME ZA MALE RUKE

3. 1960.
5. klavir
10. Revidirala Stella olakovi.
13. Male forme za male ruke: (Album za mlade): klavir solo - Zagreb: Muzika
naklada, s.a. [1. izdanje, 1962?] - 30 str.
13.3. U ostavtini se nalaze 2 primjerka 1. izdanja
14. a) Male forme za male ruke: (Album za mlade): klavir solo - Zagreb: Muzika
naklada, 1972. - 30 str.
b) Male forme za male ruke = Little forms for little hands: klavir solo - Zagreb:
Drutvo skladatelja Hrvatske, 1983. -31 str.
14.3. U ostavtini se nalaze 3 primjerka izdanja iz 1983. godine.
17.2. Mojoj Janici za deveti roendan.
2. MALI DIVERTIMENTO
3. 1960
4. za klavir
5. klavir
11. tinta, 8 str.
17.2. Mojoj Janici za deseti roendan uz najljepe elje, tata Lovro
2. MEDITACIJE NAD CITHAROM OCTOCHORDOM

3. 1974. / XI.
4. za orgulje
5. orgulje
11.1. tinta, [23 str.]
11.3. Obrati pozornost na paginaciju.
2. MIKROSUITA
53
4. na temu o interpunkcijama
5. klavir solo
13. Mikrosuita: na temu o interpunkcijama: klavir solo - Zagreb: Udruenje kompozitora
Hrvatske, 1967. - [3 arka]
2. MIKROSUITA NA TEMU O INTERPUNKCIJAMA

3. 1965.
4. za klavir
5. klavir
11.1. a) tinta, [4 arka]
b) tinta, [2 arka]
11.3. U autografu b) umetnut list s komentarom autora o djelu.
13. Mikrosuita: na temu o interpunkcijama: klavir solo Zagreb: Udruenje kompozitora
Hrvatske, 1967. [3 arka]
2. MIROZOV
3. 1995.
4. a) za orgulje
b) Pro pace: pour l' orgue / fr Orgel (u fotokopiji autografa)
5. orgulje
10. Instrumentalna verzija ranijega skladateljeva djela za (sola i) mjeoviti zbor Pro pace.
11.1. a) olovka, 11. str.
13. Mirozov za orgulje u: Skladbe za orgulje u povodu 140. obljetnice kolaudacije orgulja
zagrebake prvostolnice Zagreb: Prvostolni kaptol zagrebaki, 1997. str. 49-54
2. MOJ RADNI DAN

3. 1959. / 4. I. (Zagreb)
4. (male skladbe za male ruke) za klavir
5. klavir
11. tinta, 15. str.
17.2. Mojoj Janici s najljepim eljama za osmi roendan a kao poticaj, da im prije
uzmogne svirati ove male skladbice, tata Lovro
2. OD JUTRA DO SUTRA
3. 1958.-1963. / 2. V.
4. a) (Radni dan malog pijaniste), suita za klavir-solo
b) (Radni dan malog osnovca), suita za komorni orkestar namijenjena djeci
5. a) klavir
b) komorni orkestar
10. Djelo je preraeno za komorni orkestar 1963. godine.
11.1. a) i)tinta, 10 str.
ii) tinta, 14 str.
b) olovka, 32 str.
54
17.2. a) i) Mojoj Janici za osmi roendan!
2. POLIFONE MEDITACIJE
3. 1957.
4. za klavir
5. klavir
10. Djelo revidirano 1-8. X. 1964. godine.
11.1. a) tinta, 14 str.
b) tinta, 10 str.
PRO PACE vidi MIROZOV
2. STUDIJA U BOJAMA
4. za orgulje
5. orgulje
13. Studija u bojama: za orgulje - Zagreb: Udruenje kompozitora Hrvatske, [1969. prema
popisu E.S.] [1 arak]
13.3. U ostavtini se nalazi 5 primjeraka.
17.2. prijatelju i kolegi andjelku klobuaru posveeno
2. SUITA ZA KLAVIR
3. 1951.
5. klavir
13. Suita za klavir - S.l.: s.n., 1951. - 15 str.
13.3. U ostavtini se nalaze 3 primjerka izdanja od kojih jedan sadri korekture autora. Prema
popisu E.S. djelo izdano u vlastitoj nakladi.
17.2. Liviu Mirkoviu, prijatelju i kolegi, prvom izvoau.
V. KOMORNA DJELA
2. ALLEGRO BALKANICO
3. 1962.
4. za violinu i klavir = pour violon avec piano
5. violina i klavir
b) tinta, 20 str.
11.2. violina, tinta, 12 str.
2. BALKANSKA SONATINA
3. 1957.
55
4. za violinu i klavir
5. violina i klavir
11.1 tinta, 19 str.
2. BALKANSKI PLES BR. 1

3. 1956.
4. (violina i klavir)
5. violina i klavir
10. Violinsku dionicu revidirao Josip Klima. Vidi istoimenu verziju za veliki orkestar.
13. a) Balkanski ples br. 1 = Dance Balcanique no. 1: (violina i klavir) - Zagreb: Izdanje
udruenja kompozitora Hrvatske, s. a. 15 str.
13.3. U izdanje umetnuta i violinska dionica, 4 str. U ostavtini se nalaze 2 primjerka izdanja
te 3 primjerka violinskih dionica.
17. U popisu E.S. nije navedeno da je djelo izdano.
2. CONCERTINO ABBREVIATO IN MODO HISTRICO

3. [1993. i 1996. prema popisu E.S.]
4. za violinu uz pratnju
5. violina, flauta, oboa, klarinet i fagot
10. Vidi IN MODO HISTRICO
11.1 olovka, 47 str.
2. ASKANJA = CAUSERIES
3. 1960.
4. za flautu, gudae i timpane = pour flte, cordes et tympans
5. flauta, gudai i timpani
11.1. a) tinta, 19 str., umetnuta 2 lista teksta
b) tinta, 18 str.
11.2. a) flauta, tinta, [10 str.]
b) flauta solo, tinta, 10 str.
c) violina I, tinta, 5 str.
d) violina II, tinta, 5 str.
e) viola, tinta, 5 str.
f) violonelo, tinta, 6 str.
g) kontrabas, tinta, 4 str.
h) timpani, tinta, 4 str.
11.3. U ostavtini se nalaze 3 primjerka dionica violine I, 2 primjerka dionice violine II i
jedna fotokopija dionice viole, te 2 lista nepoznatog sadraja.
13. askanja = causeries = soserie: partitura Zagreb: Udruenje kompozitora Hrvatske,
1963. 24 str.
2. DALMATINSKA IDILA
5. tamburaki sastav
56
13. Dalmatinska idila u: Glazbeni prilog Tamburake glazbe br. 2 S. l.: s. n., 1957. 4 str.
2. IN MODO HISTORICO
3. 1975.
4. concertino abbreviato za violinu uz glasovir/drvene duhae: Verzija uz glasovir
5. violina i klavir (drveni puhai)
10. Djelo revidirano 1992. godine. Vidi verziju CONCERTINO ABBREVIATO IN MODO
HISTRICO.
11. 1. olovka, 13 str.
11. 2. violina, olovka, 7 str.
LIRSKE MINIJATURE vidi LIRSKE MINIJATURE u popisu I. SOLO POPIJEVKE
2. MALI DIVERTIMENTO
5. tamburaki sastav
13. Mali divertimento u: Glazbeni prilog Tamburake glazbe, br. 4, 1957/58. 4. str.
2. MUZIKA ZA RADIO-DRAMU T. WILLIAMSA NEOBINA ROMANSA

3. 1957.
5. vokalni solist, dva klavira, flauta i gitara
7. T. Williams, hrvatski
OD JUTRA DO SUTRA vidi OD JUTRA DO SUTRA u IV. DJELA ZA INSTRUMENT

SOLO
2. PRVI GUDAKI KVARTET = I QUATOUR CORDES

3. 1952.-1956.
4. (Autobiografski) [podatak preuzet iz partiture]
5. gudaki kvartet
11.2. a) violina I., tinta, 10 str.
b) violina II., tinta, 13 str.
c) viola, tinta, 11 str.
d) violonelo, tinta, 11 str.
17. Na prvoj stranici partiture ulomak iz pjesme Nikole Milievia: Prolog pjesmi o nama.
2. SONATA ZA VIOLINU I GLASOVIR

3. 1956. / VIII.
4. Romantina
5. violina i klavir
10. Djelo revidirano 1976. i 1986. godine.
57
11.1. a) tinta, 44 str.
b) olovka, [42 str.]
11. 2. violina, tinta, 22 str.
11.3. Partitura b) paginirana do 18. str. U ostavtini se nalaze 2 fotokopije partiture i 2
fotokopije dionice violine; sve etiri u spiralnome uvezu.
2. STAVAK
3. 1966. / 28. 7. - 12. 8. (Zagreb)
4. za dva klavira
5. dva klavira
b) tinta, 8 str.
11.2. a) klavir I, tinta, 12 str.
b) klavir II, tinta, 12 str.
2. SUITA
1. Praeludium
2. Sarabande
3. Gigue
3. 1952.
4. za violinu i klavir
5. violina, klavir
10. Violinsku dionicu revidirao Edo Peari. Prerada za violoncello i klavir 1995.,
dionicu cella revidirao Valter Depalj.
11.1. a) tinta, 13 str.
b) fotokopija i olovka, 22 stranice, rev. V. Depalj
13. Suita: za violinu i klavir - S.l.: s.n., 1952. - 16 str.+ 4 str.
13.3. U ostavtini se nalaze 5 (+1 pimjerak bez prve dvije stanice) primjeraka izdanja i 9
primjerka violinske dionice. Prema popisu E.S. djelo je izdano u vlastitoj nakladi.
17. Nagraena i izvedena u Bilthovenu-Holandija, u okviru V. Muzikog festivala udruenja
Stichtung Gaudeamus 27.VIII. 1953.. Predloak za tisak 35 stranica.
2. VARIJACIJE ZA VIOLU I KLAVIR

3. 1951.
4. Deset varijacija za violu i klavir
5. viola i klavir
17. Na autografu naznaen datum prve izvedbe djela s imenima izvoaa.
VI. ORKESTRALNA DJELA
58
2. BALKANSKI PLES BR. 1
3. 1954.
4. za veliki orkestar
5. simfonijski orkestar
10. Vidi istoimenu verziju za violinu i klavir.
13. Balkanski ples br. 1: za orkestar: partitura Zagreb: Drutvo hrvatskih skladatelja, 1973.
28 str.
2. DVA FOLKLORNA DIZAJNA

4. za harmonikaki orkestar (i udaraljke ad libitum)
5. harmonikaki orkestar i udaraljke
13. Dva folklorna dizajna u: Harmonikaki orkestri: izabrana djela II Zagreb: Kuna tiskara
2. KONCERTNI PLES BR. 1

4. a) za tamburaki orkestar
b) za harmonikaki orkestar i timpane ad libitum
5. a) tamburaki orkestar
b) harmonikaki orkestar i timpani
10. Djelo preraeno za harmonikaki orkestar i timpane ad lib.
11.1. a) tinta, 20 str.
13. Koncertni ples br. 1: za harmonikaki orkestar i timpane ad libitum Zagreb: Prosvjetni
sabor Hrvatske Odbor za muziku kulturu, 1970., 24 str.
2. MALI KONCERTNI PLES

3. 1971.
4. za harmonikaki orkestar (i udaraljke ad lib.)
5. harmonikaki orkestar i udaraljke
13. Mali koncertni ples u: Harmonikaki orkestri Zagreb: Prosvjetni sabor Hrvatske Odbor
za muziki kulturu, 1971. 12. str.
14. Mali koncertni ples u: Harmonikaki orkestri: izabrana djela I Zagreb: Kuna tiskara
17. U ostavtini senalazi 9 primjeraka izdanja br. 13.
2. MUZIKA ZA KOMEDIJU NEPOZNATOG AUTORA LJUBOVNICI

3. 1958. / XI.
5. orkestar i klavir
2. SIMFONIETTA
3. 1954.
59
5. orkestar
17. (Praizvedba: Zgb... 11. 1955. ZF, dir. S. Hubad!).
VII. GLAZBENO-SCENSKA DJELA
2. INDIJANSKI DJEAK I NJEGOV PONY

4. djeji balet
5. djeji zbor i orkestar
13. Indijanski djeak i njegov pony: djeji balet = The Indian boy and his pony: Ballet for
children Zagreb: Drutvo hrvatskih skladatelja, 1973. 18 str.
13.3. U ostavtini e nalazi 7 primjeraka izdanja.
2. PISAVA
3. 21.XI.1957. 3.IV.1959.
4. a) muziko scenska igra u dva ina prema djelu Slavka Kolara Svoga tela gospodar (klav.
izv. a i b)
b) glazbena drama u 2 ina prema scenskom djelu Slavka Kolara Svoga tela gospodar
(klavirski izvadak c)
c) melodrama u dvije slike sa zborskim meustavkom. Prema djelu Slavka Kolara Svoga
tela gospodar (partitura)
5. vokalni solisti, mjeoviti zbor i orkestar
7. Vinja Lasta, Mladen Vuji, Lovro upanovi, talijanski i hrvatski
11.1. a) olovka i tinta, 1. in: uvezano osim prvoga prizora prvog ina, 183 str.; 2. in:
raspadnuti uvez, str. 190-315; dodana 3 arka nepotpune partiture
b) tinta, nepotpuna partitura 9 str.; umetnuto 8 listova nepoznatoga sadraja
c) klavirski izvadak: i) i ii) tinta, 148 str.
iii) drukiji podnaslov, 148 str.; ulijepljen list ispred
naslovnice, umetnuta 3 nepaginirana i 3 paginirana lista sa
sadrajima o komornoj operi.
17. Prijevod na talijanski L.upanovi. Tri komorne izvedbe 29.IX., 18.IX. i 19.12. 1958. u
okviru Opere u sobi (navedeno u klavirskom izvatku iii).
VIII. NEDOVRENA DJELA/SKICE
60
2. MATERIJALI ZA NEPOZNATU SKLADBU
5. violina solo, 2 violine, viola, violonelo, kontrabas, embalo
11.2. kola, fotokopije i olovka, [36 listova]
2. Skica
5. violonelo i klavir
11. olovka, [5 listova]
2. Skica
11. olovka, [9 listova]
61
3.2. Opis rada na odlikovanjima Lovre upanovia iz njegove ostavtine
Lovro je upanovi za ivota bio iznimno mnogo nagraivan, u to smo se imali
prilike uvjeriti upravo radei na dijelu njegove ostavtine koji ukljuuje priznanja, nagrade,
odlikovanja, plakete, itd.
Meu najvanijim nagradama i priznanjima Lovri upanoviu za muzikoloko-
skladateljsko-pedagoki rad izvori navode sljedee: 1969. je godine za znanstvenu
monografiju o ivotu i djelu Vatroslava Lisinskoga primio Nagradu grada Zagreba; od
Drutva hrvatskih skladatelja primio je nagradu Vatroslav Lisinski 1970. i 1973. godine;
nagradu Ivo Tijardovi DMSR Hrvatske Croatia Concert primio je 1977. godine; nagrade za
muzikoloki rad Ivan Lukai upanovi je primio 1985., 1994., 1995. i 1997. godine, dok
je godine 1999. primio Nagradu grada ibenika za ivotno djelo.7
Prije konzultiranja same grae imali smo priliku upoznati Borisa Pristera, muzejskoga
savjetnika i voditelja Zbirke odlikovanja, medalja, plaketa i znaaka pri Hrvatskome
povijesnom muzeju, a koji nas je uputio u naine sastavljanja popis priznanja, poput,
primjerice, plaket, medalj i sl. Tako je sljedei popis rezultat naih konzultacija s
gospodinom Pristerom i s primjerom njegovih vlastitih popis, a dio kojih nam je velikoduno
ustupio.
Popis koji je priloen ovome radu prvi je put sastavljan, a arhivska graa koju isti
sadri po prvi je put arhivski tretirana. Osim navoenja sastavnic i njihova opisa, popis
sadri i dimenzije predmet, do kojih smo doli paljivim i minucioznim mjerenjem
odgovarajuim instrumentima (Vidi slikovni prilog, slika 3).
7
***, 2002.: 355.
62
5.2.1. Popis odlikovanj Lovre upanovia iz njegove ostavtine
U ostavtini se nalazi 56 jedinica odlikovanj razliitih vrst.
Odlikovanja Lovre upanovia obuhvaena ovim popisom podijeljena su prema
vrstama kako slijedi:
I. PLAKETE
II. ODLIKOVANJA
III. MEDALJE
IV. NAGRADE
V. PRIZNANJA
Popis rabi model dokumentacijske kartice nastale u konzultacijama s Borisom
Pristerom, muzejskim savjetnikom pri Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu.
Naziv
Godina nastanka
Autor
Materijal, tehnika izrade, dimenzije (v x )
Opis
Napomene
I. PLAKETE
1. Plaketa Festivala Zagreb

1962.
Srebro, lijevanje, 5,5 cm x 8 cm.
Plaketa je u obliku horizontalno poloenoga pravokutnika.
Avers: veduta grada Zagreba.
Revers: VIII FESTIVAL > ZAGREB 62 < 10 13. I. 1962.
Plaketa se nalazi u plavoj konatoj kutiji s poklopcem.
2. 50 godina Pedagoke akademije Zagreb Lovro upanovi

1969.
eljezo, kovanje, 6,8 cm x 8,5 cm.
Pravokutnik zaobljenih uglova postavljen je na pravokutno postolje s imenom: Lovro
upanovi.
Avers: 50 godina Pedagoke akademije Zagreb; u sreditu je smjeten grb grada Zagreba,
kojega s desne strane pridrava lav, dok su s lijeve strane ugrebane etiri linije.
63
Revers: u sreditu: VP PA 1919 1969 ukraeno florealnim motivima.
Plaketa je smjetena u kutiju s poklopcem, izvana obloenu jutenim platnom.
3. Plaketa Hvarskoga kazalita

1972.
VK
Glina, peeno, pr. 10,3 cm.
Plaketa je oblikovana poput medalje.
Avers: u sreditu je izveden motiv unutranjosti kazaline dvorane; du ruba krunice se
protee: HVARSKO KAZALITE 1612 1972.
Revers: VK 1972.
4. Plaketa Varadinskih baroknih veeri

1973.
Metal, lijevanje, 11,5 cm x 8 cm.
Avers: pravokutno postavljeni pravokutnik na ijoj je prednjoj strani u sreditu izveden
simbol festivala orgulje. Oko njih su gusto izraeni biljni motivi, dok uz rubove stoji:
VARADINSKE BAROKNE VEERI 23. 30.IX '73.
5. Plaketa Varadinskih baroknih veeri

1980.
eljezo, lijevanje, 11 cm x 7,7 cm.
Avers: pravokutno postavljeni pravokutnik na ijoj je prednjoj strani u sreditu izveden
simbol festivala orgulje. Oko njih su gusto izraeni biljni motivi, dok uz rubove stoji:
VARADINSKE BAROKNE VEERI 26.IX 5.X '80.
Revers: glatka povrina, u donjoj polovici stoji: X JUBILARNE.
Plaketa je dodijeljena za doprinos razvoju Varadinskih baroknih veeri.
6. Plaketa Glazbenih sveanosti Hrvatske mladei

1997.
Bronca, lijevanje, 8,3 cm x 8 cm.
Plaketa se sastoji od dva dijela; na polukruno oblikovanoj jedinici je stilizirani motiv
dravnoga grba, izmeu kojih su ptice i ljudske figure; iznad stoji: GLAZBENE
SVEANOSTI HRVATSKE MLADEI VARADIN. Na ploici ispod: 1957 1997.
Plaketi je priloen i listi na uglovima pridran trobojnim trakicama, na kojemu stoji:
Jubilarna plaketa akademiku Lovri upanoviu za posebni doprinos Glazbenim
sveanostima hrvatske mladei u povodu jubilarne etrdesetgodinjice odravanja. U
Varadinu, 9. svibnja 1997.; uz pripadajue signature.
Plaketa se nalazi u crnoj konatoj kutiji s poklopcem.
64
7. Plaketa s likom sv. Jurja
Kamen, klesanje, 21 cm x 16 cm
Na plavu platnenu podlogu privrena je bijela elipsoidna kamena ploa. U sreditu ploe
isklesan je motiv sv. Jurja s krilima i pripadajuim atributima u trenutku ubijanja zmaja
(simbol grada ibenika). Ploa ima naglaen rub.
Plaketa je smjetena u plavu konatu kutiju s poklopcem.
8. Plaketa Vatroslava Lisinskog

? ZJ
Bronca, lijevanje, 7,8 cm x 7,8 cm.
Kvadrat zaobljenih stranica postavljen na malo, stilizirano postolje.
Avers: u izdubljenome elipsastom polju, u sreditu plakete nalazi se poprsje Vatroslava
Lisinskog, ispod kojega se nalazi i njegova signatura. Uz samo poprsje su slijeva i zdesna
ugravirana po dva slova, vjerojatno znak autorstva. Uz desni rub plakete stoji: ZAGREB 8
VII 1819.
Revers: uz lijevi rub plakete stoji: O 150 GOD ROENJA. U sreditu je stilizirani notni
stalak na kojemu su note, dok se oko njega protee natpis: ZAETNIK NOVIJE HRV JUG
GLAZBE.
9. Plaketa Gradskoga narodnog sveta Ruse

Metal, lijevanje.
Plaketa je oblikovana u obliku ratnoga tita.
Avers: u sreditu je enska figura odjevena poput grke boice, iza nje je prikaz mosta iznad
Dunava. Pri samome vrhu stoji natpis: RUSE.
Plaketa je smjetena u crvenu konatu kutiju s poklopcem. Plaketi je priloena i povelja.
10. Plaketa Adriagradnja

Bronca, lijevanje, 13,3 cm x 24 cm.
Plaketa je izvedena kao fasada monumentalne profane graevine na kojoj stoji:
ADRIAGRADNJA.
Ispod se nalazi horizontalno polegnut lovorov vijenac, ispod kojega se protee natpis na
grkome jeziku.
Plaketa se nalazi u crvenoj papirnatoj kutiji s poklopcem.
11. Plaketa
Bronca, lijevanje, pr. 8,4 cm.
Plaketa je oblikovana poput medalje.
Avers: u sredite krunice je umetnutno notno crtovlje sa stiliziranim notnim zapisom. Du
ruba krunice protee se dvostruki vijenac bilja i cvijea.
Plaketa se nalazi u kutiji s poklopcem, izvana obloenoj jutenim platnom.
65
II. ODLIKOVANJA
1. Odlikovanje Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulia

1995.
Papir, tisak.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: REPUBLIKA HRVATSKA. Odlukom predsjednika
Republike dr. Franje Tumana na temelju lanka 98. Ustava Republike Hrvatske odlikovan je
dr. LOVRO UPANOVI REDOM DANICE HRVATSKE S LIKOM MARKA
MARULIA. U Zagrebu, 14. rujna, 1995. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuman; uz pripadajuu signaturu.
Tekst se nalazi na plavoj podlozi, a okruuju ga viebojni florealni motivi unutar kojih je
smjeten vodeni ig Republike Hrvatske.
Odlikovanje je na uglovim pridrano trobojnim (crveno-bijelo-plavim) trakicama, te je
umetnuto u plave, koom obloene korice s grbom Republike Hrvatske.
U ostavtini se nalazi i kutija s trima pripadajuim ordenima. Najvei bed izveden je od
srebra i zvjezdastoga je oblika, a u sredini je manja medalja od pozlate s likom Marka
Marulia u sreditu.Na reversu se nalazi natpis REPUBLIKA HRVATSKA, oko kojega se
protee stilizirani pleter. Drugi orden je umanjena verzija velikoga beda, te visi na trobojnoj
(crveno-bijelo-plavoj) trakici. Trei orden oblikovan je kao manja povijena medalja (u
sreditu lik Marka Marulia) cijelom povrinom spojena na trobojnu trakicu.
Ordeni se nalaze u plavoj konatoj kutiji na kojoj je dravni grb uz natpis: REPUBLIKA
HRVATSKA.
2. Odlikovanje Redom Danice Hrvatske s likom Antuna Radia

1997.
Papir, tisak.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: ODLUKOM PREDSJEDNIKA REPUBLIKE dr.
Franje Tumana na temelju lanka 98. Ustava Republike Hrvatske odlikovan je Lovro (Josip)
upanovi REDOM DANICE HRVATSKE S LIKOM ANTUNA RADIA. U Zagrebu, 27.
svibnja 1997. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman; uz pripadajuu signaturu.
Tekst se nalazi na plavoj podlozi, a okruuju ga viebojni florealni motivi unutar kojih je
smjeten i vodeni ig Republike Hrvatske.
Odlikovanje je na uglovim pridrano trobojnim (crveno-bijelo-plavim) trakicama, te je
umetnuto u plave, koom obloene korice s grbom Republike Hrvatske.
U ostavtini se nalazi i kutija s trima pripadajuima ordenima. Najvei bed izveden je od
srebra i zvjezdastoga je oblika, a u sredini je manja medalja od pozlate s likom Antuna Radia
u sreditu.Na reversu se nalazi natpis REPUBLIKA HRVATSKA, oko kojega se protee
stilizirani pleter. Drugi orden je umanjena verzija velikoga beda, te visi na trobojnoj (crveno-
bijelo-plavoj) trakici. Trei orden oblikovan je kao manja povijena medalja (u sreditu lik
Antuna Radia) cijelom povrinom spojena na trobojnu trakicu.
Ordeni se nalaze u plavoj konatoj kutiji na kojoj je dravni grb uz natpis: REPUBLIKA
HRVATSKA.
66
III. MEDALJE
1. Medalja Ivan Maurani

1965.
ZJ
Bronca, lijevanje, pr. 6 cm.
Avers: u sreditu je lik Ivana Maurania, prikazan do pojasa, dok se du ruba krunice
protee natpis: MDCCCXIV IVAN MAURANI MDCCCXC.
Revers: u sreditu je izveden jedrenjak iza kojega se proteu vedute grada Novoga
Vinodolskog. Du ruba krunice stoji: O 75-GODINJICI PJESNIKOVE SMRTI MATICA
HRVATSKA 1965.
Medalja se nalazi u crvenoj konatoj kutiji s poklopcem.
2. Medalja Devetstogodinjica spomena ibenika

1966.
Avers: u sreditu je smjeten lika kralja Kreimira u sjedeemu poloaju, dok se uz itav rub
protee natpis na latinskom: SIGILLVM REGIS CRESIMIRRI DALM AC CHROA.
U egzergu: MLXVI.
Revers: u gornjoj se polovici nalazi veduta ibenika, dok na donjoj, ispod zvijezde, stoji:
1088 1966 DEVETSTOGODINJICA SPOMENA IBENIKA.
Medalja je smjetena u plavu kutiju s poklopcem, obloenu plavom koom.
3. Medalja Slava Rakaj

1968.
Bronca, kovanje, 6,8 cm.
Avers: u sreditu je u srednje visokome reljefu izvedeno poprsje Slave Rakaj (dri kist);
slijeva i zdesna stoje godine 1877. i 1906. Du ruba krunice protee se njezino ime.
Revers: u sreditu je u srednje visokome reljefu izvedena veduta grada Ozlja, dok u egzergu
stoji: OZALJ 1968.
Medalja se nalazi u kutiji s poklopcem, izvana obloenoj jutenim platnom.
4. Medalja Hvarskoga kazalita

1972. (?)
Bronca, kovanje, pr. 4,4 cm.
Avers: veduta grada Hvara s natpisom: HVAR.
Revers: u sreditu je izveden motiv komedije i tragedije (kazaline maske); ponad toga: 1612
1972; ispod: dvije ukrtene maslinove granice.
Medalja se nalazi u zelenoj konatoj kutiji s poklopcem.
5. Medalja B. Smetane
1974.
67
Avers: u sreditu je u profilu izvedena glava B. Smetane; uz rub krunice stoji: 150. VRO
B. SMETANY.
Revers: u sreditu je izveden motiv golubice na harfi: uz rub krunice stoji: ROK ESK
HUDBY 1974.
Medalja se nalazi u crvenoj konatoj kutiji s poklopcem.
6. Medalja Frane Petri

1979.
KAR
Avers: u sreditu je u srednje visokome reljefu izvedena muka glava u profilu, dok se du
ruba krunice protee natpis: FRANE PETRI 1529-1597 CRES.
Revers: du ruba krunice stoji: FRANCISCUS PATRICIUS CHERSUM; u sreditu stoji:
NOVA DE UNIVERSIS PHILOSOPHIA MDXCI VERSIO CROATICA MCMLXXIX.
7. Medalja 3. Simpozija jugoslavenske opere

1980.
GKG KUCLAR LJUBLJANA
Pozlata, lijevanje, 5 cm.
Avers: u sreditu je simbol festivala (toranj s krilatom zmijom i natpisom FESTIVAL), dok se
du ruba krunice protee motiv maslinovih granica.
Ispod medalje se nalazi ploica na kojoj stoji: DR. LOVRO UPANOVI 3. Simpozij jug.
opere Festival Ljubljana 1980.
Medalja se nalazi u crvenoj konatoj kutiji.
8. Medalja
1981. (?)
Bronca, kovanje, pr. 5 cm.
Avers: u sreditu je izvedena muka glava u profilu; uz lijevi rub stoji: M 81.
Revers: du ruba krunice se protee natpis na irilici: KORNELIJE STANKOVI
KOMPOZITOR 1831 1865.
Medalja se nalazi u plastinoj zatitnoj foliji.
9. Medalja Augusta enoe

1981.
Bronca, kovanje, pr. 9,4 cm.
Avers: u sreditu je izvedena glava Augusta enoe, koju flankiraju godina 1838. i 1881.
Du rubova krunice protee se: AUGUST ENOA PJESNIK ZAGREBA.
Revers: u sreditu je izveden pejsa grada Zagreba; uz rubove krunice stoji: ZAGREB
PJESNIKU 1981.
Medalja se nalazi u bijelome papirnatom omotau.
10. Medalja Pajo Kolari

1981.
68
Srebro, lijevanje, pr. 6,1 cm.
Avers: u sreditu je izvedeno poprsje Paje Kolaria, s njegovim imenom iznad; ispod poprsja:
1821 1876.
Revers: u sreditu je u niskome reljefu izvedena tamburica, koju flankiraju notni zapisi. Du
ruba krunice se protee: TAMBURA PAJE KOLARIA.
Na ploici ispod medalje stoji: LOVRI UPANOVIU X FTGJ OSIJEK 1981.
U ostavtini se nalazi i priznanje u papirnatoj formi.
11. Medalja obljetnice roenje fra Ante Antia

1993.
Avers: u sreditu je izvedena glava Ante Antia u profilu; du ruba krunice se protee:
STOTA OBLJETNICA ROENJA FRA ANTE ANTIA 1893 1993.
Revers: u sreditu je komemorativna zgrada, lijes; iznad je simbol Svevinjega i natpis: AD
'93. Du ruba krunice se protee: SVETITE M. LURDSKE U ZAGREBU UVA TIJELO
SLUGE BOJEGA OD 1970. GOD.
Medalja se nalazi u bijeloj konatoj kutiji s poklopcem.
12. Medalja 25. Varadinske barokne veeri

1995.
IKOM Industrija i kovnica obojenih metala dd ZAGREB
Srebro, lijevanje, 7 cm.
Avers: u sreditu je smjeten povijesni grb grada Varadina dok se du ruba krunice protee
natpis na latinskome jeziku, pisan goticom.
U unutranjosti poklopca stoji: DODJELJUJE SE ODLUKOM FESTIVALSKOG VIJEA
VBV ZA POSEBNI DOPRINOS FESTIVALU 41/5O LOVRO UPANOVI.
Tekst je u unutranjosti poklopca na rubovima pridran trobojnim (crveno-bijelo-plavim)
trakicama.
Medalja je smjetena u plavu konatu kutiju s poklopcem.
13. Medalja Petar Preradovi

IKOM ZAGREB YUGOSLAVIA
Srebro, kovanje, 9,8 cm x 7,4 cm.
Avers: na uspravno postavljenoj elipsi u sreditu je izvedeno poprsje Petra Preradovia, a uz
rub se protee: PETAR PRERADOVI 1818 1872.
Medalja se nalazi u zelenoj konatoj kutiji.
14. Medalja Zagrebakoga sveuilita

Srebro, lijevanje, pr. 6,7 cm.
Avers: u sreditu je frontalni prikaz zgrade Zagrebakoga sveuilita, dok se du ruba
krunice protee natpis na latinskome jeziku: UNIVERSITAS STUDIORUM
ZAGRABIENSIS MDCLXIX.
Revers: glatka povrina; uz gornji rub: DIES ACADEMICUS; uz donji rub: 1669.
Medalja je smjetena u plavu konatu kutiju s poklopcem.
69
IV. NAGRADE
1. Plaketa kolske knjige

1970.
Metal, kovanje, 8,4 cm x 11,6 cm
Nagrada je oblikovana kao horizontalno postavljen pravokutnik na postolju.
Avers: sjedee ljudske figure koje itaju flankiraju sredinji motiv knjige jedne uspravno
postavljene i druge leee. Ispod stoji: 1970 1950. Na postolju je urezano: LOVRO
UPANOVI.
Revers:muke i enske figure flankiraju sredinji motiv enske figure smjetene unutar
stiliziranoga hrama, koja dri dvije knjige, ponad kojih su golubice.
U ostavtini se nalazi i pripadajua plaketa u papirnoj formi.
2. Nagrada Ivo Tijardovi

1977.
Bronca, kovanje, pr. 10 cm.
Nagrada je oblikovana poput medalje. U sreditu je u profilu izvedena glava Ive Tijardovia,
oko koje je izvedena vrpca na kojoj stoji: NAGRADA IVO TIJARDOVI.
Du ruba krunice protee se natpis: DRUTVO MUZIKIH RADNIKA HRVATSKE
croatia concert.
Na papirnatoj formi stoji: LOVRI UPANOVIU za obradu zbirke moteta 'ARION
SECUNDUS' hrvatskog skladatelja Vinka Jelia.
Nagrada se nalazi u kutiji s poklopcem, izvana obloenoj jutenim platnom.
U ostavtini se nalazi i papirnata forma nagrade.
3. Nagrada natjecanja Guido d' Arezzo

Oreficerie gioiellerie argenterie UNO A ERRE Arezzo
1979.
Nagrada je oblikovana poput medalje.
Avers: u sreditu je izvedena veduta grada Arezza s natpisom ARETIVM.
Revers: ASS. AMICI MUSICA AREZZO Segmalato III Categoria
VI Conc. Int. Guido d' Arezzo Tre comp. Polifoniche 1979. Du ruba krunice protee se niz
stiliziranih bisera.
Nagrada se nalazi u crvenoj konatoj kutiji s poklopcem.
U ostavtini se nalazi i papirnata diploma.
4. Nagrada Ivan Mateti-Ronjgov

1982.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: KULTURNO PROSVJETNO DRUTVO 'IVAN
MATETI RONJGOV' dodjeljuje I NAGRADU SKLADATELJU: LOVRI UPANOVIU
ZA DJELO: 'DIPTIH PO ISTRIJANSKI' za enski pjevaki zbor.; uz ime i signaturu
predsjednika.
70
5. Nagrada natjecanja Guido d' Arezzo
1982.
Prosperi Arezzo
Srebro, lijevanje, 8 cm.
Nagrada je oblikovana poput medalje.
Avers: u sreditu je izvedena veduta grada Arezza s natpisom ARETIVM.
Revers: ASSOCIAZIONE AMICI DELLA MUSICA AREZZO IX CONCORSO
INTERN. COMPOSIZIONI POLIFONICHE 1982 Lovro Zupanovic SEGNALATO I. CAT.
CON PREMIO. Du ruba krunice protee se niz stiliziranih bisera.
Nagrada se nalazi u plavoj konatoj kutiji s poklopcem.

1984.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: KULTURNO PROSVJETNO DRUTVO 'IVAN
MATETI RONJGOV' dodjeljuje I NAGRADU SKLADATELJU: LOVRI UPANOVIU
ZA DJELO: 'JAMA PUL II' za mjeoviti zbor (sa solima); uz ime i signaturu predsjednika.
7. Nagrada Ivan Lukai

1985.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: Nagrada 'Ivan Lukai' za muzikoloku djelatnost u
istraivanju nae glazbene batine. Lovro upanovi Varadin, 5. X 1985.; uz signaturu
predsjednika.
8. Nagrada Matetievi dani 1986.

1986.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: III NAGRADA IVAN MATETI RONJGOV
1986. GODINE. SKLADATELJ: LOVRO UPANOVI. ZA DJELO: ISTARSKI
PARTIZAN Za mjeoviti zbor i recitatora. Rijeka, 31. svibnja, 1986.; uz ime i signaturu
predsjednika.

1988.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: KULTURNO PROSVJETNO DRUTVO IVAN
MATETI RONJGOV dodjeljuje DRUGU NAGRADU IVAN MATETI RONJGOV 1988.
Skladatelj Lovro upanovi. Za djelo 'Pismice mie za drobne glasie' ciklus pjesama za
djeji zbor i klavir. RIJEKA, 28. svibnja 1988.; uz ime i signaturu predsjednika,

1994.
Papir, tinta.
71
Na uspravno postavljenome formatu stoji: XXIV. VARADINSKE BAROKNE VEERI
MCMXCIV. DODJELJUJU NAGRADU 'IVAN LUKAI' Lovri upanoviu. Varadin, 30.
listopada 1994.; uz signaturu predsjednika.
11. Nagrada Festivala dalmatinskih klapa

1995.
Staklo, srebro, lijevanje, 13 cm x 8,5 cm.
Nagrada je oblikovana u dva dijela; stilizirana medalja i ploica s natpisom, obje privrene
na staklenu, vertikalno usmjerenu pravokutnu podlogu.
Avers: u sreditu krunice izvedeni su kri i ezlo. Na ploici stoji: XXIX FESTIVAL
DALMATINSKIH KLAPA OMI 1995.

1995.
MERKA DeSIGN STUDIO
Papir, tiskanje i rukopis.
Na uspravno postavljenome formatu, na vrhu stoji: VARADINSKE BAROKNE VEERI.
VARADIN BAROQUE EVENINGS; iznad natpisa je otisnut logo istih.
Ispod: iri Varadinskih baroknih veeri dodjeljuje NAGRADU IVAN LUKAI Dr.
LOVRI UPANOVIU ZA TRANSKRIPCIJU MOTETA JULIJA SKJAVETIA. U
Varadinu 8. listopada 1995.
U sreditu je slika orgulja, ispod koje je slika harfe unutar biljnoga vijenca.

1999.
MERKA DeSIGN STUDIO
Papir, tiskanje i rukopis.
Na uspravno postavljenome formatu, na vrhu stoji: VARADINSKE BAROKNE VEERI.
VARADIN BAROQUE EVENINGS; iznad natpisa je otisnut logo istih.
Ispod: iri Varadinskih baroknih veeri dodjeljuje NAGRADU IVAN LUKAI: Lovro
upanovi: J. Bajamonti: Prijenos Sv. Dujma.
U sreditu je slika orgulja, ispod koje je slika harfe unutar biljnoga vijenca.
Nagrada se nalazi u smeim konatim koricama s motivom orgulja.
14. Nagrada Hrvatskog drutva skladatelja za najbolju skladbu

2001.
Bronca, lijevanje; eljezo, platno, drvo, 9,5 cm x 12,5 cm.
Dvije metalne ploe su privrene na platnenu podlogu, te uokvirene drvenim okvirom.
Na veoj pravokutnoj ploi smjetenoj u sreditu stoji: CRO PATRIA. CANTICUM
NOVUM; u donjoj je polovici prizor anela s instrumentima, koji muziciraju.
Na donjoj, manjoj ploici stoji: HRVATSKA GLAZBENA MLADE SPLIT CRO PATRIA
2001.: NAGRADA HRVATSKOG DRUTVA SKLADATELJA ZA NAJBOLJU
SKLADBU .
72
15. Nagrada za ivotno djelo grada ibenika akademiku Lovri upanoviu
1999.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: GRAD IBENIK GRADSKO VIJEE dodjeljuje
NAGRADE ZA IVOTNO DJELO GRADA IBENIKA akademiku LOVRI UPANOVIU
jer je svojim djelom dao neponovljiv doprinos glazbenom skladateljstvu, te ouvanju i
promociji hrvatske glazbene batine. U ibeniku 28. rujna 1999. god.; uz signaturu i ime
predsjednika.
Na dnu se nalazi peat s prizorom Sv. Jurja u trenutku ubijanja zmaja, simbolom grada
ibenika.
Nagrada se nalazi u plavim konatim koricama s natpisom GRAD IBENIK i ilustracijom s
likom Sv. Jurja i zmaja.
16. Nagrada Vatroslav Lisinski

1982.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: Drutvo skladatelja Hrvatske dodjeljuje
NAGRADU 'VATROSLAV LISINSKI' za 1970. godinu LOVRI UPANOVIU za posebno
zalaganje na afirmaciji hrvatskog glazbenog stvaralatva. Zagreb, 7. 12. 1982., uz signaturu
predsjednika DSH.
V. PRIZNANJA
1. Diploma 5. festivala tamburake glazbe Jugoslavije

1970.
Papir, tinta.
Na vodoravno postavljenome formatu stoji: FESTIVAL TAMBURAKE GLAZBE
JUGOSLAVIJE. DIPLOMA DR. LOVRI UPANOVIU UESNIKU 5. FESTIVALA
TAMBURAKE GLAZBE JUGOSLAVIJE. OSIJEK, STUDENI, 1970.; uz ime i signaturu
predsjednika.
Na dnu se nalazi ig Festivala.
2. Diploma 6. festivala tamburake glazbe Jugoslavije

1972.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: FESTIVAL TAMBURAKE GLAZBE
JUGOSLAVIJE. DIPLOMA LOVRI UPANOVIU UESNIKU 6. FESTIVALA
TAMBURAKE GLAZBE JUGOSLAVIJE. OSIJEK, LISTOPAD, 1972.; uz ime i signaturu
predsjednika.
Na dnu se nalazi ig Festivala.
73
3. Priznanje Dana kajkavskih rijei Zlatar 72
1972.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: PRIZNANJE ZA PRILOG OSTVARENJU
PROGRAMA DANA KAJKAVSKIH RIJEI ZLATAR 72 LOVRO UPANOVI; uz imena
i signature predsjedajuih.
4. Diploma Prosvjetnog sabora Hrvatske

1974.
Papir, tinta.
Na vodoravno postavljenome papiru stoji: PROSVJETNI SABOR HRVATSKE dodjeljuje
ovu DIPLOMU kao uesniku VII FESTIVALA PJEVAKIH ZBOROVA HRVATSKE. Prof.
dr. Lovro upanovi, kompozitor, Zagreb; uz ime i signaturu predsjednika.
5. Priznanje Ansambla zagrebake pivovare Tamburica

1975.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: ANSAMBL ZAGREBAKE PIVOVARE
'TAMBURICA' Povodom 25 godina postojanja i rada dodjeljuje Priznanje Dr. Lovri
upanoviu za nesebino zalaganje, doprinos afirmaciji i uspjehu ansambla 'TAMBURICA'.
Zagreb 25. X 1975.; uz ime i signaturu predsjednika.
6. Priznanje Festivala dalmatinskih klapa

1976.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: Povodom 10. obljetnice odravanja Festivala
dalmatinskih klapa dodjeljuje se DIPLOMA Lovri upanoviu u znak priznanja za rad na
ouvanju kulturne batine i suradnju pri organiziranju festivalskih priredbi. Omi, 17. srpnja
1976. god.; uz ime i signaturu predsjednika.
7. Diploma Radnikog kulturno-umjetnikog drutva uro Salaj

1982.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: RADNIKO KULTURNO UMJETNIKO
DRUTVO 'URO SALAJ' 1972 1982. SLAVONSKI BROD DODJELJUJE DIPLOMU
Lovri upanoviu, Zagreb ZA STVARALAKI DOPRINOS U DESETOGODINJEM
RAZVOJU I KULTURNO UMJETNIKOM DJELOVANJU DRUTVA. SLAVONSKI
BROD, 23. STUDENOGA 1982. GOD.; uz signaturu i ime predsjednika drutva.
8. Povelja imenovanja poasnim lanom

1987.
Papir, tinta.
Na vodoravno postavljenome formatu stoji: GODINJA SKUPTINA HGZ-a ODLUILA
JE 26. VELJAE 1987. DA SE Dr. LOVRO UPANOVI MUZIKOLOG I SKLADATELJ
IMENUJE POASNIM LANOM HRVATSKOGA GLAZBENOG ZAVODA U ZNAK
74
PRIZNANJA ZA ZASLUGE NA UNAPREIVANJU GLAZBENE UMJETNOSTI, O
CEMU SE IZDAJE I URUUJE OVA POVELJA U ZAGREBU, 26. VELJAE 1987.; uz
ime i signaturu predsjednika.
9. Priznanje Savjeta obrazovnog centra za jezike

1987.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: SAVJET OBRAZOVNOG CENTRA ZA JEZIKE
DODJELJUJE PRIZNANJE LOVRI UPANOVIU ZA DOPRINOS RADU I NAPRETKU
KLASINE GIMNAZIJE I RAZVOJU HUMANISTIKOG OBRAZOVANJA. U
ZAGREBU 6. STUDENOG 1987.; uz signaturu predsjednika.
10. Diploma za asnog lana

1993.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenome formatu stoji: DIPLOMA ZA ASNOG LANA IRILO-
METODOVA KORA Akademiku Lovri upanoviu u znak priznanja za zasluge glede
promicanja djelatnosti Kora i za cjelokupno glazbeno djelo. U Zagrebu, 21. sijenja, 1993.
godine; uz imena i signature predsjedajuih.
11. Povelja za ureivaki rad

1993.
Papir, tinta.
Na uspravno postavljenom formatu stoji: Zagrebaki velesajam osniva nagrade 'Josip Juraj
Strossmayer' dodjeljuje Povelju za ureivaki rad na izvanrednom izdavakom pothvatu u
1992. godini s podruja drutvenih znanosti akademiku Milanu Moguu i akademiku Lovri
upanoviu, urednicima djela Pavlinski zbornik 1644 I, II Zagreb, 20. travnja 1993.; uz imena
i signature predsjedajuih
12. Priznanje Muzike kole Varadin

Papir, tinta.
Na vodoravno postavljenome formatu stoji: MUZIKA KOLA VARADIN PRIZNANJE
LOVRI UPANOVIU U POVODU PROSLAVE 150-GODINJICE MUZIKE KOLE
VARADIN, ZA DOPRINOS RAZVOJU GLAZBENOG STVARALATVA I MUZIKE
KULTURE; uz signaturu i ime predsjednika.
13. Priznanje skladatelja i muzikologa Lovre upanovia

Bronca, kovanje, 7,5 cm x 7,5 cm.
Kvadrat povijenih stranica.
Avers: u profilu izvedena glava Lovre upanovia.
Po vanjskim rubovima kvadrata protee se natpis na glagoljici.
Revers: u gornjoj polovici veduta ibenika; u donjoj polovici stoji: LOVRO UPANOVI
VL. HRVATSKI SKLADATELJ I MUZIKOLOG MCMXXV.
75
3.3. Opis rada na fonografskoj grai iz ostavtine Lovre upanovia
Rad koji smo izvrili na fonografskim materijalima iz ostavtine Lovre upanovia
prva je njihova arhivska obrada. Graa koju smo zatekli vrlo je dobro ouvana, no prilino
necjelovita, pogotovo po pitanju magnetofonskih jedinic. Naime, nerijetko su pojedine
magnetofonske vrpce imale umetnut listi s teko prohodnim tekstom ili, pak, nisu imale
nikakvu identifikacijsku oznaku.
Ipak, najvei smo problem vezan uz fonografske materijale prepoznali u nemogunosti
presluavanja velikoga dijela fonda; naime, HGZ nema adekvatnu opremu kojom bi se sadraj
magnetofonskih zapisa mogao presluavati, a to predstavlja veoma veliku tetu s obzirom na
injenicu da velik broj njih sadri nastavne jedinice Lovre upanovia, snimke njegovih radio
emisij, snimke sa simpozij, seminar, itd. tovie, tu se nalaze i snimke praizvedbi nekih
njegovih skladbi, to, zajedno s prethodno navedenom graom, predstavlja iznimno sadrajan
i zanimljiv skup materijala pogodnih za muzikoloke radove i istraivanja najrazliitijih vrst.
76
5.3.1. Popis fonografske grae iz ostavtine Lovre upanovia
U ostavtini se nalazi 107 jedinic fonografske grae, koje su podijeljene prema ovim
vrstama kako slijedi:
I. MAGNETOFONSKE VRPCE
II. AUDIO KASETE
III. KOMPAKTNI DISKOVI
IV. VIDEO KASETE
Popis rabi model dokumentacijske kartice sljedeeg redoslijeda podataka:
2. Vrsta grae
3. Sadraj
4. Izvoai, sudionici
5. Datum i mjesto izvoenja
6. Napomene o djelu
7. Ope napomene
I. MAGNETOFONSKE VRPCE
2. Magnetofonska vrpca
3. L. upanovi: Ditiramb ivotu za mjeoviti zbor a cappella
4. zbor I. G. Kovai; dirigent: V. Kranjevi
3. L. upanovi: Drvarska balada za bariton, muki zbor, violu i tamburaki orkestar uz
timpane
4. a) Miroslav ivkovi; muki zbor HPD Lipa i ansambl Zagrebake pivovare Tamburica;
dirigent: Boidar Gali
b) zbor RTZ; tamburaki orkestar RTZ; dirigent :Ivo Perui
5. a) 8. prosinca 1978. (Osijek), FTaJ [Festival tamburica Jugoslavije?]
b) 1981.
7. U magnetofonsku vrpcu umetnut listi: Meditacija 3 nad CO.
3. L. upanovi: a) Goranov diptihon (1955.): Mali pot i Beli most
b) Sonata za violinu i klavir (1956.)
c) Lirske minijature (1957.)
d) Pisava - muzika drama u 2 ina (1958.):
77
i) Recitativ i arija Roe (I. in)
ii) Arija Iveka (I. in)
e) Serenada od ljubavi:
i) Preludij: U ruke sam ti dal (. Meneti)
ii) Intermeco: Kad najprija (H. Luci)
iii) Postludij: blaeni as i hip (. Meneti)
f) Paean
g) Prie mog psa
h) Proslava roendana
4. a) Anelka Stankova, H. Petrui
b) Edo Peari i Pavica Gvozdi
c) Ambroz Kukuljevi, Lovro upanovi
d) i) A Stankova, A Petrui
ii) M. Brui, A. Petrui
e) M. Brui, A. Petrui
f) M. Brui, Ivo Olup
g) Tongo [pas], Prvi i Jedini
h) Gabrijel Pintar, Jana Koreni, Tongo [pas], Dora Kureli, Senka Tjei, Milka
Devi, Lovro upanpvi
7. Zapoinje Posvetom
3. L. upanovi: Latinski diptih
7. U kutiju je umetnut listi: PRO PACE, DITHYRAMB IVOTU
3. L. upanovi: Madrigal slobodi... za troglasni omladinski zbor i recitatora, tri sola i klavir
prema meimurskoj narodnoj melodiji iz NOB-e UME, UME
4. Djevojaki zbor Centra za odgoj i usmjereno obrazovanje Juraj Barakovi Zadar;
dirigent: prof. Antun Doliki; recitator: Zlatko Kota; klavir: Elizabet Novak
3. L. upanovi: a) Meditacije...
b) Koranica
c) Triptih slobodi
7. Umetnut listi: 08. 09. 1982.
3. L. upanovi: a) Moj razgovor
b) Tubeni poj
c) Razgovor sa Lovrom upanoviem uz 50. obljetnicu ivota
d) Proljetni scherzino
e) Domovina
f) Madrigal slobodi
g) Sijai smijeha
h) Beogradska balada (1941.)
78
i) One su hodile
j) Meditacija na jedan hrvatski narodni napjev iz Bisoga
k) Koranica
l) Triptih slobodi
m) Pisma za moju mater
n) Pisma od moga ae
4. c) M. Pozaji emisija na Radiju Sarajevo, 1975.
d) Kranjevi
e) N. Bai
f) A. Doliki
g) D. Fio
h) i i) Babi
j) Tamburica
k) P. Kolari
l) Z Fogler
5. a) i b) 1969., Zadar
c) 1975., Radio Sarajevo
d) Zagreb
e) Petrinja
f) Zadar
g) Zagreb
h) i i) Beograd
m) 1973.
6. Moje stvari
3. L. upanovi: Muzika za djecu
3. L. upanovi: a) Pisma za moju mater
b) Pisma od moga ae
7. Presnimljeno na 9,4 07.09.1972.. U plastinu vreicu umetnut i raun za lanarinu L.
upanovia u HGZ-u 1964. godine.
3. L. upanovi: a) Poruke neustraivih slobodi
b) Lirske minijature
c) Pet Matoevih soneta
d) Sinfonietta
e) Oj Zagreb grade
f) Gudaki kvartet br. 1
g) Gudaki kvartet (s razgovorom o njemu)
h) Moj komentar Malecovom djelu Tri steka
i) askanja
j) askanja
k) Beogradska balada
79
3. L. upanovi: a) Proljetni scherzino
b) Domovina
c) Madrigal slobodi
d) One su hodile
e) Beogradska balada
f) Sijai smijeha
7. Na listiu napisano: Presnimljeno sve na 9,5 08. 09. 1982.
3. L. upanovi: a) Roa
b) Partita balkanika
c) Scherzo
d) Buntovnika
e) Sonata Romantina
f) Balkanski ples br. 1
g) Sinfonietta
h) Srcata nai
i) Zvidi, vjetre!
j) Suita za violinu i klavir
k) Pria o Ciganima
l) Moji utisci iz Warszawe
m) Tri aforizma iz dubrovake Renesanse
n) Dalmatinsko kolo
o) Makedonski tanec
p) Polifone meditacije
r) Allegro balkanico
s) Stoljea devet...
t) Skromna kantata
3. L. upanovi: a) Sino sem ti draga
b) Branila je majka
c) Zrasla mi je
d) etala se lepa Jana
4. Vokalni ansambl GRI; tamburaki orkestar; dirigent: M. Nardelli
3. L. upanovi: Studija u bojama za orgulje
4. A. K.
5. Zagrebaka katedrala
3. razni autori; strani i domai; izmeu ostaloga i skladba L. upanovia: Studija u bojama za
orgulje
80
3. L. upanovi: Triptih na stihove A.G. Matoa
3. razne skladbe
L. upanovi: a)1909,
b)Notturno
6. Na vrpci se nalazi i intervju sa L. upanoviem u Zadru 1969. godine
3. Zvuni primjeri za tezu o V. Lisinskom
3. a) V. Lisinki: Ljubav i zloba
b) L. upanovi - Moj razgovor o Lj.[ubavi] i zl.[obi] i Porin (125-g. hrv.
opere)
6. Pazi: Lj.[ubav] i zl.[oba] = IZVORNA VERZIJA (J. CAR)
7. U kutiji dodan papir sa zapisom L.upanovia o vidiranju izvedbe Ljubavi i zlobe.
3. Zvuni primjeri za tezu o Vatroslavu Lisinskomu
5. prosinac 1964., Zagreb
7. U kutiji 3 paginirana lista sa popisom skladbi i trajanjem, te jo jedan zasebni listi.
3. Razne snimke za potrebe nastave o Lisinskome
3. a) budnice i davorije
b) V. Lisinski: Ljubav i zloba
c) V. Lisinki: Porin
d) K. Stankovi: 9 skladbi
6. b) i c) (prema papiru)
c) NB I. .: Prizor u fran. dvoru - lo; v. malu vrpcu
3. Lovro upanovi emisije o Lukaiu
7. Na listiu: Neto ne tima!
3. Razna snimke za potrebe nastave
3. Analiza II, ljetni sem.
81
3. Ljetni sem.
3. a) razne snimke (ulomci) za potrebe nastave
b) B. Bersa:i) Mjeseina
ii) Robinjica
iii) Seh du dan
iv) Sunana polja
v) Oj sanci
vi) Po nainu starih...(1.st.)
vii) dijelovi Ognja
3. a) A. Berg: Wozzek
b) I. Lukai: i) Ex ore infantium
ii) Panis angelicos
iii) Cantabo Domino
iv) Domine, puer meus...
v) Quam pulchra es...
vi) Canite et psalite
c) L. Sorkoevi: 6. i 7. simfonija
7. U kutiji dodan listi sa popisom Lukaievih djela koja se nalaze na vrpci.
3. a) Svre stope moje
b) K. Odak: Dorica plee
c) Simfonija Jadrana
3. K. Odak: a) Radosna no u gradu
b) Madrigal
c) V. gudaki kvartet
7. U kutiju umetnut listi sa zamolbom L. . za presnimavanje ovih triju djela K. Odaka, s
datumom: 14. 03. 1988.; signatura L. .
3. a) L.I. Ebner: Misa (1819.)
b) Ivani: i) Simfonija
ii) Oratorij
4. a) Boljkovac, Novak, Pukari, Jurii; Zbor i orkestar RTZ; dirigent: U. Lajovic
3. a) Marenzio: Ah, dispietata morte!
b) F. Bosanac: i) Frottola za glas i lutnju
82
ii) Ricercar
c) A. Motovunjanin Patriji
d) J. Skjaveti: 2 gregeske
e) Hektorovi
3. P. Markovac: a) Devet narodnih
b) Dvanaest seljaka
c) Za aicu rie
d) Ej, gospodar
e) Zdignite brati
3. a) M. Poli: i) Suita fantastica
ii) Kod Solferina
iii) Sitne pjesme
b) A. Zagorac: Tri SP
3. a) Djela Amanda Ivania
b) Varadinske barokne veeri
5. a) koncert 16. XII .1975. u HGZ-u
b) koncert 23. IX .1973.
3. 18. st. (Sorkoevi, Bajamonti, Jarnovi i dr.)
3. Tzv. Povijesni koncert iz 1916. g. (Stani, Baranovi, Dugan, Pejaevi, Dobroni)
3. Snimka I. koncerta Iz hrv. glazb. prolosti ( 10. 3. 71.)
7. Na papirnatome omotau pie: Varadin, 88
3. Muziki folklor Hrvatskog primorja i Istre
4. Nedeljko Karabai
6. 42 tonska zapisa.
83
7. U kutiju umetnut papir Zavoda za istraivanje s nazivima skladbi i imenima izvoaa.
3. a) C. Franck: Simfonijske varijacije
b) S. Prokofjev: Klasina simfonija
c) J. Brahms: 1. simfonija
d) L. van Beethoven: V. klavirski koncert
e) J. Brahms: 2. simfonija
f) L. van Beethoven: IV. klavirski koncert
g) G. de Machaut: Dvostruka balada
6. Na zvunome nosau i obraanje L. upanovia: ususret Muz. Bijenalu
3. a) A. Hba: Fantazija za violinu solo op. 9a
b) K. Penderecki: Tren
4. Simfonijski orkestar RTZ; dirigent: Hewryk Czyz
5. Na kutiji olovkom napisano ISTRA!
6. Nepoznat sadraj.
7. U ostavtini 2 primjerka istovrsne vrpce s ceduljom s napomenom Mirjane imunde
6. Na omotu: engleski
7. Nepoznat sadraj.
6. Nepoznat sadraj.
6. Nepoznat sadraj
6. Nepoznat sadraj
6. Nepoznat sadraj
84
II. AUDIO KASETE
2. Audio kaseta
3. a) Razgovor o T. Cecchiniju (04. 10. 1984.)
b) Razgovor o T. Cecchiniju (II)
2. Audio kaseta
3. Ivan-Marko Lukai: Sacreae Cantiones: Odabrani moteti
4. Collegium pro musica sacra; orgulje: Mario Penzar; dirigent: Imakulata Malinka
5. crkva Sv. Antuna, Zagreb, 1985.
2. Audio kaseta
3. Nika Njiri: Sluam glazbu u prvom razredu osnovne kole
4. razni izvoai
5. 1985.
2. Audio kaseta
3. Djeji pjevaki zbor Pahuljice
4. Djeji pjevaki zbor Pahuljice; dirigent: Ivanica Matkovi-Kezele; tamburaki orkestar
KUD D. Domjani; dirigent: Josip Pustiki
5. 1989.
2. Audio kaseta
3. Zlatko Vitez Zagrebu
5. Zagreb, 1989.
2. Audio kaseta
3. I. M. Lukai: Sacrae cantiones
4. vie izvoaa
5. 23. 29. sijenja 1993., kapela Sv. Stjepana Nadbiskupskoga dvora u Zagrebu
2. Audio kaseta
3. 27. festival dalmatinskih klapa Omi '93.
4. razni izvoai
5. Omi, 31. 07. 1993.
6. Na zvunome se nosau nalazi skladba L. upanovia: Sunce, misec, zvizde
2. Audio kaseta
3. Lada Kos, Lela Margiti: Igraka vjetrova
4. razni izvoai
5. Bestmusic studio, Zagreb, 1994.
85
2. Audio kaseta
3. Vox Populi (vokalna skupina javnih djelatnika)
4. razni izvoai
5. 19. 05. 1995., crkva Gospe od Otoka, Solin
2. Audio kaseta
3. Gabriello Puliti
4. razni izvoai
5. rujan 1995., crkva Sv. Franje Ksaverskog, Zagreb
2. Audio kaseta
3. Snimka manifestacije: Dani duhovne glazbe Hrvatske mladei
5. 1995., Split
6. Na video se nosau nalazi i skladba L. upanovia (i A. Petrievia): Kraljici, majci
Hrvata
2. Audio kaseta
3. Festival Meugorje: Klasina duhovna glazba
5. Meugorje, 1995. (?)
6. Na zvunome se nosau nalazi i skladba L. upanovia: Molitva zemlji Hrvatskoj
2. Audio kaseta
3. KUD Industrogradnja
4. KUD Industrogradnja, mjeoviti pjevaki zbor, tamburaki ansambl; dirigent: Toma
ivkovi
5. Studio Memphis, Zagreb, 1996.
6. Na zvunome se nosau nalazi i skladba L. upanovia: Pjesma naoj Lici
2. Audio kaseta
3. XXX. Festival dalmatinskih klapa Omi '96.
4. razni izvoai
5. Studio Vilovi, Split, 1996.
6. Na zvunome se nosai nalazi i skladba L. upanovia: A ti, divojko egljiva
2. Audio kaseta
3. dr. Lovro upanovi, Glina '96
2. Audio kaseta
3. L. upanovi: a) Molitva (Meugorje '95)
b) Uenik uitelja
5. 24.3.1996., III. program Hrvatskog radija (autorica Hana Breko)
86
2. Audio kaseta
3. Antun Antulov-Fantulin, tenor: Pria jedne ljubavi
4. Antun Antulov-Fantulin; klavir: Zvonimir Prelec; komorni orkestar Winstrings; dirigent:
Alana Bjelinski
5. sijeanj, 1997., Zagreb
2. Audio kaseta
3. Kolo: O, zemljo naa
4. razni izvoai
5. 1999.
6. Na zvunome se nosai nalazi i skladba L. upanovia: Slava Bogu
2. Audio kaseta
3. L. upanovi: ivot nije san! dram. musical u 3 dijela
4. razni izvoai
6. Snimka praizvedbe 12. 01. 2000. Drutvo klasiara, Zagreb
2. Audio kaseta
3. L. upanovi: Concertino abbreviato (In modo histrico)
2. Audio kaseta
3. L. upanovi: Les petits riens (Malenkosti)
2. Audio kaseta
3. L. upanovi: a) Pismice mie...
b) 5 minijatura...
2. Audio kaseta
3. a) L. upanovi: Pro pace
b) moj razgovor
c) F. Pintari: i) 6 sonaciis za glasovir
ii) Sonatina in C za glasovir
d) F. Langer: i) 1. i 4. sonatina za glasovir
ii) 6 sonatina za glasovir
2. Audio kaseta
3. L. upanovi: a) Glazba u prikazanjima
b) Hektorovi (?)
c) Pesem Krapini
6. Na kaseti uz Hektorovi stoji: (06. 09. 84.), (bez zavretka!)
87
2. Audio kaseta
3. a) Hrvatska kvartetska glazba: A. Sorkoevi, Wisner, Krema
b) Skladbe J. K. Wisnera v. Morgensterna (za seminar)
6. Uz djelo b) stoji: MOJ PROSVJED NA JNA, 1991.
2. Audio kaseta
3. I, Brkanovi: Missa profana (Croatica)
4. Akademski zbor Ivan Goran Kovai; zbor i orkestar HNK Split; dirigent: Vjekoslav
utej
2. Audio kaseta
3. T. Cecchini: Vesperae
2. Audio kaseta
3. Radionica rane glazbe Osam sonata T. Cecchinija
2. Audio kaseta
3. a) M. Durufle: Requiem
b) A. Skrjabin: Sonate (5,6 i 7)
2. Audio kaseta
3. a) L.I. Ebner: 7 sopran i zbor [?]
b) J.B. Vahal: [?]
2. Audio kaseta
3. F. Livadi: a) Notturno (I)
b) Tonskizze
c) Etidica u Es
2. Audio kaseta
3. a) Krievaka misa
b) Te Deum Laudamus
2. Audio kaseta
3. a) Kviz
b) I. Lui: 5 skladbi
2. Audio kaseta
3. a) V. Jeli: Audivi vocem Cantemus domino
b) V. Wenzel: Requiem
c) D. Gali: Kyrie
4. razni izvoai
88
2. Audio kaseta
3. K. Odak: Sakralna glazba na staroslavenske tekstove
4. Mjeoviti oratorijski zbor crkve Sv. Petra i Zagrebu Hosanna, mjeoviti zbor Hrvatskog
pjevakog drutva Slavulj Petrinja, djevojaki zbor crkve Sv. Petra u Zagrebu; dirigent:
Josip degl' Ivellio
2. Audio kaseta
3. Krsto Odak
2. Audio kaseta
3. Prelja
2. Audio kaseta
3. a) I.K. Sakcinski: Juran i Sofija
b) Napitnica
2. Audio kaseta
3. Julije Skjaveti: Moteti (L. upanovi)
4. Slovenski komorni zbor; dirigent: Vladimir Kranjevi
2. Audio kaseta
3. Duhovne solo popijevke: fra Josip Ante Soldo
4. orgulje: Anelko Klobuar; solo vokalist: Josip Ante Soldo
5. Crkva Sv. Franje Ksaverskog, Zagreb
2. Audio kaseta
3. Glasba sa havajskog otoja i junog pacifika
7. U kutiji se nalazi i 1 list sa notama.
2. Audio kaseta
3. Koncert iz Kandae. City of Timmins
2. Audio kaseta
3. Pozdrav zaviaju: kompozicije Stjepana Mikaca
4. Tamburai Danica
5. Sound studio, Varadin
2. Audio kaseta
3. Spavaj mali Boiu
4. zbor Augustin Kaoti; dirigent: Mario Perestegi
5. Svetite Kraljice Svete Krunice, Zagreb
89
2. Audio kaseta
3. ibenski okrugli stol 1996.
2. Audio kaseta
3. Varadinske veeri
4. Zbor G Varadin, V. edrov; orgulje: M. Pensar
2. Audio kaseta
3. U se vrime/smil/osl
2. Audio kaseta
7. Nepoznati sadraj. Na kutiji: dr. upanovi.
2. Audio kaseta
3. IVA MARKO (1984?)
III. KOMPAKTNI DISKOVI
2. Kompaktni disk
3. Gabriello Puliti: Messa da Choro
4. razni izvoai
5. 1996., Hrvatska
IV. VIDEO KASETE
2. Video kaseta
3. Lisinski, dugometrani film, 1944.
2. Video kaseta
3. sudjelovanje L. upanovia u emisijama o a) A. Vidakoviu i b)Operi u sobi
4. L. upanovi
5. a) 1993.
b) 1991.
6. Na samoj kazeti: Zdravo, o moj andjele i Opera u sobi
90
2. Video kaseta
3. Snimka manifestacije: Dani duhovne glazbe Hrvatske mladei
5. 1995., Split
2. Video kaseta
3. Snimka manifestacije: II. dani duhovne glazbe Hrvatske mladei, Cro Patria '97 Split
4. 05. 12. 1996., HNK Split
6. Na snimci se nalazi i izvedba djela L. upanovia Hrvatska molitva
2. Video kaseta
3. Snimka manifestacije: II. dani duhovne glazbe Hrvatske mladei, Cro Patria '96 Split
4. 07. 12. 1996., HNK Split
6. Na snimci se nalazi i izvedba djela L. upanovia Sv. Marku iz Krievaca u ast
2. Video kaseta
3. Sveani koncert zborskih skladbi u povodu 75. obljetnice ivota Lovre upanovia
4. razni izvoai
5. 22. 12. 2000., HGZ Zagreb
2. Video kaseta
3. L. upanovi: a) BRV
b) Elegijski epitaf, Sv. Petar
5. a) Industrogradnja; dirigent: T. ivkovi
b) dirigent: J. degl' Ivellio
7. U kutiju umetnut listi: ODAK (toan naziv): STAROSLAVENSKA (GLAGOLJAKA)
MISA BROJ 2 [1938] za mjeoviti zbor [i bas solo op. 34 a capp.]
91
3.4. Opis rada na arhivskoj grai s materijalima razliitoga sadraja
Unutar ostavtine Lovre upanovia obradili smo tri kutije s raznorodnim sadrajem,
a koje su prikladno nazvane Razno. Neke jedinice nisu vezane iskljuivo uz upanoviev
rad, poput, primjerice, osobnih dokumenata ili privatne korespondencije, no neke su
prijelazna vrsta, poput, npr., fotografija, koje vrlo esto prikazuju sadraje njegovih skladbi.
Iste su iznimno dobre kvalitete, te su samim time, takoer pogodne za daljnji muzikoloki rad,
no on bi svakako bio otean s obzirom da fotografijama nerijetko nedostaje numeracija.
Unutar svojega rada obradili smo tri kartonske kutije, nakon obrade ih nazvavi
V1, V2 i V3.8 Obrada je ukljuivala unoenje osnovne podjele, a grau smo, ovisno o
vrsti, papirnatim omotaima odvojili, to pridonosi njezinome lakemu daljnjem koritenju.
Ovome je radu priloen i popis obraenih kutija naziva Razno.
8
Slovo V oznaava rije velika, jer se radi o iznimno velikim kartonskim kutijama, mnogo veima od
ostalih u ostavtini.
92
5.4.1. Popis arhivske grae s materijalima razliitoga sadraja
Kutija V1:
1. Graa o Ferdi Livadiu

2. Dokumentacija o K. Odaku, J. Bajamontiju, J. Skjavetiu, T. Cecchiniju, J.
. Slavenskom
3. Orguljaka ljetna kola u ibeniku
4. Radovi Lovre upanovia s temama o glazbi ibenika
5. Muzikoloki rad Lovre upanovia (Lederer, I. ibenanin, F. Livadi, K.
W. Morgenstern)
6. Radovi pod mentorstvom Lovre upanovia
7. Seminarski radovi studenata muzikologije
8. Studentski radovi o liku i djelu Lovre upanovia
9. Pisana izdanja narodne glazbe tekstovi, note
10. Skladateljski rad Lovre upanovia
11. Didaktika djelatnost Lovre upanovia
12. Notni materijal za (seminarski) rad o K. W. Morgensternu
Kutija V2:
1. Muzikoloki rad Lovre upanovia

a) Citara octochorda
b) R. G. Badalla
c) V. Jeli 18 moteta
d) T. Cecchini (2 sveska)
e) J. Skjaveti
2. Skladateljski rad Lovre upanovia domoljubni i religiozni napjevi
3. Materijali za knjigu Stoljea hrvatske glazbe
4. Muzikoloko-prireivaki rad I. Lukai
5. Materijali I. ibenanin, Ebner Misa
6. Notni materijali L. Sorkoevi
7. Studentski rad mimo mentorstva Lovre upanovia
8. Lovro upanovi neidentificirano
9. Note razno
Kutija V3:
1. Osobni dokument
2. Priznanja, diplome
3. Hemeroteka kritike skladbi Lovre upanovia uz pripadajue programe
koncerata
4. Pripreme za izdanje knjige Hrvatski pisci izmeu rijei i tona
5. Transkripcija i obrada Responsorio di S. Antonio di Padova [si quaeris
miracula] autograf
93
6. ZAKLJUAK
Arhivistika su i arhivistika sluba dva neodvojiva i meusobno isprepletena polja, te
su obje nastale iz potrebe civilnoga drutva za posezanjem u prolost. Tako arhivistika
disciplina predstavlja most izmeu tradicije i suvremenosti, ali je i neporeciva veza s
budunou.
Osim fetiistike mogunosti direktnoga uvida u iskustvo prolosti, nezanemarivo je
znaenje arhivskih institucija u pogledu njihove kulturno-prosvjetne djelatnosti. Naime, niti
jedna kulturna institucija ne funkcionira, niti moe opstati, uostalom, ako djeluje iskljuivo
struno, interno i zatvoreno. Arhivi su, stoga, ponajbolji primjeri institucij, koje, u ovome
sluaju, kanaliziranjem informacija iz historijskih proces, utjeu i obogauju tekua
drutvena kretanja.
Naposljetku, arhivistika predstavlja iznimno dinaminu disciplinu, koju se uvijek i
iznova preispituje i redefinira, jer su promjene koje doivljava uvijek usko povezane s opim
napretkom nae, raunalne ere.
Izmeu brojnih vrst arhiva i arhivske grae znaajan i zanimljiv topos predstavljaju
osobni arhivi, a iji su sadraji tako zanimljivi upravo zahvaljujui injenici da su nastali
mimo institucija, to im omoguuje veliku raznorodnost i sadraje koji nisu usko povezani uz
znanstvene kanale.
Eklatantan primjer takve arhivske grae predstavlja upravo ostavtina Lovre
upanovia. U njegovu je sluaju ta graa jo vrijednija, s obzirom na nemjerljivo znaenje
njegova lika i djela u okviru hrvatske muzikoloko-skladateljske i glazbeno-pedagoke
povijesti. Osim literarnih izvora koji su iznosili takve sudove, o upanovievoj profesionalnoj
i karakternoj karizmi i danas rado govore njegovi kolege i prijatelji.1
1
Tu prvenstveno mislimo na njegove kolegice Nadu Bezi i Evu Sedak, te njegova studenta i kasnijega kolegu
Ennija Stipevia.
94
Po pitanju buduega tretmana ostavtine Lovre upanovia u HGZ-u, vie je
mogunosti. Naime, ona je u vrlo dobrome stanju i na njezinoj bi daljnjoj arhivskoj obradi i
ouvanju svakako trebalo i dalje raditi. Prvenstveno bi trebalo dalje obraivati najugroenije
njezine jedinice, kao i one najrelevantnije za budue znanstvene spoznaje i doprinose.
Prvi sljedei korak koji emo u suradnji s Nadom Bezi poduzeti bit e nadijevanje
signatur arhivskim jedinicama, koje e odmah potom postati dio otvorenoga fonda knjinice
HGZ-a. Zatim bi slijedilo unoenje gore navedenih popis u druge raunalne programe, a to
bi uvelike olakalo daljnja koritenja sadraj ostavitine.
Trebalo bi ustrajati na cjelokupnoj digitalizaciji, i to prvenstveno fonografske grae,
kako bi ista bila bolje sauvana i dostupna za koritenje.
Kao krajnju instanca ovoga rada, a koja bi bila u slubi oivljavanja sjeanja na Lovru
upanovia i njegov cjelokupni rad, u ak. god. 2011./2012. predvidjeli smo organiziranje
izlobe s izborom iz ostavtine, u suradnji s HGZ-om.
Obrada ostavtine Lovre upanovia opisana u ovome radu zahtjevan je posao, ali
istovremeno nudi bezbroj lijepih aspekata. Poevi od svijesti da si, pogotovo kao student, u
prilici konzultirati neto toliko vrijedno, pouno i korisno, do toga da e tvoje ime stajati uz
neke od tih istih arhivskih jedinica do, dakako, vjene zadovoljtine koja nastupi po
ovladavanju znaajnima i, esto, neprohodnim (ivotnim) cjelinama (Kroz arhivsku pustinju
i praumu).
Ipak, najvei doprinos za koji smatramo da rad na ostavtini Lovre upanovia sa
sobom donosi jest upravo njezin reafirmacija, i to kroz s/otvaranje (novih) mogunosti za
njezino koritenje. Naime, kako je ve spomenuto, ovim su se radom neke vane arhivske
jedinice iz ostavtine Lovre upanovia po prvi put otvorile javnosti. S jedne e se strane ova
ostavtina obraati iroj javnosti, i to, primjerice, u vidu spominjanih izlobi, a s druge e
95
strane ona predstavljati iznimno vrijedan, sadrajan i vjeno aktualan sveanj znanstveno-
kulturnih spoznaj.
ZAHVALE
96
Ovaj je rad nastao uz prinose nemaloga broja ljudi, a kojima bismo ovdje uputili izraze
beskrajne zahvalnosti.
Prije svega se iskreno zahvaljujemo naoj mentorici, prof. Vjeri Katalini za
ohrabrenje da se upustimo u formu praktinoga rada kakvoga nikada ranije nismo iskusili.
Nadalje, hvala joj na svim korisnim strunim idejama, uputama i opaskama koje su
unaprijedile ovaj rad.
Zatim se zahvaljujemo dragoj Nadi Bezi, koja je imala dovoljno strpljenja uvesti nas
u knjiniarsku praksu i uputiti nas u naela struke, koja je svaki na upit doekala sa
smjekom, svaku nau ideju pozdravila i to je za nas pronalazila vremena i onda kada to niti
najmanje nije bila duna.
Nadalje svoje zahvale upuujemo prof. Evi Sedak, iji su struni um i erudicija bili
neizbjenim initeljima ovoga rada.
Profesoru Enniju Stipeviu zahvalni smo na iznoenju brojnih korisnih informacij
vezanih uz lik i djelo Lovre upanovia; zahvaljujemo mu na ohrabrenju i poticaju.
Nadalje svoje iskrene zahvale upuujemo Borisu Pristeru, koji je imao beskrajnu volju
s nama podijeliti neke strune postupke iz svoje muzejske profesije.
Naposljetku se zahvaljujemo domaru HGZ-a Berislavu Vertlu, koji je portvovno
donosio i odnosio arhivsku grau na svaki na zahtjev, te svima koji su, posredno ili
neposredno, sudjelovali u realizaciji ovoga rada.
Hvala Vam!
POPIS LITERATURE:
97
1. ANDREIS, Josip, upanovi, Lovro, u: ANDREIS, Josip (ur.), Muzika enciklopedija,
sv. 2, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 1963., str. 844.
2. BEZI, Nada, Ostavtina Boidara Kunca, u: KOS, Koraljka, MAJER-BOBETKO,

Sanja, Boidar Kunc (1903. 1964.): ivot i djelo: Radovi s muzikolokog skupa
odranog u Zagrebu, Hrvatska, 20-22. studenoga 2003., Zagreb: Hrvatsko
muzikoloko drutvo, str. 297 407.
3. BOI-BUZANI, Danica, Osobni i obiteljski arhivi, u: STULLI, Bernard (ur.),

Prirunik iz arhivistike, Zagreb: Savez drutava arhivskih radnika Jugoslavije, 1977.,
str. 128 139.
4. ELLIS, Judith (ur.), Keeping Archives, Melbourne: The Australian Society of

Archivists, 1993.
5. KOLANOVI, Josip (ur.), Etiki kodeks arhivista, Zagreb: Hrvatski dravni arhiv,
1997.
6. KOS, Koraljka, Muzikolog Lovro upanovi (1925.-2004.). Uz drugu obljetnicu

smrti, u: Arti Musices, sv. 37, br. 2, 2006., str. 159 174.
7. NEMETH, Kreimir, Arhivska graa, u: STULLI, Bernard (ur.), Prirunik iz

arhivistike, Zagreb: Savez drutava arhivskih radnika Jugoslavije, 1977, str. 23 45.
8. NEMETH, Kreimir, Uvod u arhivistiku, u: STULLI, Bernard (ur.), Prirunik iz

arhivistike, Zagreb: Savez drutava arhivskih radnika Jugoslavije, 1977., str. 3 13.
9. SEDAK, Eva, Lovro upanovi kao kritiar, pedagog i skladatelj, u: KOS, Koraljka
(ur.), Lovro upanovi 1925. 2004. HAZU: Spomenica preminulim akademicima, sv.
135, Zagreb: HAZU, 2007., str. 15 21.
10. STIPEVI, Ennio, Lovro upanovi kao muzikolog u: KOS, Koraljka (ur.), Lovro
upanovi 1925. 2004. HAZU: Spomenica preminulim akademicima, sv. 135,
Zagreb: HAZU, 2007., str. 9 13.
11. STIPEVI, Ennio, Suvremena notna izdanja starije hrvatske glazbe (od kraja 15. do
poetka 19. stoljea) u: Arti Musices, sv. 38, br. 2, 2007., str. 181 216.
12. STULLI, Bernard, Arhivi, u: KOLANOVI, Josip (ur.), Arhivistika i arhivska sluba:
Studije i prilozi, Zagreb: Hrvatski dravni arhiv, 1997., str. 350 356.
13. STULLI, Bernard, Arhivi, u: STULLI, Bernard (ur.), Prirunik iz arhivistike, Zagreb:
Savez drutava arhivskih radnika Jugoslavije, 1977., str. 14 22.
14. PRALJA, Izak, Uz 25. obljetnicu skladateljskog rada dra Lovre upanovia, u: Sveta
Cecilija: asopis za duhovnu glazbu, god. XLII, br. 3-4, 1972., str. 80 81.
15. VILFAN, Sergij, Sreivanje arhivske grae, u: STULLI, Bernard (ur.), Prirunik iz
arhivistike, Zagreb: Savez drutava arhivskih radnika Jugoslavije, 1977, str. 107 127.
98
16. UPANOVI, Lovro, Vatroslav Lisinski (1819 - 1854): ivot, djelo, znaenje, Zagreb:
JAZU, 1969.
17. ***, ivotopis Lovre upanovia, u: STIPEVI, Ennio (ur.), Glazba i batina:
Zbornik u ast Lovri upanoviu, ibenik: Gradska knjinica Juraj igori, 2002., str.
355 356.
18. ***, upanovi, Lovro, u: KOVAEVI, Kreimir (ur.), Leksikon jugoslavenske

muzike, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krlea, 1984., str. 573
574.
19. http://info.hazu.hr/lovro_zupanovic_biografija /datum pristupa: 15. travnja 2011./
20. http://emilcic.exactpages.com/zupanovic.html /datum pristupa: 15. travnja 2011./
Saetak
Kroz arhivsku pustinju i praumu. Rad na ostavtini Lovre upanovia
99
Arhivistika predstavlja iznimno dinaminu disciplinu, koja nastoji pratiti slijedove

promjena u raunalnoj eri. Nju u najveoj mjeri tvori upravo njezina praktina primjena, jer
je, kao takva, i nastala iz praktinih potreba suvremenoga drutva, koje je shvatilo da
konzultiranje prolosti mora nuno biti sistematizirano i normativno. 19. stoljee moemo
smatrati poetkom arhivistike kao samostalne discipline.
Arhivi su mjesta odabiranja, preuzimanja, sreivanja, uvanja i prouavanja arhivske
grae, te koja omoguuju daljnja koritenja iste. Sreivanje arhivske grae je proces koji ima
svoje zakonitosti i naela, a koja su ovisna o samoj prirodi grae.
Postoje brojne kategorizacije arhivske grae, a prema jednoj od njih formira se i
osobni arhiv, koji, u naelu, oznaava ostavtinu znaajnoga pojedinca. Takav je pojedinac
bio i Lovro upanovi, hrvatski muzikolog, skladatelj, kritiar i pedagog. Zahvaljujui svojim
strunim doprinosima isprofilirao se u istaknutu linost hrvatske muzikologije druge polovice
20. stoljea.
Ostavtina Lovre upanovia u arhivu HGZ-a dosada nije sustavno obraivana, a u
ovome radu sastavljeni su najcjelovitiji popisi skladbi, odlikovanj i fonografske grae iz te
ostavtine. Utvreno je da u ostavtini postoje 173 upanovieve skladbe, 56 razliitih
jedinica odlikovanj, te 107 jedinica fonografske grae.
Ostavtina Lovre upanovia predstavlja sadrajnu i zanimljivu cjelinu unutar fonda
arhiva HGZ-a i kao takvu bi ju trebalo propisno uvati i nastojati da najrelevantniji njezini
aspekti doive proces digitalizacije.
Obradom ovih njezinih sastavnic neki su sadraji po prvi put postali dostupni iroj
javnosti i otvaraju mogunosti novim pristupima upanovievu opusu, to i jest cilj ovoga
rada.
Kljune rijei: arhivistika, arhiv, arhivska graa, Lovro upanovi, muzikologija
Summary
In Archival Desert and Wilderness. Work on the legacy of Lovro upanovi
100
Archivistics is a very dynamic discipline, which tries to keep in touch with the constant
changes taking place in the computer era. What archivistics is mostly made of is practical
experience, because it emerged from the practical needs of modern society. That happened
exactly then when that same society became aware of the fact that their reaching into the
past must necessarily be systematized and normative. 19th Century can be considered as the
beginning of archivistics as a discipline for itself.
Archives can be considered to be a place where archival records of various kinds are being
selected, arranged, preserved and examined. Sorting records is a process that has its own laws
and principles, which are dependent on the nature of the material.
There are a number of categorization of archival records and according to one of them a
personal archive came to be, which, in principle, indicates the legacy of a significant
individual. Such an individual was exactly Lovro upanovi, Croatian musicologist,
composer, critic and teacher. Thanks to his expert contributions, he became a prominent
figure in the Croatian musicology in the second half of the 20th Century.
So far the legacy of Lovro upanovi in the HGZ Archive has not been treated in a systematic
way and the work that is here being presented resulted in the most comprehensive lists of
music pieces, award medals and phonographic material from his legacy. In upanovis
legacy there have been 173 music pieces, 56 different award medals and 107 examples of the
phonographic material.
The legacy of Lovro upanovi represents a meaningful and interesting entity within the fund
of the HGZ Archive and as such it should be properly stored and its most relevant components
should become digitized as well.
With the work on these same components some of the contents of the legacy became available
to the general public for the very first time and, as such, they offer a great spectrum of new
approaches to upanovis oeuvre and exactly that, after all, is the main goal of this whole
work presented in this paper.
Key words: archivistics, archive, archival records, Lovro upanovi, musicology

SLIKOVNI PRILOG
101
Slika 1: Dio obraene grae iz ostavtine Lovre upanovia
102
Slika 2: Dio obraene grae iz ostavtine Lovre upanovia
103
Slika 3: Prikaz metode mjerenja medalje iz ostavtine Lovre upanovia
IVOTOPISI
Moje je ime Martina Brati i roena sam 4. svibnja 1987. godine u Zagrebu.
104
Pohaala sam 4. jezinu gimnaziju u Zagrebu i srednju glazbenu kolu Elly Bai.
Po zavretku gimnazije, 2006. godine upisala sam na Muzikoj akademiji u Zagrebu,
dvopredmetni studij muzikologije i povijesti umjetnosti, na kojemu sam prvostupniku
diplomu stekla 2009. godine.
Godine 2010. upisala sam muzikologiju i povijest umjetnosti dvopredmetno, ali na
razini diplomskih studija; sada zavravam svoju drugu godinu diplomskoga studija.
U ak. god. 2010./2011. zimski sam semetar provela na studentskoj razmjeni u okviru
programa ERASMUS, i to na Central European University u Budimpeti.
Tijekom itavog sam svojega obrazovanja paralelno pohaala teajeve stranih jezika,
napose engleskog i njemakog, te sada vladam visokim stupnjem znanja iz obaju.
* * *
Moje ime je Danijel eki i roen sam 18. srpnja 1987. godine u Zagrebu. Pohaao
sam 7. Gimnaziju u Zagrebu i srednju glazbenu kolu Elly Bai.
Po zavretku srednjokolskog obrazovanja 2006. godine upisujem na Muzikoj
akademiji u Zagrebu dvopredmetni studij muzikologije i germanistike, za koje sam stekao
prvostupniku diplomu 2009. godine.
Godine 2010. upisao sam muzikologiju i germanistiku na razini diplomskih studija te
trenutno zavravam svoju drugu godinu diplomskog studija.
Godine 2009. dobio sam stipendiju za ljetnu kolu od Njemake agencije za razmjenu
studenata (DAAD), a od iste agencije sam takoer dobio stipendirani zimski semestar u ak.
god. 2010./2011. na Odsjeku za prevoenje, jezik i kulturu u Germersheimu, Sveuilita u
Mainzu, Njemaka.
Trenutno obnaam i dunost potpredsjednika studentske udruge muzikologa fusNota.
105

Ostavština Lovre Županovića M. BRATIC, D. DEKIC

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ostavština Lovre Županovića M. BRATIC, D. DEKIC

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Martina Brati, Danijel eki

Kroz arhivsku pustinju i praumu.1

3. ARHIVISTIKA I ARHIVISTIKA SLUBA...................................................................4

4. LOVRO UPANOVI IVOTOPIS............................................................................12

5. OPIS RADA NA OSTAVTINI LOVRE UPANOVIA...............................................20

Rad s naslovom Kroz arhivsku pustinju i praumu. Rad na ostavtini Lovre

mentorstvom prof. dr. sc. Vjere Katalini na Muzikoj akademiji u Zagrebu.

Kolegij Glazbena arhivistika izborni je kolegij na Odsjeku za muzikologiju, te je jedan

osposobljava nas za obradu arhivske grae sa svime to ona podrazumijeva, a po svretku

kolegija takoer je predvieno da ovladamo propisanim raunalnim programima za

popisivanje arhivske grae.

Glazbene arhivistike, te nam je vrlo rano, ve po dodjeli zadataka propisanih samim

zaintrigirala nas je ve samo povrno spomenuta ostavtina Lovre upanovia, za nae,

upanovieve ostavtine, to je ona prihvatila, a sve nakon toga je povijest.

njegovoj smrti, imao postati integralnim dijelom Spomenice preminulim akademicima u

izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.1

vrlo dobrome stanju kakva je i zaprimljena, no najvei je problem, do sada, predstavljala

dokumente, odlija i priznanja, te fonografsku grau.

naega osobnog rada na ostavtini.

pozabaviti arhivskom graom i njezinom kategorizacijom, dok e zaseban dio pripasti

nainima obrade arhivske grae.

najvie bavili, a to su, napose, njegovo skladateljstvo, te njegov muzikoloki rad.

odlikovanj i fonografskih materijala.

Posljednje e, esto poglavlje nastojati objediniti najvanije stavke prethodnih cjelin,

uputiti na kulturno-prosvjetnu vanost arhiva i arhivistike kao discipline, te markirati vanost

Radu su takoer pridrueni popis koritene literature, te ilustracije koje potkrepljuju

pojedine aspekte naega rada na ostavtini.

Arhivistika je, najprije je vano napomenuti, davno nadila podruje znanosti o

arhivistika i arhivistika sluba dvije nerazdvojive i meusobno iznimno zavisne oblasti.

mnogostruke drutvene potrebe, a to znai za to efikasniju primjenu arhivskih fondova kao

izvor dokumentacije, esto od neprocjenjive vrijednosti. Arhivistika mora, prema tome,

dokumentacije, u prvom redu pitanje racionalno postavljenog i planski provoenog

Nadalje je arhivistika, usporedno s usustavljivanjem svojih teorijsko-praktinih

postavki, radila i jo uvijek radi na usavravanju tehnoloko-informativnih sistema, kao jednih

od svojih najvanijih sastavnica, a taj e rad uvijek biti bez kraja.

U pokuaju davanja kratkoga historijata arhivistike discipline, vano je napomenuti

sustavnijih tretmana povijesne grae moemo pratiti od 16. stoljea, i to usporedno sa

stvaranjem administrativnog aparata.2

arhivskim dokumentima kao sastavnim dijelovima tih cjelina, koja istovremeno ui po

kakvim se kriterijima arhivska graa najsvrsishodnije oblikuje i organizira da bi postala

pretpostavke koje e opravdati egzistenciju arhiva u suvremenom drutvu.3

koje se ipak nisu u dovoljnoj mjeri ticale ouvanja i sistematizacije grae, ve su se

pravom smatrati razdobljem afirmacije poimanja arhiva kakvo je blisko i dananjemu, a

najvanija novost bila je razdvajanje arhiva od administrativnih struktura. Posljedica takve

kvalitativne promjene bila je da se arhivska problematika poela razmatrati zasebno, usporedo

s napretkom historiogafije i objavljivanjem velikih edicija historijskih izvora. Tako se

postupno stvarala arhivistika kao samostalna znanstvena disciplina, nastojei da se oslobodi

svoga dotadanjega skromnoga mjesta u krilu diplomatike.4

Arhiv je ustanova koja je zaduena za trajno (o)uvanje arhivske grae, njezinu

objavljenim rezultatima znanstvenih istraivanja.5

Naposljetku, dotiui se ire javnosti i njezinih interesa, vano je spomenuti moda

najraireniju tezu o ulozi i vanosti arhiva, a to je ona opekulturna i prosvjetna, gdje je

cjelokupna graa jednoga arhiva promatrana kao kulturno-povijesni artefakt.

citirane prema Bernardu Stulliju:6

1. Arhivi odabiru, preuzimaju, sreuju, uvaju i prouavaju arhivsku grau i daju je na

2. Arhivi vre kategorizaciju i valorizaciju arhivske grae, te provode sigurnosne

mjere radi ostvarivanja optimalno mogue zatite grae u svojim spremitima.

inventare za pojedine fondove i zbirke, te izrauju vodi kroz arhivsku grau.

4. Izradom znanstvenoinformativnih pomagala i davanjem strunih i znanstvenih

informacija arhivi se ukljuuju u nacionalni sistem informatike.

pobuuju interes za historijska znanstvena istraivanja.

notiran, tampan, snimljen i na drugi nain zabiljeen) dokumentarni materijal koji je