Načela etike u naučnim istraživanjima

Etika ima veoma značajnu ulogu u naučnom istraživanju, obzirom da je veliki broj vladinih agencija,
sveučilišta, međunarodnih organizacija sastavio specifične politike i pravila koji se tiču etike u
istraživanjima. U skladu sa time definirana su brojna načela etike u naučnim istraživanjima, koji
omogućavaju koordinaciju aktivnosti i akcija istraživanja, kako bi se osiguralo očuvanje javnog povjerenja
u znanost. (Resnik, 2010)

Važnost etičkih načela u naučnim istraživanjima

Prema Resniku (2010), postoji nekoliko razloga zbog kojih su načela veoma važna u naučnim
istraživanjima:

- promicanje znanja, istine i izbjegavanje pogrešaka kao jedni od osnovnih ciljeva istraživanja;
- naglašavanje istine, obostranog poštovanja, poštenja i odgovornosti kao ključnih vrijednosti
za kolaboraciju;
- odgovornost naučnika prema javnosti;
- javna potpora naučnih istraživanja;
- naglašavanje društvene odgovornosti, ljudskih prava, usklađenosti sa zakonima, zdravlje i
sigurnost kao moralnih i socijalnih vrijednosti.

Temeljna načela etike u naučnim istraživanjima

Kenneth D. Pimple (2002) definira temeljna načela etike u znanstvenim istraživanjima kroz šest domena
koje pružaju logičan te intuitivan način organiziranja odgovornog ponašanja prilikom znanstvenih
istraživanja.

 Znanstveni integritet – odnos između istraživanja i istine

Zasniva se na sljedećim postavkama:
- Predrazumijeva se da su svi suradnici stručni, tj. kompetentni u području svoga znanstvenog
i nastavnog rada dok se ne dokaže suprotno;
- Rezultati znanstvenog rada, posebice znanstvenih istraživanja, prikupljaju se u skladu s
najvišim standardima etičke i znanstvene prakse, poštujući najviše tehničke standarde.
Potrebno je poduzeti sve razumne mjere da se osigura tačnost i istinitost podataka koje su
prikupile druge osobe, skupine ili ustanove i detaljno dokumentirati sve izvore i kakvoću
podataka;
- Izvorni podaci trebaju se pohraniti, čuvati, obrađivati, koristiti i prenositi tako da se, unutar
razumnih granica, spriječi njihov gubitak, uništenje, pristup nepozvanima, razotkrivanje
povjerljivih i tajnih podataka ili moguće zlouporabe najmanje tijekom 10 godina od završetka
istraživanja. Nakon objavljivanja rezultata svi izvorni podaci moraju, u razumnim okvirima,
biti dostupni na uvid.
- Predrazumijeva se da je sva obrada podataka proizašlih iz istraživanja ispravna i u skladu sa
znanstvenom metodologijom dok se ne dokaže suprotno.
- Predrazumijeva se da prikazani rezultati istraživanja u bilo kojem obliku dosljedno
odgovaraju provedenim istraživanjima te ni u najmanjoj mjeri ne postoji izmišljanje,
krivotvorenje ili plagiranje podataka, rezultata, ideja, postupaka ili riječi u postupcima
predlaganja, provođenja, revizije ili prikazivanja istraživanja dok se ne dokaže suprotno.
 Kolegijalnost – odnos između istraživača
- Podrazumijeva se da autori i koautori svih znanstvenih uradaka, posebice znanstvenih
publikacija, zadovoljavaju sljedeće kriterije: djelatno sudjelovanje u (A) razvoju ideje
istraživanja, izradi koncepta i oblika istraživanja; (B) prikupljanju i obradi ili tumačenju
rezultata istraživanja; i (C) pisanju i oblikovanju znanstvenog uratka ili kritičkoj reviziji i
napokon odobrenju takvog uratka. Svaki autor treba zadovoljiti barem jedan uvjet iz svake
kategorije (A), (B) i (C) te moći braniti intelektualni sadržaj objavljenih publikacija.
- Upravna, tj. ustrojno nadređena funkcija unutar ustanove, financijska ili druga potpora nisu
same po sebi kvalifikacije za prisvajanje autorstva.
- Svako sudjelovanje u istraživanju, koje ne predstavlja autorstvo, potrebno je odgovarajuće
spomenuti.
- Svaki član zajednice ima pravo na jednak pristup relevantnim informacijama i upotrebi javno
finansirane opreme i materijala, poštujući posebne propise.
- Izvorni podaci uobičajeno se ne objavljuju u znanstvenom radu, primjerice nukleinski ili
bjelančevinski nizovi, kristalografski podaci i slično, nego ih se odlaže u odgovarajućim, javno
dostupnim bazama. To uključuje i pristup jedinstvenim materijalima (primjerice
monoklonskim protutijelima, bakterijskim sojevima, mutiranim staničnim linijama i sl.) i
neobjavljenim podacima koji su ključni za ponavljanje objavljenih istraživanja.
- Mentorski odnos mora počivati na međusobnom uvažavanju i poštovanju intelektualnog
vlasništva i drugih prava ostvarenih tijekom znanstvenog rada u okviru tog odnosa, bez
iskorištavanja nadređenosti mentorskog položaja.

 Zaštita ljudskih subjekata – odnos između istraživača i ljudskih subjekata

- Od istraživača i ustanova u kojima se istraživanja provode zahtijeva se pridržavanje
odgovarajućih međunarodnih i nacionalnih zakona i pravilnika o zaštiti ispitanika. Pri tome je
potrebno jamčiti dragovoljno sudjelovanje svih ispitanika, povjerljivost, tajnost i anonimnost
podataka o ispitanicima te povoljan omjer boljitka/rizika za ispitanike.

 Dobrobit životinja – odnos između istraživača i životinjskih subjekata

- Ako su u istraživanje uključene pokusne životinje, istraživač jamči striktno pridržavanje
Zakona o dobrobiti životinja te Europske konvencije o radu s laboratorijskim životinjama.

 Institucionalni integritet – odnos između istraživača i njihovih sponzira, agencija za financiranje i

vlada
- U zasnivanju i ispunjavanju svih ugovornih, znanstvenih, nastavnih i drugih obaveza prema
matičnoj ustanovi, drugim ustanovama u sustavu i javnosti zahtijeva se pridržavanje najviših
etičkih standarda što uključuje: poznavanje pravila i statuta ustanove te odgovarajuće
zakonske regulative; nepostojanje financijskog i vlasničkog sukoba interesa i nepostojanje
sukoba interesa spram matične ustanove; nepostojanje sukoba privrženosti pri provođenju
istraživanja; nedovođenje javnosti u zabludu predstavljanjem vlastitih istupa ili stajališta kao
službenih stajališta akademske ili znanstvene zajednice.
 Socijalna odgovornost – odnos između istraživača i javnog dobra
 - Zahtijeva se pridržavanje najviših ekoloških normi uz detaljan opis utjecaja na okoliš i načine
odlaganja otrovnog i drugog otpada nastalog tijekom istraživanja.

S druge strane Resnik i Shamoo su 2009. godine na osnovu važnosti načela, definirali šesnaest temeljnih
načela etike:

- načelo poštenja - nalaže kako se potrebno pridržavati poštenja u svim znanstvenim

komunikacijama koje uključuju izvještavanje o podacima, rezultatima, metodama i
procedurama;
- načelo objektivizma - nalaže izbjegavanje pristranosti u dizajniranju eksperimenata, analizi
podataka, interpretaciji podataka, donošenju odluka te ostalim aspektima istraživanja;
- načelo integriteta –  nalaže kako je potrebno održati sva obećanja i ispunjavati dogovore te
se zalagati za dosljednost u ponašanju i ideji;
- načelo opreznosti –  nalaže izbjegavanje nemara i neopreznih pogrešaka, pažljivo i kritičko
ispitivanje svog i rada drugih suradnika, zadržati evidenciju svih istraživačkih aktivnosti;
- načelo otvorenosti –  nalaže dijeljenje podataka, rezultata, ideja, alata, resursa, otvorenost
kritikama i novim idejama;
- načelo poštovanja intelektualnog vlasništva –  nalaže očuvanje patenata, autorskih  prava i
drugih oblika intelektualnog vlasništva, nalaže nekorištenje neobjavljenih podataka, metoda
ili rezultata podataka, bez prethodne dozvole;
- načelo tajnosti  –  nalaže zaštitu svih tajnih podataka kao što su znanstvena djela, evidencija
kadrova, vojne tajne, evidencija pacijenata;
- načelo odgovornog objavljivanja  – nalaže kako je potrebno objavljivanje kako bi se
unaprijedilo istraživanje i osigurati suradnju, a ne raditi samo na razvoju vlastite karijere;
- načelo poštovanja znanstvenih suradnika  –  nalaže poštovanje suradnika i  jednako
postupanje sa svima;
- načelo odgovornog mentorstva – nalaže kako je potrebno pružiti pomoć u edukaciji, imati
ulogu mentora te savjetovati studente i omogućiti drugima da donose vlastite odluke u
okviru odluke u okviru znanstvenog istraživanja znanstvenog istraživanja;
- načelo socijalne odgovornosti – nalaže potrebu za promicanjem društvenog dobra te
sprječavanje i ublaženje socijalnog zla kroz istraživanja i javno obrazovanje;
- načelo nediskriminacije – nalaže izbjegavanje diskriminacije suradnika i studenata studenata
na temelju spola, rase, etničke pripadnosti ili drugih čimbenika koji utječu na pojavu
diskriminacije;
- načelo kompetentnosti –  nalaže potrebu održavanja i poboljšanja vlastite  profesionalne
profesionalne stručnosti i i znanje kroz cjeloživotno cjeloživotno obrazovanje i učenje te
poduzeti korake za promicanje kompetencije u znanosti kao cjelini;
- načelo zakonitosti –  načelo nalaže važnost pridržavanja i poznavanja relevantnih zakona
odgovarajućih institucija, te vladinih udruga;
- načelo zaštite životinja –  načelo nalaže kako je važno pokazati odgovarajuće  poštovanje i
brigu za životinje ukoliko ih se koristi u istraživanjima,
- načelo zaštite ljudskih subjekata - odnosi se na odnose između istraživača i ljudskih
subjekata, a nalaže minimiziranje štete i rizika kada se provodi istraživanje nad ljudskim
subjektima, poštivanje ljudskog dostojanstva, privatnosti i autonomije.