Sergej Prokofjev

(1891-1953)
- ruski skladatelj, pijanist i dirigent
- potječe iz obitelji u kojoj se njegovala glazba – majka je dobro svirala klavir i počela ga rano podučavati
- s 5 godina je napisao svoju prvu skladbu, s 11 svoju prvu simfoniju, a s 13 upisuje Konzervatorij u Petrogradu gdje
studira klavir te kompoziciju kod Ljadova i Rimski-Korsakova
- nakon revolucije odlazi u Ameriku, zatim u Evropu (Pariz) – posvuda je dobro prihvaćen, a djela mu se izvode s
ogromnim uspjehom
- nakon smrti Djagiljeva za kojeg ga je vezalo niz narudžbi i izvedbi ne vidi više nikakvog smisla za ostanak – previše ga
vuče natrag u domovinu i 1932. se, unatoč međunarodnom priznanju i uvažavanju, vraća u domovinu, koja više nije
carska Rusija nego SSSR
- u tom smislu se njegovo stvaralaštvo može podijeliti na tri razdoblja:
1) 1907-1918 – razdoblje ozbiljnog početka skladanja do odlaska iz Rusije
2) 1918-1932 – razdoblje putovanja po Evropi i Americi – međunarodno priznanje
3) 1932-1953 – sovjetsko razdoblje
- njegova je stilska orijentacija tijekom cijelog stvaralaštva u osnovi neoklasicistička s tim da neoklasicistička sredstva
varira, proširuje i s njima elastično postupa
- razlog je u potrebi za jasnim pisanjem i za preciznom formalnom strukturom
- već 1918. sam sistematizira glavne linije svojeg stvaralaštva, a koje su se iskristalizirale do 1914:
1) klasična linija
2) novatorska linija (harmonija, melodija, instrumentacija)
3) tokatna ili motorična linija – tu bi se mogao još dodati ritam kao izrazit element njegove glazbe – ne samo u smislu
motoričnosti nego i kao parametar koji je vrlo često u prvom planu, oblikotvoran, nepravilan, s neravnomjerno
raspoređenim akcentima, sinkopama i sl.
4) lirska ili lirsko-meditativna linija
5) groteskna linija
- zanimale su ga sve glazbene vrste
- najveći doprinos je ipak na području klavirske glazbe te glazbeno scenskih djela: baleta i opere
- u prvom stvaralačkom razdoblju nastali su 1. i 2. klavirski koncert, 2, 3. i 4. klavirska sonata;
https://www.youtube.com/watch?v=m7dDE6fP0Uk
https://www.youtube.com/watch?v=3NG9V8KJsB4
- zatim balet Ala i Lolij iz kojeg je Prokofjev napravio orkestralnu suitu – Skitsku suitu
https://www.youtube.com/watch?v=9MeT8mITZrY
- zatim 1. ili Klasična simfonija, Koncert za violinu i orkestar u D-duru
- opera Kockar i
- kantata Njih sedmero
- za ovo prvo razdoblje je karakteristično
1) povezivanje jednostavnog i kompleksnog
2) izbjegavanje impresionizma kroz grubu dinamiku i strogu unutarnju logiku
3) humor koji ima raspon od osmijeha do sarkazma i groteske
4) miješanje različitih stilskih sredstava – neiskristaliziranost stila
- stilska neiskristaliziranost će se nastaviti i u drugom stvaralačkom razdoblju kada nastaju neka od njegovih
najznačajnijih djela kao što su opera Zaljubljen u tri naranče i 3. klavirski koncert
https://www.youtube.com/watch?v=beaa-8hCzP4
https://www.youtube.com/watch?v=q4TyQ97Jcr0
- u ovom razdoblju nastaju još baleti Šut, Čelični skok, Izgubljeni sin, Na Dnjepru te opera Ognjeni anđeo
- zatim 2, 3. i 4. simfonija, 4. i 5. klavirski koncert
- 1. koncert za violončelo
https://www.youtube.com/watch?v=SXVyzBsHfKY
- u jesen 1932. se vraća u Sovjetski savez. Situacija je prilično drugačija nego 1918. kada je otišao, ali i u odnosu na
prethodno desetljeće. Naime za Lenjinovog života je avangardna umjetnost u SSSR-u bila dobro došla (u smislu
politička i društvena avangarda ide pod ruku s umjetničkom avangardom) – Sovjetski savez je u to doba bio meka za
suvremene umjetnike. Nakon Lenjinove smrti i s dolaskom Staljina na vlast situacija se potpuno promijenila. Početkom
30-tih godina oblikuje se službena socrealistička estetika koja inzistira na pristupačnosti umjetnosti širokim narodnim
masama što podrazumijeva korištenje poznatih glazbeno-izražajnih sredstava i odbacuje bilo kakvo umjetničko
istraživanje
- Prokofjev postupno prilagođava svoj stil estetici socijalističkog realizma i time počinje njegovo sovjetsko razdoblje
- u tom razdoblju nastaju također remek-djela kao što su balet Romeo i Julija, zatim baleti Kameni cvijet i Pepeljuga
https://www.youtube.com/watch?v=SnF5RIdqiwU
https://www.youtube.com/watch?v=_TuA9vAy6GA
- opere Semjon Kotko i Rat i mir
- u to vrijeme počinje pisati i glazbu za film te surađuje s jednim od najvećih filmski redatelja tog doba – Sergejem
Eisensteinom na remek-djelima sovjetskog filma – Aleksandar Nevski i Ivan Grozni
- također piše scensku glazbu, pedagošku glazbu – Petja i vuk
https://www.youtube.com/watch?v=MfM7Y9Pcdzw
- glazbu za različite državne prigode i slavlja - npr. Kantata na Staljinove i Lenjinove tekstove povodom proslave 20.
obljetnice Oktobarske revolucije itd.
- umro je isti dan kad i Staljin i zbog toga je vijest o njegovoj smrti ostala u sjeni vijesti o smrti „velikog vođe”