MEĐUNARODNI TRGOVAČKI IZRAZI – INCOTERMS 2020

 Međunarodna trgovačka komora u Parizu 1936 donosi Međunarodna pravila za tumačenje

trgovačkih izraza
 Namjena: izbjegavanje nesporazuma oko obveza koje proizlaze iz vanjskotrgovinskih
kupoprodajnih ugovora.
 Jasno razgraničuju koje troškove u svezi s transportom, osiguranjem, manipulacijama robom i
slično snosi prodavatelj, a koje kupac.

 Incoterms je skup pojmova i izraza kojima se neposredno i iscrpno reguliraju ekonomsko-pravni

odnosi između prodavatelja i kupca, a posredno se odnose i na prijevoznike, otpremnike, luke i
pristaništa, pomorske agente, carinske organe, poduzeća za ugovornu kontrolu kakvoće i količine
robe u međunarodnom prometu, osiguravajuća društva i druge.
 Reguliraju:
o mjesto isporuke robe,
o podjelu troškova između prodavatelja i kupca,
o mjesto i trenutak prijelaza rizika vezanih uz robu

 Revizije incoterms pravila 1953. / 1967. / 1974. / 1980. -> nakon toga 1990. / 2000. / 2010./ 2020
 Incoterm klauzule se uvijek primjenjuju u okvirima B2B trgovine
 Incoterm klauzule se primjenjuju isključivo pri trgovini pokretne imovine, što podrazumijeva da
nisu primjenjive za:
o Usluge
o Elektroničke podatke
o Konsignacijsku prodaju i najam

 U reviziji iz 2010. godine ima ukupno 11 klauzula.

Svrstane su u četiri skupine (E,F,C,D)
1. Skupina E
EXW
2. Skupina F
FCA, FAS, FOB
3. Skupina C
CPT, CIP, CFR, CIF
4. Skupina D
DAP, DPU, DDP

KOPNENI I KOMBINIRANI PRIJEVOZ: POMORSKI PRIJEVOZ:

o EXW o FAS
o FCA o FOB
o CPT o CFR
o CIP o CIF
o DPU
o DAP
o DDP
 četiri osnovne kategorije: E, F, C i D.
o grupu E čini klauzula EXW, koja ukazuje na polazak robe iz mjesta isporuke, s time da
prijevoz i osiguranje nisu plaćeni, odnosno da te troškove snosi kupac uvoznik.
o grupu F čine klauzule: FAS, FCA i FOB koje ukazuju na to da glavni prijevoz i osiguranje
nisu plaćeni, odnosno da prodavatelj osigurava robu samo do luke ukrcaja, odnosno do
predaje robe prijevozniku kojeg odredi kupac- uvoznik na naznačenom mjestu (FCA).
o grupu C čine klauzule: CFR, CIF, CIP i CPT, koje ukazuju na to da je glavni prijevoz platio
prodavatelj - izvoznik, a kod klauzula CIF i CIP da je prodavatelj platio i prijevoz i osiguranje
do odredišta.
o grupu D čine klauzule: DAP, DPU I DDP, koje ukazuju na prispijeće robe u određenu
zemlju odredišta na trošak i rizik prodavatelja-izvoznika

1. EXW-FRANCO TVORNICA…. naznačeno mjesto

 OPĆENITO: prema ovoj klauzulu prodavatelj izvršava svoju obvezu kada robu stavi na raspolaganje
kupcu u svojim prostorijama izvozno neocarinjenu i neutovarenu na bilo koje prijevozno sredstvo.
 OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA: priprema robe za transport, snosi sve troškove i rizik do
trenutka predaje robe kupcu.
 OSNOVNE OBVEZE KUPCA: platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru, pribaviti prijevozno
sredstvo, preuzeti robu, snositi sve troškove i rizike od trenutka preuzimanja robe, pružiti
prodavatelju dokaz o preuzimanju robe.

2. FCA- FRANKO PRIJEVOZNIK…naznačeno mjesto

 OPĆENITO: znači da prodavatelj isporučuje robu na mjestu koje je imenovao kupac, izvozno
ocarinjenu, prijevozniku kojeg je odredio kupac.
 OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA: predati robu prijevozniku kojeg je odredio kupac, na svoj
trošak i rizik pribaviti izvoznu dozvolu i obaviti sve izvozne carinske formalnosti, snositi sve
troškove i rizike za robu do trenutka njene predaje prijevozniku, izvijestiti kupca o isporuci robe.
 OSNOVNE OBVEZE KUPCA: platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru, obaviti uvozno
carinjenje, o svom trošku osigurati prijevoz robe do odredišta, snositi sve troškove i rizik za robu
od trenutka kad je predana prijevozniku.

3. FAS- FRANKO UZ BOK BRODA…….naznačena ukrcajna/otpremna luka

 OPĆENITO: prodavatelj ispunjava svoju obvezu kada svoju robu postavi uz bok broda u
imenovanoj luci otpreme, kupac od tog trenutka snosi sve troškove ili rizike od gubitka ili
oštećenja robe, koristi se samo za riječni i pomorski prijevoz.
 OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA: postaviti robu uz bok broda, pribaviti o svom trošku sve
izvozne dozvole i obaviti sve carinske formalnosti oko izvoza robe, obavijestiti kupca, pribaviti
potvrdu o isporuci robe (pristanišnu potvrdu), snositi sve troškove i rizik za robu do trenutka
njezina postavljanja uz bok broda.
 OSNOVNE OBVEZA KUPCA: platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru, o svom trošku, ugovoriti
prijevoz do naznačene odredišne luke, pravodobno priopćiti prodavatelju ime broda te mjesto i
datum ukrcaja na brod, snositi sve carinske i ostale troškove uvoza robe.
4. FOB- FRANKO BROD…..naznačena ukrcajna otpremna luka

 OPĆENITO: prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada isporuči robu preko ograde broda u
imenovanoj luci otpreme, koristi se samo za riječni ili pomorski promet.
 OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA: pripremiti robu za transport, propisno je upakirati, dovesti
robu u luku ukrcaja i ukrcati je na brod u zadanom roku, na svoj trošak pribaviti sve izvozne
dozvole i izvozno ocariniti robu, osigurati kupcu ispravu da je roba ukrcana na brod, snositi sve
troškove i rizike do trenutka prelaska robe preko ograde broda.
 OSNOVNE OBVEZA KUPCA: platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru, o vlastitom trošku
pribaviti brod za prijevoz robe do odredišta, obavijestiti prodavatelja o imenu broda i roku
isporuke, snositi sve troškove za robu od trenutka prijelaza ograde broda, snositi sve troškove
pribavljanja dokumenata potrebnih za uvoz robe.

5. CFR- CIJENA I VOZARINA…. naznačena luka odredišta

 OPĆENITO: prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada roba prijeđe ogradu broda u luci
otpreme, prodavatelj mora snositi troškove i vozarinu potrebnu da robu otpremi u odredišnu
luku, ali rizik od gubitka ili oštećenja robe prelazi s prodavatelja na kupca.
 OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA: snositi sve troškove i vozarinu potrebne za otpremu robe do
odredišne luke, obavijestiti kupca da je roba ukrcana na brod, obaviti sve izvozne carinske
formalnosti, dobaviti kupcu čistu teretnicu.
 OSNOVNE OBVEZE KUPCA: platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru, pribaviti uvoznu dozvolu
i obaviti carinski postupak za uvoz robe, snositi sav rizik oštećenja robe od trenutka kad ona
prijeđe ogradu broda, osigurati robu od trenutka prijelaza ograde broda, snositi sve ostale
troškove od trenutka isporuke robe u odredišnoj luci.

6. CIF-CIJENA, OSIGURANJE, VOZARINA….naznačena luka odredišta

 OPĆENITO: prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada roba prijeđe ogradu broda u luci
otpreme, prodavatelj mora snositi troškove i vozarinu potrebnu da robu otpremi u odredišnu
luku, ali rizik od gubitka ili oštećenja robe prelazi s prodavatelja na kupca, međutim prodavatelj
mora također osigurati kupcu i pomorsko osiguranje koje pokriva rizik od oštećenja ili gubitka
robe za vrijeme prijevoza, prodavatelj je dužan osigurati robu.
 OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA: pripremiti robu i trgovačku fakturu, pribaviti izvoznu dozvolu,
obaviti izvozno carinjenje, ugovoriti i platiti prijevoz do odredišne luke, o vlastitom trošku
ugovoriti osiguranje robe do luke odredišta.
 OSNOVNE OBVEZE KUPCA: platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru, pribaviti uvoznu
dozvolu, preuzeti robu kad mu se isporuči i obaviti uvozno carinjenje, snositi sav rizik gubitka ili
oštećenja robe od trenutka njena prijelaza preko ograde broda.
7. CPT-VOZARINA PLAĆENA DO….naznačeno mjesto odredišta

 OPĆENITO: prodavatelj isporučuje robu prijevozniku kojeg on imenuje, ali on i plaća trošak
prijevoza, kupac snosi sve rizike nakon što je roba isporučena prvom prijevozniku, prodavatelj
mora i izvozno ocariniti robu, koristi se za sve vrste transporta uključujući i multimodalni.
 OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA: prodavatelj plaća troškove prijevoza do naznačenog mjesta
odredišta i snosi rizik za robu dok je ne preda prvom prijevozniku, prodavatelj je dužan osigurati
kupcu prijevoznu ispravu.
 OSNOVNE OBVEZE KUPCA: preuzeti robu od prijevoznika, platiti ugovorenu cijenu i snositi sve
troškove od trenutka prispijeća robe, snositi sav rizik za robu od trenutka kad je predana prvom
prijevozniku, kao i troškove osiguranja robe.

8. DAP – delivered at place

 OPĆENITO: prodavatelj isporučuje robu kupcu izvozno ocarinjenu, neistovarenu s prijevoznog

sredstva na naznačenom mjestu odredišta. Prodavatelj snosi sve troškove i rizike nastale
dopremom robe.
 OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA: obveza je ispunjena kad je roba stavljena na raspolaganje
kupcu na naznačenom mjestu u zemlji uvoza, prodavatelj snosi sve troškove i rizike.
 OSNOVNE OBVEZE KUPCA: preuzeti robu, platiti cijenu, platiti troškove istovara.

9. DPU – Delivered at place unloaded

 OPĆENITO: prodavatelj isporučuje robu kupcu izvozno ocarinjenu, istovarenu s prijevoznog

sredstva na naznačenom mjestu. Prodavatelj snosi sve troškove i rizike nastale dopremom robe.
 OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA: obveza je ispunjena kad je roba stavljena na raspolaganje
kupcu na naznačenom mjestu zemlji uvoza, prodavatelj snosi sve troškove i rizike.
 OSNOVNE OBVEZE KUPCA: preuzeti robu, platiti cijenu.

10. DDP- ISPORUČENO OCARINJENO….naznačeno mjesto odredišta

 OPĆENITO: prodavatelj isporučuje robu kupcu uvozno ocarinjenu, neistovarenu s prijevoznog

sredstva na naznačenom mjestu odredišta. Prodavatelj snosi sve troškove i rizike nastale
dopremom robe.
 OSNOVNE OBVEZE PRODAVATELJA: obveza je ispunjena kad je roba stavljena na raspolaganje
kupcu na naznačenom mjestu u zemlji uvoza, prodavatelj snosi sve troškove i rizike.
 OSNOVNE OBVEZE KUPCA: preuzeti robu, platiti cijenu, platiti troškove istovara.

Neke specifičnosti…
o Kod kojih Incoterm klauzula je prodavatelj dužan obaviti uvozno carinjenje robe odnosno platiti
uvoznu carinu?
o Kod kojih Incoterm klauzula mjesto prelaska rizika (s prodavatelja na kupca) nije istovjetno mjestu
isporuke robe?
o Koja je razlika između klauzula DAP i DPU?
o Kod koje Incoterm klauzule su obveze za prodavatelja minimalne?
o Kod koje Incoterm klauzule su obveze za kupca maksimalne?
 DOKUMENTACIJA U MEĐUNARODNOM POSLOVANJU

Poslovne isprave:

o Robne isprave
o Prijevozne isprave
o Isprave o osiguranju
o Carinske isprave

Robne isprave

 Sadrže najvažnije podatke o robi koja je predmet transakcije (cijeni, kvaliteti, količini, podrijetlu,
težini itd.)
o Fakture
o Skladišnice
o Potvrde o robi

Fakture:
o Proforma faktura (predračun)
o Trgovačka faktura (račun)
o Prethodna faktura
o Specifikacija robe
o Lista pakiranja

Fakture:
o Proforma faktura (predračun)
- Ustvari je ponuda izdavatelja izdana u obliku fakture
- Prethodi poslu pa se izdaje prije isporuke robe (usluge)
- Sadrži sve elemente standardne trgovačke fakture
- Služi za izradu pretkalkulacije, za pribavljanje kredita, uvozne dozvole i dr.
- Prihvaćanje predračuna u zadanom roku ima značenje prihvaćanja ponude, nakon čega će
se izdati i prava faktura
o Trgovačka faktura (račun)
- Osnovna robna isprava kojom prodavatelj poziva kupca da plati isporučenu robu ili uslugu
- Predstavlja potvrdu o obavljenoj transakciji, te ispravu kojom se dokazuje vlasništvo nad
robom
- Prati robu na putu, služi kao osnovica za obavljanje plaćanja, a vrlo često i kao osnovica za
izračun uvoznih pristojbi
o Prethodna faktura
- Pojavljuje se u poslovima s robom koja je podložna značajnim gubicima na težini u tijeku
transporta (npr. živa stoka)
- U takvim se slučajevima isporuka robe obavlja na temelju prethodne fakture u koju se
upisuju podaci o robi u trenutku isporuke, no zbog prirode robe i njezino se preuzimanje
redovito ugovara na odredištu
- Nije temelj za plaćanje već prati robu tokom prijevoza i služi kao dokument kojim se
dokazuje o kakvoj je robi riječ, kome je upućena, tko će je platiti i dr.
- Konačna faktura ispostavlja se pri isporuci robe na temelju izdanog certifikata o količini i
kvaliteti robe
 o Specifikacija robe
- Pojavljuje se zbog praktičnih razloga u slučajevima kad se u jednoj pošiljci nalazi veći broj
različitih artikala s različitim tarifnim brojevima i različitim cijenama (npr. 200 sitnih dijelova
za popravak nekoliko različitih automobila)
- Sadrži popis svih pojedinačnih artikala koji čine jednu pošiljku, njihovu količinu i jediničnu
cijenu
- Koristi se kao prilog fakturi i kupoprodajnom ugovoru, što je onda u fakturi i naznačeno
o Lista pakiranja
- Popis robe po jedinicama ambalaže (sanducima, kontejnerima, paletama)
- Upisuje se točan sadržaj svake jedinice ambalaže te se precizno navode oznake i brojevi na
njima i po kojima se oni međusobno razlikuju
- Prilaže se fakturi, a stavlja se i u svaku zasebnu jedinicu ambalaže tako, kako bi se kod
carinjenja i kod preuzimanja robe moglo brzo i jednostavno utvrditi sadržaj svakog
kontejnera/sanduka/palete
- Korisna kod ukrcaja/iskrcaja/prekrcaja velikih količina robe jer olakšava i ubrzava
manipulaciju robom i njezino razvrstavanje prema primateljima, kao i za izračun pomorske
vozarine (W/M)

Skladišnica:
- Izdaje ju javno skladište i njome potvrđuje deponentu kako je robu primilo na čuvanje i
obvezuje se da će je predati deponentu odnosno osobi na koju on prenese raspolaganje
robom
- Predstavlja vrijednosni papir koji se prenosi po naredbi (indosamentom)
- Prijenosom skladišnice postiže se jednostavna preprodaja uskladištene robe bez dodatnih
troškova transporta i manipulacije
- Dvodijelna je – sastoji se od priznanice (služi kao dokaz o postojanju robe i za prijenos
vlasništva) i založnice (kad uskladištena roba služi kao jamstvo za npr. kredit)

Potvrde o robi:
o Potvrda (certifikat) o kvaliteti
o Potvrda o (ne)povlaštenom podrijetlu
o Sanitarna/veterinarska/fitopatološka potvrda

Potvrde o robi:
o Potvrda (certifikat) o kvaliteti
- Izdaje ju organizacija registrirana za kontrolu kvalitete i količine robe potvrđujući kako je
pregledala robu i navodeći rezultate do kojih su analizama došli
- Vrlo važna isprava pri preuzimanju robe, jer u akreditivnom poslovanju banke ne
pregledavaju istinitost podataka u dokumentima, već samo valjanost dokumenata s
formalne strane, čime kupcu nitko ne jamči da će dobiti robu kakvu je naručio
- Stoga kupac uvjetuje plaćanje po akreditivu prezentacijom ovakve isprave
o Potvrda o (ne)povlaštenom podrijetlu
- Dokument kojim izdavatelj potvrđuje da je proizvod podrijetlom iz zemlje ili ekonomske
integracije (u skladu s uvjetima trgovinskog sporazuma)
- Pojam podrijetlo se ne odnosi na zemlju iz koje se roba otprema, već na stvarnu zemlju u
kojoj je roba proizvedena
 - Roba dobiva podrijetlo one zemlje u kojoj su učinjeni zadnji bitni proizvodni zahvati
- Sadrži informacije o primatelju, pošiljatelju, robi (vrsta, težina, oznake), cijeni, pakiranju i sl.
kako bi se roba mogla precizno identificirati
- Kada su potrebne?
o Sanitarna/veterinarska/fitopatološka potvrda
- Isprave koje se rabe pri trgovini 1. hranom i pićima, kozmetikom, posuđem, igračkama,
duhanskim prerađevinama; 2. proizvodima životinjskog podrijetla; 3. proizvodima biljnog
podrijetla
- Njome nadležni 1. sanitarni inspektor/2. veterinarski inspektor/3. fitopatološki inspektor
potvrđuje kako je proizvod 1. proizveden po važećim sanitarnim normama te da ne može
naštetiti ljudskom zdravlju/2. zdravstveno ispravan te ne dolazi s područja na kojima vladaju
stočne bolesti/3. nije zaražen bolestima ili biljnim štetočinama te ne potječe s područja gdje
ima takvih bolesti
- Bez ovih potvrda navedena vrsta robe ne može biti ocarinjena!

Prijevozne isprave

o Teretnice
o Teretni listovi
o Špediterske potvrde
o Ostale prijevozne isprave

Teretnice:
o Čista teretnica
o Nečista teretnica
o Prema načinu određivanja primatelja robe
 Teretnica „na ime“
 Teretnica „po naredbi“
 Teretnica „na donositelja“
 Neprenosiva teretnica

Teretnica:
- Prijevozna isprava koju izdaje brodar kao dokaz da je preuzeo robu na prijevoz u prividno
dobrom stanju i kojom se obvezuje da će ju prevesti do navedene odredišne luke i tamo ju
predati zakonskom imatelju originala teretnice (stoga je ona i svojevrsni robni vrijednosni
papir)
- Teretnica je prenosiva isprava te se lako može prenijeti/prodati drugoj osobi, a samim time
prenosi se i kontrola nad robom u prometu
- Nije ugovor o prijevozu, premda potvrđuje postojanje takvog ugovora i sadrži njegove
osnovne uvjete (na poleđini) ili se poziva na dokument koji takve odredbe sadrži

Čista i nečista teretnica

 Prijevoznici uvijek nastoje ograničiti svoju odgovornost za moguće štete prilikom prijevoza. Kako
oni ne otvaraju ambalažu (sanduke, kontejnere) i provjeravaju robu koja se u njima nalazi,
stavljaju na teretnicu različite primjedbe (sadržaj nepoznat, količina nepoznata i sl.)
- Čista teretnica je ona koja ne sadrži primjedbe da je oštećena roba ili ambalaža
- Nečista teretnica sadrži izričite primjedbe da je oštećena roba ili ambalaža (npr. roba
vlažna, sanduci oštećeni i dr.)
 Banke ne smiju primiti nečiste teretnice izuzev uz izričito odobrenje nalogodavca!
Teretnice:
o Prema načinu određivanja primatelja robe
 Teretnica „na ime“
- Primatelj je točno određeno fizička ili pravna osoba
- Pravo raspolaganja ovakvom robom može se ustupiti isključivo cesijom
- Najsigurniji oblik teretnice, ali se u praksi rijetko koristi zbog skupoće i
nepraktičnosti
- U pravilu se koristi kada primatelj robe iz teretnice ne planira robu
preprodavati tijekom plovidbe
 Teretnica „po naredbi“
- Prenose se indosamentom (potpuni ili bjanko)
- Potpuni indosament – „po naredbi“ ispod koje se upisuje puno ime i adresa
osobe na koju se prenose prava iz teretnice (te datum, mjesto, žig i potpis
primatelja robe)
- Bjanko indosament – sadrži samo žig i potpis primatelja, čime ona de facto
postaje teretnica na donositelja i može se prenositi iz ruke u ruku
- Najčešće se koristi u međunarodnoj razmjeni zbog jednostavnosti predaje
 Teretnica „na donositelja“
- Ne sadrži ime i adresu primatelja robe, tako da pravo raspolaganja robom ima
svaki zakonski imatelj teretnice
- Brodar će predati robu u luci prvoj osobi koja se pojavi s teretnicom
- Najnesigurniji oblik teretnice
 Neprenosiva teretnica
- Varijanta teretnice na ime koja je unaprijed definirana kao neprenosiva, te se
ne može prenositi niti cesijom
- Koristi se u slučajevima kada primatelj želi isključiti svaku mogućnost da robu iz
teretnice preuzme netko drugi osim njega

Teretni listovi:
o Željeznički tovarni list
o Teretni list u cestovnom prometu
o Zračni tovarni list

Teretni listovi:
- Nisu ugovori o prijevozu, već samo potvrda o postojanju takvih ugovora koji su sklopljeni
kada je prijevoznik primio robu na prijevoz
- Nisu vrijednosni papiri, već samo isprav koje glase na primatelja koji time ima ovlaštenje
zahtijevati izručenje robe od prijevoznika na određenom mjestu
- Izdaju se na ime. Ne mogu se izdavati „po naredi“ niti „na donosioca“.
Isprave o osiguranju:
o Polica osiguranja
o Generalna polica
o Pojedinačna polica

Polica osiguranja:
- Pisana isprava koju osiguravatelj izdaje na zahtjev svoga osiguranika i kojom se potvrđuje
sklopljeni ugovor o osiguranju robe u prijevozu
- Ne predstavlja vrijednosni papir jer za naknadu štete nije dovoljno samo priložiti policu, već
se treba dokazati i osigurljiv interes (zainteresiranost jedne osobe da ne nastupi osigurani
slučaj, a pravnim je poretkom dopustivo taj interes osigurat) nad predmetnom robom
- Može glasiti „na ime“, „po naredbi“, „na donositelja“ ili biti neprenosiva

Generalna polica:
- Rabi se u slučajevima kada osiguranik sukcesivno i u kraćim vremenskim razmacima izvozi ili
uvozi sličnu robu na istom paritetu (npr. svaki tjedan jedan kamion drvne građe)
- U takvim je slučajevima praktičnije sklopiti generalni ugovor o osiguranju i ishoditi
generalnu policu, nego za svaki pojedinačni posao ishoditi pojedinačnu policu
- Generalnim policama učestalo se koriste i špediteri koji za svoje komitente obavljaju
poslove otpreme i dopreme robe

Pojedinačna polica:
- Pojavljuje se u slučajevima povremenih (ad hoc) ugovora o osiguranju
- Sadrži sve bitne elemente ugovora o osiguranju i omogućuje osiguraniku naplatu mogućih
šteta

Carinski dokumenti

o Karnet TIR
o Karnet ATA

Karnet TIR:
- Isprava za pojednostavljenje i ubrzanje carinskih formalnosti za cestovna motorna vozila u
tranzitu (provozu)
- Ujedno predstavlja i jamstvo carinskim vlastima tranzitnih zemalja kako će sva carinska
davanja biti plaćena ukoliko dođe do nekih nepravilnosti
- Karnet se može koristiti samo za jedan tranzit
- Otvara ga carinarnica u zemlji polaska robe, nakon što provjeri vozilo, robu i podatke u
karnetu. Nakon obavljenih provjera, carinarnica stavlja plombe na vozilo i potvrđuje karnet
TIR. Carinarnice tranzitnih zemalja samo će iznimno provjeravati vozilo i robu (u slučaju
sumnji na krijumčarenje)
- Odredišna carinarnica evidentira Karnet TIR i šalje potvrdu primitka robe polaznoj
carinarnici. Ako polazna carinarnica ne primi potvrdu o primitku, pokreće se postupak za
naplatu carine i ostalih davanja.
 Temelji se na pet osnovnih načela:
o Sigurna vozila i kontejneri
o Načelo međunarodnog lanca jamstva
o Načelo prihvaćanja karneta TIR
o Načelo međusobnog priznanja carinskih kontrola
o Načelo kontroliranog pristupa

Karnet ATA:
- Dokument koji omogućuje privremeni uvoz neke robe bez plaćanja carina i poreza s time da
se roba mora, najdulje u roku godine dana, vratiti u inozemstvo u neizmijenjenom stanju
- Predstavlja i jamstvo carinskim vlastima da će carinska i druga davanja biti plaćena ako se
roba neće rabiti u skladu s pravilima
- Koristi se prilikom prezentacije robe na sajmovima, izložbama, muzejima, koncertima,
kazalištima, prilikom snimanja filmova itd.
- Temeljem karneta ATA zabranjeno je uvoziti prehrambene proizvode, pokvarljivu robu,
robu namijenjenu preradi i sl.
- Roba se ne smije iznajmljivati i mora ostati u vlasništvu osobe sa sjedištem izvan države
privremenog uvoza
 FINANCIRANJE U MEĐUNARODNOM POSLOVANJU

Ključne institucije:
o Poslovne banke
o Osiguratelji izvoznih kredita
o Međunarodni faktori i forfetari
o Distributeri
o Izvozne agencije
o Multilateralne razvojne banke

Faktoring:

 Faktoring je oblik trgovačkog financiranja koji se temelji na prodaji kratkoročnih potraživanja od

kupaca banci ili specijaliziranoj financijskoj instituciji koja se naziva faktor.
Ugovorom o faktoringu klijent se obvezuje ponuditi faktoru na prodaju sve kratkoročne tražbine iz
ugovora o isporuci robe ili pružanju usluga prije njihovog dospijeća i an plaćanje faktoring
pristojbe, a faktor se obvezuje prihvatiti te ponude

Obilježja:

 Oblik kratkoročnog financiranja

 Faktor isplaćuje iznos u dvije rate (70%-90% avansno), ostatak po naplati
 Prodaje se skup potraživanja
 Potraživanja manje vrijednosti
 Sa ili bez prava regresa prema izvornom vjerovniku

Forfetiranje:

 Posao u kojem izvoznik svoja nedospjela potraživanja za prodanu robu ili usluge na kredit prije
dospijeća naplate prodaje financijskoj instituciji koja se naziva forfetar, pri čemu se forfetar odriče
prava regresa prema izvornom vjerovniku (izvozniku)
 Potraživanje se umanjuje za stopu doskonta (ovisi o ročnosti posla, kamatnim stopama, bonitetu
dužnika (rizičnosti) te načinu osiguranja potraživanja.

Obilježja:

 Oblik srednjeronog financiranja (1- 5 godina)

 Prodaja jednog potraživanja veće vrijednosti (preko USD 100.000)
 Bez prava regresa

Instrumenti plaćanja:

o Mjenica
o Plaćanje gotovinom unaprijed
o Međunarodni dokumentarni akreditiv
o Dokumentarna naplata – robni inkaso
o Trgovačko kreditno pismo
o Otvoreni račun
Međunarodni dokumentarni akreditiv (The Letter of Credit – L/C) je instrument plaćanja u kojem se
neka banka na zahtjev i po nalogu svog komitenta (nalogodavca) obvezuje kako će isplatiti korisniku
akreditiva određeni novčani iznos (odnosno akceptirati ili negocirati (isplatiti) mjenicu vučenu od
korisnika) ili će ovlastiti neku drugu banku da obavi takvo plaćanje (ili akceptiranje ili isplatu mjenice)
pod uvjetom da korisnik banci preda ugovorne dokumente i udovolji svim ostalim uvjetima akreditiva

Načelo neovisnosti dokumentarnog akreditiva o kupoprodajnom ugovoru – isplata se mora izvršiti

uvijek kad korisnik akreditiva (prodavatelj/izvoznik) u određenom roku prezentira sve akreditivom
uvjetovane dokumente odnosno kad ispunjava i druge svoje obveze iz akreditiva neovisno od toga
postoje li neki sporovi vezani uz sam kupoprodajni ugovor (obveza plaćanja akreditivne banke
odvojena je i neovisna od kupoprodajnog ugovora)

Načelo poslovanja dokumentima, a ne robom. Banke rade s dokumentima, a ne robom, uslugama ili
činidbama na koje se dokumenti mogu odnositi. Ako dokumenti po svom vanjskom izgledu
odgovaraju akreditivnim uvjetima i ako su prezentirani u roku definiranom uvjetima, akreditivna
banka mora izvršiti svoju obvezu i honorirati dokumente.

Prigovore vezane uz stanje robe akreditivna banka ne može i ne smije koristiti kao razlog odbijanja
honoriranja dokumenata koje je prezentirao korisnik akreditiva.

Rizici koji mogu nastati u slučaju isporuke robe koja ne odgovara uvjetima kupoprodajnog ugovora ili
narudžbe mogu se umanjiti prilikom otvaranja akreditiva, pravilnim ugovaranjem dokumenata
potrebnih za prezentaciju.

Načelo ispitivanja dokumenata i dokumentarne strogosti.

Banke koje sudjeluju u akreditivnom poslu obvezne su podnesene dokumente ispitati s razumnom
pažnjom kako bi utvrdile jesu li dokumenti po svom vanjskom obliku sukladni uvjetima akreditiva i
jesu li međusobno usuglašeni.

Banka je dužna odlučiti hoće li dokumente prihvatiti i izvršiti svoju akreditivnu obvezu ili će ih odbiti
uz obrazloženje kako ne odgovaraju uvjetima akreditiva i vratiti ih onome od koga ih je primila.

Banke ne preuzimaju nikakvu obvezu ili odgovornost za oblik, dostatnost, točnost, autentičnost,
lažnost ili pravnu valjanost bilo kojeg dokumenta.

Akreditivni dokumenti:
o Robni dokumenti
o Transportni dokumenti
o Dokumenti o osiguranju
o Ostali dokumenti
Načela ispitivanja akreditivnih dokumenata:

 Načelo ispitivanja vanjskog izgleda dokumenta propisuje da se dokumenti ispituju na način

kojim se može utvrditi odgovaraju li oni svojim vanjskim izgledom (engl. „On their face“)
uvjetima koji su navedeni u akreditivu
 Načelo stroge sukladnosti (engl. „Strict compliance“) propisuje kako se opis robe u fakturi
mora u potpunosti slagati (mora biti sukladan) s opisom robe iz akreditiva, a da ostali
dokumenti (npr. teretnica) mogu sadržavati i opis robe koji nije istovjetan, ali nije ni protivan
opisu robe sadržanom u akreditivu
 Načelo međusobne zavisnosti dokumenata propisuje kako su banke dužne međusobno
uspoređivati prezentirane dokumente kako bi utvrdile nisu li oni međusobno nesuglasni
odnosno proturječni. Pritom se razlikuju prihvatljivi, neprihvatljivi i granični slučajevi
nesuglasnosti. Prihvatljive su one nesuglasnosti koje su dopuštene Ujednačenim pravilima kao i
one koje su predviđene u akreditivu. Neprihvatljive su one nesuglasnosti koje su izričito
zabranjene pa u slučaju takvih nesuglasnosti banke moraju odbiti isplatu. Granični slučajevi
nesuglasnosti postoje onda kada banke zauzmu jedno stajalište, a sudovi drugo ili kada same
banke nisu sigurne kako postupati. Takvi se slučajevi ne mogu unaprijed predvidjeti ili
definirati.

Sudionici:

o Nalogodavac (kupac tj. uvoznik)

o Akreditivna banka
o Imenovana banka
 Isplatna
 Avizirajuća (obavještavajuća banka)
 Potvrđujuća
 Negocirajuća
o Korisnik (prodavatelj tj. izvoznik)

Tehnika plaćanja

1. Nalogodavac daje nalog akreditivnoj banci da na temelju financijskog pokrića ili odobrenog kredita
otvori akreditiv u korist inozemnog poslovnog partnera
2. Akreditivna banka otvara akreditiv i prosljeđuje ga imenovanoj (potvrđujućoj) banci koja potom
šalje korisniku obavijest o otvorenom akreditivu u kojem navodi sve uvjete iz akreditiva
3. Izvoznik započinje s isporukom robe. Nakon što je robu isporučio u skladu s ugovorom, ispostavlja
fakturu te je zajedno s ostalim potrebnim dokumentima dostavlja potvrđujućoj banci
4. Potvrđujuća banka pregledava dokumente kako bi se uvjerila odgovaraju li uvjetima akreditiva te
jesu li prezentirani u roku. Ako nema primjedbi, banka prihvaća dokumente i isplaćuje korisniku
akreditivni iznos
5. Primljene dokumente potom šalje akreditivnoj banci koja ponovno provjerava dokumente i ako je
sve u redu, isplaćuje potvrđujućoj banci akreditivni iznos uvećan za uobičajene troškove
6. Akreditivna banka potom dokumente uručuje nalogodavcu s kojima će preuzeti robu od brodara i
potom je ocariniti
Najvažnija osobina svih navedenih pravnih odnosa je da su oni međusobno odvojeni, neovisni i
neuvjetovani!!!

Recap

Izvozite robu biljnog podrijetla X u Indiju na paritetu CIF Mumbai. Dogovoreni instrument plaćanja je
međunarodni dokumentarni akreditiv. Navedite dokumente koje morate pribaviti i prezentirati banci
kako biste dokazali ispunjenje svoje obveze.

Pomorska teretnica, trgovačka faktura, polica osiguranja, potvrda (certifikat) o kvaliteti,

fitopatološka potvrda, eventualno JCD (za obračun izvozne carine)
 MEĐUNARODNA TRGOVINA USLUGAMA

Važnost uslužnog sektora

 Usluge su postale najdinamičniji dio međunarodne trgovine

 Posljednjih 30 i više godina međunarodna trgovina uslugama raste brže od međunarodne trgovine
proizvodima te se očekuje da će se u skoroj budućnosti postići udio od 50% u ukupnoj
međunarodnoj trgovini
 Usluge doprinose s više od dvije trećine globalnom BDP-u, privlače više od tri četvrtine izravnih
stranih ulaganja u razvijenim državama, zapošljavaju većinu radne snage i kreiraju većinu novih
poslova na globalnoj razini

Važni trendovi:

o Servitizacija
o Digitalizacija

Obilježja usluga:

 Usluge su neopipljive
 Usluge su prolazne, dakle ne mogu se skladištiti
 Usluge se ne mogu transportirati
 Usluge se istovremeno pružaju i konzumiraju
 Usluge su heterogene
 Korisnici sudjeluju u procesu pružanja usluge

Klasifikacija usluga

S obzirom na integraciju korisnika u procesu pružanja usluga, razlikujemo:

 Tvrde usluge (kao npr. usluge arhitekta, obrazovanje, životno osiguranje i glazba)
 Meke usluge (engl. soft services), kao što su: usluge hrane, zdravstvene usluge, usluge smještaja

Kod isporuke tvrdih usluga, proizvodnja i konzumacija usluge se mogu djelomično odvojiti. U ovoj
kategoriji su sve usluge koje se mogu pružiti preko različitih komunikacijskih kanala za razmjenu
podataka pa nije nužan izravan susret pružatelja i primatelja. Za razliku od tvrdih usluga, kod mekih
usluga je proces proizvodnje i konzumacije usluge istodoban te se ne mogu pružiti bez izravne
prisutnosti pružatelja i konzumenta

Izvoz usluga

 Izravan izvoz je moguć samo za kategoriju tvrdih usluga

 Klasičan primjer ovakvog oblika usluge su usluge koje se temelje na podacima i mogu se pružiti
elektroničkim putem (npr. pretplata na on-line izdanje časopisa, usluga oglašavanja putem
društvenih mreža iz druge zemlje, isporuka dizajnerskog rješenja za uređenje interijera
elektroničkom poštom od dizajnerskog ureda iz inozemstva)
 Drugi oblik izravnog izvoza usluga je primjer kada korisnik usluge šalje uzorak svog proizvoda na
testiranje u laboratorij iz druge države, a rezultati testa se vrate putem elektroničke pošte
 Kod mekih usluga koje traže lokalnu prisutnost korisnika ili njegove imovine, nastup na
međunarodnom tržištu je moguć putem izravnog ili neizravnog ulaska na to tržište
 Izravan ulazak na međunarodno tržište uključuje uspostavu vlastite podružnice na
međunarodnom tržištu
 Otvaranje podružnica u inozemstvu je često vrlo zahtjevno zbog čega brojna poduzeća
pribjegavaju strategijama neizravnog ulaska na međunarodno tržište (tj. primjenu određenog
oblika suradnje s poduzećima na ciljanom međunarodnom tržištu, kao što su: licence, franšize,
strateški savezi i sl.)

Poticaji rastu međunarodne trgovine uslugama

Šest je glavnih sila koje pokreću rasta potražnje za uslugama:

o povećanje prihoda po glavi stanovnika

o rastuća potražnja za zdravstvenim i obrazovnim uslugama
o sve kompleksnija podjela rada
o veličina i uloga javnog sektora
o povećanje međunarodne trgovine uslugama
o rast izdvajanja uslužnih funkcija
 ETIKA I ODRŽIVOST U MEĐUNARODNOM POSLOVANJU

Pojam i obilježja

 Brojni etički problemi u međunarodnom poslovanju počivaju na činjenici da se države razlikuju u

smislu političkih i zakonodavnih sustava, razine gospodarskih razvoja i kulturnih vrijednosti. Pritom
nerijetko dobrodošla i prihvaćena poslovna praksa u jednoj državi može biti zabranjena u drugoj
 Etička pitanja u međunarodnom okruženju tiču se prije svega praksi zapošljavanja, ljudskih prava,
zakona o zaštiti okoliša, korupcije i moralnih obveza multinacionalnih poduzeća
 Menadžeri poduzeća koja se natječu na međunarodnim tržištima na dnevnoj bazi moraju donositi
veliki broj poslovnih odluka koje imaju etičke implikacije te mogu značajno utjecati na imidž i
poslovni rezultat poduzeća

Poslovna etika

 Etika je grana filozofije koja proučava značenje ljudskog ponašanja te se bavi razlikovanjem
ispravnog i pogrešnog ponašanja
 Poslovna etika se može definirati kao niz principa koji definiraju što je dobro ili loše u provođenju
poslovnih aktivnosti poduzeća. Etične odluke su pritom one odluke koje ne krše principe poslovne
etike te osiguravaju da se poslovne aktivnosti poduzeća provode na ispravan način

Odrednice etičnog poslovanja poduzeća

 Osobna etika
 Proces donošenja odluka
 Organizacijska kultura
 Ciljane performanse poduzeća
 Vodstvo organizacije
 Nacionalna kultura

Bilanca 3P

 Jedan od najčešće korištenih načina definiranja održivosti u poslovnom smislu je bilanca 3P

 Svrha ove bilance je poticanje društveno odgovornog poslovanja u poduzećima, a 3P označuje
ljude (people), planet i profit
 Prema bilanci 3P dugoročni uspjeh poduzeća se ne bi trebao mjeriti samo financijskim
pokazateljima, već i putem društvenih, etičkih i okolišnih performansi poduzeća
 Bilanca 3P pomaže poduzećima da mjere u kolikoj mjeri ispunjavaju svoje obveze prema zajednici,
zaposlenicima, korisnicima i dobavljačima