NJEMAČKA

U ožujku 1848. izbija ustanak u Berlinu. Dana 18.5.1848. Svenjemački parlament u

Frankfurtu raspravlja o ujedinjenju Njemačke. Bile su prisutne dvije struje (jedna za veliko
njemačko rješenje – Austrija a druga za malo njemačko rješenje). 28.3.1849. je dovršen ustav
Njemačkog Carstva a pruskom je kralju Fridriku IV. dana carska kruna. Uz pomoć je vojske
rastjerao parlament. Nakon ovoga pruski je kralj pretvorio Prusku u parlamentarnu monarhiju.

HABSBURŠKA MONARHIJA

Revolucije na ovom prostoru su trajale od proljeća 1848. sve do jeseni 1849. Bečki studenti su
se pobunili protiv kancelara Metternicha (omražen). Zbog pritiska i pobuna habsburški car i
kralj Ferdinand V. ga otpušta. Uslijedile su liberalne vlade a revolucije se šire po cijeloj
Monarhiji. U ožujku izbijaju pobune u Milanu i Veneciji a istodobno se javljaju mađarski
radikali pod vodstvom Lajosa Kossutha te zahtijevaju samostalnu ugarsku vladu koja će biti
podređena Ugarskom saboru. 15.3. predsjednikom vlade postaje grof Lajos Batthyany, a u
Hrvatskoj je za cara 23.3. postavio bana Josipa Jelačića. 25.3. Narodna skupština u Zagrebu
donosi Zahtijevanja naroda a mjesec dana nakon je ukinuto kmetstvo. Mađari su proglasili
cjelovitost ugarskih zemalja. Hrvatski je sabor (jer je tim činom bila ugrožena hrvatska
autonomija) prekinuo sve državnopravne veze s Ugarskom. U travnju revolucija se širi na
Češku i Moravsku gdje se zahtijeva ravnopravnost. 20.4. se u Beču okupljaju slovenski
stručnjaci koji u svom programu Ujedinjena Slovenija traže ujedinjenje svih slovenskih
pokrajina. 25.4. je donesen novi austrijski ustav. U travnju počinje i ustanak Poljaka koji je
ubrzo ugušen. Slovačka narodna skupština 10.5. proglašava ravnopravnost nemađarskih
naroda s Mađarima. U lipnju je u Pragu održan Sveslavenski kongres gdje je sastavljen
Manifest europskim narodima. Nositelj je bio František Palacky. Pod utjecajem Mađara
12.6.1848. carski podmaršal Hrabovszky je napao središte Glavnog odbora Srba i time
počinje rat između Mađara i Srba. U rujnu je za zapovjednika vojnih snaga u Ugarskoj
postavljen fedmaršal Lamberg, a ban Jelačić je postavljen za zapovjednika vojnih postrojbi.
6.10.1848. izbijaju nemiri u Beču. U studenom izbijaju nemiri i u Galiciji. Ferdinand V. se
zbog ogromnog pritiska povukao s prijestolja a na vlast dolazi novi car Franjo Josip I.
5.1.1849. (zajednički napor Jelačića i Windischgratza) osvajaju se Budim i Pešta. U travnju
1849. na ugarskom saboru u Debrecenu ugarska vojska proglašava neovisnu Ugarsku zbacivši
Habsburgovce. Franjo Josip I. zove Nikolu I. u pomoć. 13.8.1849. Kossuth bježi i buna je
ugušena. Franjo Josip je na kraju rata priznao Vojvodinu Srpsku. On je, u međuvremenu,
donio oktroirani ustav čime su poništene liberalne slobode. Novim ustavom je potvrđeno
ukidanje kmetstva i ostataka feudalizma te počinje gospodarski rast i razvoj.