Zatezanje kaiša i remena.

Naponi
u kaiševima i remenima.
Potrebno predzatezanje remena ostvaruje se:

Vlastitom težinom remena u vodoravnom položaju. Zbog provjesa od

vlastite težine pojedini djelići remena svojom težinom stvaraju
komponente sila u uzdužnom smjeru remena. Zato treba da je remen
dovoljno dugačak, a razmak vratila da bude a ≥5 m.

Elastičnom deformacijom remena.

Zatezanjem remena pomicanjem pogonskog motora priteznicama.

Zateznom remenicom, koja djelovanjem utega ili opruge pritišće na

povratni slobodni ogranak remena.

Samozateznim uređajima. Motor se nalazi na okretnom

postolju. Reaktivnim momentom rotora motora na kućište, zakreće se
postolje u smjeru strelice i ostvaruje predzatezanje remena.
Obuhvatanje remenice remenom
Princip zatezanja remenja:
a) vlastitom masom remena
b) navlačenjem remena
predzatezanjem
c) pomicanjem motora pomoću
priteznice
d) zateznom remenicom
e) pomoću momenta
izazvnog težinom motora
f) pomoću obodne sile zupčanika
 Remenski prenos zateznom remenicom

• Prenos zateznom remenicom u odnosu na otvoreni prijenos pruža

sljedeće prednosti: manje predzatezanje, automatsko izjednačavanje
dužine remena, veći obuhvatni ugao, manja opterećenost remena pri
maloj snazi i u stanju mirovanja, kada se zatezna remenica odigne.
• Nedostaci: brz zamor zbog naizmjeničnog savijanja remena veća
savojna učestalost zbog zatezne remenice i zbog često malog razmaka
vratila.
• Prečnik zatezne remenice treba da bude što veći, da remen ne bi bio
prejako savijan. Zato se prečnik odabire tako da ne bude manji od
prečnika male remenice. Zatezna remenica mora biti uvijek cilindrična,
kako bi se izbjeglo savijanje remena po širini. Ako su, međutim, obje
remenice cilindrične, može se zbog potrebnog vođenja remena učiniti
izuzetak.
• Zateznu remenicu treba postaviti na slobodni povratni ogranak remena,
jer je naprezanje na vučnom ogranku veće. Osim toga se ne smije
zateznu remenicu staviti preblizu remena, kako bi se remen mogao
oporaviti od jednog savijanja do savijanja u suprotnom smjeru
Kaiš je, u toku rada prenosnika, izložen
zatezanju i savijanju. Napon zatezanja
stvaraju sile predhodnog zatezanja i radne
sile u kaišu, kao i sile koje su posljedica
djelovanja centrifugalne sile. Savijanje kaiša
je posljedica obavijanja kaiša oko kaišnika.
Ovi naponi su normalni pa se mogu
algebarski sabirati. Najveći naponi nastaju u
spoljnim slojevima vučnog ogranka kaiša, pri
nailasku kaiša na manji kaišnik.
U fazi mirovanja kaiš je opterećen silom Fp koja zateže kaiš zbog
čega u kaišu se javlja napon prethodnog zatezanja:

Fp
 zp =
A
Fp-sila prethodnog zatezanja
A-površina poprečnog presjeka kaiša

U fazi u kaišu se javljaju sljedeći naponi:

-napon zatezanja od centrifugalnih sila
ρ-gustina materijala
kaiša
Fc Av0
2
c = = = v02 v0-obodna brzina
A A
-napon zatezanja od radnih sila

F1
1 = F1-sila u vučnom ogranku
A F2-sila u slobodnom ogranku
F2
2 =
A
-napon savijanja od savijanja oko kaišnika

Es h
 f1 = Es-modul elastičnosti na savijanje
d1 h-debljina kaiša
Es h
 f2 = d1 i d2-prečnici kaišnika
d2
Raspodjela napona u presjeku kaiša dok on radi tokom jednog
obilaska oko kaišnika.

III

σf1
IV
II

σf2
Pošto su svi naponi normalni ukupni naponi se računaju sabiranjem:

I faza – vučni krak

 I = 1 +  c
II faza – pogonski kaišnik  II =  1 +  c +  f 1
III faza – slobodni krak  III =  2 +  c
IV faza – gonjeni kaišnik  IV =  2 +  c +  f 2

Pošto je savijanje kaiša veće na manjem kaišniku to je  f 1  f 2

pa je  max =  1 +  c +  f 1
Ovaj napon mjerodavan je za proračun kaiša ( remena).

Frekvencija promjene napona pri savijanju: xv

x-broj savijanja kaiša
fs =
L
L-dužina kaiša
Napon koji dovodi do razaranja kaiša poslije određenog broja promjena
predstavlja kritični napon. Kritični napon je jednak dinamičkoj
izdržljivosti materijala remena (kaiša) σD0 .
Napon koji kaiš može izdržati pri beskonačnom broju promjena je
dinamička čvrstoća σD.
Konačna dinamička čvrstoća kaiša σD0 dobija se pri broju ciklusa promjena
N0=107.

Broj ciklusa nakon kojeg nastupa razaranje računa se:

N = N 0 ( D0 /  max ) m
m-eksponent T3.8