ZAÃTO, BOÆE, ZAÃTO?

ZAÃTO, BOÆE, ZAÃTO?

Kako se osloboditi zbunjenosti

JOYCE
MEYER

Syloam
Copyright © 2003 by Joyce Meyer
Naslov originala: Why God, Why? by Joyce Meyer
Copyright © 2014
2010 za hrvatsko izdanje, Syloam

Izdaje: Syloam
www.media.syloam-international.org
www.syloam-international.org
Za nakladnika: Miroslav Fic
Urednik: Miroslav Åobrda
Prijevod: Tomislav Vidakoviñ
Lektura i korektura: Tomislav Vidakoviñ
Tisak: 1909.
Printazur
Minerva
Naklada: 5000
5000 primjeraka
primjeraka
ISBN 978-80-89414-12-3

Ako drugaåije nije naznaåeno, svi biblijski citati uzeti su

iz Biblije u izdanju „Krãñanske sadaãnjosti”, Zagreb 1999.

Zabranjen pretisak ove knjige

(djelomiåno ili u cijelosti)
bez pismenog dopuãtenja izdavaåa.
 SADRÆAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

1 Ãto uzrokuje zbunjenost? . . . . . . . . . . . 9

2 Osloboditi se „mudrovanja” . . . . . . . . . 13

3 Stav vjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

4 Milost dolazi dan za danom . . . . . . . . . 21

5 Da barem… . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

6 Ãto ako…? . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

7 Nemoj da te vodi tvoja pamet . . . . . . . . 35

8 „Mudrovanje” uzrokuje prijevaru . . . . . . 43

9 Zbunjenost ti krade radost . . . . . . . . . . 49

 PREDGOVOR
W

Ivan 10:10 (Amplified) kaæe da lopov dolazi da

ukrade, ubije i uniãti, ali da je Isus doãao da moæeã
imati i uæivati æivot.
Œavao ti æeli ukrasti radost i tako te sprijeåiti
da uæivaã u æivotu. Moja je molitva da ti ova knjiga
pomogne da nauåiã kako pustiti „da Bog bude Bog” u
tvom æivotu, tako da moæeã uæivati u izobilju mira i
radosti za koje je Isus umro kako bi ti to mogao imati.

7
 1
W
ÃTO UZROKUJE
ZBUNJENOST?

Jesi li zbunjen? Dogaœa li se upravo sada neãto u tvo-

me æivotu ãto ne razumijeã? Vjerojatno se radi o tvo-
joj proãlosti i ti jednostavno ne razumijeã zaãto su se
stvari dogodile baã onako kako su se dogodile. Moæda
kaæeã: „Zaãto ja, Boæe? Zaãto se stvari nisu mogle do-
goditi na ovaj ili onaj naåin? Zaãto su morale ‘ispasti’
baã tako? Jednostavno ne razumijem!”
Poåela sam shvañati da jako velik broj ljudi
straãno pati zbog zbunjenosti. Buduñi da sam i sâma
to iskusila u svojoj proãlosti i buduñi da sam znala ka-
ko zbunjenost muåi ljude, poåela sam prouåavati

9
 Zaãto, Boæe, zaãto?

zaãto ljudi dolaze u stanje zbunjenosti i ãto mogu

uåiniti da to sprijeåe.
Jedne veåeri sam u Kansas Cityju vodila sasta-
nak na kojemu je bilo oko 300 ljudi. Osjetila sam da
trebam pitati koliko ih je trenutno zbunjeno u vezi
neke situacije u svom æivotu. Vrlo sam se zaåudila ka-
da samo dvije osobe nisu podigle svoju ruku (jedna
od njih je bio moj muæ).
Ako sam dobro vidjela, to znaåi da je 298 od
300 ljudi bilo zbunjeno. To je 99,3 posto. Kako sam
istu stvar poåela provjeravati kod razliåitih grupa, ot-
krila sam da je to sluåaj gotovo svugdje. Postotak je,
naravno, varirao, ali je uvijek bio visok.
Dok sam to prouåavala i molila Boga da mi
pokaæe ãto uzrokuje zbunjenost, rekao mi je: „Reci
ljudima da ñe prestati biti zbunjeni kada prestanu po-
kuãavati sve shvatiti.” Tada sam shvatila da je upravo
to razlog zaãto ja viãe nemam problema sa zbunje-
noãñu. Joã uvijek ne razumijem puno stvari, ali je sa-
da ogromna razlika. Bog me oslobodio od toga da
pokuãavam sve shvatiti. Bog me oslobodio mudrovanja
(„mudrovanja” o kojemu govori 2. Korinñanima
10
 Ãto uzrokuje zbunjenost?

10:5), tako da ja viãe ne pokuãavam shvatiti stvari ko-

je ne razumijem.
To zvuåi prejednostavno, zar ne? No, upravo
se u odbacivanju iskuãenja da sve shvatimo nalazi
potpuna sloboda od muåenja uzrokovanog zbunje-
noãñu. Ako zaista na trenutak zastaneã i razmisliã o
tome, vidjet ñeã da u tome ima smisla, jer se sve to do-
gaœa u podruåju zvanom „um”.
Um je bojno polje na kojemu se naã rat sa œav-
lom ili dobiva ili gubi. „Bog nije autor zbunjenosti”
(1. Korinñanima 14:33; King James Version) – nego
œavao. Œavao nam nudi teorije i mudrovanja koja ni-
su u skladu s Boæjom Rijeåi. U 2. Korinñanima 10:4-5
(Amplified) piãe da, ako æelimo pobijediti u tom ratu
(na bojnom polju uma), moramo odbaciti mudrova-
nje. Ti biblijski retci kaæu:
„Naãe borbeno oruæje nije tjelesno. Naprotiv,
ono je boæanski jako za ruãenje utvrda.
Mi obaramo mudrovanja i svaku oholost koja
se diæe protiv priznanja Boga, i zarobljujemo svaki ra-
zum da se pokorava Kristu.”
2. Korinñanima 10:4-5
11
 Zaãto, Boæe, zaãto?

Ako nas Rijeå pouåava da ne pokuãavamo sve

stvari shvatiti, onda to trebamo posluãati. Kada nam
doœe da poånemo mudrovati, tada svoje misli treba-
mo dovesti u pokornost Kristu. Maloprije spomenuti
biblijski retci kaæu da smo u ratu i da je naãa bitka
uglavnom na podruåju uma. Œavao napada naãe
umove.
Prema tim retcima, mi se borimo sa njegovim
napadima, sa zamiãljajima. Jesi li ikada zamislio stva-
ri koje nisu bile istinite ili pak vidio stvari u svom
umu (kao na ekranu) za koje si znao da nisu isprav-
ne? Teorije su razliåite sheme ili ideje o tome kako ri-
jeãiti svoje probleme, a mudrovanja su umska
istraæivanja u kojima na odreœena pitanja pokuãava-
mo pronañi odgovore koje, åini se, samo Bog moæe
dati.
Da saæmemo ovo poglavlje. Zbunjenost je
uzrokovana pokuãavanjem da shvatimo neãto ili da
pronaœemo odgovor za neku situaciju, za koju
rjeãenje ili odgovor, åini se, ima samo Bog. Iz nekog
razloga, to je samo Njemu poznato, a o tome ne
govori.
12
 2
W
OSLOBODITI SE
„MUDROVANJA”

Najprije moraã razumjeti kakav sam ja um imala

prije, da bi mogao istinski cijeniti moje osloboœenje
od mudrovanja.
Priliåno sam rano u æivotu zakljuåila da je naj-
sigurnija i najbolja æivotna filozofija ne ovisiti ni o
kome i brinuti se sâma za sebe. Zakljuåila sam da je
najbolje ãto manje traæiti pomoñi od drugih, jer onda
niãta neñu nikome niti dugovati. Bila sam umorna od
tuœih povrijeœivanja i smatrala sam da ñe me takav
pristup zaãtititi od novih povreda.
Naravno, bila sam u krivu. No, trebalo mi je
dugo vremena da to shvatim i priznam. Buduñi da mi
13
 Zaãto, Boæe, zaãto?

je trebalo dugo vremena, te sam godine provela bri-

nuñi se, mudrujuñi, pokuãavajuñi shvatiti razne
stvari, teoretizirajuñi, zamiãljajuñi, izjedajuñi se, fru-
strirajuñi se i tako dalje. Ãto smo neovisniji, teæe nam
je vjerovati Bogu ili bilo kome drugome.
Gospodin æeli da ovisimo o Njemu, a ne o sebi.
Ãto viãe ovisiã o Isusu, to ñeã Mu lakãe moñi prepusti-
ti stvari koje ne razumijeã, znajuñi da On sve razumi-
je i da ñe ti otkriti ono ãto trebaã znati u pravo
vrijeme.
Nemoj pomijeãati ovaj stav sa pasivnoãñu. Mi
ne smijemo biti pasivni; barem ne ãto se tiåe vjere.
Ako se neãto dogaœa u tvom æivotu ili u æivotu tvoga
prijatelja, a da ti uopñe ne razumijeã ãto se to dogaœa
ili zaãto, svakako moraã poåeti s molitvom. Zamoli
Duha Svetoga da ti dade razumijevanje, da te pouåi,
da rasvijetli cijelu situaciju i donese ti otkrivenje. Za-
tim åekaj dok On to ne uåini, znajuñi da ñe ti u Boæje
pravo vrijeme On dati razumijevanje.*

* Autorica je napisala knjigu o Boæjem pravom vremenu, pod

naslovom „When, God, When?” [Kada, Boæe, kada?].
14
 Osloboditi se „mudrovanja”

Kada u tvom srcu nastanu pitanja, moæeã o

njima neko vrijeme razmiãljati, no åim poåneã osje-
ñati zbunjenost, jednostavno zahvali Bogu ãto On
ima odgovor; reci Mu da si zadovoljan time ãto znaã
da On ima odgovor i reci Mu da Mu vjerujeã da ñe ti
pokazati kada je Njegovo pravo vrijeme da se ta stvar
rijeãi.
Neñeã se moñi osloboditi mudrovanja i zbu-
njenosti dok ne usvojiã (prihvatiã kao svoj) stav koji
sam maloprije opisala. Taj stav je stav vjere.

15
 3
W
STAV VJERE

Na vjeru moæemo gledati kao na doktrinu ili kao na

put kroz koji dobivamo stvari od Boga. U Efeæanima
2:8-9 vidimo da smo spaãeni miloãñu Boæjom po vjeri.
Hebrejima 11:1 kaæe: „Vjera je jamstvo za ono åemu
se nadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo.”
Vjeru moæemo opisati ili definirati na razliåite
naåine, ali vjerujem da je jedan od najjednostavnijih
naåina da se na nju gleda, pa åak i utvrdi funkcionira
li tko u njoj ili ne, da se kaæe da „vjera ima jedan
stav”.
Stav vjere nas dovodi u poåinak. Hebrejima
4:3 kaæe da oni koji vjeruju Bogu ulaze u Njegov
poåinak. Hebrejima 4:10 kaæe da je onaj tko je je-
17
 Zaãto, Boæe, zaãto?

dnom uãao u Boæji poåinak (sjeti se: vjera je poput

vrata za poåinak) takoœer poåinuo od djelâ svojih
(odnosno, od brigâ i boli ljudskih nastojanja; prema
King James Version). Mudrovanje je djelo i vodi te u
zbunjenost, a ne u poåinak.
Stav vjere kaæe: „Bacit ñu svoju brigu na Njega,
jer se On brine za mene” (usp. 1. Petrova 5:7).
Moæemo reñi da piãe: „Ja ne moram znati i razumjeti
sve ãto se dogaœa. Zadovoljan sam s time ãto pozna-
jem Onoga koji zna!” (autoriåino parafraziranje).
Provodi svoje vrijeme upoznavajuñi Njega, umjesto
da pokuãavaã cijelo vrijeme shvatiti ãto On radi.
Osoba koja ima stav vjere se ne brine, ne izje-
da se i ne strahuje od onoga ãto donosi sutra. Vjera ra-
zumije da, ãto god se u buduñnosti treba dogoditi, ne
treba brinuti i strahovati, jer je Isus veñ bio ondje. Za-
pamti, On je Onaj koji je bio, koji jest i koji ñe biti.
On je bio ondje prije nego ãto su „poloæeni temelji
svijeta”. On je sudjelovao u stvaranju. Poznavao te
prije nego ãto si se rodio. Svojim te rukama oblikovao
u majåinoj utrobi. Ne samo da je On bio ondje na
poåetku; On sâm je Poåetak, Alfa.
18
 Stav vjere

A ãto je sa svrãetkom? Zapoåne li On neãto, pa

onda „iskoåi” iz toga? Ne! Ono ãto je zapoåeo, On ñe i
dovrãiti (usp. Hebrejima 12:2; Filipljanima 1:6). On
ñe biti i na kraju svega. On je Kraj, Omega. Volim to
reñi na sljedeñi naåin: „Ne samo da je On Alfa i Ome-
ga, Poåetak i Svrãetak svega, nego je On i sve izmeœu
toga.”
Pretpostavljajuñi da ñe se Isusov ponovni do-
lazak joã neko vrijeme oteñi, i ja i ti imamo joã puno
toga ãto ñe nam se dogaœati u buduñnosti, odnosno,
ãto ñe nam donijeti sutraãnjica. Tako sam sretna i
utjeãena time ãto znam da, ãto god mi sutraãnji dan
donosi, On dræi i mene i moju sutraãnjicu u dlanovi-
ma Svoje ruke (usp. Izaija 49:16).
Stav vjere se æivi dan za danom.

19
 4
W
MILOST DOLAZI DAN
ZA DANOM

Mudrovanje” nas ili zgrabi u zamku proãlosti ili nas

pak pokuãava odgurati u buduñnost. Sjeti se, Biblija
kaæe: „Sada, vjera je…” (Hebrejima 11:1; King James
Version). Ako pokuãavaã æivjeti u proãlosti, æivot ñe ti
biti teæak. Bog nije nazvao sâmoga Sebe „veliki Ja sam
bio”. Ako pokuãavaã æivjeti u buduñnosti ili po-
kuãavaã otkriti ãto ñe se sutra dogoditi, æivot ñe ti biti
teæak. Bog nije nazvao sâmoga Sebe niti „veliki Ja ñu
biti”. No, ako budeã æivio dan za danom – ovaj dan,
dan koji sada æiviã – æivot ñe ti biti puno lakãi. Bog je
rekao: „Ja jesam” (Izlazak 3:14). Vjera je sada.

21
 Zaãto, Boæe, zaãto?

Isus je uåenicima u oluji rekao: „Zaãto se boji-

te? Ohrabrite se! JA SAM!” (Matej 14:27; autoriåino
parafraziranje). Jesi li shvatio? Isus je rekao „Ja sam”
ovdje za tebe upravo sada, a kada sam Ja ovdje, sve ñe
biti u redu. Æivi danas! Briga oko juåeraãnjih ili su-
traãnjih stvari ti krade ono ãto je danas. Dàna ti je mi-
lost za danas. Milost za sutra ti neñe doñi prije
sutraãnjeg dana, a juåeraãnja milost se veñ potroãila.
Milost je jedno osposobljavanje, naklonost i snaga
Duha Svetoga da ti pomogne da uåiniã ãto god treba
biti uåinjeno. No, mi ne moæemo dobiti milost una-
prijed i uskladiãtiti je, da se tako izrazimo.
Sjeñaã se Izraelaca u pustinji? Bog ih je nadna-
ravno hranio svaki im dan spuãtajuñi hranu s neba.
Zvali su ju „mana”. I oni su, poput nas, æeljeli biti si-
gurni da ñe sutra imati dovoljno hrane kao i danas.
Æeljeli su se pobrinuti za sutra, za sluåaj da Bog zabo-
ravi uåiniti åudo sljedeñeg jutra. No, Bog im je zabra-
nio da skupljaju viãe hrane nego ãto im je potrebno za
taj dan, s iznimkom subotnjeg dana. Ako bi skupili
viãe viãe nego ãto im je potrebno za taj (tekuñi) dan,
sve ãto bi im preostalo viãka, pokvarilo bi se.
22
 Milost dolazi dan za danom

Zastani i razmisli malo o tome. To je stvarno

snaæan primjer koji moæemo primjeniti na naãe æivo-
te danas. Kada mudrujeã, brineã se i strahujeã, po-
kuãavaã li ti to spremiti manu za sutra? Tvoj nebeski
Otac æeli da Mu vjerujeã da ñe se On pobrinuti za tvo-
je sutra. Izreke 3:5 (Amplified) kaæu da se pouzdaã u
Gospodina svim svojim srcem i umom (mislima) i da
se ne oslanjaã na svoje vlastito razumijevanje.
Jednom sam proåitala sljedeñu ilustraciju. Dva
åovjeka su bila u zatvoru zbog toga ãto su svjedoåili o
Kristu. Sljedeñe jutro su trebali biti spaljeni na lo-
maåi. Jedan od njih je bio stariji sveti åovjek koji je
imao puno iskustva u poznavanju Boæjih puteva.
Drugi je bio mladiñ koji je jako volio Gospodina, ali
nije imao puno iskustva u poznavanju Boæjih puteva.
Kako je dolazila veåer, postajalo je mraåno i u
njihovoj ñeliji, pa je mladiñ iãao zapaliti svijeñu. Dok
je palio svijeñu, opekao si je prst. Jako se uzrujao i
poåeo u strahu vikati: „Ako me opekotina na prstu ta-
ko jako boli, nikako neñu moñi izdræati spaljivanje na
lomaåi!” Sveti starac ga je utjeãio: „Sine, Bog nije
traæio da zapaliã svoj prst, pa ti nije dao niti milost da
23
 Zaãto, Boæe, zaãto?

to prebrodiã. On te traæi da ærtvujeã svoj æivot za Nje-

ga i moæeã biti siguran da ñe sutra ujutro Njegova mi-
lost biti s tobom da uåiniã ono ãto trebaã uåiniti.”
Vidiã, starac je iz dugogodiãnjeg iskustva ho-
danja s Bogom znao da ñe milost Boæja svakako biti s
njima sljedeñeg jutra. Dakle, on je imao utjehu sada,
jer je sada imao vjeru da ñe sutra milost Boæja (sposo-
bnost) biti s njima.
Na ovom primjeru moæeã vidjeti da nas vjera
oslobaœa od „mudrovanja”. Vjera ne mora doznati
buduñnost. Vjera poåiva jer zna da ñe Bog sutra „dos-
taviti” sutraãnju manu. Zaista te æelim ohrabriti da
danas ne gubiã vrijeme pokuãavajuñi (mudrovanjem)
shvatiti ili otkriti ãto se dogodilo u proãlosti ili ãto ñe
se dogoditi u buduñnosti.
Jednom sam negdje proåitala: „Juåer je poput
otkazanog åeka, sutra je poput napisanog obeñanja, a
danas je poput jedine raspoloæive gotovine koju
imaã.” Iskoristi to mudro!

24
 5
W
DA BAREM…

Apostol Pavao nas u Poslanici Filipljanima uåi da

trebamo ostaviti ono ãto je bilo u proãlosti i ispruæiti
se prema onome ãto je ispred nas (usp. Filipljanima
3:13). A kako se mi to „dræimo proãlosti”, ako ne u
svojim mislima? Vjerujem da bismo, umjesto da
mentalno æivimo u proãlosti, tu energiju trebali isko-
ristiti za æivot danas.
Jesi li ikada ponovo i ponovo oæivljavao uspo-
menu na svoje proãle pogreãke? Jesi li se ikada pitao:
„Zaãto sam to uåinio? Da barem to nisam rekao ili
uåinio.” Ili: „Da sam barem uåinio to i to.” Åuvaj se
tih „da sam barem”.

25
 Zaãto, Boæe, zaãto?

Vjerojatno si mislio da si sve uåinio onako ka-

ko je trebalo, a ipak je sve krivo ispalo. Moæda se pi-
taã: „Zaãto su stvari ispale onako kako su ispale?
Zaãto, Boæe, zaãto? Jednostavno ne razumijem. Mo-
ram to shvatiti! Ne mogu izdræati, a da ne razumijem
ãto se to dogodilo! Oh, tako sam zbunjen!”
Razmiãljaã li na takav naåin? Mogu li biti vrlo
izravna? Ti muåiã sâmoga sebe! I ja sam to godinama
åinila. Ali, to ne pomaæe! Bilo je i joã uvijek ima puno
stvari u mojoj proãlosti koje nisam razumjela i joã
uvijek ih ne razumijem. Ali, zahvaljujem Bogu ãto je
konaåno do mene doãla poruka da trebam otpustiti
ono ãto je bilo iza mene i ispruæiti se prema onome
ãto je ispred mene. Sada uæivam predivan mir.
U Izaiji 26:3 (King James Version) Rijeå kaæe
da ñe Bog „åuvati u savrãenom miru onoga åiji um se
oslanja na” Njega. Ne kaæe da ñe biti åuvan u
savrãenom miru onaj åiji je um zauzet mudrovanjem
i pokuãajima da sve shvati.
Dogaœa se puno oåitih nepravednih stvari. U
mojoj proãlosti, kao vjerojatno i u tvojoj, dogodilo se
puno nepravednih stvari – stvari koje su mi uzroko-
26
 Da barem…

vale mnoge probleme, rane i povrede koje sam godi-

nama morala „lijeåiti”.
Proæivjela sam godine samosaæaljevajuñi se i u
sukobu sa svima – ogoråena i uvrijeœena pokuãavala
sam dokuåiti zaãto mi se to sve dogodilo. Zaãto mi
Bog nije pomogao? Zaãto mi netko nije pomogao?
Konaåno sam shvatila da sam sâmu sebe åinila
jadnom. Tratila sam svaki svoj „danas” pokuãavajuñi
shvatiti ono ãto je bilo „juåer”. Jednoga dana Bog mi
je rekao: „Joyce, ti moæeã biti jadna i samosaæalijevati
se ili biti snaæna. Ãto æeliã biti?”*
Ponekad åak moæeã æivjeti u juåeraãnjim po-
bjedama. Moæeã se „zaglaviti” u pokuãajima da do-
kuåiã ãto si to uåinio prije pa si poluåio uspjeh, tako
da to moæeã opet ponoviti. Ja sam se znala mentalno
valjati u svojim proãlim pobjedama. Åak te i to moæe
zadræati u napredovanju. Proãlost je proãlost. Bilo da
se radi o pobjedi ili porazu u proãlosti, to je joã uvijek
proãlost. To je proãlo. Æivi danas!

* Autorica ima jedno uåenje na audio kasetama pod

naslovom „Okreni svoje samosaæalijevanje u snagu”.
27
 Zaãto, Boæe, zaãto?

Nema niãta loãe u ugodnim uspomenama, ali

je velika pogreãka prebivati u njima. Neka nakon sva-
kog dogaœaja u tvom æivotu „padne zastor” dok ti os-
tavljaã tu stvar i ideã na iduñu stvar koju Bog ima za
tebe. Filipljanima 3:13 kaæe: „…zaboravljajuñi ãto je
nazad, ispruæajuñi se prema onome ãto je naprijed…”
Æelim ti joã jednom ponoviti upozorenje da
budeã oprezan po pitanju ovih „da barem”. Ako nam
se dogodila neka loãa stvar, moæemo pomisliti „da ba-
rem to nisam uåinio na taj naåin.” Ako nam se dogo-
dila neka dobra stvar, moæemo pomisliti „da barem to
mogu ponoviti”.
Zaboravi proãlost! Nemoj o njoj viãe razmiãlja-
ti. Odluåi iñi naprijed sada.

28
 6
W
ÃTO AKO…?

Sljedeña mentalna „strelica” (Biblija to u Efeæanima

6:16 naziva „goruñim strijelama”) kojom nas œavao
napada je pitanje „ãto ako…?”, koje pobuœuje strah.
Ãto ako novac ne stigne? Ãto ako se povrijediã?
Ãto ako se ozbiljno razboliã? Ãto ako izgubiã svoj po-
sao? Ãto ako cijeli æivot ostaneã usamljen? Ili, moæe
biti i ovako. Ãto ako ne åujeã (od) Boga? Ãto ako uåiniã
pogreãku? Ãto ako doæiviã neuspjeh? Ãto ako te drugi
ismiju? Ãto ako te drugi odbace? Taj popis moæe iñi u
nedogled. Prepoznajeã li taj naåin razmiãljanja?
Ta pitanja „ãto ako…?” su samo joã jedan
oblik „mudrovanja” kojim pokuãavamo sve shvatiti i
dokuåiti. To pitanje obiåno dolazi sa tijekom misli
29
 Zaãto, Boæe, zaãto?

koje predstavljaju jednu vrlo zlokobnu sliku. Ono

nas odvodi u buduñnost i uzrokuje da se plaãimo
stvari koje se nisu dogodile i koje se vjerojatno nika-
da niti neñe dogoditi, osim ako ih mi sâmi ne stvori-
mo kroz strah.
„Ãto ako…?” uzrokuje zbunjenost isto kao i
„da barem…” To su dva naåina razmiãljanja koja si ne
smijemo dopuãtati. Oba se podrazumijevaju u 2. Ko-
rinñanima pod „teorijama i mudrovanjima” (prema
Amplified prijevodu) i „zamiãljajima” (prema King Ja-
mes Version) i treba ih „oboriti”.
Dat ñu jedan praktiåan primjer za to. U je-
dnom trenutku je naãa sluæba bila u potrebi za zgra-
dom u kojoj bismo odræavali naãe tjedne sastanke.
Zgradu koju smo koristili viãe od pet godina planirali
su sruãiti za oko dvije godine i na njenom mjestu
izgraditi trgovaåki centar. Zbog toga smo traæili mjes-
to gdje bismo smjestili svoje urede, prostor za tjedne
sastanke, sa dovoljno mjesta za nedjeljnu ãkolu za
djecu i tako dalje. Takoœer smo trebali imati oko 300
parkirnih mjesta.

30
 Ãto ako…?

Moæda ñe netko pomisliti da to nije bilo teãko

pronañi. Ipak, nije bilo lako kao ãto moæda misliã.
Traæili smo dvije godine. Iscrpili smo svaku nama po-
znatu moguñnost. Zaista je izgledalo kao da smo
doãli pred ponor.
Œavao nas je gaœao goruñim strijelama: „Ãto
ako proœu dvije godine, a vi joã nemate mjesto na ko-
je ñete se preseliti? Da ste barem kupili to i to zem-
ljiãte dok je bilo onako povoljno, sada ne biste bili u
ovoj situaciji. A, ãto ako ste promaãili Boæji plan? Da
ste barem viãe znali o ovim stvarima, vjerojatno biste
tada znali ãto uåiniti. Ãto ako kupite neko zemljiãte, a
onda ne moæete dobiti dozvole koje su vam potrebne
za gradnju zgrade? Ãto ako neãto naœete i skupo plati-
te, a onda pronaœete neãto joã bolje i povoljnije?”
Åesto zahvalim Bogu ãto sam bila osloboœena
od ropstva mudrovanja prije nego ãto smo se morali
pobrinuti za traæenje nove zgrade. Da se ta situacija
pojavila nekoliko godina ranije, sigurno bih se
osjeñala jadno, zbunjeno i prestraãeno, pokuãavajuñi
shvatiti i rijeãiti sve te stvari.

31
 Zaãto, Boæe, zaãto?

Sada sam sposobna vjerovati da Gospodin vo-

di naãe korake (usp. Psalam 37:23). Mi molimo i vje-
rujemo Bogu i æelimo Njegovu volju. Zbog toga ñe
nas On odvesti na pravo mjesto i u pravo vrijeme. Bog
obiåno ne dolazi rano, ali nikada ne kasni. Pokuãavali
smo rijeãiti naãu situaciju na najrazliåitije naåine, ali,
koliko god se trudili, jednostavno nije iãlo. Ipak, u
pravo nam je vrijeme Bog providio odliånu zgradu za
najam i vjerujemo da ñe to i nadalje åiniti, kada god
bude potrebno.
Sada mogu pogledati razliåite situacije kroz
koje smo proãli i vidjeti zaãto ne bi bilo dobro da su se
one nametnule kao naãe konaåno rjeãenje. No, u to
vrijeme nam se åinilo da se jako trudimo da pro-
naœemo pravo mjesto za crkvu, a nikako nismo us-
pjevali u tome. Niãta neñe dobro funkcionirati kada
smo izvan Boæjeg pravog vremena i kada mi po-
kuãavamo uåiniti da se neãto dogodi.
Bog uistinu zna ãto åini. On sve dræi pod kon-
trolom. Mogu se opustiti i znati da, åak i ako ja ne
znam ãto da uåinim, znam Onoga koji sve zna.

32
 Ãto ako…?

A ti? Poznajeã li Isusa? Onda takoœer poznajeã

sveznajuñeg, svemoguñeg, sveprisutnog Boga – Ono-
ga koji sve moæe, sve zna i koji je svugdje u svako
doba.
Opusti se! Ãto ako mudrujeã i mudrujeã i, kad
konaåno misliã da si sve shvatio, Bog te iznenadi i
uåini neku stvar na potpuno drugaåiji naåin? Tada ñe
svo tvoje vrijeme mudrovanja biti protrañeno. Nisi li
veñ protratio dovoljno vremena u mudrovanju i zbu-
njenosti?
Evo ti jedna dobra ideja: ãto ako se jednostav-
no opustiã i dopustiã da Bog bude Bog?

33
 7
W
NEMOJ DA TE VODI
TVOJA PAMET

Molila sam za pronicljivost da bih mogla puno bolje

funkcionirati u svom æivotu. Kada sam veñ dugo vre-
mena molila za to, Duh Sveti mi je rekao: „Joyce,
neñeã moñi funkcionirati u pronicljivosti dok ne
prestaneã mudrovati.”
U 1. Korinñanima 2:14-16 jasno nam piãe da
naravni åovjek ne moæe razumjeti duhovnog åovjeka.
Gospodin je upotrijebio ovaj redak da mi pokaæe ono
ãto je htio. Ako moj duh neãto pronikne, a moja pa-
met mudruje ima li to smisla ili ne, nikada neñu moñi
ostvariti pravi napredak. Zaãto? Zbog onoga ãto kaæe
1. Korinñanima 2:14: „Zemaljski åovjek ne prima
35
 Zaãto, Boæe, zaãto?

ono ãto dolazi od Duha Boæjega, jer je to za nj ludost.

On to ne moæe ni upoznati, jer se to mora uz pomoñ
Duha prosuœivati.” Tvoj duh zna stvari koje tvoja pa-
met ne zna.
Ako si ti nanovo roœeno Boæje dijete, onda
Duh Sveti stanuje (prebiva) u tvom ljudskom duhu.
Vjerujem da nam Duh Sveti pokuãava reñi puno stva-
ri, ali ih mi odbacujemo jer previãe funkcioniramo u
podruåju duãe.
Dat ñu jedan primjer. Dok sam se jedno jutro
odijevala i spremala za jedan od naãih tjednih „Life In
The Word” [Æivot u Rijeåi] sastanaka, poåela sam ra-
zmiãljati o jednoj sestri koja vodi naãu sluæbu poma-
ganja na tim sastancima. Razmiãljala sam o tome
kako je ona vjerna. U mome se srcu rodila æelja da ju
na neki naåin blagoslovim.
Rekla sam: „Gospodine, ãto mogu uåiniti za
Ruth Ann?” Osjetila sam jak utisak, jednostavno sam
znala da joj trebam dati svoju novu crvenu haljinu
koja mi je visila u ormaru. Tu sam haljinu kupila tri
mjeseca ranije. Iako mi se jako sviœala, svaki puta ka-
da sam razmiãljala o tome da ju odjenem, nekako sam
36
 Nemoj da te vodi tvoja pamet

izgubila æelju za time. Joã je uvijek bila u plastiånoj

ambalaæi iz trgovine, sa svim etiketama po sebi. Ruth
Ann je malo snaænije graœena od mene, no, ãto je vrlo
zanimljivo, ja sam kupila haljinu za broj veñu nego
ãto inaåe kupujem, jer nisu imali haljinu moje ve-
liåine. Ipak sam ju kupila, jer je bila takvog stila da
mislim da nitko ne bi primjetio da mi je malo veña.
I kad se ta snaæna æelja da joj darujem tu halji-
nu pojavila u mome duhu, moja pamet je rekla: „Ali,
Gospodine, to je nova haljina.” Zapazi kako moja pa-
met, moj naravni åovjek, raspravlja s mojim duhom,
pozivajuñi se na argument koji zaista nema smisla.
Zatim sam rekla: „Ti mi sigurno ne bi rekao da daru-
jem potpuno novu haljinu.” Zapravo, da sam malo
razmislila o Boæjem karakteru, Njegovoj veliko-
duãnosti i izvrsnosti, bilo bi mi jasno da bi mi Bog
prije rekao da darujem novu haljinu, nego neku
iznoãenu.
Kralj David je u 2. Samuelovoj 24:24, govoreñi
o gradnji ærtvenika, rekao: „…neñu prinositi Jahvi,
svome Bogu, paljenica koje su mi poklonjene”. Vidiã,
naãem tijelu nije problem ærtvovati neãto ãto nam ne
37
 Zaãto, Boæe, zaãto?

znaåi niãta posebno. No, nova crvena haljina je veñ

druga priåa. Da bih ju dala, morala sam uåiniti istin-
sku ærtvu.
Moj zadnji argument protiv davanja te haljine
je bio zaista smijeãan. Rekla sam: „Gospodine, kupila
sam ove prekrasne crvene i srebrne nauãnice da mi
pristaju uz tu haljinu.” Rekla sam to onako u samo-
saæalijevanju. Valjda sam se nadala da ñe se Gospodin
saæaliti na mene. Nije mi niãta odgovorio na moja
prva dva argumenta, a na ovaj treñi u vezi nauãnica
mi je dao do znanja da bih joj mogla dati takoœer i
nauãnice, ako mi je problem imati ih bez te crvene
haljine.
Bog ne raspravlja s nama. On nam govori kroz
æelje, kroz uvjerenje, kroz utisak u naãem duhu; tihim,
malim glasom, povremeno åujnim glasom, ali najåeãñe
kroz neki biblijski redak ili odjeljak koji nam odjedam-
put bude rasvjetljen. Zapamti, Bog te nikada neñe vo-
diti da uåiniã neãto ãto je izvan Njegove volje koja je
zapisana u Njegovoj Rijeåi. Takoœer, budi oprezan po
pitanju vodstva kroz slijeœenje „glasova”. Postoje
mnogi glasovi. Provjeri imaã li svjedoåanstvo (po pi-
38
 Nemoj da te vodi tvoja pamet

tanju neåega) u svom duhu koje ti daje Duh Sveti, ili

nemaã.
Moj duh mi je svjedoåio da Ruth Ann trebam
dati haljinu, ali moje tijelo nije htjelo odustati od tog
komada odjeñe. Zato sam Bogu neko vrijeme iznosila
„mudre argumente” zaãto nije pametno da to uåinim.
No, Bog nije raspravljao sa mnom. On je rekao ono
ãto je imao za reñi. Ako se sjeñaã ãto je bilo na poået-
ku, razmiãljala sam o Ruth Ann i o tome kako je ona
velik blagoslov i pitala sam Boga ãto bih mogla uåiniti
za nju da ju blagoslovim. On mi je rekao, no mojoj
pameti (mudrovanju) to se nije svidjelo, iako sam u
svom duhu znala da to trebam uåiniti. Na meni je bilo
da odluåim.
Odgodila sam odluku. To je obiåno naã omi-
ljeni naåin da izbjegnemo ono ãto nam Bog kaæe da
uåinimo, a da ne budemo otvoreno neposluãni. Ili ta-
ko barem mi mislimo. Zapravo je odugovlaåenje ili od-
gaœanje åin neposluãnosti. Imati dobre namjere nije
isto ãto i biti posluãan. Svako djelovanje temeljeno na
Boæjoj Rijeåi je åin posluãnosti.

39
 Zaãto, Boæe, zaãto?

Proãlo je nekoliko tjedana i ja sam zaboravila

cijelu tu situaciju, no nije i Bog. Molila sam za Ruth
Ann i stalno sam Bogu ponavljala istu stvar: „Boæe,
kako ju mogu blagosloviti?” I cijela se stvar vratila na
poåetak. Ista se crvena haljina pojavila u mojim mi-
slima. Na kraju sam shvatila da nisam bila posluãna
Bogu i dala sam joj tu haljinu.
Nakon ãto sam to uåinila, bilo mi je jasno da
sam tu haljinu kupila baã za nju i da ju zbog toga tri
mjeseca nisam uopñe izvadila iz zaãtitne ambalaæe,
nego mi je jednostavno bila objeãena u ormaru. Gos-
podin je, naravno, znao to sve unaprijed, no nije se
mogao ostvariti taj Njegov „projekt” bez moje po-
sluãnosti. Cijela ta zbrka je nastala zbog toga ãto na-
ravni åovjek ne razumije duhovnoga, o åemu nam
govori 1. Korinñanima u 2. poglavlju.
Naravni åovjek pita: „Zaãto, Boæe, zaãto?”
„Zaãto bi Ti æelio da se ja ærtvujem? Zaãto ne moæe bi-
ti lako? Zaãto mora biti tako teãko?”
U sluåaju da si skinuo pogled s naãeg glavnog
cilja u ovoj knjizi, podsjeñam te da æelim dokazati da
je mudrovanje tipa „Zaãto, Boæe, zaãto?” jedna od
40
 Nemoj da te vodi tvoja pamet

stvari koje uzrokuju zbunjenost, kradu naã mir i, na

kraju, i radost.
Æeliã li uæivati u svom æivotu? Onda odbaci „mu-
drovanje”!

41
 8
W
„MUDROVANJE”
UZROKUJE PRIJEVARU

Jedina nada åovjeku da u ove dane neñe biti prevaren

je u tome da nauåi æivjeti po Duhu – biti voœen Du-
hom, a ne tijelom. Œavao traæi tjelesne krãñane koje
vode njihova pamet, emocije i volja, umjesto Rijeå i
Duh. Ne moæemo funkcionirati po principu radi li
nam se neãto ili ne. Zbog Kraljevstva i svoje zaãtite mi
moramo djelovati u skladu s onim kako nas Duh
vodi.
Um voli sve svrstati u neku kategoriju. Voli za
sve pronañi mjesto, tako da se åini da sve ima smisla i
da je sve na neki naåin „zbrinuto”. Mi ne volimo ne-
odgovorena pitanja. Jedan od alata koje Duh Sveti ko-
43
 Zaãto, Boæe, zaãto?

risti da „razapne” naãe tijelo su neodgovorena

pitanja. Kada ne znamo odgovor na neko pitanje, mo-
ramo ili vjerovati Bogu ili se brinuti i pokuãati shvati-
ti stvari koje nas muåe.
Duh Sveti radi na tome da vjernika, nakon ãto
ga Isus spasi, dovede do zrelosti. Vjernik koji moæe
vjerovati Ocu i kada se åini da neke stvari nemaju
smisla je zreo vjernik. Bog nam ne daje uvijek odgo-
vore na sva naãa pitanja, jer trenira naãe pouzdanje.
Ãtoviãe, moraã zapamtiti da se tvoj um jako protivi ci-
jelom tom Boæjem planu. Tvoj um je naravan i podra-
zumijeva se da je dio tijela (tjelesnosti) dok ga se ne
obnovi i nauåi razmiãljati na duhovan naåin.
Rimljanima 8 govori o teænji tijela i teænji Du-
ha. Galañanima 5:17 govori da tijelo æudi protiv Du-
ha, a Duh protiv tijela, tako da su oni u stalnom
sukobu.
Vratimo se na izvornu misao s poåetka ovog
poglavlja. Naravni um æeli sve negdje smjestiti i stavi-
ti u male „kutijice”, tako da nam niãta ne bude ne-
poznato.

44
 „Mudrovanje” uzrokuje prijevaru

Prije smo u uredu imali dugaåak red poãtan-

skih sanduåiña. Svaki je na sebi imao ime jednog
naãeg zaposlenika. Kada sam nekome od njih æeljela
poslati neku uputu ili poruku, stavila bih mu napisa-
nu poruku u sanduåiñ. Ponekad se znalo dogoditi da
neki zaposlenik ne odradi neãto ãto sam ga porukom
traæila da uåini, pa sam, nakon provjere, ustanovila
da sam svoju poruku stavila u pogreãan sanduåiñ. Po-
nekad sam svoju poruku åak znala staviti u jedan pra-
zan sanduåiñ na kojemu nije pisalo niåije ime.
Gospodin je iskoristio te sanduåiñe da me
nauåi lekciju koju sada ja pokuãavam nauåiti tebe.
Pokazao mi je da, kao ãto nekada stavim stvari u po-
greãan sanduåiñ u uredu, takoœer ponekad stavim
(svrstam) stvari na pogreãno mjesto u svojoj glavi. U
svom razmiãljanju uvijek æelim sve negdje svrstati,
tako da onda imam jedan „mali paketiñ” iz kojega „ne
viri” niãta za ãto bih morala vjerovati Bogu (da ñe sve
biti dobro). Imala sam veliki problem sa „mudrova-
njem”. Åesto sam pitala: „Zaãto, Boæe, zaãto?” Zbog
toga sam bila jako zbunjena i zabrinuta, a nedostajali
su mi radost i mir.
45
 Zaãto, Boæe, zaãto?

Gospodin mi je pokazao da sam takoœer znala

prevariti samu sebe tako ãto sam ponekad mislila da
sam potpuno shvatila neku stvar, a onda bih poduzi-
mala ili ne bih poduzimala odreœenu akciju prema
procjeni na temelju onoga ãto sam mislila. Kasnije
bih otkrila, nakon ãto bih napravila neku zbrku, da
sam ipak neãto krivo shvatila, iako sam bila sigurna u
svoju procjenu.
Bog je upotrijebio Izreke 3:7 da bi mi otkrio tu
istinu: „Ne umiãljaj da si mudar…” Gospodin mi je
dao do znanja da nisam ni upola pametna kao ãto sam
ja to mislila o sebi. Ne govorim o mentalnoj inteli-
genciji. Govorim o naãem miãljenju o sebi – mi misli-
mo kako smo sve shvatili.
Izreke 3:5-6 kaæu: „Uzdaj se u Jahvu svim
srcem i ne oslanjaj se na vlastiti razbor. Misli na nj na
svim svojim putovima, i on ñe ispraviti tvoje staze.”
Kada ti Bog razjasni neku stvar, ti ne budeã ni-
ti zbunjen niti sumnjaã, no ako ti pokuãaã mozgati i
shvatiti tu stvar, stalno ñeã iñi u krug i nikada neñeã
upoznati pravu istinu. Redak 7 kaæe: „Ne umiãljaj da
si mudar.”
46
 „Mudrovanje” uzrokuje prijevaru

Postoje dva pristupa nekoj situaciji: jedan je

ispravan, a drugi nije; jedan je duhovan, a drugi je od
tijela. Recimo da mi netko dâ osobno proroãtvo koje
ne razumijem, ili recimo da imam neki duhovni san
koji ne razumijem. Mogu otiñi svom nebeskom Ocu i
reñi: „Oåe, ne razumijem to. Voljela bih razumjeti, pa
Te molim da mi daã otkrivenje. Daj mi razumijeva-
nje.”
Zatim tu stvar koju ne razumijem stavim „na
policu”. Drugim rijeåima, ne razmiãljam viãe o tome.
Stavim to u Boæje ruke. Ako mi i kada On bude spre-
man dati razumijevanje, uzet ñe tu stvar „sa police” i
donijeti mi ju natrag u sjeñanje. Ivan 14:26 kaæe da
nas Duh Sveti podsjeña na odreœene stvari. On ñe mi
kroz otkrivenje dati neãto ãto ja nikako ne bih mogla
shvatiti sama.
Mogla bih i na drugi naåin pristupiti istoj situ-
aciji. Ako bih imala san ili dobila proroãtvo koje ne
razumijem, poåela bih se jako truditi da tu stvar shva-
tim. Mogla bih o tome razgovarati s mnogo ljudi i åuti
njihovo miãljenje o tome. Vjerojatno bi mnogi od
njih imali drugaåije miãljenje, ãto bi samo poveñalo
47
 Zaãto, Boæe, zaãto?

moju zbunjenost. Zatim, kada bih neãto od toga

shvatila, pokrenula bih se u akciju. No, kada bih bila
iskrena prema samoj sebi, morala bih reñi da nemam
mir iznutra. Ako bih nastavila raditi na tome da se os-
tvari neãto ãto „mislim” da je poruka tog sna ili pro-
roãtva, na kraju bih napravila jednu veliku zbrku.
Zapamti, „mudrovanje” uzrokuje zbunjenost.
Ne kaæem da mi ne trebamo razmiãljati o razliåitim
stvarima, no postoji razlika izmeœu razmiãljanja o
neåemu dovoljno dugo da vidiã moæeã li to razumjeti
i napornog pokuãavanja da to shvatiã ãto te onda do-
vede u pravu zbunjenost.
Kada se osjeñaã zbunjeno, neka ti to bude kao
znak upozorenja da neãto åiniã na pogreãan naåin.

48
 9
W
ZBUNJENOST TI
KRADE RADOST

U ovom zavrãnom dijelu knjige æelim ponovo nagla-

siti da zbunjenost ne dolazi od Boga. U 1. Korinñanima
14:33 (King James Version) piãe: „Bog nije autor zbu-
njenosti.” Koloãanima 3:15 (Amplified) kaæe neka
mir bude „sudac” koji u naãim æivotima donosi odlu-
ke. Mir, poput suca, donosi odluke ãto je dobro, a ãto
nije.
Zbunjenost je potpuna suprotnost miru.
„Zbunjenost” znaåi da je sve pomijeãano, nejasno,
maglovito, da se jednu stvar brka sa drugom. „Mir”
znaåi red, smirenost, unutraãnje zadovoljstvo, spo-
koj. Ako osoba nema mir, on ili ona neñe imati niti ra-
49
 Zaãto, Boæe, zaãto?

dost. U Ivanu 10:10 Isus je rekao: „Lopov ne dolazi,

osim da ukrade, zakolje i uniãti. Ja sam doãao da ovce
imaju æivot i da ga imaju u izobilju.”
Prije nekoliko godina sam odluåila da ñu
uæivati u Bogu i u æivotu. Ako je Isus umro za mene
da bih ja imala ne samo æivot, nego æivot u izobilju i
uæivala u njemu, onda trebam dati sve od sebe da tako
i åinim.
U Ivanu 15 imamo izvjeãtaj kako je Isus uåio o
pravom æivotu kao prebivanju (ostajanju) u Bogu, ãto
se odnosi na ulazak u Boæji poåinak. U retcima 1-10
On govori o tome. Onda u 11. retku kaæe: „Ovo vam
rekoh, da radost moja bude u vama te da radost vaãa
bude potpuna!”
Iz ovih redaka je jasno da Bog æeli da uæivamo
u æivotu. Zbunjenost bi nas svakako sprijeåila u dos-
tizanju tog cilja.
Æelim te ohrabriti da doneseã odluku da ñeã
æivjeti u radosti, a ne u zbunjenosti i nemiru. Trebat
ñeã prestati sa „mudrovanjem”. Kad god æelimo pos-
tiñi neku duhovnu pobjedu, od nas se traæi da odbaci-
mo neãto od svoje tjelesne naravi. Tjelesna narav
50
 Zbunjenost ti krade radost

pokuãava shvatiti stvari. Narav Duha je takva da vje-

ruje da ñe Bog dati odgovor u Svoje pravo vrijeme.
Ako odustaneã od „mudrovanja”, istinski vje-
rujem da ñeã uæivati u miru i radosti.

51
 O AUTORICI
W

Joyce Meyer je jedan od vodeñih svjetskih

praktiånih uåitelja Biblije. Prema New York Timesu,
spada meœu najprodavanije autore. Napisala je preko
osamdeset nadahnjujuñih knjiga, ukljuåujuñi Never
Give Up, The Secret to True Happiness, 100 Ways to
Simplify Your Life, cijelu seriju knjiga Battlefield of the
Mind [Bojno polje uma; prevedeno na hrvatski; op.
prev.], njezin prvi ulazak u svijet fikcije sa The Penny
i mnoge druge. Takoœer je prodala na tisuñe audio i
video zapisa svojih uåenja. Njezin radio i televizijski
program pod nazivom Enjoying Everyday Life®
[Uæivati u svakodnevnom æivotu] prenosi se diljem
svijeta, a ona intenzivno putuje vodeñi konferencije.
 Zaãto, Boæe, zaãto?

Joyce i njezin muæ Dave roditelji su åetvero odrasle

djece i imaju kuñu u St. Louisu, u Missouriju.

Želite li saznati više, ili nas informirati kako je

ova knjiga utjecala na vaš život

nazovite nas na broj

+385 91 73 90 191

Pišite na
Miroslav Fic
Poste restante
32236 Ilok

ili nam Pošaljite mail na adresu

joycemeyer@syloam-international.org

takoÐer možete posjetiti

´ internetske stranice
i sljedece
tv.joycemeyer.org
www.joycemeyer.org
www.media.syloam-international.org