SADRZAJ 1. DIO 1. MEHANIKA KINEMATIKA (ZADACI, DINAMIKA (ZADACD, RAD, SNAGA, ENERGIA (ZADACT) IMPULS SILE1 KOLICINA GIBANIA (ZADAC) ZAKONI OCUVANJA (ZADAC)) KRUZNA GIBANJA I AKCELERIRANI SUSTAVI(ZADACD, NEWTONOV ZAKON GRAVITACUIE (ZADACD ROTACUA KRUTOG TUELA (ZADACI, MBHANIKA FLUIDA (ZADACD, 2. TOPLINA TOPLINA (ZADAC}) Il. DIO 3. ELEKTRICITET ELEKTROSTATIKA (ZADACD STALNE STRUIE (ZADACI) ELEKTROMAGNETIZAM (ZADACI) IZMIENICNE STRUJE (ZADACT) Ill. DIO 4. TITRANJE 5. MEHANICKI VALOVI HANICKI VALOVI(ZADACI, 6. ELEKTROMAGNETNI VALOVI ¥ gTROMAGNETNI VALOVI(ZADACD 7. GEOMETRIJSKA OPTIKA GEOMETRUSKA OPTIKA (ZADACD 8. VALNA OPTIKA VALNA PTIKA (ZADACD, 9, TEORIJA RELATIVNOSTL ‘THORIIA RELATIVNOSTI (ZADACD 10. VALNO-CESTICNA SVOJSTVA ELEKTROMAGNETNOG ZRACENJA I TVARI VALNO-CESTICNA SVOJSTVA ELEKTROMAGNETNOG ZRACENIA I TVARI (ZADACH, 11. NUKLEARNA FIZIKA "mL EARNA FIZIKA (ZADACI), 12. SUBATOMSKE CESTICE OMSKE CESTICE (ZADACI SSITRANIE ZADAC) 234 254 319 363 417 31 433 458 469 SOL 512 520 548 558 7 587 603 20 654 662 os? 701Poe Nyt ANIKA 1 KINEMATIKA TRa..3LACLISKOG GIBANJA CO Brzina iba Ii se tjeto dud x esi mazemo njegovo gibanje tijekom vremena ¢ zapisati pomo¢u jednadzbe: xextt) o> 0 Od tenutka ¢; do trenutka %, dakle u vremenskom intervalu Ar=1,—t tjelo se pomakne. Pomak tijela definiran je kao: A.x=x2—", ede je xi podetni polozaj tijela, a x; konagni polozaj tijela. Srednja brzina tijela po pomaku definira se kao omjer pomaka i vremenskog intervala ae ar To je vektrska velitina jer je ¥ tzv. polodaji vektor, U S.J sustavu iskaauje se u metrima po sekundl (o/s ili drugadije zapisano: ms”), Trenutagna brzina tijela v dobije se kao granigna vrijednost srednje brzine kada ‘vremenski interval postaje sve manji te tedi prema nuli Sto moZemo zapisati kao: ve tim 4% aM ae Srednja brzina tijela po putu s (ako ga moemo odrediti) definira se kao omjer ukupnog prijedenog puta i ukupnog vremena za koje je taj put prijeden, ‘ukupni put Ukupno vrijeme Sins rie opt jaa vel 1) Akeeleracija Ste sale oe promjem tine Ay yn, omens itera promjena dogodila, U ST sustavu iskazuje se u metrima po sckundi na kvadrat (ns? ili ms zat ar ‘Smnjer akceleracije je w smjeru promjene brzine: a = re i Ne ~~ smjerakceleracije ‘Tako mozemo imati jednake brzine po iznosu ali razligite po sijeru pa da postoji akceleracija Sto je ilustrirano eriezom. ti u kojem se ta Brzinu tjela mozemo prikazati u grafu ovisnosti brzine v 0 ’ ‘remenu 1, tzv. v5¢ graf (eted), Povrsina ispod krivulje w » 1 graf je prjedeni put su wremenu od 4 do ty 4 % a>0 Akceleraciju. tijela mozemo prikazati_u_grafu_ovisnosti ‘ubrzavanje akceleracije a 0 vremenu i, (2, 2,t graf (crte2). Powsina ispod kerivulje u 2 ,r grafu je promjena brzine tijela zbog akceleracije od 11 dob aco usporavanje €2 Retativna breina dvaju 612 Jednotiko pravocrtnogibanje Pravoerno gibanje ela duds ci ako je rz vKenstantna ipo ser po vel -mozemo zapisati kao: .2dje je x0 polotaj tjela u trenutku r= 0. Poklapa ti se pomak x ~ xs putom s tada mozemo zapisati FaHtve GD Jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje Pravoertno gibanje tijela duz.x osi ako je akceleracija a konstantna i po smjera i po velitini mo2emo predotiti Jjednadzbama: xom=d tur Poklapa li se pomak x— xs putom s tada se oznaka — 4p moze zamijeniti ozmakom ze put s pa dobivamo: vevtar char Wt 2as (ott ED stobodn pad Na Zemljije akeleracja slobodnog pada a $= 981 nus" pa za slobodni pad mozemo zapisati jednadzbe: 5 =F oe 2 siotena gibanja Slozena gibanja su gibanja Koja se sastoje od diva ii vse jednostavaih Koja se zbivaj.istodobmo, To nati, Kolko vremena tijlo izvoti jedno gibanje isto toiko vremena tielo i2vodi sva druge, abana. Veieme nj koja Cine to slozeno gibanje. Neko tijelo bacimo potetom brzinom vo, pod kulom a prema horizontalnoj ravnini: Kada ne bi bilo akceleracije g prema dole, tijelo bi se gibalo jednoliko duz pravca. Buduci da tijelo ima akceleraciju g prema dole, izvodi dva gibanja istodobno: jednoliko du? pravea i slobodni pad. Takvo gibanje nazivamo kosi hitac. Brzine tjela u bilo kojem trenutku u smjeru x iy osi su Y= Wy 008 0 vy=vosina~ gr Fanos bain je: v= viv Pomaci xi y su: FOS. ysvotsinater Posebni slutajevi kosog hica su: a} Vertikalni hitac prema gore: a= 90° My = ¥0- BE yevt-dee Kada je v= 0, da tijelo postize najvetu visinu. Vrijeme potrebro da tijelo dode do najvece visine (jas) im0si: tpane = "2 + tyne = fj dOk je najveda Visine: Yay b) Vertikalni hitac prema dolje: ©) Horizontalni hitae: a= 0° eivedirGi: eaRenee 1. MBHANIKA 3 2. DINAMIKA 12 ENewtonov zakon: Svako til ose w stanja mirovana il jednolikog gibanja po pravu, ako je sum ‘anskih sila koje na nega del jednake nuh Lana Tela se tako ponaaju jer su toma it inerina, fi. nasoje raat sane w jem se nalze (ako miu nastoje dale mitova, ako se gibajunastoje si dale gal ednoliko po paved). Zbog ome se sans naziva aksiom tromost i inerie. Mjera womost tila fe mace, COM Newtonov zakon: Ako na ijelo deuje vanska sla F ada tjelodobivaakcseracio d aja je direkinoproporcionlna sii, a cbrnuto proporcionalna mas m ela, Cesto seta} zakon prikazyje u obiku: = m-d. Defniiajeinice za situ je newton: N=kx m/?. Dake, Jedan newton je sila koja masi od 1 kg daje akceleraciju od f m/s ‘Tefaa sila: Posebna sila u blizini Zemljine povrsine naziva se tedna sila (neki autori nazivaju tu silu teZinom i.silom ts20m), Dake, ako je a= gtnda oznatavamo teu sly kao: Fs cm (2111 Newtonoy zakon: Ako medusobno djelyju vata, ada je sila Kojm prvo tito djlue na drug, ‘naka po vein sil kojom drugo tel djeluje na prvo ali je Supromog smjera Fia=-Fs ‘Tal aksiom esto nazivamo i aksiom akeije i reakelje. Svaka akcija popracena je suprotnom i jednakom reakeijom. Gustoéatijela Gustoca tjela je omjer mase i volumena p=". U Si sustavu gustocu iskazujemo u kg/m?. Tijelo svuda Vv Jednake gustoge nazivamo homogenim tijelom, G1 Sastavijanje i rastavijanje sila Sile su vektori, te se tako i zbrajaju, Sto je prikazano ertezima, Sile Fi #3 nazivamo komponentams, a R reztantom. Rezultenta zanjenjuje djelovanje komponenata, Zorajane sila je jednozmaéno, a rastaijane ovislo fizikalnosituacj. Velo Eesto nom tele sche cin restaviti na komponente Prinjer: Kosina duljne L i visine h, Tijelo se nalazi na kosini, koja je nagnata pod kutom ct tema horizonalno} ravaini, Na njega djehue teina sila mg i reakeija podloge Fuge U tel Ginteeme Site toorcnanog Sava ko ae] da jednu koordinatny os povutemo w snjert |= juin Kosine | ssbanj (podloge). a drigu okomito a pola, (ene Za it ata ma ‘Coen kee Komponen F die same ie, rs a pede eit ok tele chomio a pater Sie oa ) okomito na podlogu se Ponistavaju, tako da se fi tito gba pal Getrag aMcekreee. Ieslteal tesa kee grees vo ts nt A ED ita trenja Tie esl koja se ava pi dora dvaju tela koja senalaze uw medusobnom gia ili ih uw takvogibanje 2etimo doves I. Ser sil tena pr pravocrmom gibanju je supotansmjeru ganja. 2. Velgna sie tere 5c: Fas Mt Foon Pris sila Fyn oma sila Koj dee akomito na podlogu, je fat uenje Kat Gdtedue eksperimenalno. To je bro} ber dimencie.Razlikujemo faore tree) faktr tenja mifewajy {atk fakor, 6) foktor wenja Kizanja (inet ikon). Faktorwenja mitovanja Je velo fakton one lizanjace 4 1. MEHANIKA Vilo esto se javijaju crteza. ijedece podloge: horizontana i kosina kod kojih su prtisne silerazliite Sto se vidi s Horizontaina podloga sila Je ala kojom se telo opire deformacii zbog djelovanja vanjskesile F i proporcionalna je pomaku iz ravnoteznog polozaja «: Feed Faktor proporcionalnosti nazivmo konstantom elastiénost i opiranja ko iskazajemo v Nim, x = poraak eae erratennog polozaja (elongacija), k= faktoropiranja spitalnog pera: Sto je & veéi opmuga je Evra, Sila se povecava So je vei pomak x od ravmoteZn0g polozaja to se vid tz Fx graf . COW at WLLL ELL ro 3, RAD, SNAGA, ENERGIA 2 Raa F Rad Wie saviadavanje ili djlovane sie Fnanekom pot s | We Pscose Ako je = 90° tada je W=0; Ako je 0°, tadaje W= Fs Rad se iskazuje u joulima (J = Nm). Osim w joulima rad se moze izratavati i jedinicama kilovatsat i elektronvolt: | [Rad se moze prikazati kao povrlina u Fs graf 3 Be 5 put 610°) © Fusmjeru pus 2 snaga ‘Saga ead ierenunkom vere, Saagaje ves ako vi rad obavimo kate wijme Ww t Snage iskazajemo w satin (enak: W-=H/5) Watt je saga kad rad od jednog joula obavimo za wijeme jene Ssekunde, Snagu mozemo izrazti iu obliku: oFy £2) Korisnost aviserte amr korsng uloenog rada, Oza en ita et. Wa vee "Wise Pace esto se iskezue u postocima (npr. = 0:8 = 80 %).1. MEHANIKA, 5 1 ENERGUA Mehanika energija jednaka je koligini rada koju tijelo moze izyrsiti. Zbog toga se energija kao i rad iskazuje ‘ujoulima (J). U mehanici energiju dijelimo na dvije vste: a) kinetitku. b) potencijalnu 2 Kinetidka energija Kineti¢ku energiju £, ima tijelo mase m zbog svoje braine v. [Ako na tijelo koje ima posetau kinettku energiju By: djelujemo silom koja obavija rad W pa kjelo dobiva kinetighu energiju Zs tada se promijenila kinetitka energija tijela za ABe= Ei. x= W Q Poteneijatna energija Poteneijalna energiju tijelo ima zbog svog specijalnog polozaja u polju neke Konzervativne site Koncervativna sila je ona kod koje tad ne visi o putu nego samo o poteinom i konatnom polo?aju tijels Disipativna sila je ona kod koje rad ovisi o putu, Takva je primjerice sila trenja. Ta sila nam ne moze vratii ulozeni rad, pa sila trenja ne moze dati potencijalnu energiju tijelu COpéenito promjena poteneijaine energije AE, jednaka je ulozenom radu W: y= —W Predznak minus je 2bog toga Sto je ulozeni rad negativan po defi harmonijske sile: i, Potencijalne energije teane sile i ° F a) Tedma sila: Fr=mg [Fijelo na visini h iznad tia Eyhomgh ima potencijalnu energiju h ts ‘prema thu: Ej=mgh Zemlja 0 ria Potencijalna energija uvijek se treba odrediti prema negemu. Ona ‘moze biti pozitivna i negativna. Ako dobivamo rad tada je E> 0. a ako moramo uloZiti rad s obzirom na neki polozaj E,<0- Primjerice: Eq prema stropu) =~ ghz <0 E, (prema podu) =m gh >0 b) Blast Lope QUELLE woe 0 x ZAKON OCUVANJA ENERGUE. ‘Navedimo nekoliko ravnopravnih fornmulacija zakona ouvanja energie: ‘& Energija se ne moze ni stvoriti ni unistiti, veé se samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. © Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednaki prirast nekog drugog oblika energije. Za oblike mehaniéke energije moZemo to zapisati kao: AE, +AE,=0 ili AEL=-AEpili Bat Ep= Ext Ep ‘Ukupna energija izoliranog sustava je Konstantna bez obzira koji se procesi zbivaju u tom sustavu. ‘© Perpetuum mobile prve vrste nije mogué.A 1. MEHANIKA 4. KOLICINA GIBANJA LIMPULS SILE @ Koligina gibanja je produkt mase tijla m injegove breine 3 pens UST sustavu mjemih jedinia iskazuje seu kgm O Impuls sile je produkt sile F if weemonskog intevala Aru Kojem ona dele =F. USI sustavu meri jedinica iskazaje se u N's ke 2. Newtonovog zakona akceleracije: F=ma i d=* dobivame: g Far=mav ps drugi Newtonom zakon mozemo zapisati u opéenitijem oblikus Brzina promjene kolitine gibanja tijela proporcionaina je sili i 2biva se u u smjeru te sile. Impuls sile izaziva promjenu kolitine gibanja tijela 2 Zakon ouvanja koligine gibanja U izoliranom sustavu koji je sastavtien od vibe tijela zbroj Kolitine gibanja prije reakcije jednak je zbroju koligine gibanja nakon reakeije. Tztirani sustav je onaj u kojem nema djelovanja vanjskih sila: Ukupna koligina gibanja izoliranog sustava je konstantna Sto mozemo zapisati kao: 1m, ma By bimy Fy tat my, = KOs, Taj zakon vrijedi za svaku pojavu i svaku vrstu medudjelovanja Savréeno neclastitan sudar: Da tijela masa my i mz i breina v iv; centralno se sudare pa se nakon sudara gibaju zajedno. o— ose. imi ma atm) om, +m y= (ra + Kod tog sudara vrijedi zakon ofuvanja kolitine gibanja, dok kinetitka energija nije o&uvana, jer se dio éenergije gubi na promjenu unutamje energije, odnosno kod tog sudara dolazi do gubitka mehanitke energije ‘Ukupni gubitak Q mehanicke energie je: mh mem) Que auc © Elastigan sudar: ‘va tjela masa m; i m i brzina vy i vz centralno se sudare pa se nakon sudara gibaju odvojeno. CE weaxcua BUM oo mi mi or Kod elastitnog sudara uz ofuvanje koligine gibanje: my tig yt i vrijedi i o8uvanje kineticke energie’ may mad _ mul 2a eaieaaee aia Rjedenje ovih jednadbi daje da je relativna brzina prije i nakon reakcije oCuvana s negativnim predznakom, ovdnosao: 3, ~F =—(é—i). Ta jednadzba i zakon ofwvanja kolitine gibanja daju nam mogucnost Jednostavnijegejetavanja numeritkih zadataka,sree 1. MEHANIA, 7 5, JEDNOLIKO GIBANJE PO KRUZNICT polumjer kruznice T= ophodno vrijeme ili period (to je kruznicu } Iskazuje se u sekundama. {f= frekvencija (broj opboda u jednoj sekundi) boda i peiferisha bina, Iskaraje seu mis v= 22% = kutna brzina. Iskazuje se w rads ‘Kod jednolikog gibanja po kru2nici brzina v je konstantna po iznosu, ali ne i po smjeru. S obzirom da postoji ‘promjena brzine po smjeru, mora postojati akceleracija tzv, centripetalna akceleracija ‘odnosno sila koja mijenja smjer brzine. Ta sila naziva se centripetaina sila i ima smjer prema srediStu kkruznice: =a, ocin:Fy =i kano pam periods 7 fever kate eine Remax? f?R2mo?R Koju od ovih jednad2bi cemo upotrebitiovsi o zadanim podacima u zadatk. CL tnereijsh i akcclricani referentai sustavi Tnereijski sustav Suslay u kojem obavijamo promattanje nekog dogadafa nazivamo referentnim sustavom. Svi sustavi koji mruju ise gibaju Konstantnom brinom po smjerui vein, nazivau se inerijki sustav Sam nazi inerijski ozaCuje da ag to njema.vijedizakon inercie dizalo tii se giba fone (womost 9.1. Newionov zakon. “ialnom Srinom # Kamion soil segibastalnom brzinom ¥ Slobodno sijelo gj. on0 Koje ne medudjeluje » okolinom giba se jecnoliko po. praveu ili miryje bez obzita iz kojeg se inercjsko sustava promatra, © Akcelerirani sustavi ‘Ako su sustavi akceleriani, a promatrat se nalozi w takvom sastve, javljaju 82 “Yizai ae hog akesleracie sustava dodame silo icelria = Gann > koje nazivamo inercijskim silama. U kamion ubrzava prema naprijed svakoin refereninom sustavu Koji se akecleria akcelercijom dj na tjelo mmase m —djlujeinercijska sila Fi smd U> akceleriranom sustavu diel inercska sila Fy. Za opisivanje ghanje uv takvu sustavy mozemo tpotnjebiti drugi Newtonov aksiom ali tmoramo uklueit + ineejsku ilu pa prema gore zapisujemo: F + Bi, = m-d odnosno: ieee 20 anion — Fomig=ma, kamion kot tj. ubrzava prema natrag pri emu @ oznatava akceleraciju uw akeeleriranom sustavu Kada breina mijenja smjer takoder se javlja inereijska sila koju kod jednolikog sibanja po kruzmici—nezivamo centrifugalnom . silo. Dakle centripetalna i centrifugalna sila su apravo iste sile samo gledane iz razlivtihreferentnih sustava,ee 8 1. MEHANIKA, 6. GRAVITACHA 2 Keplerovi zakoni © 1. Planeti se gibaju po elipsama oko Sunce, koje se nalaziu jednom od 2arista (fokusa) elipse. ‘Sunce Spjnica Sune Zemla zove se radiektrr 7 ‘2. Radijvektor ru jednakim vremenskim razmacima prebrisuje jednake povrSine P. Zakijucujemo da se Zemlja giba brée kada je blita Suncu, a sporije kada je od njega udaljenija, (Otuvanje momenta koligine gibanja) ‘3. Kvadrati ophodnin vremena T oko Sunca odnose se kao kubovi srednjih udaljenosti rod Sunca. Bos 7 car Elipse su jako malo iadizene te ih modemo zamijen ee 2 Opéi zakon gravitacije Usporedujuéi Keplerova saznanja 0 gibanju planeta i saznanje o postojanju sile tee Newton je zakliudio da je to jedna te ista univerzaina sila ojo} daje ime gravitaciska sila Ako postoje dvije mase m; i my onda izmedu njih ostoji privlagna sila F koja je proporcionalna s masama a obrnuto proporcionalnakvadratu njihove medusobne udaljenostir. Fag MM Pravac sile lezi na spojnici sredista dvaju tijela. Konstanta proporcionalaosti G naziva se gravitacijska konstanta i iznosi G=667-10" mkg's Po dogovoru sve priviagne sile imaju predznak minus, Udaljenostir vidimo da sil te2i prema nuli ked r te2i u beskonatnost. Prisjetimo se dda je povtina u F,r grata jednaka ulozenom radu potencijalnoj Veligina te od or do beskonaénosti_ jednaka je uulozenom radu, pa je Potencijaln energija E, prema beskonaénost! Jednaka: Fey 6 ddok za ulozeni rad od 7, do m dobivam: Moan)e mm Na samo} Zemlji gravitacijska sila ofituje se kao tekna sila mg. Uz oznake: m= masa tijela; M Zemlje; R = polumjer Zemlje; G= gravitecjska konstanta;g ~ akceleracija sile tee proizlazt Mn ak AM = GM=¢ 8 = masa Zemie M =2 8 o #8 = masa Zemije M = £2 me=G1. MEHANIKA, 9 2 Koumitke brzine 1. Prva kozmitka brzina je bina kojom bi tebe ijelo lansrati s povrgine Zemlje tako da ono Kru tik uz njenu povrSina, to jest da bude njezin satelit na udaljenosti r= R. (Rramje = 6400 km ; g= 10 m/s!) Feoigeana = Feetacee my? _ Mm R rR Buduei da je GM=g R’ => v, = Rg = 8 kmis 2, Druga kozmitka brzina je brzina kojom bi tijelo irebalilensirati s povrSine Zemlje tako da trajno napusti Zemlju, tj, da ode izvan dosega gravitacijske sile Zemlje. Dakle, kinetitka energija mora biti jednaka potencijalnoj energiji prema beskonagnosti By Ee ype = 11 kos 7. ROTACIJA KRUTOG THJELA Srediste mase Gibanje sustava Cestica mogli bismo proutavati promatranjem gibanja svake pojedine testice tog sustava. U slucaju velikog broja éestica to je sloden i Sesto nemogué posao. Zato se definira zamisljena totka sustava koju nazivamo srediStem mase pomocu koje jednostavnije opisujemo gibanje sustava kao cj Promotrimo sustay dviju Sestica masa m, im, smjeStenih na x osi w udaljenostima x; i od ishodista koordinatnog sustava. Definiramo totku sustava koju nazivame sredistem mase s koordinatom ey kao: yxy + Mt Xen tdje je M ukupna masa sustava testica (M = m+ m:)- Kad su mase jednake srediste mase se nalazi u sredini spojnice Cestica, a za ravlitite mase on se nalazi blize ‘veto. Ako su Gestie prostomno razmjestene,tada se koordinatesredisia mase ragungju za svaku koordinaty posebno. Koordinate polozajnog vektora roy sredi8ta masc nadu se za sustav od rn gestica mase m; koje su Udaljene od ishodista za, relacjom: Di fom M Kod gibanja tijela srediste mase se giba kao materijaina toska u Kojoj je Koncentrirana sva masa sustava destica. Cesto se (posebice u static pri prougavanju ravnoteze tjela) govori o teisty tijela. Sila teda djeluje ta sve totke tijela. Ukupna sila tea na tijelo jednaka je zbroju sila na pojedine materijalne totke, ednosno ‘ase m, koje éine tijelo, Rezultanta svih tih vanjskih sila ima hvatite u sredi8te mase. Tu totku nazivamo tetibtem tyela. 2 Rotaeija krutog tijela oko ueveSéene os Rotaciju svakog dijela krutog tijela u ravaini (xy) moBemo promatrati kao rotaciju niza meterjalnih tobaka od kojh svaka ima kutnu brzinu 6, Os rotacje O je okomita na ravninu crteda. Todke tijela koje se nalaze na osi rotacije estaju tijekom gibanja nepomicne. Opéenito brzina v kojim se giba materijalna totka ovisi o udaljenost rod ost rotac ktor ili polozajni vektor. Sto je totka dalje od osi to ée njena braina biti veéa jer za isto vrijeme opife veti luk. Relacija koja povezuje kut Oi luk 9 -~ ahs ° ‘Ako uotena materijaina totka krutog tijela za wrijeme Ar prebrie kut AO tads je kutna brzina tjela: 0° ar Z Kutna akceleracija otijela se tada definira kao promjena kutne brzine u vremenskom intervalu: te10 | MEHANIKA, so a ‘Tijelo jednoliko rotira kada je Kutna brzina tjela stalna veliGina, Tada za vrijeme jedne periode T prebrisani kkutiznosi 2x radijana pa se kutna brzina move izraziti kao: Qn w= ili o=2nf Rotira li tijelo statnom kutnorh brzinom ©, tada sve totke na udaljenosti r od sredista rotacije imaju tangencijalnu brzinu v=2ra/T ili v=(r. Dakle, 3 je neka totka krutog tijela dalje od si rotacije to ée imati veeu brzinu. Cesto se braina v nazive obodna ii linjska brzina. Opéenito gibanje po krumici moze bit nejednoliko. Da se materijalna totka uopte giba po kruinic, dakle da mijenja smjer brzine, potrebna je sila koju nazivamo centripetalnom silom. Smjer centripetalne sile (F,) je uvijek u smjeru polumjera i djeluje prema sredi8tu rotacije. Ako se tjelo jo8 { ubrzava tijekom gibanja po kruznici tada treba djelovat i sila w smjeru tangente na kru2nicu t2v. tangencijaina sila F,. U tom slutaju tjelo ima tangencijalnu i radialnu akceleraciju, Promjena smiera brrine v odredena je radijalnom akceleracijom (a,), dok je promjena iznosa brzine odredena tangencijalnom akceleracijom (a). Izn0s radijalne akceleracije poznat nam je vee otprie: : eae A\a seer Say ‘Tangencijalna akceleracija nastaje kad se mijenja iznos obodne breine tijekom vremena: sre Ukupna akceleracja @ jednaka je vekiorskom zbroju radijalne 3, i tangencijalne akeeleracije @,. Sa slike vidimo da je ienos ukupne akceleracijejednak: lamedu relacija za gibanje po kruénici i pravocrtnog gibanja duz x osi postoje analogije koje su prikazane u tabeli: Pravocrino gibanje— Kraino gibanje Vera inapomena pomakt x T ut: 0 ax aa rina: v= AE tna brn: = 42 a At : Ar Ay T Ao akocleracja: @=S% — utna akceleracija: a= 42 eee Ar ' 7 At Powrfina uy, grafuje | Povtéinaw a ¢grafuje pomaks __|___prebrisani kut 0 ‘ednolike gibanje: #2 komt N= bro} okretaja nee 2e asraeB BANIEA u eka na tijelo dielale potozajt rc sile a Moment sile Zouto elo abog w5eedi= Se smote transtatiat -utjecai ute tijelo Djetovanie site n& rudaljenost opisivanie vyetigina Moment site 5c recaka sile isle: ajecaia oju nazvamo ak ie or polo tars sles PAIN ma ee ee cama tia 5 kE je njuunmetar (Ne) ano pisati ‘Ako sa 7 omatime ¥ odinicn momenta ie Sex ©, moment sile mo? Mer Fsin® iti vekworskt: mate? fe ne mijenja ako silt PONY He vektor Koji je OkOr se odreduje previ ‘od vertora F nail temo po pravett mit na rani ijom desne rule. eragim. potent ‘Yosite da se moment si "Moment sile jena djetovanit Kojo] leze vektori Fi Fa smjet mu weyers desne Take pomakneny prema vektort e | OBZIROM NA OS ROTACIE ij ‘po kruani a gibaju Se ‘MOM! Pri rotaeiji krutog tie rotacije 28 Ko} PrEADO TJoeimo esticw rase vtele, koja pitikom rota jela kruti oko stabnomn tanger Jeracijom (6s irugorn Newtonoww akeeleraclis atnog sustava. renaltat ajelovani@ sile Kruto, jodnosn momenta si M= sijelo sastoji se od ™ ile: (Fr erm (as nostva éestic® rotacije 1 7 ase mt svaku raaicitim site M; kot i€ it moment estien posebno ysinjeren us pozisvn’ oi ajetuje va Hxuto momenala: M “iM eens aa oon ein moment 107 ‘osi, Ukupai elo jednak je rel “Ta velitina analogna osti (inerclie) /s je masi tila pri «iskarnje seu Kem red masa) $ obzif0™" eSoere Le s obra ne Da ina 0s rotaciie sranslacijskorm J na os rotacife ‘ijl gibanju i asa koja ppotozain tjela (FaSPO" nerce Sto je cal raspodielom ‘gustoée maj he od si rotacile, fopéenito razitite cle. ‘momente inet enta inercfe: tan oblik i ma Ti tijeto pravil co obliku tijela, © jonosi velitinit pikom i ovisi vise pri ia 10 ‘se raalikuju 0 respira og tela mane Ton je trata negoy ™ Sednadzba rotacle 9 aa rotacie krutg tie BS prabom inegralNOG TASH: M=1,a brirom 88 moment =O = konst, slijedi @= Konst- i se wrth pa tijeto mira i os rotacije z Za M at svih vanjskih sila $ Mf rezultantns momes ano, Ako je rezultanttl jednaliko bt bbezinom & sje pa tio roti stainom kutnom const.ada vrijedi: I letmd ‘ie jem masa tijeta, MTNA KOLICINA GIBANs, @aMaty Q | Materijaina tothe Velitina anaiogms Kolin: sibanja gibanja i bilegimo sa ZK; Zamab materijaine tock mF materijane tocke, ina koligina gibanja ima ‘mase mi brzine Mskalamo: L = rm y sin g Ravmatrana koa smo provel za Imaterijalnu tock modem °° Oko koje se vii ticle weyrsecn, Primjerice u smjeru ro. ‘moment inercijes obzizom na ogg 2 ZAKON OCUVANIA KUTNE kor Ako je mor M,= LICINE GiB, "nent vanjskih sila du nepente nepoma® lila tiekorn vremenes aj epomitne osi pria eee ere ee 1 MENANIKA 13 2 Kinetitka energija: ineti¢ka energija rotacie krutog tjelaiznosi: to? e=i2 2 ep rettka eneraijajednaka je zbrojukineticke energie ranslaciesredifa = Fotacije oko osi koja protazi sredidtem mase tjela: 1 Za kotrtjanje krutog tijela uki Imasetijela i kinetigke energie Lind cmv + & 2 Tey 7 ANALOGIJA TRANSLACUSKOG IR ‘OTACLISKOG GIBANJA. rr Rotael | masa: m ‘moment inercije: [ —— tla: F [moment ter at kolitnagibanje zamah: L= 1d snovne jednadzbe dinamike Ravnotezatijela Zakon otuvanja koligine ibanja: uu zatvorenom sustavu, Zakon otuvanja zamaha: \zatvorenom sustav DG = konst Yai = tons ; Rad: W= F's Rad: WM 9 Snaga: P= Fy Snaga: P=M Kinetitka energija Kineti¢ka energija rotacije translacije: ig 1 Exe gm E, ? O Ravnoteza krutog tijeta Djelovanje sila na krut4 1 MEHANIKA 8, MEHANIKA FLUIDA i su tekude i plinovite tar, odnosno tvari koje ema satan obHiKX poprima}s oblik posude u kojo} se nalaze. nals ks THakje sila Fn jedinicu povrSine A, Mier ew paskstima 2aak: Pa=Nim. FE Pen a Hidrostatika =” im idealnim tekuéinama, Pod idealnom tekuéinom podrazumjevamo Hidrostatika opisuje pojave uw mimi Berg koje se zbog velike pokretfivosti molekula ne moze stats, = death lak: Hidraulik Uak se jvla utekuni 2bo,djetovanja vans ? 7 sri se kroz tekuéinu na sve strane jednako. Hidrostatithi take Hidrostatitki lak mastaje bog teZine tekuéine, p=pgh— a= visina stupea tekuine mjerena od vehe prema daw p~ gustoéa tekudine sa ove fhadbe vidio da hiro ta ovis o guste Visi pes See +A aorta rojew nazivemo hirostaiskim paradoksom. Tek je Jeda ez obzira Nt ol cenosno obtik posude, jet ovisi samo o vsti tekuéine i visini stupca tekudine, Sila uzgona agon je rezatanta svi sila Kojima fluid djelaje na sce sile F. Pascalov zakon : lak uronjenotijelo, Sila uzgona F, iznos: ase 8 Varner esis £2 DINAMIKA FLUIDA £2 DINAMSe prontave proecaje fade, Provecanje Tide mozema rome pikeza siryjnicama. Dina onmsjra nau Tfdu ij tangenta u ako) otk poker svi’ Sa ake ia je omer muse Am fudai vremena Aru koje ona rode ‘oz neki presi A. An I= U SI sustavu iskazuje se u kos. Volum: prowk gy je omjer volumena AV i wremenskog intervala Ai Av wee USI sustavu iskazuje se v mis Prorratame samo idealne ide, ato su oni Kojima je gustoéa Konstantin | nem Kod laminarnog.(stacionamog) strujanja idealne tekucine roe Sturn protoka na raiiitim mjestima wa Ar postoji jednake ftrajnoj cijov, te vijed fednadtba kontinuitera: 2 unutarnjeg trenja, An Konstantno ev uéa brzina strujanja veéa i Fo znati da je tame gdje je obratno. Protjecanje fluida proutavao je Daniel Bernoul Jjodnadiba. Za laminamo steajanje vijedi jednadzbe li i pronasao zakon prodjecanja pornat kao Bernoullijeva ptpehtipuraptpgirdere ili papghsipytekonst Prvi dio jednadabe je stati¢ki tlak: Panis =P +P 8A Drugi dio je dinamithi tak koji se javjauslijed Pr gibanja fluida: Pesncs = 207 Dale, suma statickog i dinamikog taka je konstantna poms tame constant1 MEHANIKA - ZADACI 15 KINEMATIKA (ZADACD, 1. Navedite osnovne fizikalne veligine i njihove pripadajuse je injernih jedinica (SI sustav — proma engl. System International. ice koje tvore Medunarodni sustav nica da prostor ima tri dimenzije obitno se dokazuje naglaSavanjem da za odredivanje polodaja rickog predmeta treba izvrSti tri nezavisna mjerenja. U sobi u koja sjedite motete odrediti polozaj neke totke u kojoj se nalazi papigica tako da izmjerite udaljenost od dva zida (x, y) 1 poda (2) kako je prikazano na ertedu 2.2. ‘Ta Wi broja &, y i z definiraju neku tobku i samo ( toéku, Kazemo dase orijentiramo u pravokutnom koordinatnom sustavu, Osi sustava se redom narivaju: apscisa x, ordinata yi aplikata & Todka gdje se sve tri osi sijeku je ishodiste koordinatnog sustava i zapisujemo ju kao 0 (ringo), Svakoj totki prostora u sobi odgovara skup brojeva x, y, z. Kazemo da se nalazimo u ‘codimenzionalnom prostora ili kao Sto se danas obiéno kate 3-D prostor. Mozemo izmjeriti i udaljenost papigice od ishodista. Tw udaljenost nazivamo polazajni vektor r. To je vekior koji je uvijek usmjeren od ishodiSta do promatrane ocke prostora. Njeza mozemo izratunati primjenjujuci Pitagorin pouéak ako poznajemo koordinate x, y iz Dake, polozajtijela u prostoru definira se koordinatama (x,y,z) w odnosu na proizvoljno odabranu totku koju nazivamo ishodi8tem koordinatnog sustava, Odbir sustava ovisi o geometriji problema koji istrazujemo. Promotrimo to na dva primjera: ') Papiga se nalazi na podu sobe (crte? 2.) i ima koordinate x=4m i y=3m. Kolika je udaljenost r papige od ugla sobe gdje je smjetteno ishodiste oordinatnog sustava? (2-D prostor) yn RSm b) Koliko je udaljenapapiga od ishodita koordinatnog sustava ako su njene koordinate: x=3m, y=4m i c=4m kao na erteh 2a? G-D rostory R:64m . 3. Tijelo se giba duz x osi (erte2). Pomak tijela definiran je kuo: A.x=x:—m, gdje je xy pofetni polotaj tijela, ax) konaéai polozaj tjela eee ) Koliki je pomak tijela A.x ako su koordinate polodaja tijela: b) Koliki je pomak tijela A.x ako su koordinate polozaja tijela: ©) Koliki je pomak tijela A.x ako su koordinate polodaja tijeta: )Koliki je pomak tijela A.x ako su koordinate polo2aja tijela: ©) Koliki je pomak tijela A.x ako su koordinate polozaja tjela 1) Ukojim stuta m, axy=—9m? ima se tijelo giba w pozitivnom smjeru, a u Kojima u negativnom smjeru x oi? Ra) 4m) ~4m c) —4m d) 14m e) 14m f svuda gdje je pomak pozitivan tijlo se giba u + smjeru, a gdje je nogativan giba se u ~ smjert16 inematika 4, Automobil se giba po kruénoj cesti polumjera r (erte2). L. Kada automobil dode iz pozicije A u poriciju B koliki je njegov pomak? sjever Zaokru2ite ispravan odgovor: A 8) r2 jugozapadno; b)_ry2 sjeveroistotno; ©) Rrjugozapadno; : 4) mrsjeveroistozno; / ©) rm jugozapadno; 1 1) Lrrsjeveroistotno; zapad istok IL Kada automobil dode iz pozicije Au poziciju B koliki je put pre8ao? Zaokruzite ‘spravan odgovor: a ri » ire e) Qras ® drm: iu ©) Nijedan od predlozenih odgovora nije ispravan. IIL, Koja je razlika izmedu pomaka i puta? Jesu li te dvije velitine brojtane jednake? Koja od navedenih veligina ima smjer (orijentaciju), a koja nema? Koja je vektor, a koja skalar? a) Covjek na lurji dobije 5 Mk (pet mega kuna). Koliko je kuna dabio? 6) Osoba izmjerisirinu nekog ‘bjekta i dobije vrijednost Sum (pet mikro meiara) Kolko je to metara? Rezaltat iskatite pomoéu potencije s bazom 10, c) Koliko poljubaca sadeziS hekto poljubaca? 6) a) Sitina nekog objekta iznosi 5-10° mm. Koliko je to m, dm, em? ‘b)Volumen nekog objekta je 500 cm’. Koliko je (0 | dm’, m’ mm*? 9, Koliko dorusaka pojede Sovjek tijekom 80 godina Zivota pod pretpostavkom da dorutkuje svaki dan. Pretpostavite da svaka godina ima 365 dana i.) Brzina syjelost je pribliano 3-10" m/s. Kolko je to: a) knvh b) emi? 79}, Iskatite brzine od 36 kh, 54 knvh, 72 kmvt u mis! Bi. Jedna ltra je volumen od 14m’. Koliko je to m?? 111. Kvadar ima duljinu stranica (bridova) $ em x 3 cm x 6 mm. a) Koliki je njegov volumen iskazan u mm’, cm’, m’? b) Kolika je povesina ‘svake stranice iskazana u mm’, cm’, m’? c) Koliki je volumen kvadra iskazan u litrama? d) Kolika mu je gustoca materijala iz kojeg je iaraden kvadar ako je on homogen i ima masu 1kg? Rezultatiskazite u kg/m. 12, a) Koliko litara vode sadréi tijelo oblika kocke brida (stranice) 1 m? ) Kolko litara vode stane u kadu dimenzija 2x mx0.5m. Ako je gustoéa vode 1 g/em’ koliko kilograma vode se nalazi u kadi? 13. Koliko jedan dan ima sekundi? 14. Kolika je visina jednakostranignog trokuta stranice 5 em? 15. Visina jednakostrani¢nog trokuta je $ em. Kolika je duljina stranice? 16. Pravokutan trokut ima katete duljine 3 em i4 em. Kolika je duljina hipotenuze?1, MEHANIKA - ZADACI 7 17, Ovisnost polozaja tela koje se gba du2x oi o wremenvsprikazana je eraform x= f(1) tv. x4 gra 4) Izgrata protitajte adj se tietonalzilow trenuku: =15, 12538, f9=58, tan 65, 1588 b)_Ukojem vremenskom intervalu je tijelo stajalo? ©) Ukorim vremenskim intervalima je pomak tiela Ax pozitivan, au kojima negativans Ria) w Le je naam, 3,5 17s stain jo na 80m, dakle sj, u 8s je na 50m. b) of 2-65 cod O2su pozitivnom a od 6-108 u ncgativnom smjeru x os 18 Koj prior morat mati na raspolaganju da ise ore bina tila? Nepisite defines jodnasod ao eet ela, U kejim jodinicama iskazujemo brzinu tjela u S41. sutavu (internacionyot sates Featicizaea po engl Sytem International)? Kee jedinie za brzin se nejetee wpowes valu Yealnimnaivotnim sitwacijama? 19, Prosjesna brzinu tijela v koje prijede put As u vremenskom periodu Ar iskazujemo jednad2bom a 8) a | a vast | vesfae Yt | avsasae | vedsias 2h, Usajenost od hue do Skole imosi 1.2m, Tu udaljenost pijedete za TOminuta. Koike je bie vaSa prosjetna brzinaiskazana w kan/ i m/s? R72 koh = 2 as 21. Brzina od 15 m/s iskazana u ken/h iznosi: (ase sb ee s 22, Zakoje Ge vrieme tjelo prijesi put 04 360 km, ako se gba srednjom brzinom 10 m/s? R10 23, Brzina od 600 m/min iskazana u ms iznosi: Fine [ms [wT 24, Braina od 54 km/h jednaka je: (Casas ame] ST Hisms [sms] A 6 mis_|o) 5Bmis 25, Gibanje dva_automobila A i B koji se ‘gibaju daz x osi prikazano je x,t grafor. Koji automobil ima veéu vecu brzinu? pomak x vrijeme t1B Kinematiea 26. Ovisnos braine tela koje se gba dut x oxo vremenu¢prikazana je grafom v=f(4) ta rut graf @) Iz grafa procivajte kolika je brina tijela utremuthu: 1y=15, 1-38, 1y=5s, a= 6s. t5=8s b) _U kojem vremenskom intervalu se tijeto gibalo stelnom brzinom? ©) U kojem vremenskom intervalu se brzina povesavala, au kojem se smanjivela? 4) Mijenja li tijelo smjer gibanja tijekom 10 sekundi? Ra) 4 mis, 8 mis, 8 ms, S m/s b) od 2-6 sc) od 0-2 se povecavala, a od 6-10 se smanjivala. d) ne 27, Loptu ste bacili horizontalno i njena putanja je prikazana na crtedu, a) Mozete fi izragunati put koji prijede lopta od miesta izbacivanja pa do ‘mjesta njenog udarca o tlo? b) Mozete li izratunati pomak lopte od mjesta izbacivanja lopte, pa do mjesia aajenog udarca 0 tlo? Rea) ne mozemo s ovim znanjem matematike b)447m 28, Gibanje dvaju automobila A i B koji se gibajuv pozitivnom smjera xosiprikazanoje.x.tgrafom. Sto na snovi graft modetezakjuiti © brznama automobila? Keda je automobil Bw ishodita v0 eco nalazi antomeobil A, ispred ili za automobilaB? Koja je slike totna a) i by? x0PEE Hee eee eee eee re ee eee ree eee ee eee re 1. MEHANIKA - ZADACI 19 29. Gibanje dvaju automobita A i B koji se gibaju u pozitivnom smjeru x ost prikazano je x, grafom. Sto na csnovi grafa mozete zaklutiti o brzinama automobila? Kada je automobil B u ishodistu x=0 gdje se nalazi automobil A, ispred ili iza automobila B? Koja je slika totna a) ili b)? ie tjela mote se zapisatijecinadzbom gibanja x=5r, gdje je x iskazano metrima at sekundams. a) Prikazite to gibanje u.x,r graf i odredite kolika je brzina tjela? b). Gdje se tijelo nalazilo u trenutku 2= 0? ©) Gaje je tijelo u trenutku r= 53? Ra) Siw graf je pravac koji prolazi kroz ishodiste b) u x= 0c) u x= 25m (BD Gibanetjta more se zaps jednadabom gibanja.x=5 143, gdje ex kkazano mew 2) Prikaite to gibanje ur grata i odrtiteHaikaje bisa pl? b) Gdje se tijelo natazilo u trenutku t= 07 6). Gajejetielou tenuate 53? R:a)5 m/sb)ux=3 me)ux=28m 32. U grafu koji prikazuje ovisnost brzine v0 vremenu ¢ 28 gibanje tijela wv. v=f(+) graf. Povrdina ispod krivulje (itez) oznatava g a) veliginu brzine; E )__prijedeni put; ia ©) akeeleraciju; 4) stedaju breinu; ©) najveéu brzinu, vrijeme ¢ 33. Napisite definiijsku jednadabu za akceleracij tijela. Jeli smjer akceleracije tijela uvijek jednak smjeru brzine tijela? Moze li se dogoditi da je brzina tijela jednaka nuli, a da tijelo ima akceleraciju razligita od tule? Navedite primjer! 4M. Gibanje tela motemo prikazati v=7( +) grafom (ovisnost brzinev o wement ) to prikazae plostina lik pripadjuéegv,1 grees apscsa? 35; Gian tjeta mozemo prikazati a=/(+) grafom. Sto prikazaje plodtna lika pripadajuéeg a, grafaiosi apscisa? 36. Akceleracijatijeta ima smjer: 4) vektora brzine: b)-_vektora promjene brzine; ©) prijedenog puta; 4) suprotan vektoru braine; ©) vektoru pomaka tjela 37. Ako je kod pravecrinog gibanja vektor brzine nekog tijela suprotnog smjera od vektora ajegove akceleracij, veligina brzine tijela: a) postaje manja; b)_ostaje stalna: ©) postaje veea; 4d) poveéava se za sve vou vrijednost; ©) postaje okomita na smjer prvobitnog gibanja. EE ee Ee ee Eee EEE20 Kincmatika 138, Crte2 prikazuje ovisnost brzine v o vremenu (tev. vst graf gibanja) za tri tijela A, B i C. Koje od tijela ima najveeu ‘A akceleraciju? Obrazlozite! q c 39, Akceleraciju tijela iskazujemo jednadzbom: vaieme noeeeea ee 3 7) 5) acsdviar | a=bvidt_| Avedadt | Aa=atay | 40, Gibanje tela prikazano je slkom, Kada se teto mala u ttki A njegove brzina iznosi 2mvs (udesno). Nako 8to prode 2s sijelo se halazi w tocki B i ima breiau od 2nvs (uljevo). Odredite srednju akceleraciju tjela tijekom gibanje. R:-2 ms? 41, Tijelo se giba po pod sobe.Jednan brid poda cznatimo kao x 0s, a drugi kao y 08. Na slic je rikavan aibanje Gjela iz “ple” perapektve, Tijelo 2 mjesta A u mjesto B doge 2a 5 sekundi. Polozaj vila ‘Savedivan je snimkama svake sekunde (to je na slici prikazano rednim brojevima od 0 do 5. 4) Koliki je pomak tijelatijekom gibanja za sekundi? B) Mozete Isa sigumoseu ode duljin puta koje je elo reso glbaju se i2-A u B, Obrazotte ‘odgovor. Sto biste trebali uraditi da vige saznate o ponaéanju tijela? «) Kolika je bile sredaja brzinaUjelatiekom gibanjau vemenu od 5 sekundi (po pomaku)? 3) Keo pretpostavim da se jlo mogl gibt edino pravoermo po najkraco} udaljenostiizmedu dviju ee ee vemuajte Kolki je put prsio gibajuti se iz A u B. Kolika je bila sredajabraina tijekom putovanja 12) Ako je snimanje obavljeno u ‘lo Keatkim —vremenskim intervalima pa —_vasim prekiapanjem ——filmova prakiitki dobivate putanju Bibanja tjela kao 3t0 je prikazane na desnom ertezu motete Ii izratunati_ put tiela? Kako biste to util? Rea) Smb) ne c) tls d) 3 m/s1. MEHANIKA - ZADACI a 42. Giate se du? x osi i odmotavate klupko konca, U trenutku f,=0 nalazite se u ishodistu x|=0. Zatim se gibate u poritivnom smjeru x osi do totke $ koordinatom x,=+5m, stanete i podinjete se gibati u suprotnom smjeru do totke s koordinatom x5=-5m u kojoj se nalazite u trenutku 4.=10s. PHdO8 a) Koliki je va pomak od ishodista koordinatnog sustava na kraju putovanja u vremenskom intervalu Atte? bb) Koliko ste konca odmotali tijekom putovanja ako je nit bila stalno napeta i horizontalna. Koju fizikalnu veli¢inu predstavlja duljina konca? ©) Kolika vam je bile prosjetna brzina po pomaku A.xi po pulu As? R.a) 5 mb) prijedeni put s = 15m.) vp gopaky =~ 0,5 US; Vo pan 15 mV 43. Pravocrino gibanje wenice od kuée do Skole du x osi motemo predositi x,r grafom (erte2). Kuéa i skola su medusobno udaljene 6km. Na putt od kuée (r=~2km) do Skole(x=+4km) nalazi se bor (r=0) 1 benzinska erpka (r= +2kmn), a) Koliko je trajalo gibanje uvenice od kuce do benzinske crpke? b) Utenica je putem neSto izgubila pa se potela vracati prema kuti. Gai nazad prema kuti? ©) Koliko je trajao povratak od benzinske erpke do bora? 4) Koliko vremens je stajala na istom mjestu trazeti izgubljeni predmet? ©) zratunajte brzinu utenice na pojedinim djelovima puta, Na kojem dijelu puta je uéenica imala nejvetu, ‘ana kojem najmanju brzinu? Kada je brzina wenice bila pozitivna, a kada negativna? )Koliki je ukupan put presia utenica’’ 8) Kolika je prosjetna brzina utenice od kuce do Skole po putu i po pomaku? hh) Nacriajte graf ovisnosti brzine v uéenice 0 vrement ¢ ada se uéenica posela vracati R: a) O,5h b) kada je bila na +2 km u trenutku 0,5 h ¢)Lh d) 0,5 h e) ¥(0-0.5) = 8 kan/h; v(0.5-1,5) = -2 kan ¥(1,9-2)= 0; 2-3) = Akh f) 10 km g) ¥4=10/3 konlh vy=2 Kens2 Kineratia 44, Tijelo se giba duz x osi. Na grafu je prikazana ovisnost polo?ajatijela x 0 vremenu t ishodiste <_ — njer + smjer 3) Koliki je pomak tijela f. udaljenost od ishodista x=0 jednodimenzionalnog Koordinatnog sustava desetojsekundi, a kolik je put sijelo prelo za to vrijeme? b)U kojem snjeru se tjelo giba do deturte sekunde, a w kojem nakon Zetrte sekunde? (Mi -£09 ili na~ smjer x osi) ©) Kolika je brzinatjela do Zetvrte sekunde, akolika nakon tv sekunde po iznosu i predznaiui? 4¢) Kola je sredaja brzina tijekom 10 sekundi sibanja s obzirora na pomak, a kolika s obzirom na put? Ria) x= 0.4 = 200 mb) do r=4 s u + smjeru a nakon toga w — smjeru 1) do cetvete +25 mis nakon éetvete -50/3 m/s d) po pomaku v=0; po put v= 20m/s na + smjer 45, Pravocrin gibanje uéenike od kuée do Skole dué x osi motemo predotiti v,¢ grafom (ertez). U trenutku 120 utenik se nalazio pred kuéom. m 4 4) Opisitegibanje utenika b) Iz grafa odredite kolika je udaljenost od kuce do akole ako je gibanje trajalo tri sata? ©) Ako je Kod bora utenik imao brzind +2km/h koliko je bor udaljen od kuée? 4) Usenik se jedan sat gibao od kuce do benzinske erpke. Koliko je benzinska erpka udaliena od kuée? Kolika mu je bila braina ada je dofao do erpke? Nacrtajte cxpku na gornjem erteza! ¢) Koliki je put preSao _utenik sibajuci se tr sata? 1) Kolika je prosjetna brzina enika po putu i pomaku tijekom tri sata njegova gibanja? 8) Gdje je wcenik stajao pola sata? hy Nacriate graf ovisnosti akceleracije ucenika o vremenu tzv.a.t graf. Kolike su akceleracije? Rb) kme) 0,5 km d) 1 km, Oe) 3 km) Tk; ¥4=1/3=1/3 kh sped kuse km 8 kav? eee_ : |, MEHANIKA - ZADACI B 46, U ¥.¢ graf put mozemo predotiti povrsinom ispod krivulje (pravea) Koja opisuje gibanje. Ta twrdnja vrijed a) zasvamoguéa gibanja; 'b) samo za jednotiko ubrzano gibanjes ©)_jedino zajednoliko gibanje po praveu; {6)_jedino za jedaoliko ubrzano gibanje po praveu, ©) _jedino 2a gibanja po praveu, 47. Dva tijela C 1D gibaju se dud x osi (re2), Njihovogibanje-mozemo prikszai x=f(1) grafom (ovisnost pomaka x 0 vrement 3) Na gomjem crtedu oznacite koje je tijlo C a koje D. ) Koike su brzine tijeta? ©) Napisite jednadzbe gibanja ujela x=f(0) 6) Kade € tijela biti na istom rmjestu i olka je tada daljenosttjela od ishodista x=0? Odredite ratunski i sraficki ©) Nacrajte kako bi izgledao +x graf kada bi se tjelo Du trenurku 1=0 gibalo uw suprotnom smjeru jednakom brzinom po veliini kao i prije, Napiite jednadzbu sibanja tijela? Rea) kugla C; kvadar Db) y= IMs Y= 48, Dva tjela C i D gibaju se dub x ost (erte2). Njihovo gibanje-mozemo x prikazati x=f(1) grafom (ovisnost pomaka.x o vrement #. a} Nagomjem crtedu omatite koje je tjelo Ca koje D, ako je snimka uéinjena w trenutku 0. b) Koike su brzine tela? IN ©) Napisite jotinad2be gibanja tjela 3} Kae tel bt atom mesh je H Ose oo xim y (Se adeno geno bait Saree aus grat Neeraj ake baled xe ga kab wiabcutwenuka’=0 gel w plans snjajosakn bom po L ae {isn pte Napite jednadbs 0 ro ane ula? Fe dar je Cb) ver LAS yp Sn) x= 125 4 Sipe O84) 1.98 s.x=2.86m Oaelasens 49. Karakteristika jednolikog gibanja po praveu je: a) dase brzina ne mijenja ni po iznosu ni po smjeru; b)daje braina stalna po iznosu; ©) datijelo u istim vremenskim razmacima prelazi jednake putove; 4d) da prijedeni putovi postaju sve vetis c) da ijelo zadrdava smjer gibanja.4 incmatika 50. Naslicije x=/(1) graf gibanja toje liudi A, Bi C koji se gibaju dud x os 8) Kolike su brzine osoba A, B iC? b) Nadu Ii se ikada sva trojica na 'stom mjestuv isto veijeme? ©) Kolika je udaljenost osobe Bod ishodiSta x=0 u trnutku f=0,8h? 4) Koja osoba najranije prelazi tocku =0 pod. pretpostavkom dase stalno gibalajednako du x os?? ©) Koliko vremena je osoba A protla totku x=0 ranije od osobe B pod pretpostavkom da se stalno gibala Jednako duz-xosi? ek Skat; yp= 15h; ye=7. Ski a) b) ne ©) 12km oA ©) 24h S, Na slici je prikazana staza neke utrke. Na slici su zadani podaci za pojedine etape puta i odgovarajuéa vremena. a) Kolika je prosjetna brzina tijekom utrke? b) Na kojoj etapi je braina bile najmanja? ©} Nacrtajte vt graf gibanja Ri a) 32 mis b) prvoj 52. Graf prikazuje ovisnost_ pomaka sxim nckog tijela u ovisnosti o vremenu ds tv. graf, a) Nacrtajte graf ovisnosti brzine ¥ 0 vremenu f tev. v=f(t) graf ) Kolika je srednja braina tijela tijekom putovanja? c) Kolika je tijela u totkama A, B iC? 53. Iz mjesta A u miesto B dja je medusobna udaljenost 3km PieSati eovjek gibajuci se stalniom brzinom 3km/h. Mjesto B, istodobno ked i pjeSak napuita mjesto A, napuita pila brzinom km/h gibajuti se pravoertno prema pjeSaku (crt). akon Sto se péela i pjetak susretnu, péela se vraéa nazad Ijesto B, pa ponovno kreée prema pjeSaku, sve dok pjetak Konaéno ne stigné w mjesto B. a) Kolike vremena treba ) Koliki ukupni put prijede. eela dok peak ne stgne iz mjesta A u mjesto B? R:) hb) 6km1. MEHANIKA - ZADACT 28 8) Na slici je prikazan x,¢ graf gibanja dvaju tijela A 1B duz.x osi. a) Kako se tijela gibaju? b) _Nacttajte v, «graf gibanja tjela, ©) Kolike su brzine tijela A i tijela B? Napisite jednadabe —gibanja tijela x=f(0). 8) Koje tijelo prolazi totku x=0 ranije? Koliki je vremenski razmak izmeda prelaska totke x=0 tijela A i B ako su se tijela prije trenutka 1=0 gibala Jednako kao i nakon tog trenutka’? ©) Kadai gdje se tijeln susretnu? R: a) jednoliko konstantnom brzinom. e) ed iz xq=ay=9 3¢= 1410 => is; vg=IaVs; 14=31 4y=1+10 d) B prelazi 10 s ranije nego A. Sm. Kolika ¢e biti prosjetna brzina automobila tijekom putovanja ako se: 8) Prvu polovinu vremena giba brzinom »,=40kavh, a drugu polovins vremena brzinom b) Prvu polovinu puta giba brzinom vy=40knvh, a drugu polovinu puta brzinom v3=60km/h? R: SO kmh; 48 krvh a ‘86 Automobil prvu trinu puta vozi brzinom SOkm/h, a preostali dio puta brzinom 20km/h. Kolika je srednja(prosjetna) brzina tijekom putovanja? R25 kw '$7. Automobil prvu éetvrtinu puta vori brzinom 30km/h, a preostali dio puta brzinom 60kmv/h. Kolika je srednja (prosjetna) brzina tijekom putovanja? R48 kw 58, Tijclo se giba tako da prvu etvrtinu ukupnog vremena putovanja vozi nepoznatom brzinom, a ostale tri etvrtine ukupnog vremena vori brzinom 36km/h. Kolika je bila brzina tijela u prvoj éetvrtini vremena ako je tijekom cijelog putovanja srednja brzina bila 28km/h? R4kmih (S Tieto se giba tako da prvu Zetvrtinu puta voei nepoznatom brzinom, a ostale tri Setvrtine puta vozi ©" brinom 36km/h. Kolika je bila brzina tjela na prvoj Zetvtni puta ako je tijekom cijelog putovanja srednja brzina bila 12k? RA kan (60, Viak vozi 30 minuta brzinom 60knv/h, nakon toga 15 minuta brzinom 40km/h, pa 45 minuia brzinom 20knvh. Kolikom se srednjom brzinom gibao vlak tijekom putovanja? Re 36.7 kav om ‘61. Viak je prvu polovicu puta preSao 1,5 puta veCom brzinom nego drugu polovicu. Srednja braina viake na cijelom putu je bila 43.2 km/h, Kolike su brzine viaka na prvom i drugom dijelu puta? Ri 10 msi Sms (62, Vlak je prva polovinu ukupnog vremena putovanja preSao 1,5 puta veCom brzinom nego drugu. Srednja bbraina vlaka tjekom ukupnog vremena putovanja je 43,2 km/h, Kolike su bile brzine viaka u prvom i rugom dijelu vremena putovanja iskazane u knv/h? Re vj551,84 keh vs =34,56 kw’ 63} Automobile na pro} tein puta gibe sa 10 kn nadeugo edn 520 km, ana psledno) tre brainom 60 kv. Klik je srednja brzina automobila ra cijlom putt? ‘Ako se automobil na drugoj polovini svog puta giba brainom od 60 kavh, a tijekom cijelog puta ima prosjetnu brzinu 48 km/h, kolikom se brzinom gibao na prvoj polovici puta?6 68) Tijelo prijede udalenost od 30km za 1h. Za powratak istim putom treba mu OSH, Kolka je srednja ~" prainatijekom putovarja? RAO kev (66; ese provi pt ann 7Okn/ a om pay pron na es i Tun Kato banal ae dg plovin pie? (5 et se pra pti pa go tenom SOkn/. Na som pa rx rai tia ila je Tage Eoncn sb palo med plo po? im {68} Na putu dugom SOkm vozat automobila mora zbog ogranisenja brzine voziti prvih 20km brzinom ~ TOmis. Kolikom bi brzinom trebao voziti preostali dio puta, da bi na cijelom putu postigao prosjetnu bbezinu 20m/s? / Sredaja braina Profesor u Zurbi izdiktira zadatak: “Na putu dugom SOkm vozat automobila mora zbog ogranitenja brzine voziti prvih 20km brzinom 10m/s. Kolikom bi brzinom trebao voziti preostali dio puta, da bi na cijelom putu postigao prosjegnu brzinu 25m/s?” Prokomentirajte rje¥enje koje ste dobili. U gemu se profesor zabunio? by Na putu od Zagreba do Splita vozaé automobile mora 2bog ogranitenja brzine voziti dio putas, brzinom vs. Kolikom bi brzinom vz trebao voziti preostali dio puta s2s~5, da bi na cijelom putu s postigao prosjeénu brzinu¥? Pokazite da zadatak ima realna pozitivna cjeSenja za brzinu v2 samo ako vrijedi uvjet: sv, > 5-7 ry (70. Na.x,t grafu gibanja tijela odredite: 7 TD srednja breinatijea v vemerskom intervalu od nite do dette sekunde. b) _srednju brainu tijela u vremenskom intervalu od prve do tree sekunde, ¢)_stednju brzina tijelau vremenskom intevalu od druge do tebe sekunde 4) trenutagnu brznu tia utrenuti =2s. Sto predstaijanagib tangente Ax/A. totki T? R: a) 4 m/s b) 4 m/s ¢) 5 m/s d) 4 mls trenutatnu brzinu|. MBHANIKA - ZADACI 2 Carag sleet srednju akceleraciju tijela u vremenskom intervalu od nulte do éetvrte sekunde. stednju akceleraciju tijela u vremenskom intervalu od prve do tre¢e sekunde, 3 srednju akceleraciju tijela u vremenskor intervalu od druge do treée sekunde. 4d) enutagnu akceleraciju tijela u venutku 2=2s. Sto predstavlja nagib tangente Av/ As (oki T? Rea) 4 mvs b) 4 ms? c) 5 es? d) 4 mis . 72) Putnik be20g vlaka Cuje 2a pole minute 60 udaraca. Kolika je brzina viaka ako su tratnice duge 20m? ‘Napomena: do udaraca dolazi zbog toga So postoji mali razmak izmedu tratnica R: 40 mvs 3. Kotte brane 2vukau vod ako je od iavorazvuk do dubin 435 i mara potrebno 065? R180 m (4) Bickiaa prea nie bretalska. Pot pean ie “" brainom v.=10m/s, a_ pri spustanju brzinom tsa. Upon | spuinje 2 jedake ‘alive otk sea baa bt? Ride GB) te Vinkovaca prema Vakovary Stipe t8 stlnom brzinam 5k, az Vukovar prema Vinkoveima vozi Ana bicikl stalnom brzinom I8km/h. Njihova medusobna udaljenost u trenutku ¢=0 iznosi {9.3K Onl polaeistodobno konzolne zakove (oe). a) Za koliko ée se vremena susresti? b) Na kojoj udaljenosti od Vukovara Be se susresti? ©) Nacrtajte oba gibanja uw grafu ovisnosti pomaka x 0 vremenu 195km Ra) 50 minuta b) 15 km28 ‘Kinematika @ JEDNOLIKO UBRZANA PRAVOCRTNA GIBANJA C58 Vile poi yas tot vtezo | 10s pore tris od Povo) Kl ose tijela? b) Koki put tijelo prijede za to vrijeme? Re a) 2 mvs’ b) 100m 4G. Tiielo se giba dud x os. Iz grafo ovisnosti brine ¥o remem (crte2) odrecite: a) akceleraciu tijela. ) prijedeni put od tremutka 4=0 do trenutka f= 10s. ©) prijedeni put od trenutka n=4s do trenutka 12=8s, R: a) Ins? b) 50.) 16m ‘Tramvaj se potinje gibati sa stanice jednoliko ubrzano. Na kojoj 6e udaljenosti od postaje njegova brzina ianositi 72 knw/h, ako je ubreanje 1 mvs"? R: 200m N 29. Trkaéi automobili postignu brzinu od nule do 90 knvh za 8, Kolika je akceleracija automobila iskazana ums? R31 mis? 80, Tijelo je kronulo iz stanja mirovanja, pa se gibalo pravocrino 10's. Crte2 prikazuje graf ovisnosti akceleracijetijela a o vremenu ¢. U trenutku 1=0 tijelo se nalazilo u todki x= a) Pomoéu zadanog a, grafa nacttajte graf ovisnosti brzine tjela v 0 yremenu £ (vt graf); graf ovisnosti pomaka tijela x 0 vremenu : (x,t graf) i graf ovisnosti prijedenog puta s 0 vremenu f(s, graf). b) Kolika je bila udaljenost tijela od poéetne totke nakon 10s gibanja i koliki je put tijelo presto w tom vremenskom intervalu? ) Kolika je sredaja brzina tjela po pomaku i putu tijekom 10s gibanja? R:b)x=23m,s=25m c) v=2,3 m/si v,=2,5 ms ‘1. Janica se spastiniz stazu iz stanja mirovanja, Kada rode jedna sekunda ona prijede put od 3m, ‘8) Koliki 6e put prijei za cetiri sekunde ako se spuita stalnom akceleracijom? ) Koliki ée put prijedi u eeivrtojsekundi? R:a) 48 mb) 21m| MEHANIKA. ZADACT 29 82. Na y. ¢ grafu prikazana je ovisnost brzine v 0 vremenu £ tijela koje se giba duz x osi. Opitite sibane. 2) Koliki put je tijelo presto od potetka gibanja do zausiavljanja? b)_ Kolika je prosjeéna brzina tjela dvije sekunde? ©) Kolika je prosjetna brzina tijela tijekom 10 sekundi? @) Nacriajte graf ovisnosti akceleracije tijela 0 vyremenu a=f(t) R: a) 63 mb) 3 m/s c) 6,3 ms jckom prve ) s (83, kona je akeleraij automobila koi ednoliko ubrzava od 36 kmh na $4 keh na puta od 635 m? ARI mis? 84, Podatke o brzini v tijela koja se mijenjala tijekom vremena ¢ prikazali ste v,t grafom (erte2).<—~ Iz grafa mozemo zakljutiti a) Dajenajveéu brzinu tijelo postiglo u toeki b) Dajenajvecu akceleracijutijelo imato w intervalu izmedu tofaka ___ ©) Dase tjelo gibato jednoliko izmedu togaka @) Dae negativau akceleraciju tijelo imalo izmedu totaka Gr Tijelo se iz stanja mirovanja potinje gibati jednoliko ubrzano. Kolika je akccleracija tijcla ako tjelo: 2) U osmaj sekund prijee put od 15 m. b) Za osam sekundi od potetka aibanja pijede put od 64 m? R: U oba slutaja 2 mis a i eg ens tue pee b) za sedam sekundi od potetka gibanja prijede put od 49 m?- R: U oba slutaja 2 mis? ta ako tijelo: , 87/Od pete do desete sekunde automobilu se promijeni brzina od 10m/s na 1Sn/s, Srednja akceleracija iskazana u nv/s* u tom vremenskom periodu izaosi Ed (aa Ts a2 Tou [2 ‘88. Put kod jednoliko ubrzanog gibanja po praveu: 2) je linearna funkeija vremena b) je kvadratna funkeija vremena t ©) taste s Wt. &) padas ¢. ©) je neovisan o vremenu. i 89. Pri polasku sa stanice tramvaj se podinje gibatijednoliko ubrzano akceleracijom 1 mis?. Na kojem pata postigne brzinu od 10 m/s? R:S0m30 ‘Kincinatiha 90, Automobil se giba tako da mu se brzina poveéa od S4knv/h na 108knvh 2a 108, Kolika je akceleracija ‘automobila? Nacrtajte vt graf gibanja automobila i iz grafa odredite put koji je automobil preSao za th 10 sekundi.. R: 1S nvs!; 225m, 91. Automobil se giba tako da mu se brzina smanji od 108knvh na 54km/h za 10s. Kolika je akceleraeija, automobila? Nacrtajte »,? graf gibanja automobila i iz grafa odredite put koji je automobil preSao za tih 10 sekundi Re1,5 mvs"; 225m, 92 Automobil se giba jednoliko usporeno po praveu tako da mu se brzina smanji od 108 km/h na 54 km/h 20s. a) Kolika je akceleracija automobila? b) Koliki put prijede automobil za to vrijeme? R:a) ~ 0,7Smi/sb) 450m ® Autobus vozi brzinom 18 kmih, Na kojoj naimanjoj udaljenosti ispred semafora vozaé mora poteti koditi, ako mu je pri toj brzini za zaustavljanje potrebno 5 sekundi? R125 m \94? Automobil vozi po horizontaln cesti breinom 36 km/h. Vozat doda “gas” i za 10 sekundi postigne brzinu S4 kin gibajui se jednoliko ubrza. 2) Nacrajte graf ovisnosti brzine o vremenu (v1 graf) by Kolika je bila akceleracija automobile? ©) Kolik e put preSa0 za th 10 sckundi? {)_ Kolikom se srednjom brzinom gibao automobil u tom vremenskomn interval? Rb) 0,5 ms" c) 125 md) 12,5 avs " [Auiomobil se giba jednoliko usporeno tako da mu se brzina smanji od 108krivh na S4knvb za 20s, WY Koki pur prijede automobil za 10 vijeme? R: 450 m ramvaj krene sa stanice jednoliko se ubrzavajuei i 2a 10s postigne najvecu brzinu od 36knvh, a) Ako je iduea stenica udaljena Tkm, a 2a jednoliko zaustavjanje tramvaja treba jednako vremena kao i za braavanje, koliko vremena se wamvaj giba jednoliko? b) Kolika je srednja breina tramvaja ticker putovanjaiskazana u km/n i m/s? e) Nacriajte ovisnost brzine © vremenu (vt graf) gibanja tramvaja RR: a) 908 b) fay 110 8; 32,7 km ii 9,1 mis (97-\Dizalo u visokoj zgradi se iz stanja mirovanja po8inje jednoliko ubrzavati akceleraeijom mis”. \ Ubrzavanje traje 3s, Zatim se iduéih 5s giba jednoliko postignutom brzinom, pa se Zaustavi stalnom deceleracijom za 43? a) Kolika je visina na koju se dizalo uspelo? b) Kolika je prosjeéna brzina dizala tijekom putovanja? c) Nacrtajte ovisnost brzine o vremenu (vf graf) gibanja dizala Rea) 51 m; b) 4,25 ms {R. Avion prizemyji breinom 100m i potinje jednoliko Kodi akceleracjom ~Sm/s?. Kol najmanju 0 odredite: 8) Ukojim slutajevima je brzina konstantna i kolika je po smjeru i veli¢ini? )_Ukojim slu¢ajevima se tijelo giba stainom akceleracijom i kolikom? ©) _Geje se nalazilo djelo u tenutku 1=0 u svakom pojedinom shutaju? rs i2)—4 mvs b) 3) 8 mis" 4) 12 mis? c) 1) x=-2m2)x=-2m3)x=-4m4)x=0 lo koje se giba duz.x osi u trenutku £=0 nalazi u ishodiétu x=0 i ima brainu v=+8m/s. Akceleracija tijela au ovisnostio vremenu /prikazana je grafovima od I: do VI. +84 wo ales n3_alms’ Us palms” t_ alms? S ~ I 8) Koji od grafova prikazuju da se tjelo ubrzava, a koji da usporava tijekom prve tri sekunde gibanja? b) Kolika je brzinatijelau trefojsekundi na svakom grafu?1. MEHANIKA- 7ADACI 3 106.Tijelo se potinje gibati iz stanja mirovanja jednoliko ubrzano duz pravea. Za vrijeme detvrte sckunde lijelo prijede put od 7m. Kolika je brzine tijela nakon etiri sekunde i koliki put tijelo prijede w prve dvije sekunde? RS mis, 4m 107.Tijelo prijede 8m gibajuci se prve dvije sekunde jednoliko ubrzano, krenuv&i iz stanja mirovanja, a preostale tri sekuade jednoliko brzinom koju je imalo na kraju druge sekunde. a) Nacrtajte vt graf gibanja tjels, b) Kolika je maksimalna brzina tijela tijekom gibanja? ©) Kolika je akceleracija tijela tijekom ubraavanja? 6) Koliki put prijede u prve tri sekunde gibanja? ) _Kolika je srednja brzina tijela tijekom prvih 5 sekundi gibanja? Rib) 2 mvs e) Ins? d) Ame) 1,6m/s 108.Covjek ti brzinom 4m/s da bi stigao tramvaj Koji stoj. U trenutku kada je Zovjek daljen 4m od vrata twamvaja on rene jednolike ubrzano akceleracijom | 2m/s* (ene2). Koliko vremena treba dovjeku da <—— 4m — stigne do vets wamvaja? R2s 109.Ulazeéi u stanicu, vlak potinje jednoliko usporavati, Izratunajte akceleraciju i podetmu brzinu vlaka, ako prvik SOm prijede za 5s, a idudih 50m za 7 R: 0,48 mus? vp=11,2 mvs 110.Hokej na zaledenom jezeru je omiljena zabava Kanadana. Kolikom je potetom brzinom Petar gumuo pak u horizontalnom smijeru ako je po njega iSao 144 m? Pak se usporava akceleracijom od - 0,5 m/s"? R: 12 ms 111.Grad A napustaju automobili gibajuci se brzinom 60 kanvh pravocrtno prema gradu B svakit: 10 minuta Udaljenost gradova je 60 km, '8). Napisite jednad?be gibanja za prva tri automobila (ovisnost pomaka x 0 vrement b) Koliku bi brzinu trebao imati cetvrti automobil da stigne iz A u B istodobno kada i prvi ‘automobil? Napisite jednad?bu ovisnosti pomaka x o vremenu f 7 taj automobil. ©) Nacrtajte ovisnost pomaka x 0 vremen t! d) Kadai gdje 6e cetvrti automobil sustizati automobile u koloni? R 4) Ako je ¢u kim, vrjeme uh, a Konstante u km/h jednadsbe gibanja su: or 60 (14) 60 (1-2xb) 120 km/h; x4 20(1-3%8) d) iz a= xy=9 €= 50 minuta iza prvog na 40 kmod A ie y= y= 1 = 40 minute iza prvog na 20km od A34 ‘incmatika: Dodatnl zadact 112.Graf prikazuje ovisnost brzine v o vremenu 1 za tijelo koje se giba du2.x si, 2) Koji je predznak brzine u totkama P i K? 1) Postoji li trenutak u kojem se tijelo zaustavi? ©) Jeli akceleracijatijela pozitivna ili negativna u totkama P i K? | 4d) _Nacrtajte graf ovisnosti akceleracie tijela o vremenu. R.a) vp< 0 %—>0b) da c)a>0uobje totke P 113.U trenutku £20 tijelo koje se giba duz x osi nalazi se na x=—20m, Predznak podetne brzine vp i ‘akceleracijetijela a dani su u tabeli za tir situacije od I. do IV: situacija escent Ti, 1. % + + =a = a + = + 7 2) U kojoj situaciji e se tjelo na tremutak zaustaviti? b)_U koja situaciji ce sigurno prot kroz ishodiste ©) Ukojoj stuacifi siguro neve proci kroz ishodiste uu nekom trenutku? 114 Dizalo se iz stanja mirovanja prve dvije sekunde podite jecnoliko ubrzano i postigne brzinu 2 m/s kojom nestavija gibanje iduée Getiri sekunde, Posljednje dvije sekunde dizalo se jednolike usporava do Zaustavljanja. Nacrtajte ovisnostbrzine dizala 0 vremenu. Za koliko metara se dizalo podiglo? R2m 115.U tabeli su dane potetna vp u trenutku fp i Konatna breina vx u trenutku f tijela koje se giba stalnom akceleracijom duz x osi za Setiti situacije od I. do IV. U svim situacijama akceleracije tijela jednake su po iznos ‘ Situacija I i i Vv. | ve 2s =2 mis =2 mis Dims ox. 3m/s Sms =3 mis =3 mis a) Nacrtajte v=f(1) grafove. Na istom grafu sve ee b) Poredajte udaljenosti od ishodiita tijela za sve situacije u vremenskom intervalu od fy do ty ako se u svima w trenutku 1=0 tijelo nalazilo u ishodistu? ©) Poredajte putove tijela za sve situacije u vremenskom intervalu od ty do ty ako se u svima u trenutku =O tijelo nalazilo u ishodigtu? R: Jednak Tznos akeeleracija znadi i poms jednak nagib pravaca bilo u + ili - u smjeru! Konaéno vrijeme nije jednako! Sve udaljenost su jednake jer je: - (og)? = (op) #2 a (ag) 2 | ©) sfl Jas.) < (IL =s(LV.) 1 0 to se vidi iz povrSine u v,7 graf H, 7 \116-Teretni vlak na izlasku iz postaje ima brzinu y/=36knvh. Nakon 30 minuta kroz istu postaju prolazi brei “*"viak brzinom v;=72kmv/a po paralelnom kolosjeku. Nakon koliko vremena poslie prolaska teretnog vviaka i na kojem mjestu od postaje br2i viak sustize teretni? Rots th;s=36km 117-Kroz dva grada medusobno udaljena 252 km istodobno prolaze dva automobila jedan drugom u susret. Brzine automobila su stalne i iznose $4 kivh i 72 km/h, Nakon koliko vremena ¢e se automobili susresti? R:2h1 MEHANIKA-ZADACT 35 118.Kroz dva grada A iB koji se nalaze na medusobnoj udaljenosti L= 120km, istodobno prolaze dva vozila jedno drugom u sustet. Breine vozila su stalne jiznose vy = 20 kin/h i v2 = 60 kaw, a) Krozkoje vrijeme i na kom mjestu od grada A se vozila susreéu? bb) _Prikazite graficki ovisnost razmaka AL izmedu vozila 0 vremenu ¢ RaylSh;30kmod A 119.Bazen se kroz jednu cjev puni za, =2 h, a samo kroz drugu cijev za ty = 3h. Ako se bazen prazni kroz tneeu cijev treba f= 12h. Za koko vremena se napuni bazen ako su sve tr cijevi otvorene? Re 1h 20 min 120,Put izmedu postaja A iB putnitki vak prijede za 3 sata manje nego teretni Kolika je udaljenost od A do B ako brzina teretnog vlaka iznosi $0 km/h, a putnigkog, 80 km/h? Brzine su stalne. R400 km 121.Autobus mora prijeei put od tjesta A do mjesta B u odredenom vremenu. Ako bi on vozio brzinom od 448 kav, kasnio bi pola sata, a ako bi vozio brzinom 60 krvh, stizao bi 12 minuta ranije. a) Kolika je udaljenost izmedu A i B? b) Koliko je predvideno vrijeme za prelazak te udaljenosti i kolika bi tada bila brzina autobusa? R: a) 168 km b) 3h se 56 km/h 122.0d kampa do najblizeg grada vodi put koji se sastoji od uspona i horizontalnog dijela ceste, Biciklist ima ra usponu bezinu 8 kmv/b, a na ravnom dijelu ceste 20 knv/h. Horizontalni dio puta je 2a 5 km duzi od uuspona. Kolika je udaljenost od kampa do grada ako biciklist taj put prijede za 40 minuta? R: 9,76 km 123.Kamion se giba iz mjesta A prema mjestu B vozeei prosjeénom brzinom 90 km/h. Dva sata nakon njega mjesto A prolaci putnicki automobil vozesi prosjeéno 120 kin/b, Za koje vrijeme ée putnitki automobil dostici kamion? Zadatak rjedite numerigki i grafiki Roh 124, Medusobna udaljenost dva grada A i B je 400 km. Grad A napusta kamion vore¢i prema gradu B prosjeénom brzinom 70km/h.Istodobno grad B napusta putnicki automobil i vozi prema A prosjetnom bbrzinom 9Okm/. Ne Kojo} ée se udalienosti od grada A oni susresti? R:17S km 125.Dva_—automobila__ medusobno udaljena 140km gibaju se. jedan prema drugom duz x osi (cred). Prviaulomobil se giba_stalnom - brzinom 6Okm/h, a drugi stalnom 0 brzinom —80kmm/h. Ratunski i ‘grafitki odredite mjesto i vrijeme susteta R. tase 1h, 60 km od ishodilta x= 0. 126.Pravocrtno gitanje tjela du x os prikazano je jednad?bom: yeD P3146 (sve jedinive su u SI sustavu), 2) Kolika je akceleracija tijela? 1) Kolika je potetna brzina tila?” ©) Gdje se nalaz ijelo tenutku 4) Nacrtajte grafove ovisnosti pomaka x, brine vi akceleracje a o vremenut 8) Napisite jednadzbu ovisnosti brzinetjelav o vremenu £2 U kojem trenutka je brzing tijelajednaka uli? 1) Koliki je pomak tijela w vremenskom intervalu od & 3? Kolike su srednja brzina i stednja akceleracij tijla u veemenskom interval od 1 vee R:a)4 misb)—3 mvs c) +6 me) v=4 1-3 brzina jeQui=}sf 21m; vis=7 ms; aa=4 mis’,36 ‘Kinematika: Dogatnt zadact 127.Tijelo se giba pravocrino stalnom akceleracijom. Za 2 sekunde prijede put od 10m. U idace 2 sekunde prijede put od 22m (crte2). i 10m > 22m —>| 2—| Am2s B Ar=2s ‘At=2s, a) Kolika je akceleracija tijela? b) Kolika su brzine tjela u totkama A, B,C iD? ©) Koliki je razmak izmedu totaka C iD? R: a) 3 mvs" b) 2 mis, 8 mvs, 14 ms, 120 mis c) 34m. 128.Tijelo se giba nizbrdicom. Na tijelo je bila pri¢yr8éena vrpca koja je prolazila vibratorom, Nakon gibanja rnetko vam je dao samo dio vrpee (crtet). adem 7 46cm 4 ‘Ako znate da vibrator udara o vepeu i ostavlja na njoj rag svakih 0,02 s odredite: a) Kolika je akceleracijatijela? 1b) Koliko se dugo tijelo gibalo ako je krenulo iz stanja mirovanja do posljednjeg udarea na vaio} vuaci? ©) Koliko je udaraca ostavio vibrator na vrpei od nultog do posljednjeg udarca ako je tijeto krenulo ia stanja mirovanja? R: a) S mis? b) 0,46 sc) 24 129.Na criewu je prikazan histogram gibanja tijela A koje se giba niz kosinu tako da smo poslagali Jems dijelove vrpei s vibratora na kojima je jednak broj tudaraca i izraeunali prosjetne brzine za svaki dio. a) Kolika je akceleracijatijela? b) Kako bi izgledao histogram gibanja da ste poslagai dijlove wrpee svakih 0.53 pod Preipestavkom da se. tijclo gibalo jednohiko | 2)~ tirzano.jednakom akceleracijom kao i prije? ou Nacrigjte na stom graf! ae pis Rea) I cm/s* i if 7 130.U tabici su podaci dobiveni promatranjem tela koje se gibslo po praveu (Wiiemer?s——[ 3 3 a [puts fem 20. 45 80 125 Zaokruaite ispravan odgovor! Iz podataka mozemo zakljuiti da se tjel: a) gibalo stalnom brzinom; b)_ jednoliko ubrzavalo iz stanja mirovanja u trenutku t= 0; ©) Jednoliko ubrzavalo ali je veé imalo neku poet brainu u trenutiu ¢ d)_ubrzavalo, ali ne jednoliko; ) _jednoliko usporavalo. 131.Tijelo se giba nizbrdicom. Na tijelo je bila pridvrSéena vrpca koja je prolazila vibratorom (vidi crte2. 60cm ‘6,2em dom 0 0 0 Vibrator udari u vrpcu i ostavi tag (totku) svakih 0,025. Zaokrutite ispravan odgovor! ila iznosi b) 10s" T¢) 20 mis d) 30 mis" e} 28 ms?