Professional Documents
Culture Documents
Potpune Položajne
najčešći modalitet kvalitativne varijable ili najčešća numerički ili redosljedni niz dijeli na
jednostavna vagana vrijednost kvantitativne varijable dva jednakobrojna dijela
σ 𝑥𝑖 σ 𝑓𝑖 𝑥𝑖 𝑏−𝑎
Negrupirani niz
𝑥ҧ = 𝑥ҧ = 𝑀𝑜 = 𝐿1 + ∙𝑖 𝑁 𝑁
𝑁 σ 𝑓𝑖 𝑏−𝑎 +(𝑏−𝑐)
𝑀𝑒 =
𝑥𝑟 ;
2
≠ 𝐼𝑁𝑇, 𝑟 = 𝐼𝑁𝑇
2
+1
𝑥𝑟 + 𝑥𝑟+1 𝑁 𝑁
; = 𝐼𝑁𝑇, 𝑟 =
2 2 2
Apsolutne Relativne
Varijanca: 𝜎
Koeficijent varijacije: 𝑉 = ∙ 100
2 σ 𝑥𝑖 −𝑥ҧ 2 σ 𝑥𝑖2 2 𝑥ҧ
𝜎 = = − 𝑥ҧ
𝑁 𝑁
2
σ 𝑓𝑖 ∙ 𝑥𝑖 − 𝑥ҧ 2 σ 𝑓𝑖 ∙ 𝑥𝑖2
𝜎 = = − 𝑥ҧ 2
σ 𝑓𝑖 σ 𝑓𝑖
𝑥𝑖 −𝑥ҧ
Standardna devijacija: 𝜎 = 𝑣𝑎𝑟𝑖𝑗𝑎𝑛𝑐𝑎 = 𝜎 2 Standardizirano obilježje: 𝑧 =
𝜎
Zadatak 1. (3/6)
Dani su podaci o broju uragana koji su klasificirani kao uragani treće, četvrte i pete kategorije u
Atlantskom oceanu od 1944. do 2006. godine (izvor: www.nhc.noaa.gov):
000001111111111111122222222222222222223333333333333344555566677
Raspon varijacije:
𝑅 = 𝑥𝑚𝑎𝑥 − 𝑥𝑚𝑖𝑛 = 7 − 0 = 7
Interkvartilni raspon: Koeficijent kvartilne devijacije:
Varijacija za koju je
𝑄3 −𝑄1 3−1 2 koeficijent kvartilne
𝐼𝑄 = 𝑄3 − 𝑄1 = 3 − 1 = 2 𝑉𝑞 = = = = 0,5 devijacije manji od
𝑄3 +𝑄1 3+1 4
0,5 smatra se
Raspon 50% središnjih prihvatljivom.
vrijednosti iznosi 2.
𝑄3 = 3
𝑄1 = 1
Zadatak 1. (4/6)
Dani su podaci o broju uragana koji su klasificirani kao uragani treće, četvrte i pete kategorije u Atlantskom oceanu od 1944. do
2006. godine (izvor: www.nhc.noaa.gov):
000001111111111111122222222222222222223333333333333344555566677
→ (0,5), (1, 14), (2, 19), (3, 14), (4, 2), (5, 4), (6, 3), (7, 2)
Varijanca: 𝑥ҧ = 2,44
σ 𝑥𝑖 −𝑥ҧ 2
𝜎2 = =
𝑁
0−2,44 2 ∙5+ 1−2,44 2 ∙14+ 2−2,44 2 ∙19+ 3−2,44 2 ∙14+ 4−2,44 2 ∙2+ 5−2,44 2 ∙4+ 6−2,44 2 ∙3+ 7−2,44 2 ∙2
= =
63
02 ∙5+12 ∙14+22 ∙19+32 ∙14+42 ∙2+52 ∙4+62 ∙3+72 ∙2 554
= − 2,442 = − 2,442 = 2,8401 Koeficijent varijacije:
63 63
𝜎 1,685
Standardna devijacija: 𝑉 = 𝑥ҧ ∙ 100 = 2,44 ∙ 100 = 69,06%
𝜎 = 𝜎 2 = 2,8401 = 1,685
Prosječan broj uragana je 2,44 uz prosječno odstupanje od prosjeka 1,685 uragana
ili 69,06% (disperzija podataka je velika, a reprezentativnost prosjeka mala).
Zadatak 1. (5/6)
Dani su podaci o broju uragana koji su klasificirani kao uragani treće, četvrte i
pete kategorije u Atlantskom oceanu od 1944. do 2006. godine (izvor:
www.nhc.noaa.gov):
0000011111111111111222222222222
22222223333333333333344555566677
outlier
Box-plot dijagram max
FREKVENCIJA
𝑄3 −𝑀𝑒 −(𝑀𝑒−𝑄1 ) 3−2 −(2−1)
𝑆𝑘𝑞 = = =0
𝜎 = 1,685 𝑄3 −𝑄1 3−1 10
5
𝑀𝑜 = 2 Pearsonov koeficijent asimetrije →
ҧ
𝑥−𝑀𝑜 2,44−2 0
𝑀𝑒 = 2 - pomoću moda: 𝑆𝑘 = 𝜎 = 1,685 = 0,261 0 1 2 3 4 5 6 7
ҧ
3(𝑥−𝑀𝑒) 3(2,44−2) BROJ URAGANA GODIŠNJE
𝑄1 = 1 - pomoću medijana: 𝑆𝑘 = = = 0,783
𝜎 1,685
𝑄3 = 3
Zadatak 2. (1/5)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Broj učenika
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 )
Prisjetimo se:
Broj učenika
Visina (u cm)
( 𝒇𝒊 )
158-164 10
164-170 19
170-176 28
176-182 14
182-188 5 Mo
UKUPNO: 76
Zadatak 2. (3/5)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Aritmetička sredina:
Broj učenika Sredina razreda
σ 𝑓𝑖 𝑥𝑖 13058
Visina (u cm) 𝒇𝒊 𝒙 𝒊 𝑥ҧ = = = 171,82
( 𝒇𝒊 ) ( 𝒙𝒊 ) σ 𝑓𝑖 76
158-164 10 161 1610
164-170 19 167 3173
Prosječna visina učenika 8. razreda iznosi
170-176 28 173 4844 171,82 cm.
176-182 14 179 2506
182-188 5 185 925
UKUPNO: 76 13058
Zadatak 2. (4/5)
𝑥ҧ = 171,82
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Broj učenika Sredina razreda Varijanca:
Visina (u cm) 𝒙𝟐𝒊 𝒇𝒊 𝒙𝟐𝒊 σ 𝑓𝑖 (𝑥𝑖 −𝑥)ҧ 2 σ 𝑓𝑖 ∙ 𝑥𝑖2
( 𝒇𝒊 ) ( 𝒙𝒊 ) 2
𝜎 = = − 𝑥ҧ 2 =
158-164 10 161 25921 259210 σ 𝑓𝑖 σ 𝑓𝑖
2246812
164-170 19 167 27889 529891 = − 171,822 =
76
170-176 28 173 29929 838012 = 41,2034
176-182 14 179 32041 448574 Standardna devijacija:
182-188 5 185 34225 171125 𝜎= 𝜎2 = 41,2034 = 6,42
UKUPNO: 76 2246812
Koeficijent varijacije:
𝜎 6,42
Prosječna visina učenika iznosi 171,82 cm, uz prosječno odstupanje od 𝑉 = ∙ 100 = ∙ 100 = 3,74%
prosjeka za 6,42 cm ili 3,74% (disperzija je mala, reprezentativnost prosjeka 𝑥ҧ 171,82
je velika).
Zadatak 2. (5/5)
U tablici se nalazi distribucija podataka o broju učenika 8. razreda prema njihovim visinama
(izmišljeni primjer):
Visina (u cm)
Broj učenika - mod: 𝑀𝑜 = 172,35 cm
( 𝒇𝒊 ) - medijan: 𝑀𝑒 = 171,93 cm
158-164 10 - donji kvartil: 𝑄1 = 166,84 cm
- gornji kvartil: 𝑄3 = 176 cm
164-170 19
- aritmetička sredina: 𝑥ҧ = 171,82 cm
170-176 28 - standardna devijacija: 𝜎 = 6,42 cm
176-182 14 Bowleyev koeficijent asimetrije →
𝑄3 −𝑀𝑒 −(𝑀𝑒−𝑄1 ) 176−171,82 −(171,82−166,84) 0,8
182-188 5 𝑆𝑘𝑞 = = = − 9,16 = −0,087
𝑄3 −𝑄1 176−166,84
Pearsonov koeficijent asimetrije →
UKUPNO: 76 ҧ
𝑥−𝑀𝑜 171,82−172,35
- pomoću moda: 𝑆𝑘 = = = −0,083 blaga
𝜎 6,42
ҧ
3(𝑥−𝑀𝑒) 3(171,82−171,93)
- pomoću medijana: 𝑆𝑘 = = = −0,051 negativna
𝜎 6,42
asimetrija
Zadatak 3. (1/4)
Dani su podaci o broju živorođene djece 2017. godine prema dobi majke (izvor: Statistički
ljetopis 2018., str. 117):
Napomena: Nisu uključena djeca čije su majke u dobi do 15 godina
Starost majke Broj živorođene
(u god.) djece
i iznad 50 godina.
15 – 19 990
Prisjetimo se:
20 – 24 4 807
25 – 29 10 347
- varijabla: starost majke – numerička kontinuirana varijabla
30 – 34 12 482