Pi

tanj
a:Pr
vapar
cij
ala2014

1.
NAVEDITEPUNO I
MEAUT
UTORAITOČANNAZI VTEKSTAKOJ
OJISESMA
MATRA
UTEME
MELJUJUĆI
M TESKTOM GEOP
OPOL
OLI
TIKE.„
Geograf
skis
tožerpovi
jes
ti“ Ha
lfor
d
Macki
nder

2.
KOJ
OJIGEOPOLI
TICKIMODELJERARAZVIJEN UTEKSTUCI
JISTENAZIVNEVELIU
ODGOVORU NAPRVO PITANJE?NAVEDITENAZIVTOG GEOP
OPOL
OLI
TICKOG MODELAI
NEJGOVEKLJUCNEKARA
RAKTERISTIKE.

3.
KAKO BI
STE DEFI
NIRALIGEOPOLI
TIKU.
Geopol
it
ikaj
e pol
it
ička v
ješt
ina k
ojai
zuč
ava
del
ovanj
egeogr af
skog pr
os t
ora,pr
irodni
h bogat
stava ifizičke okol
inenapol
it
ikuj
edne
dr
žave,r
adis
ticanjaipr
oširenjamoćiiuti
caj
adržave.
(svoji
mr ij
ečima)

4.
Zaokr
uži
t
i:LEBENSRAUM?Pravo jedne nacije na dovoljan prostor za
svoje stanovništvo.DA

5.
POD
ODRUČJEKOJ
OJEOB
OBUHVATAEUROPU,AZI
JU,AFRI
KU HALFORDMACKI
NDER NAZI
VA?
Svjetskim otokom

6.
ŠTASEPODRAZUMI
JEVAPOD
ODSOC
OCI
JALDARVI
NIZOM? nastaje prenošenjem
ideja teorije evolucije na područje društva.

7.
KOJASUDVAOS
OSNOVNAELEME
MENTAPOL
OLI
TIČKOG
OGEOG
OGRAFSKOG DI
SKURSARA
RATZELA?
Položaj i prostor 

8.
Zaokr
uži
ti
:
DEFERGESSMATRADAJEDRUGISVJETSKIRATSUKOBZA?Heartland 
UKOB

9.
Zaokr
uži
ti
:
OČEVI OSNI VAČI KLASI ČNE GEOP
OPOL
OLI
TIKE ODBACUJUJU ORGANSKO
SHVATANJE DRŽ
RŽAVE IGEOGRAFSKIDETERMIMINIZAM SMA
MATRAJUĆI
ĆIDA SU GRANI
NICE
STABI
LNEIDASENENEMO
MOGUMI JENJATIPUTEM SI
LEVEĆSAMOMO PUTEM SPOR
ORAZUMA
MA.Ne

10.
OBJASNI
NI
TEVASODG NAPRETHODNO PI
TANJE.

11.
POJAM PO ŽELJI
II
II
II
II:VELIKA IGRA: Zauzima dragocijeno mjesto u geopolitičkoj 
I
 mitologiji. o je dugačka partija !a"a izme#u Engleske i Rusije koja traje cijelo $I$.st.
 %r&oj od nji" koja u srce s&oga carst&a smje!ta Indiju 'itno je kontrolirati &eliki polumjesec
koji se prote(e od )redozemlja do i"og oceana* te pritom kontrolirati )je&erni 'alkon
+urska*Iran i A,ganistan-* 'a! kao i i'et i Kinu. )uočena s tim carst&ima Rusija kao
carst&o kopna (eli raz'iti tu s&oju ugla&ljenost i imati pristup toplim morima:
 )redozemnom moru* %erzijskom zalje&u* Indijskom i i"om oceanu iz čega slijedi jedna
&i!edimenzionalna na&ala prema /rnom moru* )rednjoj Aziji i )i'iru.

1.
KONCEPTLEBENSRAUMAUGEOPI
LITI Friedric !atzel 
KUJEUVEO.

2.
ŠTA SE PODRAZUMIJEVA POD KONCEPTOM LEBENSRAUMA I ZA KOJI PERI
OD
POVI
JESTI VEŽEMO TAJ KONCEPT? "#$%&N# P!%S&%!' Pojam koji je
(ormulirao njemački )eo)ra( !atzel. Država je za !acela živi 
or)anizam koji ima potre*u rasti kako *i se*i osi)urao opstanak.
Svaka država traži svoj životni prostor koji +e njenom narodu
osi)urati nužne resurse. "ivotni prostor ključna ideja njemačke
)eopolitike.

3.
Zaokr
uži
ti
:KOJIGEOPOLI
TIČARJESKI
CIRAO KARTU TZV."
PRI
RODNI
HSJEDI
ŠTAMOĆI
"?
Hal(ord ,.-ackinder 

4.
ŠTOSU KLJUČNEKARAKTERI
STI
KEKARTEPRI
RODNI
HSJEDI
ŠTAMOĆI
.

5.
Zaokruži
ti
:UNJEMAČKOJNACISTI
ČKOJGEOPOLI
TICIIDEALNARODNENEZAVI
SNOSTIU
PRIVREDNOM SMISLU OZNAČAVASETERMINOM?
 Aut arki
ja

6.
GEOPOLI
TKA?.Geopol
it
ikaj
epol
it
ičkavj
ešt
inak
ojai
zuč
avade
lov
anj
ege
ogr
afs
kog
 pr
ost
ora,pr
irodni
hbogatst
avaifizi
čkeokol
inenapol
it
ikuj
ednedr
žave,r
adist
icanj
ai
 pr
oši
renj
amoćiiut i
caj
adržave.

7.
POVEZATIEU SAPOJMOVI
MA????

8.
OBJASNI
TEVASODG NAPRETHODNO PI
TANJE????

9. JA?&u
GEOSTRATEGI je riječ skovao iacomo Durando/talijanski 
 )eneral u svom traktatu mani(estu 0% talijanskoj nacionalnost/
 političko1vojni esej2. %n nudi dva različita sva+anja
)eostrate)ije. S jedne strane to je uticaj )eo)ra(ski činioca na
(ormiranje ljudski skupina/ a to je predmet proučavanja
)eopolitike3 a sa dru)e strane je dio op+e vojne strate)ije koja se
tiče operacija u makro)eo)ra(skim razmjerama/ odnosno
operacija čija je prostorna dimenzija dovoljna da isključi 
uspostavljanje jedinstvene scene.

10.
Zaokr
uži
ti
:Poj
am gr
ani
cenast eu?-odernoj 4uropi 
aoj

POJAM ?45!%A6#,S&$%' 4uroazijstvo se ra7a 89:8 iz jedne z*irke

11.
tekstova mladi ruski intelektualaca iz*je)li u Pariz '2#zlaz na
istok2. 4uroazija je 0svijet koji stoji po strani/odvojen od zemalje
smješteni na zapadu/ ali i od oni smješteni na ,u)u i 
 ,u)ozapadu...2 !usija zauzima najve+i dio euroazijsko) prostora
koji nije podijeljen izme7u dvaju kontinenata ve+ tvori jedan tre+i 
nezavisni kontinent/ i to ne samo u )eo)ra(skom smislu...
4uroazijska koncepcija predstavlja odrješito od*ijanje
eurocentrizma...od*ijanje univerzalističko) pristupa kulturi.

1.
Zaokr
uži
tPOSTKOLUMBOVSKO DOBA?!azdo*lje u kojem je Heartland 
i
:
nadmo+na re)ija/ a sile koje kontroliraju tu re)iju nadmo+ni tip
sile Hal(ord -ackinder naziva postkolum*ovsko do*a.

2.
Zaokruži
ti
:KOJIGEOPOLI
TIČARRAZLI
KUJEPOLITI
ČKUGEOGRAFIJUKOJARAZMATRA
DRŽAVUPODUGLOM PROSTORAODGEOPI LI
TIKEKOJAPROUČAVAPROSTORSA
GLEDIŠTADRŽAVE?;arl Hauso(er 

3.
NA OSNOVU DEFI
NICIJE POLI
TIČKE GEOGRAFIJE IGEOPILI
TIKE I
Z PRETHODNOG
PI
TANJA PONUDI
TE VAŠE POJAŠNJENJE RAZLI
KE OVE DVIJE DISCI NE? Prema
PLI
Hauso(eru državu sa )ledišta prostora proučava politička
)eo)ra<ja. Prema Hauso(eru prostor sa )ledišta države proučava
eopolitika.

4.
Dopuni
ti
:KRATOPOLI
TIKA?Pravac )eopolitike koji analizira sistem vlasti i 
mo+i !udol( ;jellen naziva kratopolitikom.
 5.
Zaor
uži
ti
:DALISTOŽERNO PODRUČJEPREDSTAVLJASTATI
ČANI
LIDI
NAMI
ČAN
GEOPOLI ČKIKONCEPT?Dinamičan1 tre*a pojasniti 
TI

6.
VELI GRA .
KA I Zauzima dragocijeno mjesto u geopolitičkoj mitologiji. o je dugačka
 partija !a"a izme#u Engleske i Rusije koja traje cijelo $I$.st. %r&oj od nji" koja u srce
s&oga carst&a smje!ta Indiju 'itno je kontrolirati &eliki polumjesec koji se prote(e od 
 )redozemlja do i"og oceana* te pritom kontrolirati )je&erni 'alkon +urska*Iran i 
 A,ganistan-* 'a! kao i i'et i Kinu.

7.
KOJIGEOPOLITI
ČKIMODELJEPREMATAYLORUUTEMELJEN NAVELI
KOJI
GRIKAO
KONKRETNOM HISTORI
JSKOM SLUČAJU?????

8.
GEOPOLI
TIKA?Geopol
it
ikaj
epol
it
ičkavj
ešt
inakoj
aiz
učav
ade
lov
anj
ege
ogr
afs
kog
 pr
ost
ora,pr
irodni
hbogatst
avaifizi
čkeokol
inenapol
it
ikuj
ednedr
žave,r
adist
icanj
ai
 pr
oši
renj
amoćiiut i
caj
adržave.

9.
Zaokr
uži
ti
:KOJUNOVUFORMUPOLI
TIČKEORGANI
ZACI
JESVI
JETAJEPREDVI
ĐAO
HAUSHOFER?Panre)ije

10.
OBJASNI
TEHAUSHOFEROVU VI
ZIJUPOLI
TICKEORGANI
ZACI
JESVI
JETA?
 Autarkija 3 le*ensraum 3 pano*lasti 3 kopnena sna)a u odnosu na
 pomorsku 3 )ranice

11.POJAM .
..
..
.H4A!&=AND' 0%naj tko vlada srcem svijeta >Heartland
.
vlada i svjetskim otokom >@orld #sland/ i onaj tko vlada svjetskim
otokom vlada svijetom2. &u je (ormulaciju iz)ovorio ritanac
Hal(ord ,.-ackinder 89BC. za vrijeme kon(erencije koju je održao
ispred !oal eo)rap Societ. %)romni prostor izme7u 4urope i 
;ine koji )leda kako prema 4uropi/ tako i prema Sredozemlju/
#ndijskom potkontinentu i Dalekom istoku tvori upravo to srce
svijeta Heartland.

Druga parcijala : Pitanja 2014

Grupa br.3
1.Puno ime i prezime tko je napisao Novu kartu pentagona i točan naziv?
&omas arnett 0Nova karta Penta)ona2 o*javljena u časopisu
4sEuire.
2. Nova karta pentagona?   Na arnettovoj novoj karti označene su
države koje dijele američke vrijednosti i one koje i ne dijele. 5
svojoj dru)oj knjizi/ arnett proširuju+i svoju tezu o dvojnom
svijetu o*javljuje dvije karte. Na prvoj koja je o*javljena i u članku
 4sEuire/ zemljina ku)la je podijeljena na dva dijela/a plava mrlja
se širi duže ekvatora i tako označava opasni neinte)rirani jaz.&o
su dijelovi svijeta koji zauzimaju ili neuspjele države ili države
sla*o inte)rirane u dominantni )lo*alni poredak. Na dru)oj karti 
 prikazane su američke intervencije nakon 89:B.)odine zajedno sa
svim operacijama umanitarno) karaktera/*or*enim
djelovanjima/evakuacijama kao i pozicijama vojni jedinica.Dvije
karte imaju za cilj da pokažu koliko su američke sna)e često
uključene u ovaj neinte)rirani jaz s nedovoljno strateško)
 preimu+stva.
3. Geopolitički kod? eopolitički kod je način na koji se država
orijentira prema ostatku svijeta. eopolitički kod se de<nira na
temelju >kalkuliranja sljede+i pet elemenata'1 ;o su 2naši
trenutni i potencijalni saveznici3 1;o su 2naši trenutni i 
 potencijalni neprijatelji3 1;ako možemo održati savezništvo i ste+i 
nove saveznike3 1;ako se možemo suprotstaviti trenutnim
neprijateljima i nadolaze+im prijetnjama3 1;ako možemo
 pretodne četiri kalkulacije opravdati javnosti i )lo*alnoj 
 zajednici.
4. Povezanost E i deteritorijaliza!ije? Prostor koji više nije podijeljen
tačno odre7enim )ranicama/ postaje jedan kontinium u kome se
sve do*ra/ ideje/ ljudi ... više1manje slo*odno kre+u. #nte)rativna
(unkcija 45 koja je ujedinila različite nacije/ 4konomska (unkcija
45/ koja omo)u+ava slo*odan protok tr)ovine i ro*a unutar 45.
". #re$njevljeva doktrina? režnjev iznosi o)raničenja unutar koji
komunističke satelitske države #stočne 4urope moraju djelovati/
e<kasno opravdavaju+i podre7ivanje )eo)ra(ski različiti
istočnoeuropski komunistički diktatura sovjetskome
)eopolitčkom poretku. Svaka odluka koju donesu ove države ne
smije štetiti niti socijalizmu u njiovoj zemlji/ niti temeljnim
interesima ostali socijalistički zema#ja/ niti svjetskome
komunističkom poretku. ;ada je or*acov pro)lasio kako 0Niti 
 jedna zemlja ne posjeduje monopol nad istinom2/ to je oznacilo
kraj režnjevljeve doktrine.
%. &aokru$iti' (oje knjige nije napisao )pajkman *2+4,? Nije napisao 0;raj 
 povijesti2 i 0suko* civilizacija2.
-. &aokru$iti' (oji sistem je bio nakon ladnog rata?5nipolaran
/. Pojasniti sistem koji je bio nakon ladnog rata?  &okom Hladno) rata
 poredak je *io *ipolaran/ me7utim raspadom SSS!1a/ SAD su
ostale najdominantnija svjetska sila tj.e)emon.
0. &aokru$iti' Prostor na kome su se vodili ratovi???... 4uropa
1. Pojam' imland geoekonomija geostrategija mitteleuropa...
!imland'  Rimland +ru'na zemlja- jedan je od ključni" koncepata klasične
 geopolitike.&orac tog izraza je 0ic"olas 1o"n )p2kman +3456.73586.-* Amerikanac
nizozemskog podrijetla. 9Ko kontroli!e Rimland upra&lja Euroazijom Ko upra&lja
 Euroazijom* odre#uje sud'inu s&ijeta. )p2kmana se mo(e de,inirati kao mislioca
 )jedinjeni" ;r(a&a od trenutka kad o&e potonje postaju s&jesne da &i!e ne mogu 'iti otok 
 za!ti<en od tur'ulencija u s&ijetu i da tre'aju us&ojiti jednu planetarnu politiku. Američki 
otok mora imati slo'odan i stalni pristup )&jetskom otoku te u skladu s tim* )jedinjene
 ;r(a&e moraju kontrolirati Rimland7 ru'ni teritorij. Rimland tre'a smatrati 
=posredničkom regijom izme#u >eartlanda i susjedni" mora. Rimland ,unkcionira kao
 jedna ogromna zona suko'a izme#u maritimne i kontinentalne sile. ?zimaju<i u o'zir ta
d&a smjera* on tre'a 'iti am,i'ijski i mora se 'raniti jednako do'ro na kopnu kao i na
moru. ? pro!losti je tre'alo jednako do'ro potu<i kontinentalnu silu >eartlanda kao i 
maritimnu silu ru'ni" otoka7 Veliku @ritaniju i 1apan. 0jego&a am,i'ijska priroda
o'ja!nja&a njego&e pro'leme sigurnosti.?pra&o je taka& pristup )jedinjeni" ;r(a&a po
 za&r!etku rata. Zapadna Europa* Btočna Azija +1apan* 1u(na KorejaC-* ali i )je&erni 
'alkon +urska +&.-* Iran +&.- i %akistan-* organizirani su u most potpore ili u gla&ni dio tog 
mosta* a zadu(ene su za zadr(a&anje na&ala koje dolaze iz >eartlanda* odnosno kopnene
sile7 )))R7a. Ve< tada* u razdo'lju europske ra&note(e +od $VII. do pr&e polo&ice $$.
stolje<a-* Engleska nastoji zadr(ati dr(a&e7!ti<enice +%rusiju* Rusiju* DpanjolskuC- koje
mo(e po&ezati ukoliko neka europska nacija +rancuska ili 0jemačka- poku!a nametnuti 
s&oju "egemoniju na kontinentu. Geopolitika o&dje pot&r#uje utjecaj geogra,ski"
 permanentnosti* tu planetarnu i 'eskrajnu igru izme#u Američkog otoka i )&jetskog otoka*
te izme#u kopneni" sila i maritimni" sila.

Grupa br.4
1.(oji tekst se smatra intelektualnim temeljem američke politike
zadr$avanja u ladnom ratu i tko ga je napisao? eor)e ;ennan 05zroci
sovjetsko) ponašanja2 
2.&a5to se taj tekst smatra temeljem američke geopolitike? &o je *io
intelektualni temelj američke politike zadržavanja >containmenta
tj. politike suz*ijanja sovjetsko) ekspanzionizma. ;enan je
smatrao da je Sovjetski savez istorijski i )eo)ra(ski determinisana
sila s razvijenom potre*om za konstantnim širenjem/ pa je tako
 politika containmenta lo)ičan slijed suz*ijanja to) sovjetsko)
ekspanzionizma.
3.&aokru$iti' (oji je poredak nastupio poslije ladnog rata? 5nipolaran
4.Pojasniti taj poredak poslije ladnog rata? &okom Hladno) rata
 postojala su dva centra moci >SAD # SSS! tako da je odnos moci 
*io *ipolaran/ me7utim raspadom SSS!1a/ SAD su ostale
najdominantnija svjetska sila tj.e)emon.
".&aokru$iti'(oje knjige nije napisao )pajkman?Nije napisao 0;raj
 povijesti2 i 0suko* civilizacija2. >jeste )eo)ra<ju mira i americka
vanjska...
%.&aokru$iti' prostor na kome su se vodili ratovi???... 4uropa
-.)upersila plus i supersila minus? 5 uvjetima sprovo7enja svoje
e)emonije SAD +e *iti supersila plus ako se opredjele za
liderstvo >predvodništvo temeljeno na me7unarodnom
konsenzusu/ a ako se SAD odpredjeli za prodornu dominaciju
temeljenu na sili što *i zatjevalo još ve+e trošenje američke sile/
SAD +e *iti supersila minus.
/.Povezanost E i deteritorijaliza!ija? Prostor koji više nije podijeljen
tačno odre7enim )ranicama/ postaje jedan kontinium u kome se
sve do*ra/ ideje/ ljudi ... više1manje slo*odno kre+u .#nte)rativna
(unkcija 45 koja je ujedinila različite nacije/ 4konomska (unkcija
45/ koja omo)u+ava slo*odan protok tr)ovine i ro*a unutar 45.
0. &aokru$iti'
1.Pojam' imland geoekonomija geostrategija
mitteleuropa.eoekonomija' Pojmovi poput G)eoekonomija i 
G)eo<nancije pojavljuju se izme7u 89IB. i 899B. )odina. %na
o*likuje *or*u država za teritorij ili za sirovine >minerale/ na(tu'
radi se o osvajanju životno) prostora za kojim svi žude. Prema
klasičnoj )eopolitici/ *o)atstvo i mo+ poistovje+uju se s
 posjedovanjem >teritorija/ ljudi/ i sirovina. eoekonomski pristup'
tržišno +e natjecanje zamijeniti rat3 a to +e *iti kako kaže
JlauseKitz Gnastavak rata dru)im sredstvima. Svijet rata je
svijet )otovi resursa/ a jedini način postizanja *o)atstva i mo+i 
 jest pljačkanje dru)i. &ržišno se natjecanje oslanja na
neo)raničenost resursa' oni nisu dati/ kao što su dati teritorij i 
sirovine/ ne)o su ljudi ti koji i osmišljavaju i proizvode/ te su
sto)a neo)raničeni. Sre+a jedni ne proizilazi iz nesre+e dru)i L
kao u ratu 1 ne)o naprotiv/ sre+a proizilazi iz sre+e dru)i
 zavaljuju+i tr)ovini/ meanizmu koji je multiplikator *o)atstva. 5
ratu je onaj dru)i neprijatelj dok je taj isti u tr)ovini partner.
Pravila rata su rijetka i uvijek prijeporna/ dok su pravila tržišno)
natjecanja dio te i)re koju uvijek tre*a iznova započeti.
Grupa br.2
1.(oji teoretičar i koje djelo povezuje sukob oko !iviliza!ija+tako nekako?
Samuel Huntin)ton/ 0Suko* civilizacija2 
2.6bjasni značaj !iviliza!ije i geopolitike )amuela untingtona+tako
nekako? %n je skicirao novi svjetsku kartu koju sačinjava M ili I
civilizacija/ a ne jedna koja dominira najvažnijim područjem.
lo*alnom politikom +e dominirati suko* civilizacija/ današnje
razdjelnice izme7u civilizacija *iti +e u *udu+nosti *or*ene linije.
5 Hantin)tonovom. )eopolitičkom prikazu )lavna prijetnja s kojm
se suočava zapadna civilizacija jeste #slam i nje)ovo terirtorijalno
 prisustvo na Srednjem #stoku/ u Sjevernoj A(rici/ Jentralnoj Aziji i 
 Aziji.
3.7ko je napisao 89eliku 5aovsku ploču: ? 6*i)nieK zezinski 
4.&aokru$iti' (oji poredak je bio tokom ladnog rata? ipolarni 
".6bjasniti taj poredak? SAD i SSS! kao dva velika svjetska centra
mo+i imali su prevlast u svijetu/ te su se natjecale za utjecaj u
 zemljama tzv. &re+e) svijeta.
%.Povezanost E i deteritorijaliza!ije? Prostor koji više nije podijeljen
tačno odre7enim )ranicama/ postaje jedan kontinium u kome se
sve do*ra/ ideje/ ljudi ... više1manje slo*odno kre+u. #nte)rativna
(unkcija 45 koja je ujedinila različite nacije/ 4konomska (unkcija
45/ koja omo)u+ava slo*odan protok tr)ovine i ro*a unutar 45.
-.&aokru$iti' (oju politiku je );< pre=erirala tokom ladnog rata? Politiku
contaitmenta.
/.Pojasnite politiku !ontaitmenta? Jontaitment1 američka poslijeratna
 politika zadržavanja SSS!1a tj.politika suz*ijanja sovjetsko)
ekspanzionizma. to se tiče politike OcontainmentaO/ to je politika
koji nastoji svim sredstvima suko*a nisko) intenziteta >sort o( 
Kar >8 *lokirati daljnje širenje sovjetske mo+i/ >: o)oliti 
neistine sovjetski pretenzija/ > izazvati odustajanje ;remlja od 
kontrole i utjecaja/ i >C u cjelini/ tako posijati sjeme uništenja u
sovjetski sistem da ;remlj do7e *arem do tačke da promijeni 
svoje ponašanje u skladu s op+epriva+enim me7unarodnim
standardima
0.
1.Pojam' imland geoekonomija geostrategija mitteleuropa.
eostrate)ija1&u je riječ skovao iacomo Durando/talijanski 
)eneral u svom traktatu mani(estu 0% talijanskoj nacionalnost/
 političko1vojni esej2. %n nudi dva različita sva+anja
)eostrate)ije. S jedne strane to je uticaj )eo)ra(ski činioca na
(ormiranje ljudski skupina/ a to je predmet proučavanja
)eopolitike3 a sa dru)e strane je dio op+e vojne strate)ije koja se
tiče operacija u makro)eo)ra(skim razmjerama/ odnosno
operacija čija je prostorna dimenzija dovoljna da isključi 
uspostavljanje jedinstvene scene.
Grupa br.1
1.&a vrijeme kojeg perioda se ve$e George (ennan i koje je njegovo djelo?
 6a vrijeme Hladno) rata i djelo 5zroci Sovjetsko) ponašanja.
2.7ko je vodio );< za vrijeme politike !ontaitmenta? eor)e ;ennan
3. >ontaitment? Jontaitment1 američka poslijeratna politika
 zadržavanja SSS!1a tj.politika suz*ijanja sovjetsko)
ekspanzionizma. to se tiče politike OcontainmentaO/ to je politika
koji nastoji svim sredstvima suko*a nisko) intenziteta >sort o( 
Kar >8 *lokirati daljnje širenje sovjetske mo+i/ >: o)oliti 
neistine sovjetski pretenzija/ > izazvati odustajanje ;remlja od 
kontrole i utjecaja/ i >C u cjelini/ tako posijati sjeme uništenja u
sovjetski sistem da ;remlj do7e *arem do tačke da promijeni 
svoje ponašanje u skladu s op+epriva+enim me7unarodnim
standardima
4.6bjasnite zbog čega je američki geopolitički diskurs ladnog rata imao
va$nu ekonomsku dimenziju  Hladni rat je *io važan za stvaranje
konsenzualne politike rasta u poslijeratnoj Americi.
 Preuveličavanjem sovjetske prijetnje američki savjetnici uspjeli su
trans(ormirati američku državu od nezainteresirane
izolacionističke sile u *or*enu intervencionističku silu posve+enu
 promociji slo*odne svjetske tr)ovine i čuvanju sustava slo*odno)
 poduzetništva. ;rajem 89MB1i Strate)ija ekonomsko)
iscrpljivanja Sovjetsko) Saveza.6*o) trke u naouruzanju SS
 propada >investiranje u antiraketne stitove u kosmosu. &ako su
SAD ekonomski nadjačale SSS! i kao posljedica to)a uslijedio je
raspad SSS! koji nije mo)ao da prati razvoj slo*odno)
tr)ovinsko) sistema/ konačna po*jeda kapitalizma nad 
socijalizmom.
". Povezanost E i deteritorijaliza!ije? Prostor koji više nije podijeljen
tačno odre7enim )ranicama/ postaje jedan kontinium u kome se
sve do*ra/ ideje/ ljudi ... više1manje slo*odno kre+e. #nte)rativna
(unkcija 45 koja je ujedinila različite nacije/ 4konomska (unkcija
45/ koja omo)u+ava slo*odan protok tr)ovine i ro*a unutar 45.
%.&aokru$iti' <jelo )p@kmana? eo)ra<ja mira.
-.&aokru$iti' ladni rat se ve$e za koji poredak? ipolarni 
/. 6bjasni pretodno pitanje. SAD i SSS! kao dva velika svjetska
centra mo+i imali su prevlast u svijetu/ te su se natjecale za
utjecaj u zemljama tzv. &re+e) svijeta.
0. &aokru$iti' ;merički naučnik i geopolitičar koji se suprotstavio
Aa!kinderu bio je? Spkman
1. Pojam' imland geoekonomija geostrategija
mitteleuropa.-itteleuropa' #deja -itteleurope >4urope u sredini/
Srednje 4urope ulazi u djelokru) )eopolitike za vrijeme Prvo)
svjetsko) rata. Njemačka/ poput ostali sudionika rata/ ne sumnja
u svoju po*jedu i nastoji osmisliti or)anizaciju *udu+e 4urope. 5
skladu s tim/ Nijemac Friedric Naumann 898Q.o*javljuje djelo
-itteleuropa. Po*jedonosna Njemačka tre*a oko se*e i pod 
svojim vodstvom iz)raditi jedan )ospodarski *lok. %na *i sto)a
tre*ala imati vlastiti prostor u srcu 4urope >v. koji +e joj osi)urati 
 potre*ne resurseR &oj viziji ide u prilo) jedno vrlo često
razmišljanje u tadašnjoj Njemačkoj >v.' *udu+i da je u)lavljena i 
odsječena od o)romni prostranstava koja su zapadne sile
 podijelile izme7u se*e >naročito 4n)leska >v. i Francuska >v./
Njemačka tre*a imati vlastitu zonu. ;nji)a isto) trena izaziva
velike rasprave u Njemačkoj' za industrijalce je -itteleuropa
iluzija/ jer smatraju da je njemačka industrija predo*ro razvijena
da *i u Srednjoj 4uropi mo)la prona+i *ilo velike količine sirovina
*ilo tržište koje joj je potre*no.