NOVI ARHEOLOSKI NALAZI KOD CRKVE GOSPE LUZINA U STONU Ante Draéevac O arheoloskim nalazima kod erkve Gospe Luzina u Stonu objavio sam raspravw'), a sada iznosim nove nalaze, koji pripadaju spo- menutoj erkvi. Poput ostalih starohrvatskih predromanitkih crkava i ova je imala unutarnji kameni namje%taj uregen pleterom. Od gornjeg di- jela oltarne pregrade naden je ulomak kamene grede s pleterom i natpisom.2) Srednjem dijelu je pripadao ulomak donjeg dijela zabata s ostat- kom luka. Iako je taj ulomak s tri strane o8teen, ipak se moze uoditi njegova uloga, u prvom redu po ostatku luka koji se vidi na donjoj obradenoj strani. Veligina je ulomka 16 cm x 17 cm, ostatak debljine 9 cm, a izraden je od sitnozrnastog vapnenca, Prednje lice ima dva obradena polja. Donji je rub uokviren letvicom sirine 1 cm, povi8e koje se dize prvo obradeno polje Sirine 7 cm, a ureSeno je mo- tivom pletera i savija se uporedo s lukom, Na ovom polju obli tropru- ti¢i tvore motiv &iljastih lukova spojenih u dnu vodoravnim tropru- ima. U gornjem dijelu lukovi se spajaju s prelomljenim tropruti- éima zatvarajudi pravilne peterokute od kojih su se dva saduvala. S obe strane lukova u vrhovima, tropruti¢i zatvaraju trokutiée od kojih se vide tri, ali dosta o8teéeni. ~ Iza ovog polja nastavlja se drugo nize odijeljeno okomitim 2i- jebom, a obradeno istim motivom pletera. Dosta je o8teéeno i vidi se ostatak jednog luka. Promatrajudi s tehnitke strane uvaj ulomak opaza se vjeSta obra- da kamena te temja za kompozicijom i harmonigni raspored ornamenata. ') A. Dragevae: Da li je veé u [Kust. postojala erkva Bogorodice u Lu- Zinama kod Stona? Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 16. Split 1966. 2) Ibid. sl. 16. 32treba promatrati i prouéavati u sklopu onodobnog umjetnitkog razvoja ovoga kraja.’) Srednjem dijelu oltarne pregrade pripadaju takoder i kolone i kapiteli, Od toga je naden jedan kapitel obraden pleterom premda je dosta oiteéen, a izraden od sitnozrnastog vapnenca. Visok je 28,5 cm, Sirok u gornjem dijelu 21 cm, a u donjem dijelu 13 cm. Frakture se nalaze na gornjem i donjem dijelu te sa strane gdje je najve¢a, Obrada i smjer pleternog motiva na vratu kapitela, a naro- Zito rupe na gornjoj i donjoj povrSini, nedvojbeno dokazuju da je isti pripadao ovom dijelu oltarne pregrade. Gornja povréina s abakusom najvise je o8teéena tako da je ostala jedna polovica s originalnom obradom. Abakus je bio profiliran vo- doravnim Zlijebom ispod okvirne letvice. Na ovoj se povrsini saéuvala originalna visina rupe, a bila je izvréena svrdlom i preko nje je fraktura. Ova je povrSina oktogonalnog oblika, jer to zahtijeva gornji dio ko¥are koji je imao na sebi 8 listova. Abakus je vrlo plitak. Glavica s Lugina Kod predromanitkih kapitela se obitno istiée vrat uregen tropru- stim dvopletom &to ga je zatvarala gornja i donja letvica, te ko’ara s tri pojasa: donji s nizom arkada, srednji s nizom liséa i gornji najbogatiji ra8@lanjen na kaulikole koji se raévaju na dva zavijutka medu kojima je éesto tordirani tap. Pri tome je abakus vrlo plitak.') Poito je donji dio kapitela osjeéen to je vrat nestao te ne moze- mo utvrditi njegov izgled i veliéinu. Promjer donje o8te¢ene strane iznosi 13 em, a na sredini je ostatak rupe dubine 2 cm i Sirine 1,5 cm. ’) Lj. Karaman: Razgovori o nekim problemima domaée historije, arhe- ologije i historije umjetnosti, Anali HI JAZU VI—VIL, Dubrovnik 1957—59, str. 53. *) S. Gunjata: Ostaci starohrvatske erkve sv. Cecilije na Stupovima u Biskupiji kod Knina. SHP III. st. 5. str. 98, Zagreb 1956. 33a povrsina mu je lijepo obradena i zaglatana Promijer je kruga iznosio 15 cm. Opaza se ostatak Zbuke to dokazuje da je ulomak bio u sekundarnoj upotrebi. Pri obnovi sada8nje crkve Gospe Velike u LuZinama g. 1891. izmijenjen je dotadagnji kameni plognik i zamijenjen rementnim plo- Gicama. Vedi dio tog kamenog ploénika saéinjavale su grobne ploée te je velika Steta Sto je do8lo do te izmjene, Neke se od tih ploéa nalaze danas razbacane vani pred crkvom. Sadasnji plotnik u prostoru apsi- de pokriven je kamenim plogama rane veligine, a isto tako i dio jugozapadnog ugla pred ulaznim vratima. Ovdje sam naao dva ulom- ka kamena s pleternim ukrasom koji se spajaju po frakturi. Obrade- no je lice bilo okrenuto u zemlji tako da se nije vidjela obrada pleternog motiva. Sa¢uvana su tri Ziva kraja, a na éetvrtom je frak- iura, gdje se manji ulomak spaja s vecim. Velitina je oba komada: duzina 58 cm, Sirina 18 cm i debljina 15 cm. Sastav vapnenac. Na strainjoj se strani vidi ostatak originalne plohe po debljini, ali je veéi dio njezin olju’ten vjerojatno pri sekundarnoj upotrebi, jer se vidi ostatak Zbuke. Na obradenom se licu vide okvirne letvice koje zatvaraju ukras- no polje, Osnovni je motiv ukrasa valovita troprutasta lozica koja se u polovici polja raévanjem &iri te jednim prutiéem tvori kolut sa zavrénim okancem, a druga se dva pruti¢a produzuju i tvore stilizi- rane listove ispunjajuéi prostor polja do letve. Na prvom poéetnom kolutu stilizirani list prelazi ina letvu. Saguvana su tri koluta. Bri- dovi su prutiéa o&tri, a okanca u sredini zadebljana. Na mjestu gdje se troprut lozice raéva nalazi se istaknuta jednostruka grivna. U uglovima su umetnuta dva stilizirana listi¢a, a isto tako, da se izbje- gne horror vacui, povise raévali8ta lozica do letve, tri prelomljena o&trobridna prutiéa koji spajaju bridove koluta, U donjem su dijelu pak dva prelomljena prutiéa u istom polozaju. Ulomak s Ludina Klesarska je izradba ovog komada vrlo vje8ta i ukrasni motivi plastigno lijepo obradeni. Sve ovo pokazuje sposobnost klesara i znat- nu tradiciju. Na ukrasnom se polju vide tragovi boje, sto je éesti 35 imenutoj ploai, s razlikom Sto umjesto listiéa ispod letvice prelomlje- ni o8tri dvopruti¢i zatvaraju rombiée. Gornja je povrSina nanovo klesana kao i na spomenutoj plod. Straénja joj je strana pod tupim kutom, vjerojatno radi spajanja sa slijedeéim komadom u sklopu istog objekta. Obe su ove ploée pripadale kamenici ili, Sto je jo8 vjerojatnije, vanjskoj oplati krstionice. Do tog nas zakljuéka dovodi ginjenica Sto su unutra’nje povrsine glatko obradene i Sto imaju izdubene rupe u koje su ulazile Zeljezne Sipke za spajanje. U stonskom lapidariju nalazi se ostatak uresne kamene ploée do: neSen iz Ludina, prelomljen u dva komada, a pripadao je oplati oltara. Sastav: vapnenac. Veliéina oba komada spojenih po frakturi: duzina 106 cm, Sirina 23 cm i debljina 11 cm. Odsje¢en je po duzini a na krajevima oljugten tako da je ostala po prilici jedna treéina Sirine uzimajuéi u obzir veliginu stiliziranog kruga u uresnom polju. Ako bi trebala biti tri takova kruga po Sirini, onda je ista iznosila oko 70 cm.'!) Na preostalim ulomeima vidi se okvirna letvica, s profi- liranim o8trim Zljebiéem, koja je zatvarala ukrasno polje u kojem troprutasta pletenica zatvara pravilne krugove s istaknutim i karak- teristiénim »oéima« u zavijucima i u sredistu krugova. U prostoru koji zatvaraju krugovi urezani su u plitkom reljefu éetiri troprutas- ta Ijiljana koji se s jednim svojim vrhom dodiruju u sredini gdje je »oko«, U slobodnom prostoru izvan krugova stiliziran je trolist u teinji da se izbjegne prazan prostor, sto je posebna karakteristika svojstvena razvoju ranije faze pleterne plastike. Stiliziranih krugo- va bilo je dvanaest, a ostala su samo éetiri po duzini ploée. Ulomak s Lugina Pojava ukrasne kompozicije, teZnja za ispunjenjem praznih pro- stora kao i »plasti¢nije« manire pleterne skulpture koje uotavamo na ovom ulomku upuéuju nas na zakljuéak da on pripada ranijoj fazi evolucije pleterne plastike.") 1) To se moze zakljuéiti po ostalim plogama s istim ukrasnim motivom. 2) Ovdje ponovno naglasavam da dekorirane pleterne plote koje donosi Lj. Karaman u svojoj knjizi: »Iz kolijevke hrv. proglosti«, sl. 110 — ne pripadaju erkvi Sv. Mihajla u Stonu veé crkvi Gospe od Luzin: Vidi o tome: A, Dragevac: Da li je veé u IX st, postojala crkva Bo- gorodice... 37