TEORIJA SAOBRAĆAJNIH TOKOVA

(Zadaci)

Predmetni nastavnik:

V. Prof. Dr. Fadila Kiso

Asistent:

MA-dipl-ing. Samira Šabanović

Sarajevo, 2016.
CESTOVNI SAOBRAĆAJ

2
1. Nacrtati krivu kumulativne raspodjele satnih neravnomjernosti saobraćajnog toka u toku
godine, ako su zadati satni protoci u relativnom iznosu (%PGDS) i raspodjela tih protoka u
toku 8760 sati.

Procijeniti iznos faktora N-tog sata i izračunati mjerodavni satni protok (qk) i satni protok u
odnosu na vršno 15-min opterećenje (qm), ako je PGDS=23500 (voz/dan) i FVS=0,9.

%PGDS Ni ƩNi
15 34 34
14 23 57
13 88 145
12 56 201
11 141 342
10 305 647
9 296 943
8 300 1243
7 156 1399
6 402 1801
5 600 2401
4 1406 3807
3 1702 5509
2 1651 7160
1 1600 8760
8760

Rješenje:
Nk=250 (h) K=11,5 %

Faktor N-tog sata: FNS=0,115

Vršni satni protok:

qk = 2702 (voz/h)

Mjerodavni vršni satni protok:

3
2. Izračunati aritmetičku sredinu i standardno odstupanje brzina pojedinačnih vozila
prikazanih u narednoj tabeli:

Klasa Sredina Frekvencija

brzina klase (Vi) (fi)
50-55 52,5 18
55-60 57,5 24
60-65 62,5 38
65-70 67,5 42
70-75 72,5 48
75-80 77,5 51
80-85 82,5 53
85-90 87,5 45
319

Rješenje:
Aritmetička sredina:

= (km/h)

Standardno odstupanje:

(km/h)

Koeficijent varijacije:

Vo=70,0 (km/h)

= 72,97 (km/h)

Sv = 10,33 (km/h)

Kv = 0,14

4
3. Vršovni časovni saobraćaj ƩXi = 1416 (voz/h). Ako je max. vršni 15-minutni protok:

a) Xmax = 379 (voz/15')

b) Xmax = 512 (voz/15')

Izračunati FVS za oba slučaja i na osnovu toga mjerodavni vršni časovni protok.

Rješenje:

4. Izračunati srednju prostornu ( ) i srednju vremensku ( ) brzinu, na osnovu izmjerenih

brzina vozila na presjeku (I-I).

Na bazi lokalnog mjerenja kao harmonijske sredine.

N=5 (vozila)

V1=55 (km/h) V2=57 (km/h) V3=58 (km/h)

V4=60 (km/h) V5=56 (km/h)

Rješenje:

5
5. Izračunati i na osnovu vremena putovanja vozila (N=4) na putu dužine 2 (km).
Na bazi kvazi lokalnog mjerenja – vremena prolaska kroz dva presjeka.

t1= 138 (s)

t2= 131 (s)

t3= 124 (s)

t4= 136 (s)

Rješenje:

6. Izračunati ; Sv i na osnovu brzina 5 vozila koje su izmjerene na presjeku (I-I).

V1 = 54 (km/h) V2 = 58 (km/h) V3 = 55 (km/h)

V4 = 53 (km/h) V5 = 61 (km/h) N = 4 (vozila)

Rješenje:

6
7. Na odsjeku dužine 1851 (m) snimane su, metodom pokretnog osmatrača karakteristike
saobraćajnog toka i dobiveni su sljedeći podaci:

 Vrijeme putovanja vozila u smjeru snimanog saobraćajnog toka iznosi 143,8 (s)
 Vrijeme putovanja u suprotnom smjeru oznosi 69,3 (s)
 Broj vozila koja se sreću od strane pokretnog osmatrača pri vožnji suprotnim
smjerom u odnosu posmatrani saobraćajni tok na tretiranom odsjeku iznosi 103
 Vozila pri kretanju u smjeru snimanog saobraćajnog toka proteklo je 2 vozila, a
njega je preteklo 6 vozila.

Rješenje:

S = 1851 (m)

tc = 143,8 (s) ta = 69,3 (s)

x = 103 (voz) y = 6-2 = 4 (voz)

7
8. Na dionici puta snimljen je jednodnevni protok vozila (0-24). Izračunati satnu
neravnomjernost, protok i prosječni dnevni saobraćaj na bazi satnog protoka i faktora satne
neravnomjernosti.

i qi Fi
1 180 0,329
2 124 0,227
3 96 0,176
4 75 0,137
5 160 0,293
6 640 1,171
7 760 1,390
8 520 0,951
9 496 0,907
10 524 0,958
11 710 1,299
12 620 1,134
13 640 1,171
14 780 1,427
15 960 1,756
16 890 1,628
17 632 1,156
18 765 1,340
19 740 1,354
20 690 1,262
21 540 0,988
22 480 0,878
23 670 1,226
24 428 0,783
13120

Rješenje:

8
9. Na dijelu autoputa je ustanovljena brzina V=6/4 (km/min) i protok q=32 (voz/min).
Izračunati osnovne parametre toka i vrijeme putovanja na dionici L=2'4 (km).

Rješenje:

9
10. Na kružnoj pisti dužine 1000 (m) nelaze se četri vozila A, B, C, D u početnim položajima
kao na skici, koja se kreću brzinom od: VA = 20 (km/h), VB = 40 (km/h), VC = 60 (km/h) i VD
= 80 (km/h). Utvrditi srednju prostornu, srednju vremensku brzinu vozila, gustinu i protok na
posmatranoj pisti. Analitičkom i grafičkom metodom naći položaje tih vozila nakon t1 = 1', t2
= 2' i t3 = 3', zatim naći veličinu protoka, gustinu toka i brzine na presjeku „X“, koji je udaljen
50 (m) od početne pozicije A.

VA = 20 (km/h)
VB = 40 (km/h)
VC = 60 (km/h)
VD = 80 (km/h)

Rješenje:

g = 4 (voz/km) = cons.

10
t1 = 1' (min) u prvoj minuti vozila savlađuju put:

q1 = 4 (voz/1')

Srednja vremnska brzina na presjeku „X“ u periodu t1:

t2 = 2' (min) u drugoj minuti vozila savlađuju put:

q2 = 7 (voz/2')

11
 t3 = 3' (min) u drugoj minuti vozila savlađuju put:

q3 = 10 (voz/3')

Srednji protok na presjeku „X“ poslije r = 3 mjerenja

Protok poslije svakog mjerenja

Prosječni protok:

12
11. Saobraćajni tok čine četri vozila, čije trajektorije kretanja su predstavljene na zadatom
prostorno – vremenskom dijagramu. Izračunati srednju prostornu ( i srednju vremensku
brzinu ( kretanja vozila.

(KVAZI LOKALNO MJERENJE)

1. Lokalno posmatranje na presjeku puta (d3) u periodu t1 – t3 dovodi do srednje vremenske

brzine:

2. Trenutno posmatranje na odsjeku (d1 – d3) u bilo kom trenutku ti dovodi do srednje
prostorne brzine:

13
12. Ako se na jednoj dionici dvotračnog puta sa približno idealnim uslovima puta odvija
jednosmjeran saobraćaj putničkih automobila i ako je mjerenjem ustanovljeno da je Vsl = 92
(km/h), Vzt = 34 (km/h), maxg = 246 (voz/km) i gzt = 123 (voz/km), potrebno je korištenjem
modifikovanog dvorežimskog modela izračunati Vs i q za sljedeće vrijednosti gustine
saobraćajnog toka:

65 80 90 110 115
gi (voz/km)
130 150 160 180 200

Rješenje:

Vsi =? qi =?

13. Na dionici dvotračnog puta imamo saobraćajni tok koji je opisan metodom zvonaste krive
Vsl = 90 (km/h), Vc = 55 (km/h), gzt = 39 (voz/km) i maxq = 2145 (voz/h).

Izračunati srednju prostornu brzinu i veličinu protoka za zadate iznose gustine saobraćajnog
toka: gi (voz/km) = 13; 48; 17; 42; 39; 32; 33; 35; 31; 37; 46; 36; 19; 30; 46; 23.

Na osnovu dobijenih rezultata nacrtati funkcionalnu zavisnost protoka od gustine i zavisnost

srednje prostorne brzine od gustine saobraćjnog toka.

Rješenje:

14
15
14. Data je dionica autoputa sa sljedećim karakteristikama:

Broj voznih traka N = 2 + 1

Slobodna brzina 95 (km/h)

Vrsta terena – ravničarski

Brzina pri osnovnom kapacitetu Vco = 75 (km/h)

Gustina pri osnovnom kapacitetu gco = 29,33 (PA/km/traci)

Struktura vozila u toku:

PA = 62 (%)
BUS = 5 (%)
TV = 15 (%)
AV = 8 (%)
RV = 10 (%)

Vrijednost ekvivalenta: EKV = 1,5 ERV = 1,2

Korekcioni faktor širine saobraćajne trake: FŠT = 0,95

Korekcioni faktor utjecaja bočnih smetnji: FBS = 0,98

Korekcioni faktor broja kolovoznih traka: FN = 1

Izračunati praktični kapacitet dionice korištenjem Novo – klasičnog postupka.

Korekcioni faktor utjecaja učešća vikend vozača u saobraćajnom toku:

16
Korekcioni faktor utjecaja učešća komercijalnih vozila u saobraćajnom toku:

FKV=0,862

15. Data je dionica autoputa sa sljedećim karakteristikama:

Broj voznih traka N = 2 + 1

Slobodna brzina 105 (km/h)

Vrsta terena – ravničarski

Struktura vozila u toku:

PA = 70 (%)
BUS = 5 (%)
TV = 15 (%)
AV = 10 (%)

Rekreativnih vozila nema FV = 1,0

Vrijednost ekvivalenta za komercijalna vozila je: EKV = 1,5

Korekcioni faktor utjecaja bočnih smetnji: FBS = 0,98

Izračunati kapacitet zadate dionice po HCM postupku.

17
16. Data je dionica dvotračnog puta sa sljedećim karakteristikama:

Slobodna brzina 90 (km/h)

Vrsta terena – ravničarski

Struktura vozila u toku:

PA = 72 (%)
BUS = 5 (%)
TV = 15 (%)
AV = 8 (%)

Vrijednost ekvivalenta: ETV = 2,0 EB = 1,6 ERV = 1,6

U saobraćajnom toku su vozači koji svakodnevno sjedaju za volan FV = 1,00

Brzina pri osnovnom kapacitetu Vco = 72,5 (km/h)

Gustina pri osnovnom kapacitetu gco = 39,45 (PA/km/traci)

Korekcioni faktor utjecaja širine saobraćajne trake: FST = 0,94

Korekcioni faktor utjecaja bočnih smetnji: FBS = 0,96

Korekcioni faktor neravnomjernosti toka po smjerovima (a/b) na VC: FV(a/b) = 1,069

Korekcioni faktor neravnomjernosti toka po smjerovima (a/b) na gc: Fg(a/b) = 1,85

Raspodjela saobraćaja po smjerovima (a/b) = (70/30) Korekcioni faktor raspodjele Fa/b =

0,89.

Potrebno je izračunati kapacitet dionice dvotračnog puta korištenjem:

a) Novo – klasičnog postupka

b) HCM – postupka

18
a)

b)

19
17. Za date dionice na kojima je zadat protok (PGDS) izračunati mjerodavni protok qm koji
iznosi 12 % PGDS-a, FVS = 0,85, Ako je struktura saobraćajnog toka PA = 70 %, BUS =5 %
i TV = 25 %. Izračunati praktični kapacitet po HCM metodi i eksploatacionu brzinu za
dionicu I i II. R = 0,2

DIONICA I II

PGDS 4200 7600

Vsl
96 80 72 72 56 48
(PA; A; TV)

P (%) 80 50

Vc 40 40

FBS 0,88 0,75

Fa/b 0,89 0,80

ETV 2 4

EB 2 3

I II

PGDS 4200 7600

qp 504 912

qm 593 1073

20
Dionica I

Dionica II

21
18. Izračunati prosječnu eksploatacionu brzinu na dionici dvotračnog puta dužine 1,2 (km),
ako su zadati sljedeći putni i saobraćajni uslovi:

 Veličina protoka q = 600 (voz/h)

 Kapacitet dionice c = 1000 (voz/h)
 Brzina u slobodnom toku za prosječno vozilo koje reprezentuje saobraćajni tok Vsl =
73 (km/h)
 Procenat preglednosti za bezbjedno preticanje P = 60 % (R = 0,2)
 (širina kolovoza bk = 6 (m) i udaljenost BS = 0,75 (m)) faktor (fn) širine puta i
udaljenost BS: fn = 0,88
 (veličina UN je i = 6 % na dužini Li = 1,2 (km)) faktor veličine i dužine UN: fil =
0,556
 (učešće komercijalnih vozila u toku PKV = 30 %) faktor učešća KV u
saobraćajnom toku: fPKV = 0,936

Izostavlja se kod AC

22
19. Primjenom modela apsolutno bezbjednog rastojanja slijeđenja izračunati minimalni
interval slijeđenja vozila u saobraćajnom tok, brzinu pri kapacitetu, maximalan protok vozila,
odnosno kapacitet, kao i gustinu pri kapacitetu, ako je zadato:

tp = 1,5 (s)

lv = 5 (m)

lr = 5 (m)

μ = 0,64

Model apsolutno bezbjednog rastojanja slijeđenja

Maxq, odnosno praktični kapacitet ostvaruju se pri Vc i minth.

Veličina thmin odgovara maxq za =0 Vc i thmin.

23
24
20. Na jednom autoputu prolazi q1= 2000 (voz/h) sa bzinom V1 = 80 (km/h). Tada se događa
saobraćajna nezgoda i na autoputu se stvara prepreka. U novonastalom stanju gustina je g2 =
275 (voz/km).

Izračunati:

a) Kojom brzinom se širi ovo stanje? (Brzina udarnog talasa) i

b) Koliko vozila ulazi u ovo stanje po 1 satu?

a)

V2 = 0 q2 = g2 V2 = 0

b)

Vrijeme udarnog talasa (vremensko odstojanje slijeđenja vozila kroz udarni talas)

25
21. Za date dionice, kojima je protok izražen kao PGDS izračunati protok qk = 11 % od
PGDS-a i eksploatacione brzine za dionicu puta. Dat je iznos za FVS = 0,92. Struktura toka:
PA = 70 %; A = 5 %; TV = 25 % R =0,2.

A B C D E

PGDS voz/dan 4200 6600 5000 6000

Vsl: PA; A; TV 96 80 72 72 56 40 80 64 48 88 72 64
Vc: PA; A; TV 60 50 40 50 36 24 56 48 30 60 50 40
P% 80 % 50 % 60 % 70 %
c (voz/h) 1338 870 992 953

Rješenje:

K = 11 % FNS = 0,11 qk = PGDS FNS

Protok
PGDS qp qm PPA = 70 % PA = 5 % PTV = 25 %
Dionica
I 4200 462 502 2940 210 1050
II 6600 726 789 4620 330 1650
III 5000 550 598 3500 250 1250
IV 6000 660 717 4200 300 1500

DIONICA Ve (km/h)
PA A TV ƩQ
I 79,0 65,9 57,4 72,9
II 46,8 34,0 22,9 40,2
III 60,4 50,0 34,2 53,3
IV 63,0 52,2 43,2 57,5

26
22. Izračunato dužinu plotuna iza kamiona koji se kreće brzinom VTV = 18 (km/h), broj vozila
u plotunu, brzinu novog udarnog talasa pri promjeni karakteristika toka, kao i interval
slijeđenja vozila u toku prolaska kroz udarni talas na dionici prema skici:

V1 = 60 (km/h) V2 = VTV V3 = 36 (km/h)

g1 = 50 (voz/km) g2 = 100 (voz/km) g3 = 50 (voz/km)

q1 = 1000 (voz/h) q2 = 1400 (voz/h) q3 = 1000 (voz/h)

Rješenje:

Broj vozila u plotunu:

Brzina novog udarnog talasa:

27
23. Izračunati dužinu plotuna iza utovoza koji se na usponu 6 % kreće brzinom od 36 (km/h).
Zatim izračunati broj vozila u plotunu (N), prosječno rastojanje između vozila (čelo – rep) Lč
=?, kao i vrijeme rasturanja plotuna, ako je:

L1 = 2,4 km L2 = 1,8 km L3 = 20 km

V1 = 60 km/h V2 = ? V3 = 80 km/h

g1 = 80 voz/km g2 = 100 voz/km g3 = 50 voz/km

q1 = 1000 voz/h q2 = 1400 voz/h q3 = 1600 voz/h

lPA = 4,0 ; lA = 12,0 m; lTV = 15,0 m; lAV = 20,0 m

PA = 65 % A=5% TV = 25 % AV = 5 %

24. Kolika je vjerovatnoća da će u stabilnom toku λ = 0,5 (voz/s) u vremenskom razmaku od

10 (s) i dionici puta dužine 125 (m) proći 3 vozila.

Izračunati karakteristike saobraćajnog toka.

Rješenje:

28
25. Na osnovu dobijenih rezultata istraživanja brzina datih u tabeli, utvrditi zakonitost utjecaja
udaljenosti bočne smetnje na brzinu saobraćajnog toka, a zatim izračunati vrijednost brzine na
udaljenost Bs = 0,25; 0,75; 1,25 i 1,75 (m), kao i koeficijent korelacije.

BS1 = x1 = 0,5 (m) V1 = y1 = 59,7 (km/h)

BS2 = x2 = 1,0 (m) V2 = y2 = 60,1 (km/h)

BS3 = x3 = 1,5 (m) V3 = y3 = 65,16 (km/h)

Rješenje:

Metoda najmanjih kvadrata:

xi yi xi yi
0,5 59,70 0,25 29,85
1,0 60,10 1,00 60,10
1,5 65,16 2,25 97,74
Ʃ 3,0 184,96 3,50 187,69

x = 0,25 y = 57,56 (km/h)

x = 0,75 y = 60,29 (km/h)

x = 1,25 y = 63,02 (km/h)

x = 1,75 y = 65,75 (km/h)

Koeficijent korelacije:

29
Postoji jaka linearna zavisnost između parametara xi i yi.

26. Na presjeku puta snimljeni su podaci o protoku vozila.

Interval snimanja T=960 (s). Protok je registrovan po t=15 (s) vremenskim intervalima.
Raspodjela protoka po 15-sekundnim intervalima je:

X(voz/15) <3 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 >12

fri 0 3 0 8 10 11 10 11 9 1 1 0  fr
i  64

Ispitati da li snimljeni protok vozila (slučajni uzorak) podliježe Binomnoj raspodjeli

vjerovatnoća?

1. Broj vremenskih intervala u kojima je posmatran protok:

T
 fr  N 
i
t
 64

2. Matematičko očekivanje broja vozila u 15“ intervalima

nv 478
X   t    0,498(voz / s)
T 960

X i  fri  nv  478(voz / T ) X  0,498  15  7,47(voz / t )

30
 n  X max  12(voz / 15" )

3. Parametri Binomne raspodjele E(X), M(X)

E ( X )  X  7,47(voz / 15" )

Disperzija – standardno odstupanje M ( X )   x2  n  p  q

X 7,47
n  12(voz / 15" ) X  n p  p  p  0,6225
n 12

q  1  p  1  0,6225  0,3775

M ( X )   x2  n  p  q  12  0,6225  0,3775  2,8199

4.   TEST provjera da li raspodjela protoka podliježe Binomnoj raspodjeli

2

vjerovatnoće:

n!
P( X  x)   p x  q n x  f t  Px  N
x!(n  x)! i i

r f  f ti 
2

2  
ri

i 1 f ti
Koeficijent rizika   0,05

Binomna raspodjela: K B  r  l  1  6  2  1  3

 02,(053)  7,815  5,3835 hipoteza se prihvata

Pouzdanost raspodjele Pr

 B2  K B 5,3835  3
PrB    0,97  3 Hipoteza se prihvata!
2K B 6

31
27. Na presjeku uta izvršeno je 960 mjerenja brzina vozila. Podaci o izmjerenim brzinama
(45-85 km/h) su svrstani u 8 klasa sa intervalnom distribucijom frekvencija (uzorak sa
ponavljanjem). Na osnovu snimljenih podataka potrebno je:

a) nacrtati poligon frekvencija

b) izračunati srednju očekivanu brzinu kretanja vozila
c) izračunati standardno odstupanje brzina
d) provjeriti da li osnovni skup podliježe zakonima normalne raspodjele sa
parametrima X ~ N  ,   i koeficijentom rizika   0,05
e) provjeriti da li se srednja očekivana brzina kretanja vozila nalazi u rasponu brzina
od 45-85 km/h sa procentom tačnosti 95%
Rješenje:

a) nacrtati poligon frekvencija

b) izračunati srednju očekivanu brzinu kretanja vozila

1
N  960 r 8 x  17429,7  18,16(m / s)
960
r
1
x
N
f
i 1
i  xi  18,16(m / s)

32
 c) izračunati standardno odstupanje brzina

1 r
f i   xi  x  
1
2    4814,206  4,95   4,95  2,22
2

N i 1 960

d) TEST 1: Intervalna procjena – da li se sa procentom tačnosti od 95% u intervalu

45-85 km/h nalazi srednja očekivana brzina x sa standardnim odstupanjem  .

a x b

P     2 K 
    

 
 P  2,234  X *  2,135   2,135   2,234 

 0,4838  0,4868  0,9706  97% tačnost

TEST 2:  2

 f i  f t i 2
f t i  n  pi  2

ft i

 2   02,(05K ) - uslov zadovoljen

0,05=α – koeficijent rizika

k = r-l-1 – broj stepeni slobode

K = 8-2-1 = 5  2  10,829   02,(055) - uslov zadovoljen

 02,(055)  11,07

Uzorak pozitivno ocijenjen kao reprezent osnovnog skupa

p i - vjerovatnoće za granične intervale

Npr. za interval 45-50 km/h → a=45 (km/h) b=50 (km/h)

ax bx  12,51  18,16 13,88  18,16 

P1  p  X*    p  X*  
     2,22 2,22 

 
 p  2,545  X *  1,928    1,928    2,545 
   1,928    2,545  0,03

Koristiti zakonitost raspodjele vjerovantoća u intervalima a i b

33
 a b
Pa  x  b   P  X*   
  P t1  X  t 2   t 2    t1 
*

   

TEST 3: Kriterij pouzdanosti

2  K 10,829  5
Pr    1,845  3
2K 10

Uslov zadovoljen!

28. Na presjeku puta snimljeni su podaci o protoku vozila. Interval snimanja T=1800 (s). U
periodu snimanja registrovano je t=10 (s) vremenskim intervalima.

Raspodjela protoka po 10-sec intervalima je:

X(voz/
0 1 2 3 >3
10“)

fri 94 63 21 2 0

Ispitati da li snimljeni protok vozila (slučajni uzorak) podliježe Poasonovoj raspodjeli

vjerovatnoća.

1. Broj vremenskih intervala u kojima je posmatran protok

T 1800
N   fri    180
t 10

2. Srednja vrijednost protoka u sekundama:

n 111
   0,0616(voz / sec)
T 1800

3. Matematičko očekivanje broja vozila u 10-sec intervalima:

34
 x    t  0,0616  10  0,616(voz / 10" )

4. Raspodjela vjerovatnoća protoka:

Px (t ) 
  t x  e t f t  Px (t )  me
x!

N e   f r i  180 x i  f r i  n  111(vozila)

 2 TEST:  2  0,265

K=r-l-1=3-1-1=1

Test na 95% tačnosti:   0,05

Tablice:  02,(05
1)
 3,841 0,265<3,841 →  2   02,(05
1)
→ hipoteza se prihvata

Pouzdanost raspodjele!

Pr 
2  K

0,2652  1  0,5195  3 → Hipoteza se prihvata!
2K 2

35
PJEŠAČKI SAOBRAĆAJ

36
 1. Zahtjevani protok pješaka je Qp = 3500 pj/15', izračunati minimalnu širinu prolaza za
ovaj pješački tok, kao i širinu prolaza pri nivou usluge „C“.

Qt = 3500 (pješaka)

t = 15 (min)

qp(E) = 82 (pj/m/min) iz tabele

qp(C) = 33 (pj/m/min) iz tabele

2. Ako je kapija stadiona široka 7,0 (m), izračunati koliko će vremena trebati da 5000
posjetilaca napusti stadion pri max protoku, a koliko pri nivou usluge „C“.

a)

b)

37
ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ

38
 1. Izračunati komercijalnu brzinu (Vk) i obrte lokomotive (θPR, θL, θe) ako je: SL = 320; L
= 120, t1 = 4 (h); t2 = 2 (h); Tpr = 21 (h) i Lpr = 5040 (km).

SL – prosječno dnevno trčanje lokomotive (km/dan)

2. Izračunati propusnu moć pruge A-B za: L = 100 (km), t1 = 70 (min), t2 = 41 (min), τ =
12 (min), m = 40 (kola), α = 0,4, ps = 13 (t). Pod uslovom da je prevozna moć jednaka
propusnoj, izračunati potreban broj kola i lokomotiva za SL = 71,1 (km) i s = 103,2 (km).

Tx = t1 + 2τ + t2 = 70 + 24 + 41 = 135 (min)

ntx = nkx = nlx propusna moć u tonama = prevozna moć kola = prevozna moć lokomotiva

39
 3. Izračunati propusnu moć pruge A-B dužine L = 80 (km), ako je Vt1 = 64 (km/h), Vt2 =
88 (km/h), τ = 11 (min), α = 0,325, m = 40 (kola), ps = 15 (t), s = 84,8 (km), θL = 07943 (
dana) pod uslovom da je propusna moć identična prevoznoj moći, izračunati potreban broj
kola i lokomotiva.

N=? M=?

Tx = 151 (min)

N=720 (kola)

ntx=8640 (t/dan)

M= 9 (lokomotiva)

ΘL = 0,943 (dana) = 22,64 (h)

40
 4. Izračunati obrt kola za sljedeće parametre: Vk = 16 (km/h), ltov = 250 (km), α = 0,4,
Lteh = 70 (km), tteh = 9 (h) 36 (min), KMR = 1,5, trob = 18 (h).

Ukoliko smanjimo KMR =1,25 koliki će biti obrt, odnosno sa kojom brzinom Vk možemo
postići taj obrt, uz promjenjeni KMR?

KMR = 1,5

K =4,035

KMR = 1,25

K 1= 3,848

5. Izračunati obrt kola (θK) i prosječno dnevno trčanje kola (s), ako je =
400 (km), komercijalna brzina Vk = 32 (km/h), rastojanje tehničkih stanica Lteh = 100 (km),
vrijeme bavljenja u tehničkim stanicama tteh = 14 (h), a na robnim operacijama trob = 16 (h), te
koeficijent mjesnog rada K = 1,25.

I II III
I – vrijeme provedeno u vožnji u tovarenom i praznom stanju

II – vrijeme usputnih zadržavanja

III – vrijeme provedeno u robnim operacijama

41
K = 3,68 (dana)

Prosječno dnevno trčanje kola:

6. Ispitati utjecaj koeficijenta mjesnog rada (KMR) na obrt kola i pokazati funkcionalnu
zavisnost θK = f (KMR) tabelarno i grafički, ako KMR uzima vrijednosti od 0 do 2 (0; 0,5; 1,0;
1,5; 2,0), pri fiksnim vrijednostima parametara:

ltov = 240 (km)

α = 0,25

Vk = 15 (km/h)

Lteh = 60 (km)

tteh = 8 (h)

trob = 18 (h)

KMR ΘK
0 2,5
0,5 2,875
1,0 3,25
1,5 3,625
2,0 4

42
 7. Izračunati prevoznu moć lokomotiva (nlx) i potreban kolski park (N), na dužini pruge
L=120 (km), a prethodno utvrditi vozni park lokomotiva, ako je: K = 1,08; α = 074; β = 0,15;
m = 40 (kola); θK = 96 (h); s = 75 (km/dan); U= 250 (kola); p = 8 % i ps = 14.

8. Izračunati radni park lokomotiva sa opravkom (M=?) ako je: L = 180 (km); θ K = 96
(h); s = 90 (km); SL = 338 (km); m = 45 (kola); NS = 180.000 (kolakm); NL = 85.500
(kolakm); MS = 6840 (kolakm); p = 8 %.

43
 9. Izračunati potreban radni park kola (nr=?) i lokomotiva (M=?), kao i obrt kola (θK=?),
ako je: L = 120 (km); l = 180,5 (km); A = 51,11 (kola/dan); m = 50; NS = 166.060; S L =
228,5 (km); s = 47,5 (km); β = 0,12 i p = 6 %.

U=920 (kola)

K =3,8 (dana)

nr=3496 ( kola dana)

M=18 ( lokomotiva)

II NAČIN

10. Izračunati potreban radni park kola (nr=?) i lokomotiva (M=?), (SL=?), kao i obrt
kola (θK=?), ako je: L = 120 (km); l = 180,5 (km); A = 51,11 (kola/dan); m = 50; NS =
166.060; θL = 23,3 (h); s = 47,5 (km); β = 0,12 i p = 6 %.

U= 920 (kola)
K =3,8 (dana)
nr= 3496 ( kola dana)

M= 18 ( lokomotiva)

SL = 247,2 (km/dan)

11. Izračunati obrte lokomotive (θPR, θL, θe) kao i radni par lokomotiva (M), ako je: SL =
320; L = 120, t1 = 4 (h); t2 = 2 (h); Tpr = 21 (h) i Lpr = 5040 (km); l=200 (km); nr= 680 (kola);
β=0,13; m=40; p=7 % i θK =24 (h).

44
 12. Izračunati potreban lokomotivski park Mizd, Mv i M, ako je: nr= 1000 (kola); ltov = 200
(km); α=0,5; L = 240; θK=96 (h); K=1,05; β=0,15; m=40 i p=6 %.

1°

2°

3°

I NAČIN

II NAČIN

III NAČIN

45
 13. Izračunati potreban radni park lokomotiva sa tehničkim održavanjem i opravkama
(M), ako je: U=700 (kola); l=300 (km); m=45; β=0,12; L = 80; K=1,05; nr= 3500 (kola); p=6
%; s=60 (km); SL=152,4 (km).

14. Izračunati puni obrt lokomotive i utvrditi funkcionalnu zavisnost K=f(VK) grafički i
analitički, ako su zadati sljedeći parametri: SL=350 (km/dan); L=150 (km); t1=5 Uh); t2=3,5
(h); VK uzima vrijednosti 5; 10; 15; 20; 25 i 30 (km/h).

VK K
5 2,85
10 1,6
15 1,18
20 0,98
25 0,85
30 0,77

46
 15. Na osnovu dobijenih rezultata ispitivanja utjecaja koeficijenta mjesnog rada (KMR) na
obrt željezničkih kola (θK), koji su dati u narednoj tabeli, utvrditi zakonitost utjecaja KMR na
obrt kola, primjenom metoda najmanjih kvadrata, a zatim izračunati koeficijent korelacije.

KMR 0 0,5 1,0 1,5 2,0

ΘK 2,5 2,9 3,3 3,6 4,0

Rješenje:

n=5

a1 = 0,74

a0 = 2,52

47
ZRAČNI SAOBRAĆAJ

48
 1. Na osnovu podataka o godišnjem broju putnika na aerodromu, koji su ustanovljeni za
5 proteklih godina eksplatacije i pod predpostavkom da postoji linearni trend povećanja broja
putnika po godina eksploatacije, primjenom regresione analize utvrditi broj putnika u
narednom trogodišnjem periodu, odnosno u 6., 7. i 8. godini eksplatacije. Izračunati
koeficijent korelacije.

God. BP 103 (yi)

I 1072
II 1181
III 1291
IV 1400
V 1510
Ʃ 6454

yt = bo + b1 x

Linearni trend (Metod najmanjih kvadrata)

Sistem normalnih jednačina svodimo na:

Ʃyi = n b0

Ʃxi yi = b0 Ʃ( )

yt = 1290,8 + 109,5 x

Za utvrđivanje pouzdanosti modela, odnosno odstupanja orginalnih podataka od linije

regresije yt = 1290,8 + 109,5 x potrebno je izračunati standardnu grešku regresije
(rezidijumska varijansa) i koeficijent determinacije r2, odnosno koeficijent korelacije.

49
 

 -1 r 1

 r2 = 0,999  r

= 0,99

ZAKLJUČAK: postoji vrlo jaka linearna veza, zakonitost je vrlo dobro uspostavljena i
relevantna za prognozirani broj putnika.

6. godina: yt = 1290,8 + 109,5 3 = 1619,3 = 1619300 (putnika)

7. godina: yt = 1290,8 + 109,5 4 = 1728,8 = 1728800 (putnika)

8. godina: yt = 1290,8 + 109,5 5 = 1838,3 = 1838300 (putnika)

2. Izračunati koliko će putnika biti prevezeno u 2010. godini na liniji koja postoji od
3
1985. godine, a u baznoj 2007. godine na datoj liniji prevezeno je 1.510 10 (putn./god.).

ys = 2007

Ts = 1.510 103 (putn./god.)

yi = 2010

yo = 1985

Ti = 1.949.410 (putn./god.)

50
 3. Korištenjem modela proporcionalnosti ocjeniti broj putovanja između m=4
industrijska grada (i=1, 2, 3, 4) i n=7 turističkih gradova (i=1, 2, ..., 7) ocjeniti putničke
tokove fij (tokove od i-tih industrijskih gradova, do j-tih turističkih gradova). Ocjenu izvršiti
na bazi poznatog broja putnika, koji su u jednoj godini otputovali iz i-tog grada ka j-tim
gradovima, kao i broja putnika koji su u toj istoj godini otputovali u j-ti grad iz i-tih gradova
(na bazi ai i bj).

Grad (i) ai Grad (j) bj

1 362.504
2 260.293
3 13.822
4 18.837
1 216.831
2 14.611
3 58.234
4 26.322
5 243.310
6 43.733
7 52.415

Za i=1 j=1 = 119.919 puta

IZVOR
1 2 3 4 5 6 7
CI 1 119.919 8.080 32.206 14.557 134.564 24.186 28.988
2 86.107 5.802 23.126 10.453 96.623 17.367 20.815
LJ 3 4.572 308 1.228 555 5.131 922 1.105
4 6.231 420 1.674 756 6.992 1.257 1.506

51
 4. Zračni saobraćaj se obavlja na pet ruta u vremenu T=16(h/dan). Na osnovu zadatih
frekvencija letenja i prosječnog dnevnog broja putnika u jednom smjeru, izračunati
vremenske gubitke uzrokovane redom letenja i iskazati ih kao:
a) Prosječne vremenske gubitke po putniku;
b) Ukupne vremenske gubitke za sve putnike u mreži i
c) Prosječne vremenske gubitke po jednom putniku u mreži.

RUTA 1 2 3 4 5
λi 250 300 350 400 450
Ni 8 9 10 11 12

a)

RUTA 1 2 3 4 5
λi 250 300 350 400 450 Ʃ1750
Ni 8 9 10 11 12
Sdi 30,0 26,4 24,0 21,6 19,8

b)

W=693,76 (h)

c)

W= 27,786 (min)

T – vrijeme realizacije letova,

Ni – frekvencija,

λi – prosječni dnevni broj putnika,

p – broj ruta.

52
 5. Saobraćaj se obavlja zrakoplovima kapaciteta n=100 sjedišta. Uz pretpostavku da je
prevozilac u mogućnosti da ponudi putnicima S=10.000 sjedište – sati dnevno, da se transport
obavlja na 10 ruta i da je za svaku rutu poznat prosječan dnevni broj putnika u jednom smjeru
(λi) i blok vrijeme (tb), potrebno je utvrditi frekvencije letenja na pojedinim rutama (Ni), za
koje se putnicima pruža prevozna usluga uz minimalne vremenske gubitke uzrokovane redom
letenja (koristiti matematički model po sopstvenom izboru).

Utvrditi procenat iskorištenja raspoloživih sjedište – sati kao i putnički koeficijent punjenja za
sve rute (odnos između prosječnog broja putnika u avionu i broj sjedišta u avionu).

Ruta (i) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Broj putnika
u jednom 250 300 350 400 450 500 550 600 650 700
smjeru (λi)
Blok vrijeme 1,5 1,4 1,6 1,2 1,1 1,7 1,3 1,1 1,3 1,2
(tbi)

I Model Gordon i Deneufville

II Model Teodorović

I Model Gordon i Deneufville II Model Teodorović

Procenat iskorištenja raspoloživih sjedište – sati:

Procenat iskorištenja je 62,4 %

53
Koeficijent punjenja:

54