1.

Definicije i podijela održavanja

ODRŽAVANJE (engl. maintenance) elektroenergetske opreme

je skup tehničkih i administrativnih djelatnosti, sa ciljem da se
oprema održi ili ponovo “vrati” u stanje u kojem može obavljati
namijenjenu funkciju.

2. Nacrtati grafik i objasniti otkaz elementa

Iznenadni otkazi se pojavljuju bez postojanja pokazatelja koji

nas mogu uputiti na zaključak da će doći do pojave otkaza.

Postepeni (degradacioni) otkaz se za razliku od iznenadnog

otkaza može unapred predvideti.Postepeni otkaz se javlja u
slučaju kada elemenat postepeno, u toku dužeg vremenskog
perioda, menja svoje eksploatacione karakteristike. U trenutku
kada one dostignu svoju kritičnu vrednost dolazi do otkaza. U
slučaju postepenih otkaza praćenjem eksploatacionih
karakteristika elementa i sklopova i primenom odgovarajućeg
korektivnog održavanja se može povećati njihov ukupni
eksploatacioni period.

3. Koje informacije trebaju biti u pogonskim uputama –

nabroj

Obim i učestalost održavanja, Detaljan opis aktivnosti

održavanja, Opsežni crteži detalja upravljačkih i sklopnih
uređaja, Granične vrijednosti i tolerancije, Specifikacija
pomoćnih materijala za održavanje, Popis specijalnih alata, te
pomoćne opreme i opreme za podizanje, Ispitivanja nakon
poslova održavanja, Spisak preporučenih rezervnih dijelova i
preporuke za skladištenje, Terminski plan aktivnosti održavanja,
Postupci sa opremom kojoj je istekao životni vijek

4.Za određivanje obima i učestanosti održavanja, koji se

faktori uzimaju u obzir

Sklopkne operacije (struja i broj) ; Ukupni broj sklopnih ciklusa ;

Vrijeme u pogonu (periodički intervali); Uvjeti okoline; Mjerenja i
dijagnostička ispitivanja (ukoliko postoje)

5. Šta uključuje detaljan opis aktivnosti održavanja

Preporučeno mjesto za radove održavanja (unutra, vani, u

tvornici, na terenu); Postupci pregleda, dijagnostičkih
ispitivanja, nadgledanja, remonta; Referentni crteži; Referentni
brojevi dijelova; Upotreba specijalnih uređaja ili alata; Aktivnosti
koje zahtjevaju naročitu pažnju; Postupci podmazivanja

6. Koje granične vrijednosti i tolerancije kad se prekorače

zahtjevaju određene korekcije

Tlakovi, gustoća; Otpornici i kondezatori (glavnog strujnog

kruga); Pogonska vremena; Otpor glavnog strujnog kruga;
Izolacijske karakteristike tekućeg ili plinskog dielektrika; Količine
i kvaliteta tekućine ili plina; Dozvoljeno trošenje odgovarajućih
dijelova; Momenti; Važne dimenzije
7. Kvarovi – definicije

Kvarovi koji se mogu dogoditi na visokonaponskim prekidačima

tijekom pogona mogu se klasificirati na velike i male kvarove.
Definicije velikog i malog kvara u skladu su sa definicijama iz
IEC normi.

Veliki kvar prekidača u postrojenju uzrokuje nemogućnost

provedbe jedne ili vise osnovnih funkcija prekidača i rezultira
trenutnom promjenom u radu sistema, npr. prorada zaštite radi
isključenja kvara ili isključenje aparata iz pogona unutar 30
minuta, a da nije bilo planirano postupcima održavanja.

Mali kvar je svaki kvar na prekidaču koji nije veliki kvar i koji ne
dovodi do velikog kvara.

8. Šta se ubraja u veliki kvar

ne uklapa na komandu (odnosi se na električno upravljanje i/ili

mehanički pogon prekidača); ne isklapa na komandu; uklapa
bez komande(odnosi se na električko upravljanje i/ili pogonski
mehanizam prekidača, a ne na kvar zaštite ili upravljanja
postrojenja); isklapa bez komande; ne vodi struju (odnosi se na
električne pojave u prekidnoj komori i priključnicama prekidača
u uklopljenom položaju; proboj prema zemlji u uklopljenom
stanju (odnosi se na električni proboj između dijelova prekidača
na pogonskom naponu i uzemljenih dijelova); proboj prema
zemlji tijekom uklapanja; proboj prema zemlji u isklopljenom
stanju; proboj prema zemlji tijekom isklapanja; proboj između
polova u uklopljenom stanju (odnosi se na električni proboj
između dijelova prekidača na pogonskom naponu, ali između
različitih polova); proboj između polova tijekom uklapanja;
proboj između polova u isklopljenom stanju; proboj između
polova tijekom isklapanja; unutrašnji proboj na jednom polu
tijekom uklapanja dok ne void struju (odnosi se na električne
pojave u prekidnoj komori prekidača tijekom sklopnih
“operacija”; unutrašnji proboj na jednom polu u isklopljenom
stanju (odnosi se na električni proboj između kontakata u
prekidnoj komori unutar jednog pola); unutrašnji proboj na
jednom polu tijekom isklapanja dok ne void struju; vanjski
proboj na jednom polu tijekom uklapanja; vanjski proboj na
jednom polu u isklopljenom položaju; vanjski proboj na jednom
polu tijekom isklapanja; blokira u isklopljenom ili uklopljenom
stanju (odnosi se na električke blockade i nadzor prekidača) i
gubitak mehaničkog integriteta (mehaničko oštećenje raznih
dijelova – izolatori)

9.Šta se ubraja u mali kvar?

ispitivanje zraka ili ulja u random mehanizmu; malo istjecanje

plina SF6; ispuštanje ulja na visokonaponskim kondezatorima;
promjene u mehaničkim karakteristikama; promjene u
električnim karakteristikama; promjene u funkcionalnim
karakteristikama nadzora i pomoćnih krugova.

10. Koji su električni kontrolni i pomoćni krugovi (kao

dijelovi prekidača)

isklopni i uklopni krugovi; pomoćne sklopke i pridruženi pogon;

sklopnici; releji; grijači; termostati; osigurači; ostale sklopke itd.;
nadzor gustoće plina; ostali uređaji za nadzor (uključujući
senzore); kabelski i priključni elementi (uključivo ožičenja i
spojevi); mjerni transformatori u provodnim izolatorima; dio ili
komponenta u glavnom strujnom krugu koja se ne može
identificirati.

11. Šta spada u pogonske mehanizme prekidača

-kompresori, motori, crpke, cijevna i spojna oprema (kao dio

prekidača),
-energetski spremnici, akumulatori, opruge (kad su dio
prekidača),
-kontrolni elementi (ne električki),
-uređaji za stavljanje u pogon i prigušivači i
-mehanički prijenos (kao dio pogonskog mehanizma).

12. Koji su izvori kvara kod prekidača?

Glavni izvor kvara može biti mehaničke prirode ili električne

prirode, odnosno plino – nepropusnost.

-mehanički u pogonskom mehanizmu (uzemljen),

-mehanički u drugim dijelovima prekidača,
-električki (glavni krug),
-električki (pomoćni i kontrolni krugovi) i nepropusnost SF6
plinskog sistema.
13. Koji su uzroci kvara kod prekidača prilikom stavljanja u
pogon?

greška u konstrukciji (odgovoran proizvođač), inžinjerski kvar

(odgovoran korisnik), greška u proizvodnji (loša kontrola
kvalitete), neispravan transport ili montaža na terenu i
nedostatna uputstva za transport, montažu i rad.

14. Koji su uzroci kvara kod prekidača u pogonu?

struja veća od nazivne, napon većinom iznad dozvoljenog,

sklopni prenaponi prelaze dozvoljene, udarni atmosferski
naponi veći od nazivnih, prevelika mehanička naprezanja, uvjeti
okoline iznad dozvoljenih (izutev preskoka), korozija,
pohabanost/starost, neispravan rad prekidača, neispravan
nadzor, električni kvar na susjednoj opremi, mehanički kvar na
susjednoj opremi, ljudska pogreška, neispravno održavanje
(nedostatne instrukcije za održavanje i slično), oštećenja usljed
vanjskih razloga (uzrokovana malim životinjama, ljudima i sl.) i
druga nenormalna stanja.

15. Koji su radni uvjeti pogona prekidača u trenutku kvara?

bez energije (napajanja) – sposoban za rad, normalni pogon –

nema komande uklopa (u uklopljenom i isklopljenom stanju),
zahtjev za normalnim pogonom, isklapanje kvara, radni ciklus
izveden bez komande i tijekom ili nakon ispitivanja/održavanja (
npr. dijagnostička ispitivanja, ispitivanje relejnog i nadzornog
sistema …)

16. Koje veličine imaju uticaj na stanje VN SF6 prekidača?

vođenje i sklapanje nazivne struje, dielektrička naprezanja

(pogonski napon, povišeni napon, atmosferski i sklopni udarni
prenaponi), mehanička naprezanja i uticaj okoline i vođenje i
sklapanje struje kratkog spoja.

17. Nabroj aktivnosti koje se obavljaju kod održavanja

(napravi podijelu) dijelova za vođenje nazivne struje i struje
kratkog spoja (prekidač)

Pregled i provjera : Vizuelni pregled (POVREMENO);

Termovizija (2xGODIŠNJE); Vizualna kontrola kontakata
(TIJEKOM REVIZIJE ILI REMONTA)
Revizija i remont : Čišćenje i podmazivanje svih “malo”
oštećenih i/ili “blago” nagorenih kontaktnih elemenata (ili
površina); Zamjena svih “jače” nagorenih i/ili oštećenih
kontaktnih elemenata uključujući zamjenu kontaktnih opruga;
Provjera pada napona ili mjerenje otpora.
Popravak: Zamjena svih elemenata, pomičnih kontakata koji su
izgoreni ili pred “kolapsom”, uključujući spojni material; Provjera
pada napona ili mjerenje otpora.

18. Nabroj aktivnosti koje se obavljaju kod održavanja

(napravi podijelu) dijelova za mehaničku funkcionalnost

Pregled i provjera: Vizualna kontrola mehaničkog sistema

prekidača, posebno mehanizma ili pogona; Podmazivanje i
čišćenje prema potrebi (JEDNOM GODIŠNJE); Čujna kontrola
sklapanja (PRILIKOM SKLAPANJA)
Revizija i remont : Revizija (ili remont) mehaničkog sistema
prekidnog elementa, zamjenom glavnih dijelova; Revizija (ili
remont) pogonskog uređaja i prijenosa, podmazivanjem i/ili
zamjenom pohabanih. deformiranih ili polomljenih dijelova,
uključujući sklopne opruge opružnog mehanizma, prema
potrebi; Zamjena svih dotrajalih brtvi i gumenih brtvi starijih od 5
godina; Pregled vanjskih metalnih površina, čišćenje i bojanje
prema potrebi; Pregled, provjera i podešavanje elemenata
pomoćnih strujnih krugova, npr. grijača, presostata, signalnih i
krajnjih sklopki itd. ; Podešavanje meh. sistema aparata, u
skladu sa uputama proizvođača; Provjera vremena odziva i/ili
brzine kontakata.
Popravak: Zamjena svih dijelova koji su oštećeni usljed kvara
(bilo u prekidnom element, bilo pri prijenosu ili pogonskom
uređaju); Podešavanje mehaničkog sistema aparata, u skladu
sa uputama proizvođača; Provjera vremena odziva i/ili brzine
kontakata
19. Nabroj aktivnosti koje se obavljaju kod dijagnostike
(napravi podijelu) dijelova koji imaju naponske značajke

Nadzor (SVAKI DAN, KONTINUIRANO): Kontrola tlaka ili

gustoće medija; Kontrola razine tekućinskog medija;

Pregled i provjera: Osjetilna: vidom – strani talozi, sluhom –

jaka pramenasta izbijanja (SVAKIH 3 DO 6 MJESECI);
Vizualno – stanje krute izolacije (TIJEKOM REVIZIJE ILI
REMONTA)

Ispitivanje:

- Mjerenje (PRIJE REVIZIJE ILI REMONTA; NAKON

REVIZIJE, REMONTA ILI POPRAVKA) : Dielektrična čvrstoća
medija; Dielektrična čvrstoća krute izolacije (megerom ili
ispitnim naponom Hz); Ispitivanje pomoćnih strujnih krugova,
2000 V , 50 Hz (PRIJE (I NAKON) REVIZIJE, REMONTA ILI
POPRAVKA

-Ekspertiza: Parcijalna izbijanja prema potrebi (starog ili

obnovljenog prekid.); Ispitivanje vanjske krute izolacije u slanoj
komori (samo u specijalnim slučajevima)

20. Nabroj aktivnosti koje se obavljaju kod dijagnostike

(napravi podijelu) dijelova koji obezbjeđuju prekidnu i
uklopnu funkciju

Nadzor: Kontrola dojave stanja trošenja kontakta ili

Σ I2 t
(ako postoji) (KONTINUIRANO ILI NAKON PREKIDANJA
JAČEG KRATKOG SPOJA);
Pregled i provjera: PRILIKOM PREKIDANJA; Vizualna: stanje
krute izolacije i ostalih bitnih dijelova lučne i/ili prekidne komore
(TIJEKOM REVIZIJE ILI REMONTA)

Ispitivanje:

- Mjerenje: Mjerenje sklopnih vremena i sinkronizma polova;

Mjerenje produkata raspada plina SF6; Mjerenje sadržaja vlage
u plinu; (PRIJE (I NAKON) REVIZIJE, REMONTA ILI
POPRAVKA)
-Ekspertiza: Ekspertiza se provodi samo u slučaju
neuspješnog prekidanja ili nenormalnog vladanja prekidača kod
prekidanja (npr. ako se stvaraju preveliki prenaponi ili slično)

21. Koje su vrste održavanja – TBM Tradicionalno,

vremenski temeljeno održavanje (objasniti)
TBM je održavanje direktno ovisno o starosti opreme. Pregledi,
dijagnostička ispitivanja i intervali između revizija/remonta su
unaprijed određeni, na osnovu proizvođačevih i/ili korisničkih
iskustava. Održavanje se provodi u definisanim vremenskim
intervalima ili nakon određenog broja sklapanja. Datoteka sa
podacima o provedenim održavanjima daje mogućnost
promjene unaprijed određenih interval, te je tada riječ o tzv.
adaptivnom TBM-u.
22. Koje su vrste održavanja – RCM Održavanje temeljeno
na teoriji pouzdanosti (objasniti)

RCM je održavanje koje se temelji na posljedicama kvara. Prvi

put je primjenjeno u zrakoplovnoj industriji, a temelji se na
procesu od 7 koraka: 1-Izbor sistema, 2- Definiranje rubnih
uvjeta, 3-Opis sustava, 4-Funkcioniranje sustava i funkcijske
pogreške, 5-Analiza kvara i njegovih učinaka – FMEA (engl.
Failure Mode and Effects Analyses), 6-Analiza logičkih
prioriteta, 7-Odabir primjenjivih i ekonomskih opravdanih mjera.

Potrebna je povratna veza statistike, pregleda, dijagnostičkih

ispitivanja, monitoring i iskustava iz održavanja kako bi se
odredilo kada i koje mjere treba primijeniti.

23. Koje su vrste održavanja - CBM Održavanje prema

stvarnom stanju (objasniti)
CBM je održavanje temeljeno na realnom stanju opreme. Mjeri
se (prati) stanje opreme s pomoću podataka dobijenih
upotrebom pregleda, dijagnostičkih ispitivanja i sustava
motrenja. Kada se stanje promijeni ili prelazi utvrđenu granicu,
primjenjuju se mjere potrebne da se element “vrati” u
prihvatljivo pogonsko stanje. Održavanje se planira i provodi
kada se ustanovi da je stanje opreme postalo kritično. Može se
primijeniti monitoring opreme pod naponom (engl. on-line) ili
monitoring opreme kad nije pod naponom ( engl. off-line).

24. Koje su vrste održavanja – PFM Održavanje fokusirano

na ponašanje (objasniti)
PFM je sveobuhvatna strategija održavanja koja ističe
razumijevanje mehanizama kvara, mjerenja, interval
optimizacije, zadatke prioriteta, povratne veze i korištenje
podataka. PFM uključuje sve aktivnosti koje se odnose na
održavanje ili ponovo uspostavljanje kritične situacije. Tipične
aktivnosti održavanja jesu: preventivno održavanje, monitoring
stanja/inspekcije, dijagnostička ispitivanja, integrirani
monitoring, prediktivne aktivnosti, zadaci pronalaženja skrivenih
kvarova, zadaci korekcije i obnove u skladu sa stvarnim
stanjem, korektivno održavanje, zamjene
25.Objasniti i definisati pouzdanost

Najjednostavnije rečeno pouzdanost je sposobnost objekta

(komponente, uređaja, sistema) da uspješno obavlja zadatu mu
funkciju, pod određenim uslovima, u datom vremenskom
interval. Šta je, zapravo, pouzdanost najpotpunije objašnjava
sljedeća definicija:

Pouzdanost je vjerovatnoća, na određenom nivou povjerenja,

da će system uspješno, bez otkaza, obaviti funkciju za koju je
nammjenjen, unutar specificiranih granica performansi, u toku
specificiranog vremena trajanja zadataka, kada se koristi na
propisan način i u svrhu za koju je namjenjen, pod
specificiranim nivoima opterećenja, uzimajući u obzir i
prethodno vrijeme korišćenja.

26. Navedi i objasni načine dolaska do kvantitativnih

podataka o pouzdanosti

Dokvantitativnih podataka o pouzdanosti može se uglavnom

doći na sljedeća tri načina:

- PRORAČUNOM – način koji je interesantan za uređaje ili

sisteme. Postupak se sastoji u utvrđivanju stepena pouzdanosti
na osnovu poznavanja pouzdanosti komponenata ili blokova,
kola uređaja o predviđenih režima rada. Takva utvrđena
pouzdanost je proračunata pouzdanost.
- LABORATORIJSKI – Postoje razne normalne i ubrzane
statičke i dinamičke metode utvrđivanja pouzdanosti u
laboratorijskim uslovima. Ispitivanja se vrše bilo u normalnim,
bilo u posebnim režimima rada.
- NA OSNOVU EKSPLOATACIJE – specifičan problem koji se
pri tome javlja je organizacija dobijanja informacija i
vjerodostojnost dobijenih informacija.

27. Navesti koje preporuke treba imati u vidu pri izboru

pokazatelja pouzdanosti tehničkog sistema

Preporuke su: Broj pokazatelja pouzdanosti treba da bude što

je moguće manji; Treba izbjegavati složene kompleksne
pokazatelje koji se dobijaju u obliku nekih grupa kriterijuma;
Izabrani pokazatelji pouzdanosti moraju obezbjediti mogućnost
provjere u etapi projektovanja; Izabrani pokazatelji pouzdanosti
moraju imati prost fizički smisao; Izabrani pokazatelji
pouzdanosti moraju omogućiti statističku (eksperimentalnu)
procjenu pri specijalnim ispitivanjima ili po rezultatima
eksploatacije; Izabarani pokazatelji pouzdanosti moraju
omogućiti zadavanje pouzdanosti u kvantitativnom obliku.

28. Navesti i objasniti metode za prognozu pouzdanosti

-Metod sličnosti opreme se upotrebljava u fazi stvaranja

koncepcija uređaja i daje ocjenu parametara pouzdanosti koja
se može koristiti kod ugovaranja i postavljanja tehničkih
zahtjeva. Kako u ovoj fazi procjene sadržaja uređaja postoji
samo specifikacija funkcija, a ne stepena koji stvaraju tu
funkciju, ocjena pouzdanosti se zasniva na podacima o
pouzdanosti sličnih sklopova na sličnim funkcijama. Naravno da
je za ovakvu vrstu prognoze pouzdanosti potrebna datoteka
podataka koja će poslužiti prilikom okvirnog definisanja uređaja,
kad još stepeni nisu konstruisani, ali se zna koje funkcije uređaj
mora da zadovolji. Ova procjena mora biti vrlo pažljivo izvedena
i to sa vise alternative i sa određenom rezervom, jer postaje
premet tehničkog zahtjeva koji se u fazi konstrukcije mora i
ispuniti.

-Metoda prognoze pouzdanosti pomoću nabrajanja

komponenata (elemenata) koristi konstruktoru za komparaciju
između stepena sa identičnim funkcijama, ali različito
izvedenim. Međutim, ova tehnika prognoziranja ne daje
informacije da li su pojedine komponente preopterećene, jer se
metoda proračuna zasniva na prosječnim intezitetima otkaza za
odgovarajuću klasu i tip komponente. To znači da ova metoda
služi konstruktoru kao orjentacija prilikom optimiziranja i kao
informacija koji kvalitet, koliko elemenata i kakvu konfiguraciju
smije maksimalno da koristi za svoju konstrukciju i da ostane
unutar okvira zahtjevane pouzdanosti stepena.

-Metoda opterećenja se koristi kao nastavak metode

nabrajanja komponenata i to vezana za konkretni proračun
opterećenja pojedinih komponenata. Prvenstvena svrha ove
metode je da se otkriju preopterećene i ugrožene komponente,
što omogućava da se već u fazi konstrukcije za takve slučajeve
nađu druga rješenje, a ujedno da se realnije procijeni sada
većpoznat specifičan uticaj okoline i radnih uslova, a u skladu
sa električnim i termičkim naprezanjem sklopam odnosno svake
komponente pojedinačno.