Vrijednosti I Vrijednosne Orijentacije M

AID SMAJIĆ
VRIJEDNOSTI
I VRIJEDNOSNE
ORIJENTACIJE
MUSLIMANSKE OMLADINE
U BOSNI I HERCEGOVINI
AID SMAJIĆ
VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

MUSLIMANSKE OMLADINE U BIH
02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 1 08.04.16. 15:08

Izdavač: Centar za dijalog - Vesatijja
www.cdv.ba
Za izdavača: Senad Ćeman
Recenzenti: Ismet Dizdarević

Jadranka Kolenović-Đapo
Lektor: Emina Kamenarević
Korektor: Mohamed-Suleyman Tadefi
Tehnički urednik: Aida Mujezin-Čolo
Dizajn korice: Tarik Jesenković
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
316.752-053.6:28(497.6)
SMAJIĆ, Aid
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije
muslimanske omladine u BiH : istraživački projekt /
Aid Smajić. - Sarajevo : Centar za dijalog - Vesatijja,
2016. - str. 116 : graf. prikazi ; 20 cm
Bibliografija: str. 95-100.
ISBN 978-9958-065-11-8
COBISS.BH-ID 22889478

AID SMAJIĆ
VRIJEDNOSTI
I VRIJEDNOSNE
ORIJENTACIJE
MUSLIMANSKE OMLADINE U BIH
Sarajevo, 1437. po H. / 2016. godine

Knjiga je autorov znanstveno-istraživački rad realiziran u periodu od 20. novembra
2014. do 31. maja 2015. godine, uz finansijsku podršku Centra za dijalog - Vesatijja.
Mišljenja iznesena u tekstu odražavaju stavove autora i nisu nužno stavovi izdavača.
Vrijednosne orijentacije final.indd 4 8.4.2016 12:58:17

Sadržaj
Uvod............................................................................... 7
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije ......................... 10
Osnovne psiho-socijalne značajke
mladalačke dobi ............................................................ 15
Društveni kontekst mladih u BiH .............................. 23
Metodologija istraživanja .......................... 31
Predmet, ciljevi i hipoteze istraživanja ..................... 31
Ispitanici ........................................................................ 32
Instrumentarij............................................................... 36
Prikupljanje i obrada podataka................................... 36
Rezultati i analiza............................................. 39
Vrijednosne hijerahije i strukture............................... 39
Religija i moral .............................................................. 45
Brak i porodica.............................................................. 58
Slobodno vrijeme i rad................................................. 66
Društvo i politika.......................................................... 74
Zaključna razmatranja................................. 87
Literatura .............................................................. 95
PRILOG – Upitnik s postocima ...................... 101

Uvod
U posljednjih nekoliko decenija svjedoci smo sve izra-

ženijeg društvenog i naučnog interesiranja za vrijed-
nosti i vrijednosne orijentacije mladih, što je trend
povezan s nekoliko komplementarnih razloga. Vri-
jednosti, prije svega, imaju svoje etičko, identitetsko
i eksplanatorno značenje i značaj za čovjekovu egzi-
stenciju i ponašanje. Kao ciljne odnosno “treba da” či-
njenice, vrijednosti su najviši, neoborivi ideali morala
kojima i pojedinac i kolektiv mogu težiti, dok kao em-
pirijsko-faktičke ili “jeste” činjenice one predstavljaju
aktuelna individualna i kolektivna uvjerenja o poželj-
nom, odnosno relativno stabilne i multifunkcionalne
društveno-psihološke datosti iznimno važne za razu-
mijevanje kako ličnosti pojedinca tako i stanja i stre-
mljenja u široj društvenoj zajednici. Na diskrepancu
između etičkih ideala i društvene stvarnosti obično
se gleda(lo) s osudom, smatrajući to urušavanjem tra-
dicionalnih normi, prijetnjom za temeljne društvene
vrijednosti i (pred)znacima mogućeg etičkog sunova-
rata s obzirom na, između ostalog, svojevrsni “preo-
bražajni” potencijal u društvu raširenih vrijednosnih
“jeste” činjenica i njihovu sposobnost da se u konač-
nici nametnu kao normativne, krajnje, “treba da” vri-
jednosti.

8 VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE
Zbog svojih psiho-socijalnih i socioloških spe-

cifičnosti, doba mladosti se smatra životnom fazom
izrazito važnom za pravilan razvoj zrele ličnosti. Uz
karakteristične i nenadomjestive društvene, psiho-
socijalne i biološke resurse mladih, konstantna ten-
dencija vremenskog produživanja mladalačke dobi
do mjere da je ono danas gotovo dvostruko duže od
djetinjstva, usložnjavanje razvojnih zadataka koji se
vezuju za ovu životnu fazu, te sve složenijih i ubrza-
nijih društveno-kulturnih promjena na globalnom i
lokalnom nivou, primorale su teoretičare i istraživače
društva da posebnu pažnju posvete adolescentima. U
kontekstu ovog i sličnih istraživanja, posebno je važ-
na činjenici da su, za razliku od odraslih, mladi, iako
na “pragu zrelosti”, i dalje značajno prijemčivi za so-
cijalizacijski utjecaj, zbog čega predstavljaju izrazito
senzibiliran segment društva pomoću kojeg se može
ostvariti vjerodostojan uvid u aktuelne procese i sta-
nja u datom društvenom okruženju, ali i u trendove
koji anticipiraju vjerovatna buduća kretanja.
Upravo u spomenutim višestrukim značenjima
vrijednosnih stavova i mladalačke dobi skriveni su
razlozi istovremene i zabrinutosti i nade današnjeg
čovjeka, onog muslimanskog u Bosni i Hercegovini
(BiH) napose, u pogledu sadašnjosti i budućnosti mla-
dih naraštaja, imajući u vidu izazove s kojima se suo-
čavaju i očekivanja koja pred njih postavlja društveno
okruženje. A ona se, istini za volju, nekad mogu činiti
kontradiktornim. S jedne strane, od mladih se očekuje
da usvoje tradicionalne društvene norme i tako saču-
vaju u društvu ukorijenjene etičke vrijednosti i nasta-
ve zacrtani društveni razvoj, ali i da, s druge strane,
prihvate promjene neophodne za prilagođavanje sve

Uvod 9
dinamičnijem svijetu, onom tranzicijskom posebno.

U odgovornim društvima, koliko se uspješno mladi
nose s proturječnostima svojih razvojnih zadataka
predmet je kontinuiranih i pomnih analiza. Na tom
tragu su u svijetu (Ester i sar., ur., 1994), regionu (Ba-
loban, ur., 2005) i kod nas (UNDP, 2009; Žiga i sar.,
2015) nasta(ja)le mnogobrojne studije o vrijednosnim
stavovima mladih. I predmetno istraživanje o vrijed-
nostima i vrijednosnim orijentacijama muslimanske
omladine u BiH provedeno je u uvjerenju da je “omla-
dinska zadaća stvarati povijest, sadašnjost i buduć-
nost” (Younnis i sar., 2001, prema Ilišin, 2006, str. 15),
a da je odgovornost društva pružiti im, prije svega,
“saosjećajno razumijevanje” (engl. symphatetic under-
standing ‒ Elkind, 1994) njihovih potencijala, potreba,
aspiracija i izazova s kojima se suočavaju u okolno-
stima ubrzanih dobnih i društveno-idejnih tranzici-
ja na svom putu odrastanja, a onda, u skladu s tim,
osigurati im dovoljne resurse i odgovarajuće temelje
neophodne za izvršenje te zadaće.
Sukladno tome, osnovni cilj našeg istraživanja bio
je utvrditi i analizirati vrijednosne stavove musliman-
ske omladine u BiH u četiri temeljna područja živo-
ta – religija i moral, brak i porodica, slobodno vrije-
me i rad, društvo i politika – pri čemu smo se zbog
ograničenosti raspoloživih tehničkih resursa morali
ograničiti na najvažnije indikatore i parametre ovdje
razmatranih vrijednosnih tendencija. Također napo-
minjemo da iako pojedini autori izraz “mladost” kori-
ste za kasnu adolescenciju, odnosno ranu odraslu dob
(Lacković-Grgin, 2006), mi ćemo pojmove mladost,
omladina, mladi, mladenaštvo, mladalačka dob i ado-
lescencija ovdje koristiti kao sinonime koji označavaju

razvojno razdoblje od 11. do 20. godine (Berk, 2006),

naglašavajući pritom da je svaka podjela ipak arbitrar-
na i da naš uzorak u ovom istraživanju čine ispitanici
starosne dobi od 17 do 20 godina. Uvažavajući spo-
menuta ograničenja ove studije, te komplementarno
s relevantnim spoznajama ranije provedenih sličnih
istraživanja, dobijene rezultate i provedene analize bi
trebalo uvažiti kod planiranja odgojnog i socijalizacij-
skog djelovanja među mladim naraštajima. S tim ci-
ljem, saznanja do kojih smo došli u provedenom istra-
živanju činimo dostupnim naučnoj i široj društvenoj
javnosti.
Na kraju, želimo izrazitu našu svesrdnu zahval-
nost Centru za dijalog - Vesatijja u Sarajevu što je obe-
zbjedio finansijska sredstva neophodna za realizaciju
ovog istraživačkog projekta.
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije

Svako društvo temelji se na određenim shvatanjima i
nepisanim pravilima “poželjnog”, kao što i svaki po-
jedinac u jezgri svoje ličnosti ima društveno i isku-
stveno posredovan odgovarajući sistem vjerovanja
o poželjnim ciljevima i vodećim načelima u životu
(Mladenović i Knebl, 2000) koji energiziraju i usmje-
ravaju njegovo ponašanje, a njegovoj egzistenciji daju
smisao. Zbog toga će danas mnogi kazati da je čovje-
kovu društvenost u totalitetu njenih manifestacija,
društvenu određenost i individualnost nemoguće ra-
zumjeti i njegovo ponašanje objasniti bez uvida u nje-
gove referentne vrijednosti i vrijednosni sistem (Vuj-
čić, 1987). Uz savremene promjene izazvane različitim

Uvod 11
vrstama inovacija, pojavom pluralizma, individualiz-

ma, relativizma, gubitkom smisla života te jačanjem
fundamentalizma, to je ujedno i osnovni razlog zbog
kojeg posljednjih decenija bilježimo ogroman porast
u istraživanjima vrijednosnih pojava do te mjere da
pojedini autori početak trećeg milenija nazivaju “sto-
ljećem otkrića vrednota” (Hoblaj i Črpčić, 2000:360).
Vrijednosti su pojam koji u svakodnevnom go-
voru nosi različita značenja te društveno-psihološka
činjenica oko čijeg se određenja istraživači različitih
naučnih usmjerenja u principu razilaze i raspravljaju,
što je obično izraz različitosti njihovih polaznih aksi-
oma i fokusa teorijskog interesiranja ali i važnosti ove
pojave za adekvatno funkcioniranje kako pojedinca
tako i kolektiviteta. S obzirom na njeno interesiranje
za vrijednosti kao normativne, ciljne, “treba da” činje-
nice, za teologiju, naprimjer, one su “neoborive, po-
sljednje, najveće veličine ciljeva i odnosa ćudorednog-
moralnog djelovanja” (Baloban, 2005:11). Društvene i
humanističke nauke su, pak, za vrijednosne pojave za-
interesirane prije svega kao faktičke, operativne, “jest”
činjenice (Vujčić, 1987) odnosno opažene empirijske
konstrukte koji izražavaju temeljna i relativno čvrsta
ljudska uvjerenja o tome šta je poželjno ili nepoželjno,
dobro ili loše, važno ili nevažno (Ilišin i Radin, 2002)
te ih takva usmjeravaju prema višim ili nižim, važni-
jim ili manje važnim, poželjnim ili nepoželjnim cilje-
vima u životu. U tom smislu sociolozi ih prvenstveno
smatraju društvenim propisima, idealima i moralnim
normama koje su karakteristične za određene druš-
tvene grupe i sisteme (Čekrlija, Turjačanin i Puhalo,
2004). Za psihologe one predstavljaju temeljna, re-
lativno stabilna vjerovanja čovjeka o preferabilnom,

nastala “kao rezultat socijalizacije”, pod utjecajem in-

dividualnog iskustva te društvenih i kulturnih faktora,
koja, na individualnoj razini, značajno utječu na stavo-
ve i ponašanja” (Franc, Šakić i Ivičić, 2002:216) u razli-
čitim segmentima života. Vrijednosni stavovi su, pre-
ma tome, kolektivne i individualne datosti u kojima se
najjasnije i najintimnije prepliću socijalno i psihološko,
s obzirom na to da su značajno povezane i s ličnim i s
društvenim funkcijama, iskustvom i identitetom.
Bez obzira na to radi li se o pojedincu, nekoj druš-
tvenoj grupi ili cijeloj zajednici, vrijednosne kategorije
u stvarnom životu nikad ne dolaze samostalno, nego
u vrijednosnim sistemima kao “određenom skupu vri-
jednosti ljudi koje su organizirane na višedimenzio-
nalnom kontinuumu od relativne važnosti i koje me-
đusobno tvore određen tip iskustvenih, logičkih i emo-
cionalnih veza i odnosa” (Vujčić, 1987:45). Vrijednosti
su odatle organizirane na način vrijednosnih dimen-
zija uređenih nadalje po principu relativnih prioriteta
koji su, sukladno specifičnim povijesnim, društvenim
i aktuelnim okolnostima i personološkim dispozicija-
ma pojedinca inkorporirani u totalitet vrijednosnih si-
stema. U dodiru s egzistencijalnim, faktičnim, “onim
što jeste” i “što je očito”, jednom riječju, stvarnim živo-
tom, vrijednosne dimenzije kao normativni elementi
i propozicije unutar nečijeg sistema vrijednosti popri-
maju formu vrijednosnih orijentacija kao cjelovite slike
iskustva, ukupnog pogleda i generalizirane koncepcije
ljudi o poželjnim oblicima odnosa prema sebi, svijetu i
svojim stavovima u različitim segmentima života, koje,
u skladu s tim, nazivamo, primjerice, konzervatizam,
patrijarhalizam, autoritarizam, etnocentrizam ili eko-
nomski liberalizam (Labus, 2005).

Uvod 13
Značaj vrijednosnih stavova za društvo i poje-

dinca te važnost njihovog sistematskog izučavanja
proizlazi iz naravi i društveno-psiholoških funkcija
vrijednosnih kategorija. U tom su smislu vrijednosti
dugotrajni i stabilni ali i promjenjivi društveni feno-
meni i individualne dispozicije koje društvu i ljudskoj
ličnosti daju kontinuitet. Vrijednosne kategorije, me-
đutim, također pružaju mogućnost lične i kolektivne
promjene i napretka s obzirom na to da su podložne
varijacijama tokom vremena bilo kao posljedica in-
trapsihičke rekonstrukcije pojedinca ili povijesnih
događaja u širem okruženju. Vrijednosti nadalje uka-
zuju na poželjan način ponašanja i ciljno stanje egzi-
stencije, zbog čega u principu posjeduju motivacijski
potencijal i izraženu sposobnost da aktiviraju djelo-
vanje pojedinca i kolektiva u skladu s vrijednosnim
sadržajima (Čekrlija, Turjačanin i Puhalo, 2004; La-
bus, 2005) i posluže kao kriterij i orijentir u kontekstu
donošenja odluka i snalaženja u okruženju (Vujčić,
1987). Na kraju, na nivou zajednice one imaju integra-
tivnu funkciju (Labus, 2005) jer uspostavljaju društve-
no poželjne i zajedničke ciljeve za svoje članove, a na
nivou pojedinca one mu daju priliku da njihovim pre-
uzimanjem izgradi ne samo vlastiti socijalni identitet
i osjećaj pripadnosti širem okruženju nego i da izrazi
svoj odnos spram egzistencije u njenim različitim as-
pektima a njegovom životu daju značenje i smisao.
Usvajanje vrijednosti i izgradnja stabilnog i ko-
herentnog vrijednosnog sistema osnovni su razvojni
zadaci mladalačke dobi na čijim će se temeljima u ko-
načnici formirati i svojevrsna životna filozofija mlade
jedinke (Berk, 2006; Lacković-Grgin, 2006). Istovre-
meno nošen težnjom da samostalno donosi odluke,

uključujući i one u vezi s vizijom svog života, i novo-

stečenim sposobnostima apstraktnog i hipotetičkog
razmišljanja o životnim i pitanjima morala, adolescent
je spreman da se aktivno uključi u razvoj lične ideolo-
gije, što ne bi trebalo da bude jednosmjeran proces u
kojem osoba pasivno preuzima vrijednosne preferen-
cije socijalnog okruženja (Čekrlija, Turjačanin i Puha-
lo, 2004). Štaviše, traganje za smislenim idejama i ide-
alima “vrijednih života” osnovna je pokretačka snaga
mladalačkog vezivanja za profesiju, vjeru, zajednicu,
političke i druge ideale, koja će heteronomnu, socija-
liziranu izvana ponuđenu moralnost transformirati u
autonomni, poosobljeni, lično odabrani vrijednosnu i
moralnu orijentaciju. Upravo u skladu s tim mjerilom
mladi će pojedinac detektirati i procjenjivati sve druš-
tvene sadržaje, uključujući i one religijske prirode,
tako da će mu oni u principu biti zanimljivi i privlačni
onoliko koliko mu mogu pomoći da odgovori na pita-
nje egzistencijalnog smisla (Mandarić, 2000).
Koliko će se uspješno, međutim, ovaj proces inter-
nalizacije životnih vrijednosti okruženja odvijati, na
koje prepreke njeni akteri i nosioci ideološke socijali-
zacije mlade osobe mogu naići, šta su to okolnosti koje
mogu olakšati ili otežati slijeđenje pozitivnih društve-
nih ideala, pitanja su snažno povezana s razvojnim
specifičnostima mladalačke dobi i psiho-fizičkim pro-
mjenama karakterističnim za ovaj period života.

Uvod 15
Osnovne psiho-socijalne značajke

mladalačke dobi
Po mnogima, formiranje identiteta i integracija u
društvo te s njima povezane promjene u fizičkim, ko-
gnitivnim i socio-emocionalnim funkcijama mlade
jedinke predstavljaju osnovne psiho-socijalne značaj-
ke mladalačke dobi. Kad se radi o tjelesnim i psiho-
loškim promjenama koje se dešavaju u adolescenciji,
istraživači i autori, u tom smislu, obično počinju s
onim najočitijim, a to su novonastale varijacije u bio-
loškim funkcijama i fizičkom izgledu, koje imaju ite-
kako važne intelektualne, psihološke i društvene po-
sljedice za mladu osobu čije razmatranje obično traži
viši nivo socio-psihološke imaginacije i sistematsku
analizu. Drugim riječima, tjelesni rast adolescenta ne
odvija se u društveno-psihološkom vakuumu nego –
naprotiv – suptilno, ali značajno, povezan je s njego-
vim intrapsihičkim svijetom i dešavanjima na druš-
tveno-kulturnom planu s obzirom na to da su razli-
čiti aspekti ličnosti po definiciji međusobno povezani
(Hwang i Nilsson, 2000) i da ih teoretičari konceptu-
alno diferenciraju da bi pojednostavili sagledavanje i
analizu ovog fenomena.
Tako je zamah u tjelesnom rastu, primjerice, je-
dan od prvih znakova ulaska u pubertet ili ranu ado-
lesenciju, pri čemu se tijelo pubescenta obično počinje
razvijati u skladu sa, za tu dob karakterističnim, ka-
udalno-cefalnim i distalno-proksimalnim obrascem
rasta na način da njegovi ekstremiteti brže rastu u od-
nosu na ostale dijelove tijela, usljed čega mladi popri-
maju nesrazmjeran, neproporcionalan, a neki će kaza-
ti čak i nezgrapan izgled (Berk, 2008). Važnije od toga

je svakako to što su ovih anatomskih promjena svjesni

kako oni u njihovom okruženju tako i oni sami, što
može imati ozbiljne implikacije za njihove društvene
odnose, samopoimanje i emocionalno stanje.
Za mnoge odrasle u njihovom okruženju to je znak
da donedavni dječak ili djevojčica postaje odrasla oso-
ba, zbog čega se tako prema njima treba i odnositi
(Mandarić 2000), tj. sputavati djetinjasto ponašanje i
tražiti da se počnu prilagođavati svojim novim obave-
zma i ulogama odrasle osobe. Psiholozi posebno ističu
društveno-psihološki značaj “uvremenjosti” anatom-
sko-fiziološkog sazrijevanja i tjelesnog rasta (Vranje-
šević i sar., 2003; Lacković-Grgin, 2006).
Za emocionalni i socijalno-moralni rast mladog
pojedinca i njegove kasnije ponašajne tendencije, vri-
jeme i način ovog ubrzanog fizičkog odrastanja mogu
biti od presudne važnosti. S tim u vezi, kao primjer,
stručnjaci napominju da rano sazrele djevojčice zbog
svog “drukčijeg” izgleda veoma često bivaju stigma-
tizirane i odbačene od svojih vršnjakinja, tako da su
primorane prijateljstva uspostavljati s odraslijim gru-
pama koje ih dovode u situacije s kojima se intelektu-
alno i psihički ne mogu nositi jer su jednostavno još
mlade te takve nedorasle za “prijevremena iskušenja”.
Drugim riječima, biološka dob odnosno nivo tjelesne
i spolne zrelosti pojedinca u ovakvim slučajevima ne
mora se neminovno podudarati s nivoom njegovog
intelektualnog funkcioniranja (kognitivna dob), koli-
činom životnog iskustva (hronološka dob) i stepenom
školovanja, tj. onoga što je adolescent uspio tokom
školovanja naučiti (Lacković-Grgin, 2006) zbog čega
se mlada osoba može naći u ozbiljnim problemima,

Uvod 17
uključujući različite oblike rizičnog ponašanja (Berk,

2008). U sličnim iskušenjima mogu se naći i rano sa-
zreli dječaci usljed asinhronog razvoja u spomenutim
dobnim kategorijama, ali i njihovi kasno sazreli vrš-
njaci s obzirom na to da i oni svojim izgledom ne za-
dovoljavaju vršnjačke standarde.
Osim toga, tjelesni razvoj je usko povezan i sa
specifičnim emocionalnim stanjem adolescenata. U
tom smislu, današnji mladi odrastaju pod utjecajem
globalne kulture koja veliku pažnju pridaje vanjskom,
fizičkom izgledu osobe i u tom pogledu predstavlja im
konvencionalne ideale i kriterije ljepote u svjetlu u ko-
jem bi mlađi naraštaji trebali sagledavati i vrednovati
svoje tjelesno “ja”. U takvom jednom kulturološkom
okruženju, i u momentu očitih anatomskih promjena,
kod mladih se također događa značajan i po svom obli-
ku za tu dob karakterističan napredak u sposobnosti
metakognicije i samopoimanja na način da – između
ostalog – snažno vjeruju da se nalaze u fokusu pažnje i
interesiranja svih ostalih u njihovoj blizini – fenomen
u referentnoj naučnoj literaturi poznat kao “izmišljena
publika” (Berk, 2008; Vranješević i sar., 2003). Krajnji
ishod ovakvog fizičko-kognitivnog razvoja adolescen-
ta u okolnostima u kojima njegovo okruženje snažno
naglašava vanjsku ljepotu – očekivano, logično i ti-
pično – jeste mlada osoba koja je anksiozno i pomalo
depresivno zaokupljena svojim tjelesnim izgledom do
mjere da, kako će mnogi roditelji današnjih adolesce-
nata posvjedočiti, sate provodi pred ogledalom kako
bi procijenila koliko njeno “realno” ili, bolje rečeno,
“percipirano tjelesno ja” odgovara konvencionalnim
idealima skladnog i lijepo razvijenog tijela.

Uz navedene, na polju kognitivnog razvoja u pe-

riodu adolescencije također se dešavaju i druge zna-
čajne kvalitativne promjene koje imaju važne impli-
kacije za intrapersonalni, interpersonalni i moralni
rast mlade osobe. Mišljenje mlade jedinke postaje
apstraktnije, fleksibilnije, sistematičnije, refleksivni-
je i djelotvornije, te uključuje dimenzije budućnosti
i mogućeg, tako da mladi mogu “razmišljati o alter-
nativama i pojavama koje nisu prisutne” i koje nisu
iskustveno doživjeli, “postaviti hipoteze i sistematski
ih provjeravati, razmišljati o vlastitom razmišljanju i
izlaziti izvan važećih i konvencionalnih okvira i gra-
nica” (Hwang i Nilsson, 2000). Već smo vidjeli kakve
posljedice razvoj u samopoimanju, naprimjer, može
imati za emocionalno stanje adolescenta u kontekstu
fizičkih promjena. Iz spomenutog se također može
nedvojbeno naslutiti u kakvoj situaciji se mogu naći
unutarobiteljski odnosi kad adolescent nošen svojim
mladalačkim idealizmom, sposobnošću da zamisli
drukčije i bolje stanje stvari te željom za promjenom
s mnogo više logičnosti, sistematičnosti i kritičnosti,
ali još nedovoljne realističnosti, počne propitivati ži-
votne vrijednosti, uvjerenja, stavove i svakodnevna
ponašanja svojih roditelja. U svakom slučaju, hoće li
ovu sklonost mladih da nespretno, kako će neki au-
tori kazati (Berk, 2008), koriste svoje novostečene in-
telektualne kapacitete starije generacije shvatiti kao
bunt društveno nepodobnog i nepoželjnog antagoniz-
ma koji treba ugušiti (Vranješević i sar., 2003) ili kao
izvor dinamizma, kreativne snage i poleta koji treba
strpljivo i mudro usmjeravati i za opće dobro iskori-
stiti (Mandarić, 2000; Shaffer i Kipp, 2007) pitanje je o
čijem odgovoru ovisi (ne)uspjeh današnjeg globalnog

Uvod 19
ali i bosanskohercegovačkog društva da riješi problem

takozvanog “međugeneracijskog jaza” i nesporazu-
ma koji sputava sveukupni razvoj socijalnog kapitala
u kontekstu transgeneracijske razmjene vrijednosti,
znanja, iskustava i potencijala.
S obzirom na njihovu međusobnu povezanost i
uvjetovanost, referentna naučna literatura o socio-
emocionalnim promjenama u mladalačkoj dobi obič-
no govori kao o dva aspekta istovjetnog procesa. U
tom pogledu, iako se težnja za ostvarenjem istovreme-
no takozvane “psihološke” samostalnosti i bliskosti u
odnosu na svoje bliže ili šire okruženje provlači kroz
sve razvojne faze, ovaj motiv u doba adolescencije po-
staje posebno važan te poprima specifičan oblik i ma-
nifestacije. Mladi, dakle, svjesni svoje anatomsko-fizi-
ološke zrelosti, intelektualnih sposobnosti ali i ogra-
ničenja u znanju i slabosti svojih roditelja koje više ne
smatraju sveznajućim i savršenim modelima, u svemu
vide priliku, od večernjih izlazaka do načina odije-
vanja, da realiziraju svoju autonomiju u svim njenim
segmentima u odnosu prvenstveno na svoje najbliže.
Ono što, međutim, može izmaći njihovoj društveno-
psihološkoj imaginaciji, barem privremeno i na mo-
mente, jeste činjenica da su jednu ovisnost zamijenili
drugom, onom o vršnjacima i agensima sekundarne
socijalizacije koji suptilno i za njih nekad neprimjetno
oblikuju njihovo mišljenje i ponašanje, odnosno dik-
tiraju njihovo raspoloženje (Hwang i Nilsson, 2000)
te da im blizina i pomoć roditelja u procesu adapta-
bilnog i racionalnog osvajanja društveno-psihološke
samostalnosti i zrelosti može biti itekako potrebna i
dragocjena. Za adolescenciju je nadalje karakteristič-
no stanje svojevrsne tenzije nastalo na tragu svijesti

o tjelesnim promjenama na jednoj, i kulturološkim

idealima ljepote na drugoj strani, odnosno težnje za
ostvarenjem autonomije i želje roditelja, a nekad i ši-
reg okruženja, za njenim odgađanjem, ili na osnovu
etičkih ideala i realnog stanja u društvu, te vlastitih
želja i nesigurne budućnosti. Zbog toga emocional-
no iskustvo rane, pubertetske mladalačke dobi može
imati elemente razdražljivosti, zabrinutosti, nezado-
voljstva, općeg negativizma i nesigurnosti, odnosno
općenito emocionalne labilnosti i slabe emocionalne
samokontrole, pogotovo u okolnostima nepovoljnih
životnih događaja i u strukturiranim situacijama u
kojima mladi ne mogu biti akteri psihološke samo-
stalnosti (Berk, 2008; Furlan, 1988). Nakon ovog po-
četnog perioda “bure i stresa” kod adolescenta obič-
no dolazi do primjetnog zatišja u pogledu osjećanja
usljed upotpunjavanja fizičkog rasta, ostvarenja rela-
tivne autonomije u ambijentu toplih i podržavajućih
porodičnih ali i konstruktivnih vršnjačkih odnosa, te
formiranja jasne i stabilne slike o sebi.
Iako na prvi pogled sve ove promjene predstavljaju
samo izvor napetosti i problema za mlade i njihovo
okruženje, one su u suštini neophodne za savlada-
vanje razvojnih zadataka mladalačke dobi, odnosno
internaliziranje “vještina, znanja, funkcija i stavova
koje osoba mora usvojiti da bi mogla efikasno funkci-
onirati na način koji se smatra zrelim” (Lackin-Grgin,
2006) u određenoj kulturi za ovaj period života. Kad
se radi o mladima, relevantna i referentna naučna li-
teratura (Mandarić, 2000; Shaffer i Kipp, 2007) govori
o izgradnji identiteta i integraciji u društvo kao op-
ćenito temeljnim, ali i uzajamno snažno povezanim
zadacima adolescencije.

Uvod 21
Tipično, svaka zdrava jedinka još u ranom djetinj-

stvu postaje svjesna sebe, a u odrasloj dobi može pro-
mijeniti svoje, naprimjer, vrijednosne preferencije, što
formiranje identiteta čini cjeloživotnim procesom. Pa
ipak, upravo u mladalačkoj dobi pojedinac obično po-
staje zaokupljen ovom temom. U razvojno-psihološ-
koj literaturi pod “formiranjem identiteta” primarno
se misli na individualni proces izgradnje jasne, stabil-
ne i koherentne slike ili “eksplicitne teorije” o sebi na
način samosvjesne i dinamične unutarnje jezgre i or-
ganizacije sveukupnih vlastitih spoznaja, sposobnosti,
potreba, društvenih uloga, uvjerenja, vrijednosti, ci-
ljeva, profesionalnih izbora, poimanja sebe u prošlosti,
sadašnjosti i budućnosti (Berk, 2008). Ovo refleksivno
“sebstvo” sažeto je obično u odgovoru na pitanje “ko
sam ja”, “ko i šta želim biti”, i takvo predstavlja fizič-
ke, psihološke i socio-demografske karakteristike koje
imaju ne samo lično nego, veoma često, i važno druš-
tveno značenje i značaj (Vignoles, Schwartz i Luyckx,
2011) te izražava životni san i viziju svakog pojedinca.
U tom smislu, u ovoj oblasti meritorni autori formi-
ranje identiteta vide kao cjeloživotni, a u mladosti po-
sebno izražen, proces usvajanja i usaglašavanja njego-
vih osnovnih elemenata. Potpomognuta ostvarenim
rastom na čisto mentalnom planu, na putu traganja
za sobom mlada je osoba nošena potrebom za izgrad-
njom sveukupne egzistencijalne vizije koja njenom
životu daje vrijednost i smisao na način da se s posto-
jećim i ponuđenim mogućnostima, idejama, ulogama
i vrijednostima može poistovjetiti, prihvatiti ih kao
vlastite izbore i podrediti im ostatak života. Koliko je
neka osoba aktivno uključena u sagledavanje i istraži-
vanje mogućih i ponuđenih identitetskih alternativa,

te mjera u kojoj se s njima poistovjetila i na njih obave-

zala odredit će status njenog identiteta (Lacković-Gr-
gin, 2006). Pritom se u naučnoj literaturi “postignuti
identitet” obično smatra optimalnim statusnim rješe-
njem (Berk, 2008) u smislu da su proistekla pozitivna
i stabilna poistovjećenja adolescenta rezultat njegove
kritičke analize identitetskih sadržaja do kojih je do-
šao uz kooperativnu i toplu podršku porodice i pod, po
mogućnosti, sinhroniziranim mentorstvom svih agen-
sa socijalizacije. Psihosocijalna važnost pravilnog obli-
kovanje ove intrapsihičke strukture za život osobe ne
može se prenaglasiti. Njena signifikantnost ogleda se,
uz ostalo, u njenim organizacijskim, emocionalnim i
izvršnim funkcijama (Aronson, Wilson i Akert, 2005)
jer upravo iz jasne, stabilne i koherentne slike o sebi mi
kao pojedinci crpimo doživljaj kontinuiteta, cjelovi-
tosti, sigurnosti, zadovoljstva, samopoštovanja i jasne
životne orijentiranosti u kontekstu svakodnevnih situ-
acija i iskušenja ali i sveukupnog života i egzistencije.
Formiranje jasne predstave o sebi i svojim život-
nim ciljevima važan je ali obično tek početni korak u
pravilnom razvoju mlade individue, koji treba kulmi-
nirati ostvarenjem krajnjeg razvojnog zadatka mlada-
lačke dobi, odnosno potpunom integracijom u društvo
na način preuzimanja društvenih uloga jedne odrasle
osobe, za šta se pojedinac obično priprema u procesu
socijalizacije. U tom je smislu formacija ili izgradnja
identiteta samo jedan znak da je individua uspješno
prešla “prag zrelosti”, a zauzimanje mjesta u društve-
noj raspodjeli rada, napuštanje roditeljske kuće, osni-
vanje porodice i preuzimanje roditeljske odgovornosti
konačna potvrda da je i “socijalno zrela” (Vranješe-
vić i sar., 2003) i da je za nju razdoblje samotraženja i

Uvod 23
“urastanja u društvo” odnosno mladalaštva, uslovno

kazano, završeno. Za optimalno ispunjenje razvojnih
zadataka koje pred mlade obično postavlja njihovo
okruženje potrebno je, međutim, osim određenog mi-
nimuma personoloških dispozicija imati i adekvatnu
socijalizacijsku podršku užeg i šireg društveno-kul-
turnog okruženja. Može li se za sredinu u kojoj živi
današnja omladina općenito, a naša u Bosni i Herce-
govini posebno, (us)tvrditi da nudi optimalne uvjete
za svestrani razvoj mlade ličnosti i njenu društvenu
(samo)realizaciju, pitanje je na koje je teško dati po-
tvrdan odgovor. Izvjesno je, međutim, da u okolno-
stima konstantnog preobražaja idejnog i privrednog
okruženja i iz toga proisteklih novih zahtjeva za sa-
modefiniranjem, prilagođavanjem i produženim ško-
lovanjem, u uvjetima nesigurne poslovne budućnosti
i zakašnjelog zasnivanja radnog odnosa, te sve češćeg
odgađanja obiteljskog osamostaljenja i roditeljstva,
mladalačka dob za mnoge može postati “prazni pro-
stor” između stečenih psiho-fizičkih i socijalnih spo-
sobnosti i njihove društvene i institucionalne realiza-
cije (Mandarić, 2000).
Društveni kontekst mladih u BiH

U relevantnoj naučnoj literaturi spominju se najma-
nje tri razloga zbog kojih mladalačko doba predstavlja
ne samo anatomsko-fiziološki i psihološki već i druš-
tveno-povijesni i kulturološki fenomen. Kao prvo, o
mladosti kao životnom razdoblju svakog pojedinca
raspravljalo se još od antičkih vremena, ali su kao
zasebna, dobno određena društvena grupa koja dijeli

specifične socijalne značajke, odgovarajuće društvene

uloge i obrasce ponašanja mladi direktan rezultat mo-
dernizacije, s obzirom na to da se konstituiraju tek u
industrijskom dobu (Ilišin i Radin, 2002). U tradicio-
nalnom društvu mladi kao takvi nisu bili prepoznati i
priznati jer je uključivanje u svijet rada, a time i prela-
zak u svijet odraslih, počinjalo još u ranom djetinjstvu
(Županov, 2002) kad se od djece očekivalo da obavljaju
poslove odraslih, a prava odraslih bila su istovremeno
i prava djece (Hwang i Nilsson, 2000). S industrijaliza-
cijom ovaj princip naglog preobražaja ovisnog djeteta
u radno sposobnu odraslu osobu prestaje važiti jer je
tad ostvareni tehnološki napredak nametnuo drukčije
i zahtjevnije uvjete za ulazak mladih naraštaja u svijet
rada i odraslih, čije ispunjenje nameće potrebu za nji-
hovim dodatnim i sve dužim školovanjem i usavrša-
vanjem. Na taj način doći će do odvajanja mladalačke
dobi od razvojnog perioda djetinjstva ali i svijeta rada
i odraslih, što će mlade u značajnoj mjeri izdvojiti u
zasebnu subkulturnu grupu.
Osim toga, s obzirom na uobičajena očekivanja
da mladi putem usvajanja dominantnih vrijednosti i
obrazaca ponašanja u datom društvu budu garant nje-
gove stabilnosti, a putem korištenja svojih inovativnih
i kreativnih potencijala nositelji nužnih društvenih
promjena (Ilišin i sar., 2013), nemoguće je zamisliti
prosperitet, napredak i razvoj šire zajednice bez no-
vih naraštaja. Drugim riječima, mladi predstavljaju
dragocjen društveni, politički i ekonomski kapital čije
ignoriranje, zanemarivanje i (ne)aktiviranje ima di-
rektne i nesagledive posljedice za sadašnjost i buduć-
nost društvene zajednice.

Uvod 25
Na kraju, razvoj mladih pojedinaca u svim nje-

govim segmentima – fizičkom, intelektualnom, emo-
cionalnom i socijalnom – neminovno se odvija pod
utjecajem njihovog društvenog okruženja putem me-
hanizama socijalizacije. Upravo je društvo to koje
posreduje i potvrđuje njihove individualne sposob-
nosti, životne izbore, uvjerenja, vrijednosti, jednom
riječju identitet kao njihovu refleksivnu svijest o sebi,
podržavajaći ih na taj način u ostvarenju i konačnog
razvojnog zadatka adolescencije, tj. preuzimanju od-
govarajućih društvenih uloga i uspješnoj integraciji
u šire društvene tokove. Odatle je ostvarenje ova dva
temeljna razvojna zadatka adolescencije ne samo psi-
hološki već i relacijski, odnosno sociološki proces (Vi-
gnoles, Schwartz i Luyckx, 2011).
Iznimno je važno istaći da socijalizacija predstavlja
sveukupnu interakciju između individue i ambijenta u
njegovoj, za svakog pojedinca osebujnoj, raznolikosti,
višedimenzionalnosti i višeslojnosti, a s ciljem pri-
mopredaje ostvarenih spoznaja društva i općeprihva-
ćenih vrijednosti, normi, stavova i ponašanja. Zbog
toga je ona jedinstveno i neponovljivo individualno i
kolektivno iskustvo proisteklo iz jedinstvenosti uku-
pnog društveno-kulturnog ambijenta u datom histo-
rijskom momentu. Odatle se s pravom može govoriti i
o “različitim iskustvima” mladalačke dobi, “pluraliz-
mu adolescencija” unutar različitih socio-ekonomskih
uvjeta ili adolescenciji kao jednom velikom “arhipe-
lagu” (Mandarić, 2000) i postavljati pitanje o speci-
fičnim društveno-kulturnim faktorima koji značajno
i na jedinstven način oblikuju iskustvo mladalaštva,
odrastanja i usvajanja vrijednosti kod muslimanske
omladine u Bosni i Hercegovini.

Muslimanska mladež u BiH danas uveliko odra-

sta u kulturnom ambijentu nastalom pod višedecenij-
skim utjecajem (post)modernih procesa i uvjeta živ-
ljenja (Žiga i Osmić, 2015), ali i tranzicije te svojevrsne
retradicionalizacije (Ilišin, 2006), koji prate postkon-
fliktna društva u Jugoistočnoj i Istočnoj Evropi. U
skladu sa modernizacijskim trendovima sekularizaci-
ja je u savremenom društvu uspjela uspostaviti primat
razuma i čovjeka nad drugim, prije svega vjerskim i
tradicionalnim, autoritetima u sferi nauke, politike te
etike i morala (Neimarlija, 2005), “oslobađajući” tako
mišljenje, vjerovanje i ćudoređe umnog bića od stega
naslijeđenih kulturoloških obrazaca. Ako tome do-
damo proces indivudalizacije koji se odvija(o) u svim
segmentima modernog društva (Aračić i Nikodem,
2000), subjektivizam autonomnog i samodostatnog
mladog pojedinca nameće se kao jedna od temeljnih
značajki današnjeg društveno-kulturnog ambijenta,
na čijem tragu adolescent sebi uzima za pravo da u
skladu s vlastitim željama i potrebama vrednuje poru-
ke i vrednote koje mu se nude i odabire svoju životnu
filozofiju.
Doživljaj odrastanja i preuzimanja vrednota od
okruženja nadalje je kod naših mladih danas značaj-
no određen činjenicom da je savremeno društvo, pa
i ono bosanskohercegovačko, prije svega “komplek-
sna” i fragmentirana cjelina na način njegove izdi-
ferenciranosti i raslojenosti po različitim osnovama,
uključujući ideološki i vrijednosni kriterij. Za razliku
od tradicionalnog, strukturalnim elementima i agen-
sima socijalizacije mlade jedinke unutar savremenog
društva obično nedostaje ujedinjujući idejni imenitelj
i vrijednosna osnova na kojoj će mladi razvijati svoju

Uvod 27
životnu ideologiju. Metafora “sela” u kojem postoji za-

jednički sistem vrijednosti, običaja i normi s kojim se
sve generacije mogu poistovjetiti ne važi za savremeno
društvo, koje bolje opisuje metafora “grada” s njego-
vim podsistemima vrijednosti i raznolikošću društve-
ne poruke nastalih na tragu višestoljetnih moderni-
zacijskih trendova. Ovakvo stanje dovodi do multipli-
ciranja vrijednosnih i identitetskih alternativa za mla-
de, što proces formiranja identiteta čini zahtjevnijim a
mladost kao razvojni period turbulentnijom (Hwang
i Nilsson, 2000).
Osim toga, pod utjecajem globalizacije koja, izme-
đu ostalog, podrazumijeva i ubrzan razvoj informacij-
sko-komunikacijske tehnologije, savremeno kulturno
okruženje u njegovoj višeslojnosti u stalnom je pro-
cesu ubrzane transformacije i mijene. Ako tome do-
damo iskustvo življenja u tranzicijskom društvu koje
prelazi iz jednog društvenog poretka u drugi i činje-
nicu da je adolescencija po definiciji prijelazno razdo-
blje iz djetinjstva u svijet odraslih (Vranješević i sar.,
2003), onda stoji teza da se omladina u BiH suočava ne
samo sa “dvostrukom tranzicijom”, kako pojedini au-
tori žele ustvrditi (Ilišin, 2006; Ilišin i sar., 2013), nego
i s “mnogostrukom prijelaznošću” sa svim njenim
pratećim izazovima i rizicima. Socijalizacija takvih
mladih odvija se pod povećanim pritiskom za moder-
nizacijom, umnožavanjem faktora rizika, u nestabil-
nim uvjetima odsustva, slabljenja ili ambivalentnosti
društvenih institucija, normi i procesa odgovornih za
uspješan prelazak mladih naraštaja u svijet odraslih,
kreirajući u društvu i među mladima ambijent svo-
jevrsne “vrijednosne konfuzije” (Ilišin i Radin, 2002).
Isto važi i za religijsku socijalizaciju mladih gdje je na

globalnom i lokalnom nivou primjetna intenzivna

diverzifikacija u tumačenju i izražavanju religije op-
ćenito, a islama napose (Alibašić, 2005), ali i djelova-
nje misionarskih udruženja i organizacija (Gobeljić,
2015).
Takvo jedno pluriformno i dinamično idejno i
kulturno okruženje mladoj, u “prošlom vremenu” ne-
dovoljno ukorijenjenoj mladoj osobi ne nudi idealno
polazište i optimalnu osnovu za izgradnju koheren-
tnog i stabilnog identiteta i integraciju u društvo. Šta-
više, mnoštvo i raznolikost konstantno transformi-
rajućih identitetskih alternativa čini njegovo traganje
za samim sobom i adekvatno “urastanje” u sredinu
dodatno turbulentnijim i psihološki zahtjevnijim po-
duhvatom, zbog čega je Mandarić upravu kad sukusi-
rajući trenutno stanje u tom pogledu tvrdi da:
...moderno društvo ne osigurava dovoljne uvjete
i temelje za izgradnju stabilnog identiteta. Zato
sve češće susrećemo mlade čiji se identitet te-
melji na individualizmu, identitet koji je u sebi
fragmentaran, identitet u trajnom razvoju, am-
bivalentan i kontradiktoran, nikad dovršen i ap-
sorbiran u jednoj čvrstoj pripadnosti. Današnje
društvo kontinuirano promovira nove potrebe i
rađa nove želje koje mladi nisu u stanju zadovo-
ljiti. Zato raste dezorijentacija i razni oblici fru-
stracije (2000:94).
Upravo na tragu spomenutih (post)modernizacij-
skih i tranzicijskih procesa u društvu na planetarnom
i lokalnom nivou nazire se značajno drukčija socijali-
zacija mladih u kojoj su uloge svih njenih agensa – po-
rodica, škola, vršnjaci, mediji, religijske organizacije

Uvod 29
– redefinirane, što sve skupa može ugroziti načine

međugeneracijske transmisije vrijednosti i ponašajnih
obrazaca uvriježene u patrijarhalnim zajednicama te
mladima otežati traganje za identitetom i strategijama
uspješne društvene integracije.
Dezintegrativno i negativno djelovanje spomenu-
tih faktora na društveno okruženje bosanskohecego-
vačke mladeži općenito a muslimanske posebno do-
datno je intenzivirano ali i zakomplicirano posljednjim
ratnim dešavanjima i agresijom na Bosnu i Hercego-
vinu, čije su direktne posljedice etnička podijeljenost
bh. društva, njegova ubrzana deagrarizacija odnosno
urbanizacija, razorena ekonomija i, po mnogima, ne-
uspjela privredna reforma, te urušavanje društvenih
institucija odgovornih za socijalizaciju mladih. U ko-
načnici, simultani i kumulativni utjecaj svih naprijed
spomenutih (post)modernizacijskih i tranzicijskih, a
u bosanskohecegovačkom postkonfliktnom društvu
na jedinstven način uprisutnjenih procesa uveliko je
doprinio kreiranju specifičnog društveno-kulturnog
ambijenta u kojem se odvija sveukupni psihosocijalni
rast i odrastanje mlade osobe. Novonastalo društve-
no-idejno okruženje, prema mnogima (Žiga i Osmić,
2015), nažalost pogoduje razvoju retrogradnih men-
taliteta, neprihvatljivih sistema vrijednosti i neadap-
tabilnih obrazaca ponašanja među omladinom, od-
nosno dovodi u pitanje uspješno ostvarenje temeljnih
razvojnih zadataka mladalačke dobi.

Metodologija istraživanja
Predmet, ciljevi i hipoteze istraživanja

Predmet provedenog istraživanja jesu vrijednosti i
vrijednosne orijentacije te neki oblici ponašanja mla-
dih islamske vjere u Bosni i Hercegovini u kontekstu
društvenih promjena koje prate tranzicijske procese u
ovoj zemlji. U skladu sa izloženim u teorijskom dijelu
ove studije, vrijednosti se posmatraju kao uvjerenja o
tome što je važno, “poželjno ili nepoželjno” odnosno
kao “relevantni elementi naše realnosti koji diktiraju
ponašanje” (Ilišin i Radin, 2002:19).
Sukladno tome, postavljena su dva specifična cilja
istraživanja:
1. utvrditi, opisati i interpretirati vrijednosti i
vrijednosne orijentacije muslimanske omladi-
ne u BiH u četiri segmenta života – religija i
moral, brak i porodica, slobodno vrijeme i rad,
društvo i politika;
2. provjeriti povezanost vrijednosti i vrijedno-
snih orijentacija muslimanske omladine u po-
gledu religije i morala, braka i porodice, slo-
bodnog vremena i rada, društva i politike sa
socio-demografskim obilježjima.
31

U skladu s predmetom i osnovnim ciljevima istra-

živanja, a na osnovu saznanja ranije provedenih istra-
živanja o mladima u BiH (Duilović i sar., 2008; Đipa i
Fazlić, 2012; Halimić i sar., 2013; UNDP, 2009) i regi-
onu (Ilišin i Radin, ur., 2002) postavljene su dvije opće
hipoteze:
1. nedavne i još aktuelne promjene u bh. društvu
djeluju na promjene u vrijednostima, vrijedno-
snim orijentacijama i ponašanju muslimanske
omladine, pri čemu izraženost promjena nije
ista za sve ispitivane vrijednosne dimenzije i
oblike ponašanja;
2. različita socio-demografska obilježja značajno
su povezana su ispitivanim vrijednostima i ob-
licima ponašanja, odnosno na različite načine
diferenciraju mlade u pogledu njihovih vrijed-
nosnih stavova i ponašanja.
Ispitanici
Kako bismo što lakše pratili dobijene rezultate i nji-
hovu interpretaciju u poglavljima koja slijede, struk-
tura uzorka praćena i analizirana u ovom istraživanju
zahtijeva nekoliko napomena. Kao prvo, ispitanike u
našem istraživanju čini uzorak 1.151 učenika srednjih
škola i studenata univerziteta na području pet kantona
(Sarajevski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Unsko-san-
ski i Hercegovačko-neretvanski), koji su se u pogledu
vjerske pripadnosti izjasnili kao muslimani.

Metodologija istraživanja 33
Tabela 1. Struktura uzorka mladih u istraživanju (%)
Sociodemografska obilježja %
Spol
Muški 42.0
Ženski 58.0
Dob
17–18 godina 48.7
19–20 godina 51.3
Vjerska pripadnost roditelja
Iste vjere 97.1
Različite vjere 2.9
Regija
Sarajevska 21.5
Tuzlanska 21.8
Mostarska 19.6
Bihaćka 18.2
Zenička 18.9
Obrazovni status
Učenik 48.7
Student 51.3
Mjesto odrastanja (stanovanja)
Selo 34.0
Manji grad 21.1
Srednji grad 19.6
Veći grad 25.3
Stepen obrazovanja oca
Nema završenu osnovnu školu 2.0
Osnovna škola 19.5

Srednja škola 62.3

Fakultet 12.4
Magisterij ili doktorat 3.7
Mjesečna primanja domaćinstva
Do 800 KM 33.5
Do 1500 KM 31.7
Do 2000 KM 17.8
Do 3000 KM 9.5
Preko 3000 KM 7.5
Religijska samoidentifikacija
Religiozni 77.0
Neodlučni 12.7
Nereligiozni 6.5
S obzirom na to da je cilj istraživanja bio utvrdi-

ti vrijednosti i vrijednosne orijentacije muslimanske
omladine u BiH, ispitanici koji su se drukčije izjasnili
oko pitanja njihove vjere ili koji su iz nekog razloga
propustili odgovoriti na ovu tvrdnju nisu uključeni u
daljnja razmatranja i analizu, tako da se svi podaci na-
vedeni u poglavljima koja slijede i u prilogu na kraju
studije odnose na ispitanike islamske vjere. U tabeli
1. dati su podaci o njihovim ostalim socio-demograf-
skim karakterstikama u skladu s kojima smo analizi-
rali prikupljene podatke.
Osim toga, u prilogu na kraju studije prikazana je,
između ostalog, struktura uzorka prema svim socio-
demografskim karakteristikama korištenim u istraži-
vanju. Međutim, s ciljem preglednosti i izbjegavanja
nepotrebnog ponavljanja, neki standardni sociodemo-
grafski pokazatelji izostavljeni su u analizama s obzi-

rom na to da su rezultati ranijih a i ovog istraživanja

potvrdili njihovu pozitivnu povezanost s drugim so-
cio-demografskim obilježjima ovdje korištenim kod
obrade prikupljenih podataka. Obrazovanost majke
ispitanika, naprimjer, u velikoj mjeri odgovara ste-
penu školske spreme oca i djeluje u istom smjeru (rs=
.48, p=.000) pa je izostavljena iz analize kao nezavisna
varijabla. Između dobne kohorte i obrazovnog statusa
ispitanika također postoji gotovo stopostotna podu-
darnost pa smo ovo drugo socio-demografsko obiljež-
je kao nezavisnu varijablu izostavili u analizi vrijedno-
sti i vrijednosnih orijentacija mladih u našem uzorku.
Također, među pojedincima čiji očevi nemaju završe-
nu osnovnu školu je samo 12 naših ispitanika (2%), što
je broj nedovoljan za valjanu statističku obradu pri-
kupljenih podataka i izvođenje validnih zaključaka o
ovom poduzorku, zbog čega kod provjere međusobnih
razlika s obzirom na ovo socio-demografsko obilježje
ovi ispitanici nisu bili uključeni u analizu.
Na kraju, zbog ekonomičnosti pristupili smo sa-
žimanju pojedinih socio-demografskih varijabli pa je
dob ispitanika sažeta u dvije dobne podskupine, 17-18
i 19-20 godina, što korespondira s obrazovnim statu-
som učenika odnosno studenta. Religijsku samoidenti-
fikaciju kao doživljaj sveukupnog odnosa prema vjeri,
sa početne četiri, sveli smo na tri kategorije (religiozni,
neodlučni i nereligiozni) tako što su pojedinci koji se
deklariraju uvjerenim ateistima svrstani pod nereligio-
zne. Podatke o vjerskoj pripadnosti oca i majke reduci-
rali smo u jednu varijablu vjerske pripadnosti roditelja
kako bismo utvrdili da li iskustvo odrastanja u religij-
ski homogenom, odnosno mješovitom braku značajno
utječe na vrijednosni sistem muslimanske omladine.

Instrumentarij
Instrument, odnosno upitnik zatvorenog tipa korišten
u ovom istraživanju, ciljano je konstruiran za potrebe
ove studije, pri čemu smo značajan dio njegovih pi-
tanja preuzeli iz ranijih istraživanja vrijednosnih sta-
vova u svijetu, regionu i kod nas (Baloban, ur., 2005;
Ilišin i Radin, ur., 2002; Ilišin i sar., 2013; Žiga i sar.,
2015). Upitnik, koji u cijelosti navodimo u prilogu na
kraju studije, sadrži nekoliko grupa varijabli koje su
mogu razvrstati u tri osnovne kategorije:
1. socio-demografske varijable (spol, dob, konfe-
sionalna pripadnost roditelja, regionalna pri-
padnost, mjesto odrastanja, stepen obrazova-
nja oca, visina mjesečnih primanja domaćin-
stva i religijska samoidentifikacija);
2. varijable za ispitivanje vrijednosti (indvidu-
alne, religijske, moralne, porodične, radne,
društvene, političke);
3. varijable za ispitivanje nekih oblika ponašanja
(religijska praksa, aktivnosti u slobodnom vre-
menu, politička participacija).
Prikupljanje i obrada podataka

Istraživanje je obavljeno u dvije faze. U okviru prve
provedeno je pilot-istraživanje s ciljem provjere valja-
nosti i razumljivosti instrumentarija, a ciljno istraži-
vanje provedeno je u maju 2015. godine u svrhu priku-
pljanja podataka koje donosimo i analiziramo u ovoj
studiji. Primjena upitnika, odnosno prikupljanje po-
dataka obavljeno je grupnom metodom i u prisustvu

naših saradnika u istraživanju u određenom regionu.

Ispitanicima je u prosjeku trebalo 30 minuta za ispu-
njavanje upitnika.
Statistička obrada podataka izvršena je uz pomoć
Statističkog programa SPSS for Windows 7, a obrađe-
ni su podaci za N=1151 ispitanika. Nakon unosa pri-
kupljenih podataka, izvršene su sljedeće deskriptivne
i inferencijske analize i postupci:
• univarijatna analiza (određivanje frekvencija i
postotaka);
• bivarijatne analize (izračunavanje značajnosti
razlika upotrebom chi-kvadrata, t-testa, anali-
ze varijanse, Man-Whitney i Kruskall-Walliss
testova);
• multivarijatni postupci (hijerarhijske faktorske
analize pod komponentnim modelom, u skladu
s parametrima Kaisser-Gutmanovog kriterija i
Scree testa, varimax rotacija).
U skladu s uobičajenom praksom istraživača (Ra-
din, 2002), analizirali smo i komentirali samo razlike
uočene na nivou značajnosti p=.010 i manje, dok smo
kod varimax-rotacije, u skladu s preporukama stati-
stičara (Stern, 2010), u izdvojene faktore uvrštavali
pojedinačne vrijednosti čija je zasićenost faktora od-
nosno ajtem-faktor korelacija viša od r=.40. S obzirom
na to da smo interpretirali isključivo razlike uočene
na nivou značajnosti p=.010, zbog ekonomičnosti kod
statističkih postupaka bivarijatne analize, u tekstu na-
vodimo samo statistički značajne vrijednosti provede-
nih testova.

Rezultati i analiza
Vrijednosne hijerahije i strukture

Vrijednosni sistem podrazumijeva hijerarhijsku orga-
nizaciju vrijednosti nastalu na tragu ličnog iskustva
pojedinca u kontekstu specifičnih društveno-kultur-
nih uvjeta, čija je dinamika nadalje značajno povezana
s različitim promjenama kroz koje intenzivno prolaze
savremena društva općenito, a tranzicijska posebno.
Odatle smo, u skladu s postavljenim ciljevima, poku-
šali utvrditi hijerarhiju ispitivanih vrijednosti u na-
šem uzorku, njihovu strukturu i međusobne razlike
u odnosu na istraživane sociodemografske varijable.
U tu svrhu od ispitanika se očekivalo da odgovore
na tvrdnje o važnosti koju pridaju ponuđenim vrijed-
nostima, pri čemu se raspon mogućih odgovora kre-
tao od 1) posve nevažno do 7) veoma važno. Na osnovu
frekvencijske analize odgovora došli smo do ljestvice
vrijednosti (grafikon 1) s tim da smo za njihovo rangi-
ranje koristili najpozitivnije odgovore (veoma važno)
sukladno mišljenju pojedinih autora (Radin, 2002) da
oni najbolje odražavaju definiciju vrijednosti s obzi-
rom na to da pod njima mislimo na nešto to čega nam
je “jako stalo” (str. 51).
39

U samom vrhu vrijednosnih prioriteta kod velike

većine u našem istraživanju nalazi se zdravlje (84.9%)
i porodica (84.6%), a zatim slijedi grupa ciljeva koju
većina naših ispitanika smatra veoma važnim, uklju-
čujući posao (64.8%), znanje (61.2%), a onda vrijedno-
sti veoma važne za svakog drugog ispitanika, kakve
su moral (55.9%), vjera (52.2%) i prijateljstvo (47.4%).
U donjem dijelu ljestvice nalazi se slobodno vrijeme,
što je jedna trećina (31.6%) u našem uzorku procije-
nila veoma važnim, te sport (21.1%), društveni sta-
tus (17.8%), bogatstvo (15.4%) i društveni angažman
(13%), koje izrazito značajnim smatraju ispitanici u
rasponu od jedne petine do jedne desetine. Uvjerljivo
poslednje rangirani cilj je bavljenje politikom (5.5%),
što je životni cilj koji, prema prosječnoj vrijednosti
rezultata (M=3.37), većina naših ispitanika smatra
nevažnim. Ovi rezultati nas navode na zaključak da
su za mlade uglavnom najvažniji ciljevi koji konstitu-
iraju privatnu sferu života (zdravlje, porodica, posao,
obrazovanje), a da najmanje interesiranje pokazuju
spram vrijednosti koje se vezuju za primarno javnu
sferu (društveni i politički angažman). Ovakva sazna-
nja ukazuju na tendenciju povlačenja omladine u od-
nosu na širu društvenu zajednicu, trend prisutan i u
zemljama regiona i Evrope (Radin, 2002), ali, prema
nekima, i na rašireno prisustvo osjećaja bespomoćno-
sti, pasivizma (Čekrlija, Turjačanin i Puhalo, 2004) i
pomanjkanja inicijative među omladinom. U sladu s
relevantnim teorijama motivacije (Miljković i Rijavec,
2008), uočena sklonost preusmjerevanja adolescenata
na ostvarive ciljeve lahko je razumljiva s obzirom na
to da je u okolnostima društveno-ekonomske nesigur-
nosti i krize karakteristične za tranzicijska društva

Rezultati i analiza 41
pojedinac sklon pažnju usmjeravati i podršku svake

vrste tražiti u društvenim strukturama i vrijedno-
stima koje nude čvršća uporišta i do kojih je relativ-
no lakše doći (Franc, Šakić i Ivičić, 2002). Međutim,
bez obzira na dobijenu hijerarhiju vrednovanja ovdje
definiranih ciljeva, vrijednosti aritmetičkih sredina
(vidi prilog) potvrđuju da sve ponuđene stavke, izu-
zev politike, mladi u našem istraživanju u prosjeku
smatraju veoma važnim (M≥6.51, zdravlje, porodica
i posao), važnim (M=5.51-6.49, znanje, moral, prija-
teljstvo, vjera i slobodno vrijeme) ili uglavnom važnim
(M=4.5-5.49, sport, društveni status, bogatsvo i druš-
tveni angažman), što sve skupa upućuje na pozitivan
odnos mladih spram spomenutih životnih ciljeva, kao
mogućem ishodištu pozitivnih aspiracija.
Grafikon 1. Rang-ljestvica vrijednosti

– stepen veoma važno (%)
Grafikon 1. Rang-ljestvica vrijednosti – stepen veoma važno (%)
Zdravlje
Zdravlje 84,8
84,8
Porodica
Porodica 84,6
84,6
Posao
Posao 64,8
64,8
Znanje
Znanje 61,2
61,2
Moral
Moral 55,9
55,9
Vjera
Vjera 52
52
Prijateljstvo
Prijateljstvo 47,4
47,4
Slobodno vrijeme
Slobodno vrijeme 31,6
31,6
Sport
Sport 21,1
21,1
Društveni status
Društveni status 17,8
17,8
Bogatstvo
Bogatstvo 15,4
15,4
Društveni angažman
Društveni angažman 13
13
Politika
Politika 5,5
5,5
00 10
10 20
20 30
30 40
40 50
50 60
60 70
70 80
80 90
90

Eksplorativna faktorska analiza, provedena u svr-

hu utvrđivanja strukture istraživanih vrijednosnih ci-
ljeva i njihovih latentnih odnosa, otkrila je dva faktora
prvog reda koji pokrivaju 39% ukupne varijanse rezul-
tata (tabela 2). Prvi faktor i latentnu vrijednosnu di-
menziju čine ciljevi kakvi su porodica, zdravlje, moral,
znanje, prijateljstvo, vjera i posao, odnosno konven-
cionalne vrijednosti karakteristične za tradicionalna
društva pa ovu vrijednosnu orijentaciju možemo zvati
tradicionalizam. Drugi faktor značajno je zasićen vri-
jednostima kakve su bogatstvo, društveni status, po-
litika, sport, društveni angažman i slobodno vrijeme,
odnosno ciljevima koji imaju elemente materijalistič-
kih ciljeva i hedonizma s primjesom društvene anga-
žiranosti i liberalizma, pa smo ga nazvali faktorom
individualizma. Indikativno je da se u okviru prvog
faktora konvencionalne vrijednosti pojavljuju u vezi s
porodicom, zbog čega se ona može smatrati socijali-
zacijskim ishodištem konvencionalnih vrijednosnih
ciljeva, ali i društvenim lokusom poslovne, moralne
i emocionalne podrške. No, interesantno je da se vri-
jednosti bogatstva i društvenog statusa vezuju za po-
litiku i društveni angažman, što ukazuje na to da naši
mladi put do bogaćenja vide u politici, a ne, napri-
mjer, u posjedovanju znanja i moralnih kvaliteta. Sve
u svemu, imajući u vidu važnost koju naši ispitanici
pridaju ciljevima koji čine tradicionalističku odnosnu
individualističku vrijednosnu orijentaciju, možemo
zaključiti da iako su adolescentima u našem uzorku
najvažniji tradicionalni ili konvencionalni životni ci-
ljevi, među njima su zastupljeni i tradicionalizam i in-
dividualizam. U tom se smislu naši mladi nalaze na
pola puta između patrijarhalizma i liberalizma, što je

jedna od osnovnih značajki (post)modernog shvata-

nja života (Aračić i Nikodem, 2000).
Tabela 2. Faktorska struktura vrijednosti
Faktori
1 2
Porodica .712
Zdravlje .677
Moral .668
Znanje .605
Prijateljstvo .604
Vjera/religija .540
Posao .529
Bogatstvo .723
Društveni status .721
Politika .551
Sport .495
Društveni angažman .485
Slobodno vrijeme .443
Zajednički korijen 3.30 1.81
% varijanse 25.38 13.92
Svi do sada analizirani rezultati odnosili su se na

istraživani uzorak omladine u cjelini. Mladi u našem
istraživanju, međutim, razlikuju se na osnovu ana-
liziranih socio-demografskih obilježja, zbog čega se
nameće pitanje njihove međusobne diferenciranosti
u ekstrahiranim vrijednosnim orijentacijama s obzi-
rom na njihov socio-demografski profil. U tu svrhu

naknadno provedeni statistički postupci pokazuju da

je zastupljenost tradicionalne vrijednosne orijentacije
statistički značajno diferencirana u odnosu na spol
(t=7.76, p=.000), starosnu dob (t=2.70, p=.007), isto-
vjetnost vjerske pripadnosti roditelja (t=3.82, p=.000),
mjesto odrastanja (F=3.73, p=.010), stepen obrazo-
vanja oca (F=9.40, p=.000) i religijsku identifikaciju
(F=48.04, p=.000) ispitanika u našem uzorku. U tom
smislu, porodica, zdravlje, moral, znanje, prijateljstvo,
vjera i posao predstavljaju vrijednosne ciljeve koji su
posebno važni ženskim ispitanicima, starijim u na-
šem uzorku, pojedincima koji dolaze iz manje urbanih
naselja, pojedincima čiji očevi imaju manju školsku
spremu i čija oba roditelja su muslimani, te pojedin-
cima koji sebe doživljavaju religioznim, što je prilično
ustaljen obrazac utjecaja socio-demografskih obilježja
na rasprostranjenost tradicionalističkih preferencija.
Individualističke vrijednosne preferencije, pak, pri-
mjetno su manje izdiferencirane s obzirom na to da
su značajno uvjetovane samo spolom (t=4.93, p=.000),
regionalnom pripadnosti (F=6.14, p=.000) i veličinom
mjesta odrastanja (F=3.91, p=.009) ispitanika na na-
čin da su za ovu orijentaciju vezani vrijednosni ciljevi
značajno važniji muškim ispitanicima, pojedincima iz
tuzlanske regije i većih gradskih sredina.

Religija i moral
Revitalizacija religije i religioznosti samo je jedno od
obilježja tranzicijske stvarnosti, pa i one bosansko-
hercegovačke, pri čemu pažnju istraživača obično po-
sebno privlači stanje religijske svijesti na određenom
području i njen utjecaj na društvo i pojedinca u ra-
zličitim segmentima života. U tom smo smislu odnos
ispitanika prema religijskim vrijednostima ili onome
što se u islamu u njegovom užem značenju kao religi-
ji smatra temeljima vjere i njenim osnovnim obredi-
ma ispitivali putem varijabli konfesionalne i religijske
identifikacije, identificiranja s vjerskom zajednicom,
vjerovanja i religijske prakse.
Stavove mladih spram moralnih vrijednosti ana-
lizirali smo na osnovu njihovih odgovora u pogledu
(ne)prihvatljivosti određenih oblika ponašanja u tzv.
sekularnim područjima života na koje se u islamu
kao svjetonazoru i kulturi življenja uglavnom gleda
s osudom a prihvatljiva su u modernim društvima,
zbog čega pomoću njih možemo (u)pratiti posljedič-
nu dimenziju religije i koliko religiozni ispitanici uva-
žavaju upute svoje religije u životnoj svakodnevnici.
Pritom još jednom napominjemo da smo, s obzirom
na cilj istraživanja, ovdje analizirali odgovore samo
onih ispitanika (N=1151) koji su se na pitanje o vjer-
skoj pripadnosti ili konfesionalnoj identifikaciji kao
temeljnom indikatoru tradicionalne religioznosti izja-
snili kao pripadnici islama, zbog čega ćemo podatak o
konfesionalnoj pripadnosti ovdje izostaviti.
Kad se radi o religijskoj samoidentifikaciji ispita-
nika u našem uzorku kao sljedećem pokazatelju nji-
hove religioznosti na identifikacijskom nivou (tabela

3), 77% njih sebe smatraju religioznim, 5.6% nereligi-

oznim, 0.9% uvjerenim ateistima, a 12.7% neodluč-
no je u pogledu svog ukupnog odnosa spram religi-
je. Očekivano velika većina (97.2%) u našem uzorku
poistovjećuje se s Islamskom zajednicom u BiH, 1.1%
ni s jednom, a njih 0.3% s nekom drugom vjerskom
zajednicom. Na pitanje o religijskoj samoidentifikaciji
nije odgovorilo 3.9%, a na drugo o poistovjećivanju s
nekom vjerskom zajednicom 1.4% ispitanika.
Ovi rezultati upućuju na očiglednu rasprostranje-
nost i revitalizaciju religioznosti na identifikacijskom
nivou ali, s obzirom na to da naš uzorak čine pojedin-
ci koji su se izjasnili kao muslimani, i na primjetnu
diskrepanciju između izraženosti konfesionalne i reli-
gijske identifikacije među našom omladinom, iz toga
se može naslutiti prihvatanje islama kao obilježja šire
kulturne i etničke, a ne uže religijske tradicije.
Tabela 3. Religijska identifikacija i vjerska zajednica (%)
Religiozna Nereligiozna Uvjereni

Religijska Ne znam
osoba osoba ateist
identifikacija
77.0 5.6 0.9 12.7
Identifikacija Islamska Bez
Neka druga Niti jednoj
sa vjerskom zajednica odgovora
zajednicom 97.2 0.3 1.1 1.4
Sa izuzetkom postojanja duše (grafikon 2) kao ne-

materijalne i nadnaravne sastavnice čovjekovog bića
(37.0%), velika većina naših ispitanika prihvata temelj-
ne istine vjere islama na način da se uglavnom ili pot-
puno slaže s ponuđenim tvrdnjama o postojanju Boga

(92.6%), činu Božijeg stvaranja svijeta (90.2%), posto-

janju dženneta i džehennema (84.7%), sveprisustvu
Boga u životu pojedinca (83.1%), postojanju duhov-
nih bića (77.2%) i proživljenju poslije smrti (73.4%).
Pritom je primjetna hijerhija slaganja s ponuđenim
tvrdnjama na način da je na njenom vrhu tvrdnja o
postojanju Boga, a na začelju tvrdnja o duhovnoj su-
štini čovjekovog bića, te činjenica da procent onih
koji prihvataju četiri najviše pozicionirane tvrdnje
značajno prelazi procent mladih u uzorku (77%) koji
se izjašnjavaju religioznim, iz čega se vidi da i među
neodlučnim i nereligioznim u pogledu religijske sa-
moprocjene vjerovatno ima pojedinaca koji prihvataju
temeljna islamska vjerovanja.
Grafikon
Grafikon 2. Prihvatanje
2. Prihvatanje temeljavjere
temelja islamske islamske
(%) vjere (%)
Bog ima i postoji
Bog ima i postoji. 92,6
92,6
Ovaj svijet je stvorio Bog
Ovaj svijet je stvorio Bog. 90,2
90,2
Džennet i džehennem postoje
Džennet i džehennem postoje. 84,7
84,7
Bog prati postupke svakog čovjeka
Bog prati postupke svakog čovjeka. 83,1
83,1
Duhovna bića poput meleka postoje
Duhovna bića poput meleka postoje. 77,2
77,2
Svi će ljudi biti proživljeni poslije smrti
Svi će ljudi biti proživljeni poslije smrti. 73,4
73,4
Ljudi imaju Bogom datu besmrtnu
Ljudi imaju Bogom dušu
datu besmrtnu dušu. 37
37
00 50
50 100
100
Zbir odgovora nekad, često i uvijek na pitanjima

religijske prakse (grafikon 3) pokazuje da velika veći-
na u našem uzorku prakticira islamske obrede indivi-
dualnog namaza u kući (83.6%), zajedničkog namaza

u džamiji (88.4%) i posta (89.3%), s tim da je među

njima – s izuzetkom posta – najviše prigodnih i po-
vremenih praktikanata, tj. onih koji ove obrede obav-
ljaju nekad odnosno često. Redovnih praktikanata je
najviše među postačima (39.3%), dok svaki šesti ispi-
tanik (16.5%) redovno klanja kod kuće, a nešto manje
od jedne desetine (7.8%) ide u džamiju. Oko jedne de-
setine naših ispitanika uopće ne prakticira islamske
vjerske obrede, odnosno ne klanja (14.2%), ne ide u
džamiju (10.3%) i ne posti (9.4%), što približno odgo-
vara ukupnom procentu u našem uzorku (10.4%) koji
se izjasnio nereligioznim (5.6%), uvjerenim ateistima
(0.9%) ili nije odgovorio (3.9%) na pitanje religijske
identifikacije, što upućuje na sklonost ponašajno za-
snovane religijske samoprocjene među mladima, od-
nosno mogućnost da mladi svoju religioznost uglav-
nom procjenjuju na osnovu prakticiranja religijskih
obreda a ne vjerovanja. Osim toga, očigledna je dis-
krepancija između procenta religioznih (77%) i onih
koji redovno prakticiraju vjerske obrede, ali ovaj put
na način da je redovnih praktikanata u sve tri obredne
obaveze značajno manje.
Tvrdnje u ispitivanim aspektima religioznosti smo
organizirali u kompozitne skale religijskog vjerovanja
(α= .68) i religijske prakse (α= .83) pri čemu njihovi
alpha koeficijenti unutarnje konzistencije posjeduju
zadovoljavajuću vrijednost.
S ciljem provjere homogenosti rezultata dobijenih
na ovim religijskim varijablama, provedeni su t-testo-
vi i analize varijansi, koji potvrđuju da je vjerovanje u
osnovne temelje islamske vjere značajno izraženije kod
ženskih ispitanika (t= -5.04, p=.000), djece iz religijski

rezUltati i analiza 49
Grafikon 3. Prakticiranje religijskih obreda (%)
39,3
39,3
23,5
23,5
Postim propisani post
26,5
26,5
9,4
9,4
7,8
7,8 Uvijek
Uvijek
27,7
27,7
Idemu udžamiju
Idem džamiju Često
Često
52,9
52,9
10,3
10,3 Nekad
Nekad
Nikad
Nikad
16,5
16,5
27,3
27,3
Klanjam kod kuće
39,8
39,8
14,2
14,2
0 10 20 30 40 50 60
homogenih brakova (t=3.50, p=.000), ispitanika iz ze-

ničke, sarajevske i bihaćke regije (F=12.55, p=.000), te
seoskih i manjih gradskih naselja (F=8.38, p=.000),
djece očeva s manjim stepenom obrazovanja (F=3.86)
i ispitanika koji sebe smatraju religioznim pojedinci-
ma (F=77.03, p=.000), što je prilično postojan obrazac
utjecaja socio-demografskog profila na izraženost reli-
gijskog vjerovanja. Pritom, primjetan je značajniji utje-
caj socijalizacijskih faktora u odnosu na ambijentalne
okolnosti odrastanja.
identičan obrazac uvjetovanosti nalazimo i u po-
gledu religijske prakse, s tim da ženski ispitanici zna-
čajno više poste (t=2.83, p=.005) i obavljaju namaz u
kući (t=2.74, p=.006) ali očekivano manje posjećuju
džamiju (t=-3.66, p=.000), te je prakticiranje vjerskih
dužnosti značajno izraženije kod ispitanika iz do-
maćinstava s nižim mjesečnim primanjima (F=9.38,
p=.000). ranije smo ustvrdili da 77% naših ispitanika
3
sebe smatraju religioznim pojedincima, 7% nereligio-
znim, dok njih 12.7% je neodlučno u pogledu procjene

vlastite religioznosti (vidi tabelu 1). Iako s religijskom

identifikacijom linearno raste i stepen vjerovanja i
prakse, indikativno je, međutim, da ukrštanje rezul-
tata na religijskom vjerovanju i praksi s religijskom
identifikacijom (tabele 4 i 5 kao ilustracija) pokazu-
je da među spomenutih 77% religioznih ima pojedi-
naca koji ne vjeruju u temelje islamske vjere i nikad
ne prakticiraju obrede, isto kao što među utvrđenih
12.7% nereligioznih ima onih koji vjeruju te prigodno
i povremeno prakticiraju kolektivni i individualni na-
maz odnosno post.
Tabela 4. Religijska samoidentifikacija

i slaganje s temeljnim islamskim vjerovanjima (%)
Vjerovanja Ukupno
Religiozan Neodlučan Nereligiozan
Duhovna bića S 83.2 60.4 48.7 77.9
poput meleka NE 7.7 29.2 36.5 12.5
postoje. NS 9.1 10.4 15.9 9.6
Džennet i S 91.3 71.5 52.7 86.1

džehennem NE 4.3 20.1 36.5 8.5
postoje. NS 4.4 8.4 10.9 5.4
S 95.9 86.8 71.2 93.1
Bog ima i
NE 1.7 9.7 23.3 4.2
postoji.
NS 2.4 3.5 5.4 2.7
S=slažem se, NE=nesiguran, NS=ne slažem se
Do sličnih saznanja dovodila su i ranija istraživa-

nja religioznosti (Jerolimov, 2002) koja ovakve ten-
dencije objašnjavaju disolucijom dogmatskog sistema i

Tabela 5. Religijska samoidentifikacija

i prakticiranje islamskih obreda (%)
Obredi Ukupno
Religiozan Neodlučan Nereligiozan
U 19.1 5.7 2.7 16.3
Klanjam Č 33.1 7.1 4.1 27.8
kod kuće. NE 39.0 54.3 32.4 40.5
NI 7.6 29.3 59.5 13.9
U 46.1 18.9 5.4 39.8
Postim Č 24.1 27.3 9.5 23.5
propisani
post. NE 24.2 32.9 39.2 26.3
NI 4.8 18.2 45.9 9.3
U=uvijek, Č=često, NE=nekada, NI=nikada
privatizacijom religije kad se radi o selektivnom vjero-

vanju i obredoslovlju religioznih, odnosno potrebom
za višom silom i prakticiranjem vjere kao obilježja
obiteljske i šire kulturne tradicije u slučaju vjerovanja
i prakticiranja obreda kod nereligioznih pojedinaca.
Među istraživačima je također prisutna nedoumica o
tome koliko mladi uopće poznaju učenje svoje vjere, a
spram koje se deklariraju kao (ne)religiozni pojedinci
(Marinović-Bobinac, 2000, prema Jerolimov, 2002).
Modaliteti religijskog prisustva u državi, društvu i
životu pojedinca predmet su različitih analiza, a veo-
ma često i žučnih rasprava. Kad se radi o odnosu naših
ispitanika spram prisustva vjere u privatnom i druš-
tvenom životu (grafikon 4), velika većina među njima
prihvata značajnu ulogu vjere kao utjehe u privatnom
životu (78.8%), ali manje od pola njih podržava mo-
gućnost da medicinski radnik iz vjerskih razloga odbije

asistirati u izvršenju zakonom dozvoljenog abortusa

(44.1%), tvrdnju da je boljitak za bosanskohercego-
vačku administraciju u angažmanu političara čvrsto
uvjerenih vjernika (39.6%) i da pojedinci koji ne vje-
ruju u Boga nisu prikladni za javnu službu (42.5%).
Mladi u našem istraživanju najmanje podržavaju di-
rektno miješanje vjerskih velikodostojnika u politiku
(15.0%) i izborni proces (10.2%). Iz ovih rezultata ra-
zumljivo je da naši mladi na društvenu ulogu religije
i referentne religijske zajednice ne gledaju jednostra-
no nego ovisno o kojem se segmentu života radi, pri
čemu značajno otvorenije govore o prisustvu religije i
njenoj kompenzacijskoj funkciji u njihovim privatnim
životima, s izraženom zadrškom u pogledu miješanja
religije u javni sektor, pogotovo na način eksplicitne
“religizacije politike” putem direktnog miješanja vjer-
skih velikodostojnika u politička dešavanja.
Grafikon
Grafikon 4. Društveno
4. Društveno prisustvo
prisustvo religije (%) religije (%)
7,6
7,6
U vjeriUnalazim
vjeri nalazim utjehuiiohrabrenje
utjehu ohrabrenje.
78,8
78,8
Iz religijskih razlogaIz religijskih

smije serazloga
odbitismije se odbiti u
asistiranje 22,5
22,5
asistiranje
izvršenju u izvršenju abortusa.
abortusa 44,1
44,1
Pojedinci
Pojedinci s čvrstim
s čvrstim vjerskimuvjerenjima
vjerskim uvjerenjima 18,8
18,8
trebaju obavljati
trebaju obavljati javnejavne poslove.
poslove
42,5
42,5
Političari
Političari koji ne vjeruju koji nesu
u Boga vjeruju u Boga
neprikladni 24,7
24,7
neprikladni
za javne službe su za javne službe.
39,6
39,6
Vjerske vođe bi trebaleVjerske vođena

utjecati bi trebale
odluke 53,8
53,8
utjecati na odluke vlasti.
vlasti
15
15
Vjerske vođe
Vjerske vođe bi trebale bi trebale
utjecati nautjecati na toće
to kako 69,4
69,4
kakona
ljudi glasati će ljudi glasati na izborima.
izborima
10,2
10,2
Ne slaže se
Ne slaže se Slaže se
Slaže se

Faktorska analiza stavova naših ispitanika gle-

de društvene uloge religije dala je dva latentna fak-
tora prvog reda, koji objašnjavaju 68.38% varijanse
ukupnih rezultata (tabela 6), a koja smo, sukladno-
njihovim pripadajućim varijablama, nazvali dimen-
zijama društvene uloge vjere odnosno političke uloge
vjerskih velikodostojnika. Ovi rezultati potvrđuju da
naši ispitanici prave jasnu distinkciju između prisu-
stva religije u javnoj sferi na način implicitne religi-
oznosti vjernika, s jedne strane, i uplitanja vjerskih
velikodostojnika u politička dešavanja, s druge, pri
čemu prvu mogućnost značajno odobravaju, a dru-
gu dvotrećinskom odnosno natpolovičnom većinom
odbacuju.
Tabela 6. Faktorska analiza društvene uloge religije
Faktori
1 2
Za BiH bi bilo bolje da pojedinci s čvrstim .814
vjerskim uvjerenjima obavljaju javne poslove.
Političari koji ne vjeruju u Boga .761
neprikladni su za javne službe.
Medicinska sestra smije iz religijskih razloga odbiti .602
asistiranje u izvršenju zakonski dopuštenog pobačaja.
U vjeri nalazim utjehu i ohrabrenje. .585
Vjerske vođe bi trebale utjecati na to .851
kako će ljudi glasati na izborima.
Vjerske vođe bi trebale utjecati na odluke vlasti. .876
% varijanse 34.16 24.22

Naknadne statističke analize dobijenih rezultata

na ekstrahiranim faktorima pokazuju da u odnosu
na druge regije značajnije manji društveni angažman
religije priželjkuju ispitanici iz tuzlanskog područ-
ja (F=3.76, p=.005), manjih i većih gradskih naselja
(F=4.54, p=.004), djeca roditelja koji imaju viši ste-
pen stručne spreme (F=3.71, p=.010) te pojedinci
koji se izjašnjavaju kao nereligiozne osobe (F=35.07,
p=.000).
U pogledu mjesta vjerskih velikodostojnika u
politici naši su ispitanici značajno homogeniji pa
uplitanje vjerskih velikodostojnika u politiku gotovo
jednako osuđuju svi bez obzira na njihov sociode-
mografski profil, s tim da su prema toj mogućnosti
značajno više kritični stariji (t=2.88, p=.004) te ispita-
nici iz sarajevske, zeničke i mostarske regije (F=4.64,
p=.001).
Na skali od 1 (potpuno neprihvatljivo) do 5 (pot-
puno prihvatljivo) ispitanici u našem istraživanju su se
izjašnjavali o prihvatljivosti različitih oblika (ne)mo-
ralnog ponašanja.
Velika većina mladih u našem uzorku (grafikon
5) neprihvatljivim smatraju prostituciju (82.2%), stu-
panje u intimni odnos s sobom koja je već u braku
(73.3%), abortus (72.6%), homoseksualnu orijentaciju
(70.9%), rađanje djece izvan braka (69.6%), smješta-
nje roditelja u starački dom (68.7%), a za dvije trećine
njih neprihvatljivo je živjeti u izvanbračnoj zajednici
(60.3%). Nešto manje od polovine mladih u uzorku to
misli za predbračne seksualne odnose (43.2%), a njih
29.6% za razvod braka.

Grafikon 5. Prihvatljivost različitih oblika

Grafikon 5. Prihvatljivost različitih oblika (ne)moralnog ponašanja (%)
(ne)moralnog ponašanja (%)
Prostitucija
Prostitucija
82,2
82,2
9,8
9,8
Ljubavni odnos sa osobom
Ljubavni odnos s osobom koja je već
73,3
73,3
koja jeuvećbraku
u braku 16,3
16,3
Abortus
Abortus
72,6
72,6
12,7
12,7
Homoseksualna orijentacija
Homoseksualna orijentacija
70,9
70,9
15,4
15,4
Rađanjeizvan
Rađanje djece djece izvan braka
braka
69,6
69,6
16
16
Smještaj u
Smještaj roditelja roditelja u starački
starački domdom 68,7
68,7
14
14
Život u izvanbračnoj
Život u izvanbračnoj zajednici
zajednici
60,3
60,3
21,3
21,3
Seksualni odnosi
Seksualni odnosi prijeprije
brakabraka 43,2
43,2
41,9
41,9
Razvod
Razvod
29,6
29,6
49,2
49,2
00 20
20 40
40 60
60 80
80 100
100
Neprihvatljivo
Neprihvatljivo Prihvatljivo
Prihvatljivo
Statistički postupak faktorske analize različitih

oblika (ne)moralnog ponašanja (tabela 7) dao je dva
latentna faktora koji zajedno objašnjavaju 57.72% va-
rijanse, a koja smo, sukladno njihovim faktorskim za-
sićenjima, nazvali bračno-porodičnom moralnom ori-
jentacijom odnosno seksualnom moralnom orijentaci-
jom. Provedeni t-testovi i analize varijanse potvrđuju
identičan obrazac uvjetovanosti obje latentne dimen-
zije s obzirom na religijsku pripadnost roditelja naših
ispitanika (t=2.65, p=.000; t=4.06, p=.000), njihovo
religijsko samoodređenje (F=17.00, p=.000; F=43.44,
p=.000), stepen obrazovanja njihovih očeva (F=12.49,
p=.000; F=16.32; p=.000) i visinu primanja njihovog
domaćinstva (F=7.55, p=.000; F=15.73, p=.000), odno-

sno, spram ponuđenih ponašajnih obrazaca posebno

su kritični pojedinci koji sebe smatraju religioznim
osobama, djeca manje obrazovanih očeva čija oba ro-
ditelji su muslimani te ispitanici iz slabije situiranih
porodica. Za ženske (t=10.09, p=.000) i starije ispita-
nike (t=3.00, p=.003), nadalje, posebno su neprihvat-
ljiva ispitivana ponašanja u pogledu seksualnosti, dok
ispitanici iz tuzlanske regije (F=4.76, p=.001; F=4.85,
p=.001) i većih gradskih naselja (F=12.87, p=.000;
F=13.41, p=.000) sa značajno manje izraženim neo-
dobravanjem gledaju na ovdje istraživana ponašanja u
pogledu seksualnosti te bračnih i porodičnih odnosa.
Tabela 7. Faktorska analiza prihvatljivosti

različitih oblika ponašanja
Faktori
1 2
Ljubavni odnos s osobom koja je već u braku .865
Prostitucija .783
Seksualni odnosi prije braka .630
Život u izvanbračnoj zajednici .733
Razvod .697
Rađanje djece izvan braka .674
Homoseksualna orijentacija .673
Smještaj roditelja u starački dom .654
Pobačaj .644
% varijanse 44.67 13.05

Uočeni obrazac utjecaja socio-demografskih obi-

lježja na rasprostranjenost ispitivanih moralnih vri-
jednosti je uglavnom očekivan i upućuje na značajnu
diferenciranost naših ispitanika u tom pogledu i to
prema onim socio-kulturalnim karakteristikama za
koje se tradicionalno vezuje društveno raslojavanje u
kontekstu odnosa spram konzervativnih odnosno li-
beralnih vrijednosnih stavova.
Odnos religioznih pojedinaca u tom pogledu iden-
tičan je onom spram vjerovanja i religijske prakse: iako
Tabela 8. Religijska samoidentifikacija i

prihvatljivost (ne)moralnih ponašajnih obrazaca (%)
Ponuđeno (ne)moralno Religijska samoidentifikacija

Ukupno
ponašanje Religiozan Neodlučan Nereligiozan
Život u P 18.2 24.2 47.3 20.9
izvanbračnoj NS 17.4 24.1 16.2 18.2
zajednici NP 64.3 51.7 46.5 60.8
P 13.7 18.7 33.8 15.6
Rađanje djece
NS 12.4 26.7 12.2 14.3
izvan braka
NP 73.9 54.8 54.1 70.0
Ljubavni P 14.5 17.3 29.7 15.9
odnos s NS 8.9 17.9 12.2 10.3
osobom koja
NP 76.6 64.8 58.1 73.8
je već u braku
Seksualni P 36.7 54.8 79.7 42.0

odnosi prije NS 14.5 18.5 6.8 14.5
braka NP 48.8 26.8 13.5 43.5
P=prihvatljivo, NS=nisam siguran, NP=neprihvatljivo

s religijskom identifikacijom linearno raste i stepen

odbijanja ponuđenih ponašanja, ukrštanje varijabli ek-
strahiranih faktora s religijskom identifikacijom (tabe-
la 8 kao ilustracija) pokazuje da je među religioznima
značajan procent onih koji prihvataju ponuđene pona-
šajne obrasce, jednako kao što je među nereligioznima
značajan broj onih koji ih smatraju neprihvatljivim.
Ova saznanja upućuju na zaključak da usljed
utjecaja sekularnih ideja i postojeće društvene prakse
deklarirani vjernici značajno u svojim stavovima od-
stupaju od islamske koncepcije seksualnog, bračnog i
porodičnog morala, ali i da nereligiozni pojedinci raz-
matrane ponašajne obrasce odbacuju ne iz vjerskog
uvjerenja koliko u ime, vjerovatno, patrijarhalnih vri-
jednosti koje su još prisutne u bh. društvu.
Brak i porodica
Tradicionalno shvatanje braka i porodice kao osnovne
ćelije društva danas je suočeno s izazovima (post)mo-
derne dinamike i kulture življenja do te mjere da se sve
češće govori o krizi porodice (Aračić i Nikodem, 2000)
ali i braka kao intimnog i ekonomskog zajedništva
muškarca i žene, što direktno ugrožava njihovu repro-
duktivnu, socijalizacijsku, ekonomsku, političku i dru-
ge funkcije u društvu. Propitivanje njihove patrijarhal-
ne koncepcije karakteristične za Bosnu i Hercegovinu
nije zaobišlo ni mlade u ovoj zemlji, čije smo bračne
i porodične vrijednosne stavove ispitivali pomoću pi-
tanja o njihovom odnosu naspram braka, percepcji
budućeg bračnog statusa, predstavama o najboljim go-
dinama za ulazak u brak muškarca i žene te željenom

broju djece u slučaju braka. Također nas je zanimalo

njihovo mišljenje o preduvjetima uspješnog braka.
U dijelu o hijerarhiji vrijednosti kod mladih u na-
šem uzorku (vidi str. 21-22 ove studije) vidjeli smo da je
za 98.6% naših ispitanika porodica važan životni cilj i
da je takva visoko pozicionirana u njihovom vrijedno-
snom sistemu s obzirom na to da toliku važnost jedino
još pridaju zdravlju. U skladu s tim (vidi prilog), velika
većina naših ispitanika slaže se s tvrdnjama da brak još
nije zastarjela institucija (79.8%) i da djeca trebaju oba
roditelja da bi sretno odrastali (84%). Sukladno tome,
86% mladih u našem istraživanju svoju budućnost za-
mišljaju u braku i s vlastitom porodicom, što sve sku-
pa potvrđuje da naša omladina i dalje visoko vrednuje
ove temeljne društvene institucije, kako su to pokazala
i neka ranija istraživanja na više “ograničenim” loka-
litetima (Žiga, 2015). Međutim, značajno se razilaze u
pogledu najboljih godina za ulazak u brak muškarca
odnosno žene i koliko djece planirati. Najveći dio na-
ših ispitanika (vidi prilog), njih dvije trećine vjeruje
da je najbolje vrijeme za ulazak u brak za muškarca
između 26. i 29. godine (58.8%), odnosno između 21.
i 25. godine za ženu (56%). I dok tek svaki deseti ispi-
tanik (10.9%) smatra da muškarac treba brak sklopiti
poslije 29. godine, svaki treći (37.9%) vjeruje da to žena
treba uraditi poslije 25. godine, iz čega se može ipak
razumjeti da je među mladima poželjno da žene rani-
je ulaze u brak u odnosu na muškarce. Nešto više od
polovine u našem uzorku (55.2%), nadalje, želi imati
dvoje djece, gotovo svaki deseti (8.9%) ispitanik samo
jedno, a svaki četvrti (27.1%) troje odnosno četvero,
tako da u prosjeku mladi u našem uzorku žele imati
2.25 djece. S obzirom na spomenute stavove mladih,

očekivati je da će se u budućnosti mladi sve kasnije od-

lučivati za zasnivanje bračne zajednice među kojima će
uglavnom dominarati one sa dvoje djece, odnosno če-
tveročlane porodice, što su tendencije “dekonstrukci-
je” patrijarhalnog tipa porodice i porodičnih promjena
tipičnih za savremena društva (Žiga, 2015), a koje se
obično povezuju sa željama mladih naraštaja za višim
stepenom obrazovanja i uspješnijom karijerom (Ilišin
i sar., 2013).
Rezultati naknadnih statističkih provjera s ob-
zirom na socio-demografski profil naših ispitanika
pokazuju da su mladi u našem uzorku prilično jedin-
stveni glede svog budućeg bračnog statusa, s obzirom
na to da se u tom pogledu razlikuju samo prema uzra-
stu (χ2=13.21, p=.004) i religijskoj samodentifikaciji
(χ2=45.57, p=.000) tako da studenti i oni među njima
koji se smatraju religioznima u većoj mjeri svoju bu-
dućnost vide u bračnoj zajednici u poređenju s učeni-
cima, odnosno nereligioznim i neodlučnim u pogledu
religijske samoprocjene. Više diferenciranosti nalazi-
mo u prihvatanju tvrdnje da “brak nije zastarjela in-
stitucija”, koju značajno manje podržavaju muški ispi-
tanici (z= -2.56, p=.010), oni među njima koji dolaze iz
tuzlanske regije (χ2=13.85, p=.008) i manje religiozni
(χ2=12.07, p=.002). Stav da “dijete treba i oca i majku
da bi sretno odrastalo” značajno više podrške nalazi
među mlađim ispitanicima (z= -3.17, p=.002), onima
koji dolaze iz manjih sredina (χ2=17.15, p=.001) i djeci
očeva s relativno niskim odnosno izuzetno visokim
stepenom obrazovanja (χ2=11.47, p=.009).
Glede najprikladnijih godina za ulazak u brak jed-
nog muškarca odnosno žene, naši ispitanici se konzi-

stentno razlikuju s obzirom na uzrast (z= 5.95, p=.000

za muškarca, z=3.91, p=.000 za ženu), mjesto odrasta-
nja (χ2=23.01, p=.000 za muškarca, χ2=22.92, p=.22.92
za ženu), stepen obrazovanja oca (χ2=15.68, p=.001
za muškarca, χ2=22.46, p=.000 za ženu), mjesečna
primanja domaćinstva (χ2=22.52, p=.000 za muškar-
ca, χ2=21.68, p=.000 za ženu) i religijsku identifikaci-
ju (χ2=12.07, p=.002 za muškarca; χ2=8.79, p=.010 za
ženu). Da u značajno kasnijim godinama i muškarac i
žena trebaju zasnivati bračnu zajednicu smatraju stu-
denti, pojedinci iz većih mjesta, djeca više obrazovanih
roditelja, pojedinci iz prosječno situiranih porodica te
mladi u našem uzorku koji se smatraju nereligioznim,
što je obrazac utjecaja socio-demografskih obilježja
uočen i u drugim istraživanjima (Ilišin i sar., 2013).
Mladi u našem uzorku u pogledu broja željene
djeca razlikuju se samo prema regionalnoj pripadno-
sti (χ2=15.94, p=.003) i religijskoj samoidentifikaciji
(χ2=17.08, p=.000), na način da religiozni među njima
žele imati značajno veći broj djece, kao i ispitanici iz
zeničke i mostarske regije, što ukazuje na homogenost
stava u pogledu ranije spomenutog podatka da naši is-
pitanici u prosjeku žele 2.25 djece.
S obzirom na to da velika većina u našem uzorku
svoju budućnost vidi u nekoj vrsti bračne zajednice,
zanimljivo je vidjeti kako će se za taj životni korak pri-
premiti, odnosno šta smatraju važnim za uspjeh braka
i porodice. U grafikonu 6. prikazana je hijerarhija pre-
duvjeta uspješnog braka prema mišljenju naše omla-
dine, pri čijoj smo konstrukciji, tragom preporuke
Radina (2002), koristili samo najpozitivnije odgovore
(veoma važno).

Na vrhu ljestvice najvažnijih uvjeta uspješne brač-

ne zajednice kod njih nalaze se međusobna vjernost
supružnika (84.9%), djeca (66.5%) i spremnost na raz-
govor o nastalim problemima (64.4%) zbog čega je
moguće očekivati da ove vrijednosti ipak dominiraju
njihovim vrijednosnim sistemom u pogledu uspješno-
sti braka. Slaganje u političkim stavovima (7.4%) i isto-
vjetnost socijalnog porijekla (9%) najmanje su birane
kategorije i najmanje važni preduvjeti za harmoničan
brak, prema mišljenju naših mladih. Naši ispitanici u
prosjeku, izuzev istog socijalnog porijekla (M=2.82) i
slaganja u političkim stavovima (M=2.04), sve ponu-
đene stavke smatraju važnim za uspjeh braka, iz čega
je razumljivo da imaju prilično realna saznanja o tome
koje su to važne odrednice braka i bračne vrijednosti
s obzirom na to da njihovi vrijednosni stavovi u tom
pogledu značajno koincidiraju s nalazima recentnih
istraživanja o najčešćim uzrocima razvoda (Šoštarić,
Šutić i Vrdoljak, 2015).
Istovremeno zabrinjava činjenica da mladi u našem
uzorku relativno manji značaj pridaju bračnim okol-
nostima, koje istraživači smatraju ozbiljnim izvorom
frustracija i nesporazuma između supružnika. Takav
obrazac odgovora upućuje na prisustvo nerealnih oče-
kivanja spram braka kod naših ispitanika i njihovu ne-
dovoljnu pripremljenost za brak. Prosječna vrijednost
(M=3.81) za stavku “isto vjersko uvjerenje”, naprimjer,
pozicionira je tek na deveto mjesto po važnosti za našu
omladinu iako neke statistike tvrde da do razvoda
mješovitih brakova u slučaju Bošnjaka dolazi goto-
vo dvostruko češće nego do razvoda etnički odnosno
religijski homogenih bračnih parova (Begović, 2008).

Grafikon 6. Rang-ljestvica najvažnijih preduvjeta

uspješnog
Grafikon brakanajvažnijih
6. Rang-ljestvica – stepenpreduvjeta
“veomauspješnog
važno”braka
(%) – stepen “veoma važno” (%)
Vjernost
Vjernost 84,9
84,9
Djeca
Djeca 66,5
66,5
Spremnost na raspravljanje o problemima

Spremnost na raspravljanje o problemima koji
64,4
64,4
koji se pojave između supružnika
se pojave između supružnika
Dobar seksualni odnos

Dobar seksualni odnos 56,1
56,1
Imati vrijeme za vlastite prijatelje

Imati vrijeme za vlastite prijatelje i lične
aktivnostii lične aktivnosti
42,1
42,1
Dijeliti isto vjersko uvjerenje

Dijeliti isto vjersko uvjerenje 40,7
40,7
Uzajamno obavljanje poslova u domaćinstvu

Uzajamno obavljanje poslova u domaćinstvu 29
29
Dobri stambeni uvjeti

Dobri stambeni uvjeti 27,9
27,9
Dovoljna novčana primanja/prihodi

Dovoljna novčana primanja/prihodi 26,4
26,4
Život odvojen od roditelja

Život odvojen od roditelja 22,7
22,7
Biti istog socijalnog porijekla

Biti istog socijalnog porijekla 9
Slaganje u politici
Slaganje u politici 7,4
7,4
0 20 40
40 60 80 100
100
Slično zapažanje prisutno je i kod kategorije “djeca”

s obzirom na to da ih naši ispitanici doživljavaju kao
faktor stabilnosti braka, iako stručnjaci upozoravaju
da dolazak prinove u porodicu zahtijeva značajno pri-
lagođavanje roditelja, zbog čega se često povezuje sa
smanjenim bračnim zadovoljstvom i turbulencijama
(Baloban i Črpić, 2005).
Faktorska analiza percipiranih uvjeta uspješnog
braka (tabela 9) dala je tri zasebna faktora prvog reda
koji objašnjavaju 44.28% ukupne varijanse rezultata, a
koja smo sukladno strukturi njihovih zasićenja nazvali
dimenzijama samodovoljnosti, orijentacije na zajedniš-
tvo i sociokulturalne homogenosti. S obzirom na ranije
utvrđenu hijerarhiju vrijednosti važnih za uspješan
brak, čini se da u vrhu prioriteta naše omladine kad se
6


radi o uspjehu bračne zajednice dominiraju vrijedno-

sti emocionalnog zajedništva, a da je donji dio ljestvi-
ce pripao vrijednostima okupljenim oko dimenzija
samodovoljnosti i socio-kulturne homogenosti. Takav
obrazac odgovora još jednom ukazuje na tendenciju
svojevrsnog romantičarskog razumijevanja braka kod
naše omladine, što je očekivano s obzirom na njihovu
starosnu dob.
Rezultati provedenih t-testova i ANOVA-e poka-
zuju da izraženost dimenzije orijentacije na zajedniš-
tvo značajno ovisi o spolu naših ispitanika (t=-7.19,
p=.000), njihovoj regionalnoj pripadnosti (F=4.35,
p=.002) i religijskoj samoidentifikaciji (F=8.37,
p=.000). U tom smislu su vjernost, podjela poslova u
domaćinstvu, djeca i razgovor o eventualnim bračnim
nesuglasicama posebno važne za ženske ispitanike,
pojedince među njima iz sarajevske i tuzlanske regije,
te za religiozne pojedince. Važnost samodovoljnosti i
njoj pripadajućih varijabli značajno je diferencirana s
obzirom na geografska područja mladih u istraživanju
(F=3.38, p=.009), veličinu naselja u kojem su odrasli
(F=12.33, p=.000) i stepen obrazovanja oca (F=4.59,
p=.003). Dovoljna novčana primanja, kvalitet stambe-
nih uvjeta, život odvojen od roditelja i vrijeme za sebe
iznimno važnim smatraju ispitanici iz tuzlanske i sa-
rajevske regije, pojedinci iz gradskih sredina bez ob-
zira na njihovu veličinu, te djeca roditelja sa srednjim
ili višim stepenom obrazovanja. Konačno, važnost ka-
rakteristika vezanih za socio-kulturalnu homogenost
ovisi o istovjetnosti vjeroispovijesti roditelja (t=3.05,
p=.002) naših ispitanika i njihovoj samoprocjeni reli-
gioznosti (F=34.58, p=.000). Slaganje u socijalnom po-
rijeklu, vjerskom uvjerenju i politici posebno važnim

Tabela 9. Faktorska analiza uvjeta uspješnog braka
Faktori
1 2 3
Dovoljna novčana primanja/prihodi .689
Dobri stambeni uvjeti .643
Život odvojen od roditelja .549
Dobar seksualni odnos .540
Imati vrijeme za vlastite prijatelje, .396
lične aktivnosti i hobije
Spremnost na raspravljanje o problemima .755
koji se pojave između muža i žene
Vjernost .626
Djeca .620
Uzajamno obavljanje poslova u domaćinstvu .424
Biti istog socijalnog porijekla .771
Dijeliti isto vjersko uvjerenje .687
Slaganje u politici .565
Zajednički korijen 2.41 1.65 1.25
% varijanse 20.10 13.74 10.44
za uspjeh braka smatraju djeca čija su oba roditelja

muslimani i pojedinci koji sebe smatraju religioznim.
Sveukupno, mladi u našem uzorku relativno su
umjereno diferencirani u pogledu izraženosti ovdje
ekstrahiranih bračnih orijentacija. Uočeni obrazac
utjecaja socio-demografskih obilježja na percepciju
važnosti ponuđenih stavki za uspjeh braka je uglav-
nom očekivan i razumljiv, ali i iznimno važan jer pred-
stavlja svojevrsni kriterij u skladu s kojim je moguće

procjenjivati u kojoj mjeri mladi supružnici određenog

socio-demografskog profila dijele zajednička očekiva-
nja u pogledu bračnih i porodičnih odnosa, što je, po
mnogima, kamen temeljac uspješnog braka (Šoštarić,
Šutić i Vrdoljak, 2015).
Slobodno vrijeme i rad

Slobodno vrijeme kao zanimanje kojem se pojedinac
može posvetiti po vlastitom opredjeljenju izvan pro-
fesionalnih, društvenih, porodičnih i drugih obaveza
s ciljem odmora, zabave i kultiviranja vlastite ličnosti
“masovna” je pojava i zasebna sfera životne svakod-
nevnice današnje omladine u kojoj se možda najbo-
lje “zrcale bezbrojne mogućnosti čovjekova napretka
i nazatka, samootuđenja i razotuđenja u beskonačnoj
igri njegovih antropoloških karakteristika” (Žugić,
2000, prema Ilišin, 2002b:271). Odatle je od izuzet-
ne važnosti pratiti i analizirati načine na koji mladi u
Bosni i Hercegovini ispunjavaju svoju dokolicu. Rad,
kako smo vidjeli, visoko je pozicioniran životni cilj
u vrijednosnom sistemu mladih u našem uzorku. S
obzirom na visok stepen nezaposlenost mladih u bh.
društvu, koji prema nekim statistikama dostiže goto-
vo 58% (Žiga i Osmić, 2015) i poteškoća na koje mladi
čovjek nailazi u procesu profesionalnog samoostvare-
nja, važno je pitanje kako ove objektivne datosti bh.
poslovne stvarnosti utječu na radne vrijednosti mla-
dih u BiH i njihovu strukturu.
Podatke o načinu provođenja slobodnog vreme-
na i radnim vrijednostima mladih u našem uzorku
prikupili smo pomoću pitanja o količini vremena

provedenog u različitim društveno-kulturnim, rekre-

ativnim i zabavnim aktivnostima, na internetu i TV-
u, njihovim stavovima prema poslu i percepcijama o
najvažnijim faktorima prilikom pronalaženja posla u
Bosni i Hercegovini.
Na pitanje “koliko često provode slobodno vrije-
me” u navedenim aktivnostima dobili smo odgovore
(grafikon 7) iz koji se razaznaje hijerarahija provođenja
slobodnog vremena, prema kojoj naši ispitanici svoju
dokolicu najčešće provode u izlascima sa prijateljima
(67.1%) i djevojkama odnosno mladićima (49.3%), onda
u sportskim (40.6%) i vjerskim (40.0%) aktivnostima
te čitanju (37.8%), a najmanje posjetama izložbi (5.1%)
i pozorišnim predstavama (7.4%). Primjetno je pritom
da većina ispitanika svoju dokolicu povremeno ili pone-
kad troši na sve navedene aktivnosti s izuzetkom (vidi
Grafikon 7. Količina vremena provedena

u određenim
Grafikon 7. Količina aktivnostima
vremena provedena (%)aktivnostima (%)
u određenim
Izlasci s prijateljima
Izlasci s prijateljima 1,3
1,3
67,1
67,1
Izlazak sIzlazak
djevojkom/dečkom
s djevojkom/dječkom 14,3
14,3
49,3
49,3
Bavljenje sportom
Bavljenje sportom 13
13
40,6
40,6
Vjerske aktivnosti
Vjerske aktivnosti 12,5
12,5
40
40
Čitanje knjiga/novina
Čitanje knjiga/novina 14,3
14,3
37,8
37,8
Odlazci na zabave
Odlasci na zabave 10
10
29,5
29,5
Učešće u Učešće
dobrovoljnim aktivnostima
u dobrovoljnim aktivnostima 12,3
12,3
24,3
24,3
Organizirane vannastavne
Organizirane aktivnosti
vannastavne aktivnosti 30,3
30,3
16,3
16,3
Odlazak u pozorište
Odlazak u pozorište 46,4
46,4
7,4
7,4
Odlazak nana
Odlazak izložbe
izložbe 58,8
58,8
5,1
5,1
00 10 20 30 40 50 60 70 80
Nikad
Nikad Često
Često

prilog), kao što smo vidjeli, druženja s prijateljima i

djevojkama, odnosno odlazaka na izložbe i pozorišne
predstave. I dok dvije trećine njih slobodno vrijeme
često koristi za druženje s prijateljima, odnosno svaki
drugi za izlazak s djevojkom, dotle gotovo dvije tre-
ćine (58.8%), odnosno jedna polovina (46.4%), nikad
ne koristi dokolicu za prisustvo kulturnim manife-
stacijama i događajima kakvi su izložbe ili posjete
pozorištu.
Faktorska analiza odgovora mladih u našem istra-
živanju u pogledu načina upražnjavanja slobodnog
vremena otkrila je dva latentna faktora (tabela 10) koji
objašnjavaju 43.28% ukupne varijanse rezultata, a koja
Tabela 10. Faktorska analiza aktivnosti

u slobodnom vremenu
Faktori
1 2
Odlasci na zabave .809
Izlazci s prijateljima .671
Izlazak s djevojkom/dečkom .639
Odlazak u pozorište .743
Odlazak na izložbe .717
Organizirane vannastavne aktivnosti .636
Čitanje knjiga/novina .565
Učešće u dobrovoljnim aktivnostima .564
Vjerske aktivnosti .483
% varijanse 25.72 17.56

smo, sukladno njihovim zasićenjama, nazvali zaoku-

pljenost kulturno-društvenim aktivnostima i zaoku-
pljenost zabavom. S obzirom na to da nijedan faktor
nije bio dovoljno zasićen varijablom “bavljenje spor-
tom”, ona je izostavljena u naknadnim analizama.
Ako uz nalaze faktorske analize imamo u vidu i
navedene rezultate o zastupljenosti određenih aktiv-
nosti u slobodnom vremenu naših mladih, primijetit
ćemo da ispitanici u našem uzorku u vremenu doko-
lice najviše upražnjavaju aktivnosti koje su u funkciji
zabave i razonode. Na drugoj strani nalaze se uglav-
nom recepcijske aktivnosti koji drugi organiziraju za
mlade a koje konstituiraju tzv. elitni kulturni obrazac
(Ilišin, 2002b) koji pretpostavlja intelektualni anga-
žman korisnika, zbog čega se, uz izuzetak “vjerskih
aktivnosti” i “sporta”, malo može govoriti o zastuplje-
nosti razvojne funkcije slobodnog vremena među na-
šom omladinom. Čini se da je dokolica za našu omla-
dinu u značajnoj mjeri postala prostor za opuštanje,
razonodu i rekreaciju karakterističnu za tzv. urbani
kulturni obrazac (Ilišin, 2002b) provođenja slobodnog
vremena. To potvrđuju i rezultati t-testova i analize
varijansi s obzirom na to da pokazuju relativno sla-
bu diferenciranost naših ispitanika u pogledu i jedne
i druge vrijednosne orijentacije. Aktivnosti okupljene
oko urbanog kulturnog obrasca provođenja dokolice,
vjerovatno zbog manje ponude i finansijskih moguć-
nosti, manje su karakteristične za pojedince iz seoskih
sredina (F=10.10, p=.000) i domaćinstava s nižim mje-
sečnim primanjima (F=4.35, p=.002), dok su u svoje
slobodno vrijeme društveno-kulturnim aktivnostima
značajno više zaokupljeni ženski ispitanici (t=4.80,

p=.000), mladi iz sarajevske, zeničke i tuzlanske regije

(F=6.65, p=.000) i, očekivano, među njima više reli-
giozni pojedinci (F=23.94, p=.000). I dok se izraženi-
je prisustvo elitnog kulturnog obrasca među ženskim
ispitanicima može tumačiti kao dokaz patrijarhalne
matrice socijalizacije, njegova veća izraženost kod
mladih iz određenih regija nagovještava mogućnost
više ponude ovih recepcijskih aktivnosti u određenim
sredinama.
Dobijeni rezultati pokazuju da naši ispitanici, na-
dalje, u prosjeku dnevno provode 2.78 sati na inter-
netu i kompjuteru, odnosno 1.67 sati gledajući TV,
značajno manje u poređenju sa saznanjima nekih
sličnih istraživanja u zemlji (Turčilo, 2015) i regionu
(Ilišin i sar., 2013) koja ovu vrijednost zaokružuju čak
na 3.8 sati za internet, odnosno 2.3 sata za TV, što je
vjerovatno pouzdaniji podatak s obzirom na to da su
‒ za razliku od našeg ‒ ova istraživanja koristila veći
raspon mogućih odgovora (od 1-2 sata do više od 6
sati) i samim tim mogućnost odabira viših vrijednosti
i postizanja viših aritmetičkih sredina u tom pogle-
du. Zbog toga naše rezultate da približno svaki tre-
ći ispitanik u istraživanju na internetu i kompjuteru
provede do dva (28.9%), tri (27.8%) ili četiri sata i više
(31.5%), odnosno do jednog sata (34.1%) pred TV-om,
treba razumijevati u svjetlu rezultata spomenutih
studija o mladima. Indikativno je da ista istraživanja
također pokazuju da mladi svoje slobodno vrijeme
češće ispunjavaju korištenjem ovih informacijsko-ko-
munikacijskih tehnologija negoli drugim zabavno-
rekreativnim i socijalno-interakcijskim aktivnostima
(Turčilo, 2015). Zbog toga se stječe dojam da mlade
ovaj medij odvlači od drugih medija ali i od druženja

sa stvarnim prijateljima (Ilišin i sar., 2013) te drugih

aktivnosti koje bi trebalo da budu u funkciji svestra-
nog razvoja ličnosti adolescenta. Na kraju, zvuči para-
doksalno da mladi i kad provode slobodno vrijeme na
internetu, ovaj medij koriste prije svega kao “tehnološ-
ku podlogu za korištenje društvenih mreža” (Turčilo,
2015:104), odnosno kao prostor za druženje i razono-
du. Ova spoznaja potvrđuje najprije tezu da današnja
omladina stvarno prijateljstvo pokušava nadomjestiti
virtuelnim, a zatim i da su zabava i razonoda kod njih,
uzevši u obzir zastupljenost varijabli koje čine naš ek-
strahirani faktor zaokupljenost zabavom vjerovatno
preovladavajući modalitet ispunjavanja dokolice. A
da su naši ispitanici prilično homogeni u korištenju
ovih medija potvrđuje i njihova relativno slaba dife-
renciranost u tom pogledu s obzirom na socio-de-
mografska obilježja. Tek djeca očeva sa završenom
osnovnom školom značajno manje vremena (F=4.78,
p=.003) provode na internetu u odnosu na ispitani-
ke više obrazovanih roditelja, dok osim uz televizijski
ekran slobodno vrijeme značajno više (t=3.62, p=.000)
provode mlađi ispitanici i pojedinci u našem uzorku
iz tuzlanske i mostarske regije (F=6.37, p=.000).
Rad kao multidimenzionalna i multifunkcio-
nalna društvena pojava zadovoljava različite potre-
be mladih u kojoj oni, sukladno tome, mogu vidjeti
priliku za ostvarenje različitih vrijednosnih ciljeva.
Naše saznanje da mladi visoko vrednuju mogućnost
ostvarenja različitih ciljeva putem rada (vidi prilog),
uključujući socijalno-interakcijski (87.6% ‒ rad je ak-
tivnost putem koje čovjek upoznaje druge ljude), kon-
formistički (82% ‒ rad je dužnost, doprinos društvu),
samoaktuelizacijski (80.1% ‒ rad je aktivnost pomoću

koje se čovjek samodokazuje), egzistencijalni (77.8% ‒

rad je način da se osigura egzistencija), statusni (68.6%
‒ rad je način da se osigura određeno mjesto u društvu),
psihoterapijski (64.8% ‒ rad je dobar način da se po-
bjegne od raznih životnih problema), dokaz je koegzi-
stencije ili paralelne interiorizacije radnih vrijednosti
kod naših ispitanika i multifunkcionalnosti rada. To
potvrđuje i visok stepen neslaganja (85%) s vrijedno-
sno neutralnim konceptom rada (rad je nužno zlo i u
njemu nema nikakvog zadovoljstva) u skladu s kojim
je on aktivnost lišena bilo kakve privlačnosti. Pritom
možemo vidjeti (grafikon 8) da prema izraženosti
najpozitivnijeg odgovora (potpuno se slažem) najveći
procent njih (40.5%) ističe njegovu socijalno-interak-
cijsku vrijednost. Ovakav trend moguće je objašnja-
vati u skladu s kompenzancijskim načelom, odnosno
konceptom socijalne isključenosti i izoliranosti mla-
dih u BiH (Radin, 2002b) s obzirom na to da virtuel-
nim druženjem, čini se, ne uspijevaju zadovoljiti po-
trebu za stvarnim prijateljstvom. Svaki treći ispitanik,
nadalje, najvažnijim smatra njegovu konformističku
(34.4%), samoaktuelizacijsku (32.7%) i materijalnu
(32.4%) funkciju, što sve skupa ukazuje na dominaciju
ekstrinzičnih radnih vrijednosti među našom omla-
dinom. U najmanjoj mjeri naši ispitanici (2.4%) po-
državaju vrijednosno neutralni koncept rada, prema
kojem radni angažman ne može biti izvor nikakvog
zadovoljstva.
Prezentirani podaci odatle potvrđuju izrazito vi-
soka očekivanja i pozitivne aspiracije mladih u našem
uzorku u pogledu radnog angažmana, koja – intere-
santno je – dijele ispitanici svih socio-demografskih
profila s obzirom na to da naknadni statistički postupci

nisu utvrdili njihovu značajnu diferenciranost u izra-

ženosti četiri najprisutnije vrijednosne orijentacije u
našem uzorku (socijalno-interakcijskoj, konformistič-
koj, samoaktuaelizacijskoj i materijalnoj) prema ispi-
tivanim sociodemografskim obilježjima.
Grafikon 8. Rang-ljestvica radnih vrijednosti

– stepen
Grafikon “potpuno
8. Rang-ljestvica radnih se slažem”
vrijednosti (%)“potpuno se slažem” (%)
– stepen
Radjejeaktivnost
Rad aktivnostputem
putem koje
koje čovjek
čovjek upoznaje
upoznajeljude.
ljude 40,5
40,5
Rad
Radjejedužnost,
dužnost,doprinos
doprinosdruštvu.
društvu 34,4
34,4
Radjejeaktivnost
Rad aktivnostputem
putemkoje
koje se
se čovjek
čovjek samodokazuje.
samodokazuje 32,7
32,7
Radjejenačin
Rad način da
da se
seosigura
osiguraegzistencija.
egzistencija 32,4
32,4
Rad
Rad je dobarnačin
je dobar načindadasesepobjegne
pobjegne od
odproblema.
problema 28,6
2 8,6
Rad
Radjejeizvor
izvorzadovoljstva.
zadovoljstva 25,9
25,9
Rad
Radjejenavika.
navika 25,3
25,3
Rad jeje način
Rad način da
dase
seosigura
osiguramjesto
mjestou udruštvu.
društvu 24,2
24,2
Rad
Radjejenužno
nužnozlo.
zlo 2,4
2,4
0
0 10
10 20
20 30
30 40
40 50
50
Odgovor na pitanje jesu li mladi svjesni izazova

i prepreka na koje mogu naići u ostvarivanju svojih
poslovnih očekivanja na bosanskohercegovačkom
tržištu rada, pokušali smo pronaći pomoću analize
njihove percepcije najvažnijih faktora za dobijanje bu-
dućeg zaposlenja (grafikon 9). Kao najvažniji faktor
“prilikom pronalaženja posla u BiH” najveći procent
u uzorku (42.8%) navodi političke veze, gotovo jedna
trećina (28.3%) nivo obrazovanja, a onda prema zastu-
pljenosti odgovora slijedi stručnost (10.7%), poznant-
svo i prijatelji (8.6%) i sreća (6.6%).
Mladi u našem uzorku uglavnom se slažu u per-
cepciji najvažnijeg faktora “prilikom pronalaženja po-
sla u BiH” s obzirom na to da tek ispitanici iz bihaćke
8

Grafikon 9. Percepcija najvažnijih faktora

za pronalazak posla (%)
Grafikon 9. Percepcija najvažnijih faktora za pronalazak posla (%)
Političke veze
Političke veze 42,8
42,8
Nivoobrazovanja
Nivo obrazovanja 28,3
28,3
Stručnost
Stručnost 10,7
10,7
Poznanstvo/prijatelji
Poznanstvo/prijatelji 8,6
8,6
Sreća
Sreća 6,6
6,6
Ostalo
Ostalo 3,1
3,1
0 5 10
10 15
15 20
20 25
25 30 35 40 45
regije (χ2=22.05, p=.000) i djeca više obrazovanih oče-

va (χ2=12.85, p=.005) značajnije ističu važnost faktora
koji su povezani s vanjskim lokusom kontrole kakvi su
sreća, poznanstvo i prijatelji te političke veze. Odatle
postaje jasno da su mladi u našem istraživanju značaj-
no složni u pogledu stava da su za ispunjenje njihovih
poslovnih aspiracija i očekivanja najvažniji vanjski
faktori, među kojima po svojoj važnosti prednjači po-
litička uvezanost. Drugim riječima, u pogledu ostva-
renja prava na zaposlenje za našu omladinu tipičan je
vanjski lokus kontrole.
Društvo i politika
Svaka ozbiljnija analiza vrijednosnog sistema mladih
neminovno iziskuje razmatranje
9 njihovih društve-

no-političkih stavova, vrijednosti i ponašanja, s ob-
zirom na to da demokratsko društvo zahtijeva jedan
stepen političke uključenosti svih njenih punoljetnih

građana i da upravo mladi kao sudionici aktuelnih i

budućih političkih procesa i dešavanja nose ogroman
politički potencijal (Ilišin, 2002a). U kontekstu našeg
istraživanja detaljnije razmatranje ove teme dodatno
dobija na značaju imajući u vidu naprijed prezentira-
ne podatke o niskom vrednovanju društvenog i poli-
tičkog angažmana, s jedne strane, i izraženosti svijesti
među mladima u ovoj studiji o uvjetovanosti njihove
poslovne afirmacije socijalnim vezama i političkim
faktorom, s druge strane. Podatke o društvenim i po-
litičkim vrijednostima mladih prikupljali smo pomo-
ću pitanja u vezi s percepcijom lične i budućnosti bh.
društva, osjećajem nacionalnog ponosa, učešćem u
volonterskim aktivnostima, individualnim interesira-
njem za politiku, političkom participacijom, izlaskom
na izbore i povjerenjem u društvene institucije. Tim
redoslijedom prezentirat ćemo dobijene rezultate.
Kada se radi o procjeni vlastite budućnosti (grafi-
kon 10), više od polovine ispitanika u našem istraži-
vanju (54.2%) smatra da će “budućnost biti bolja od
sadašnjosti”, a svaki peti ispitanik (22.1%) da će “bu-
dućnost biti gora od sadašnjosti”. U pogledu percep-
cije budućnosti bh. društva dobijeni su dijametralno
suprotni rezultati – više od polovine (54.8%) ispitani-
ka je na strani uvjerenja da će “budućnost biti gora od
sadašnjosti”, a tek svaki šesti (16.1%) ispitanik vjeruje
da će “budućnost biti bolja od sadašnjosti”. Među na-
šim ispitanicima nešto je više onih (29.2%) koji u bu-
dućem stanju bh. društva ne očekuju značajnije pro-
mjene nego je to slučaj kad se radi o vlastitoj buduć-
nosti (23.7%). Iz navedenog jasno se nazire i u mno-
gim drugim istraživanjima (Ilišin i Radin, 2002; Ilišin
i sar., 2013) uočena nerealna diskrepancija između

Grafikon 10. Percepcija vlastite

i budućnosti
Grafikon bh. društva
10. Percepcija vlastite (%)bh. društva (%)
i budućnosti
54,8
54,8
Budućnost bh. društva
Budućnost bh. društva 29,2
29,2
16,1
16,1
Gora od sadašnjosti
Gora od sadašnjosti
Ista kao i sadašnjost
Ista kao i sadašnjost
22,1
22,1
Bolja od sadašnjosti
Bolja od sadašnjosti
Vlastita budućnost
Vlastita budućnost 23,7
23,7
54,2
54,2
00 10
10 20
20 30
30 40
40 50
50 60
60
viđenja vlastite i kolektivne budućnosti kod omladine,

odnosno tendencija da mogućnosti uspjeha pojedinca
posmatraju odvojeno od društveno-ekonomskih kre-
tanja u okruženju, što nedvojbeno ukazuje na njiho-
vo nedovoljno poznavanje kompleksne i neraskidive
dinamike između individue i društva, ali i na čvrsto
uvjerenje da imaju vremena napretek da ostvare svoje
životne ciljeve, što je vrsta nada koju čovjek suočen sa
izvješnošću biološkog kraja obično gubi tek u periodu
starosti. Naknadne statističke provjere difirencirano-
sti navedenih rezultata upućuju na izraženu homoge-
nost naših ispitanika s obzirom na to da tek ispitanici
iz sarajevske regije (χ2=31.36, p=.000), te među njima
oni iz domaćinstava s većim mjesečnim primanjima
(χ2=16.13, p=.003) pokazuju značajno veći stepen op-
timizma u pogledu vlastite budućnosti, dok su muški
ispitanici značajno veći optimisti (z=2.66, p=.008) kad
se radi o budućnosti bh. društva.
10


Koliko je rezistentna ali u odnosu na društveno-

politički ambijent i ambivalentna naprijed istaknuta
nada mladih u našem istraživanju u bolje sutra i nji-
hov ponos, ukazuje i saznanje da iako velik dio njih
ne vjeruje u svjetliju budućnost bh. društva, ipak dvije
trećine ih (65%) se potpuno ili uglavnom slaže s tvrd-
njom da su “ponosni što su građani Bosne i Hercego-
vine” (grafikon 11), dok je svaki šesti ispitanik (15.8%)
negativno odgovorio na to pitanje, a jedna petina
njih (19.2%) je bez stava. Nacionalni ponos značaj-
no je izraženiji kod kod muških ispitanika (z=-3.46,
p=.001), pojedinaca iz mostarske regije (χ2=28.58,
p=.000) i onih među njima koji se deklariraju kao reli-
giozne osobe (χ2=10.41, p=.005) u našem istraživanju.
Grafikon 11. Ponosan sam što sam građanin

Bosne
Grafikon i Hercegovine
11. Ponosan (%)
sam što sam građanin Bosne i Hercegovine (%)
11
11
4,8
4,8
Uopće se ne slažem
Uopće se ne slažem
Uglavnom se ne slažem
Uglavnom se ne slažem
19,2
19,2
Nisam siguran/na
Nisam siguran/na
20,6
20,6 Uglavnom se slažem
Uglavnom se slažem
Potpuno se slažem
Potpuno se slažem
44,4
44,4
00 10
10 20
20 30
30 40
40 50
50
Odgovor na pitanje “jesu li u posljednjih 12 mjese-

ci dobrovoljno i bez naknade učestvovali u navedenim
volonterskim aktivnostima” indikator je spremno-

sti mladih da se putem civilnog angažmana aktivno

uključe u razvoj socijalnog povjerenja, faktora koji se
niz godina povezuje s ekonomskim i demokratskim
napretkom i stabilnošću društva (Putnam, 2003, pre-
ma Ilišin i sar., 2013). Dobijeni rezultati (grafikon 12)
pokazuju da je najveći procent mladih u našem uzorku
(79%) odgovorio potvrdno u slučaju pomaganja kole-
gi/ci u savladavanju nastavnog gradiva, da je polovina
njih (50.7%) pomagala starijim i/ili osobama s poseb-
nim potrebama, a svaki treći učestvovao je u organiza-
ciji vjerskih (34%) i sportskih (31.3%) događaja. U or-
ganizaciji kulturnih događaja i javnim radovima u lo-
kalnoj zajednici učešće je uzelo 27.3% odnosno 26.6%
mladih obuhvaćenih ovim istraživanjem, a svaki peti
(19.7%) učestvovao je u aktivnostima NVO-sektora.
Grafikon 12. Rang-ljestvica učešća mladih

Grafikon 12. Rang-ljestvica učešća aktivnostima
u volonterskim mladih u volonterskim aktivnostima
u poslednjih u poslednjih
12 mjeseci (%)12 mjeseci (%)
Pomaganje kolegi u savladavanju

Pomaganje gradiva
kolegi u savladavanju gradiva 79
79
Pomaganje Pomaganje
osobama s posebnim
osobama s posebnim
50,7
50,7
potrebama/starijim
potrebama/starijim osobama osobama
Organizacija vjerskih
Organizacija aktivnosti
vjerskih aktivnosti 34
34
Organizacija sportskih
Organizacija događaja
sportskih događaja 31,3
31,3
Organizacija kulturnih
Organizacija događaja
kulturnih događaja 27,3
27,3
Javni radovi u radovi

Javni lokalnoj zajednici
u lokalnoj zajednici 26,6
26,6
Aktivnosti NVO
Aktivnosti NVO 19,7
19,7
00 20
20 40
40 60
60 80
80 100
100
U odnosu na ranija istraživanja (UNDP, 2009;

Žiga i sar., 2015), naša saznanja ukazuju na značajno

veći stepen volontiranja mladih. S obzirom na to da

spomenute studije (UNDP, 2009) pokazuju da broj
osoba koje volontiraju opada srazmjerno starosti is-
pitanika, a da naš uzorak čini učenički i studentski
dio populacije te pojedinci mlađe starosne dobi, naše
rezultate treba uzeti kao pokazatelj izraženosti volon-
tiranja prvenstveno među učenicima i studenti(ca)
ma starosne dobi od 17 do 20 godina. Sve u svemu,
volontiranje nije posebno rašireno u istraživanom
dijelu populacije, a među pojedincima s takvim isku-
stvom preovladava neformalni tip dobrovoljnog rada
karakterističan za istraživani dio populacije tipa
pomaganje kolegi/ci u savladavanju gradiva, s jed-
ne strane, i volonterske aktivnosti usmjerene prema
osobama kojima je potrebna neka vrsta pomoći, s
druge strane.
Provedena faktorska analiza dala je dva latentna
faktora prvog reda (tabela 11) koji objašnjavaju 43.79%
ukupne varijanse rezultata, a koje smo, sukladno nji-
hovoj konfiguraciji čestica, nazvali formalne odnosno
neformalne volonterske aktivnosti. Rezultati faktor-
ske analize potvrđuju da ispitanici u našem uzorku
sukladno samosvijesti svojstvenoj njihovom uzrastu
prave jasnu distinkciju između volonterskog djelova-
nja u strukturiranim uvjetima i volonterskim okolno-
stima u kojima im se pruža mogućnost samoincijativ-
nog i samostalnog djelovanja.
Naknadni t-testovi utvrdili su značajno izraženije
učešće muških ispitanika u formalnim oblicima volonte-
rizma (t=4.77, p=.000), a ženskih u neformalnim (t=3.32,
p=.001), što se može objasniti društvenim ulogama koje
okruženje dodjeljuje različitim spolovima, odnosno pa-

trijarhalnom matricom socijalizacije u pogledu dobro-

voljnog rada i općenito društvenog angažmana.
Imajući u vidu tradicionalno “ustrajnu” tendenci-
ju nezainteresiranosti mladih za politiku i distancira-
nosti od političkih dešavanja, ovdje dobijeni rezultati
u pogledu političkih stavova naših ispitanika bili su
uglavnom očekivani. S obzirom, međutim, na utvrđe-
nu raširenost percepcije da njihov visoko vrednovani
poslovni angažman najprije ovisi o političkom fak-
toru, interesantno je bilo vidjeti kako će mladi u na-
šem uzorku odgovoriti na pitanja o zainteresiranosti
za politiku i mogućnost političke participacije putem
njenih direktnih i indirektnih mehanizama.
Kad se radi o interesiranju za politiku (grafikon
13), tek svaki peti ispitanik (19%) za sebe izjavljuje da
Tabela 11. Faktorska analiza volonterskih aktivnosti
Faktori
1 2
Učešće u javnim radovima u lokalnoj zajednici .648
U aktivnostima nevladine organizacije .632
U organizaciji kulturnih događaja (festivali, koncerti i sl.) .622
U organizaciji sportskih događaja .589
U organizaciji vjerske aktivnosti .482
Pomaganje kolegi u savladavanju gradiva .823
Pomaganje osobama s posebnim potrebama/starijim .728
osobama
% varijanse 1.08 15.39

Grafikon 13. Procjena vlastitog interesiranja

za politiku?
Grafikon (%)
13. Procjena vlastitog interesiranja za politiku? (%)
46,1
46,1
Uglavnom nezainteresiran/a
Uglavnom nezainteresiran/a
34,9
34,9
Nitizainteresiran/a,
Niti zainteresiran/a, niti
nezainteresiran/a
niti nezainteresiran/a
13,6
13,6 Uglavnom zainteresiran/a
Uglavnom zainteresiran/a
Veoma zainteresiran/a
Veoma zainteresiran/a
5,4
5,4
0 10 20 30 40 50
je uglavnom ili veoma zainteresovan za politička de-

šavanja, tako da velika većina (81%) iskazuje indife-
rentnost u tom pogledu. Sukladno tome, prema priku-
pljenim podacima o učešću mladih u našem uzorku
u različitim javnim aktivnostima (grafikon 14), nešto
manje od četvrtine (24.2%) je prisustvovalo javnim
skupovima gdje se raspravljalo o političkim i društve-
nim pitanjima, svaki šesti ispitanik je potpisao petici-
ju (17.6%) i učestvovao u javnim protestima (16.2%), a
svaki deseti (12.2%) napisao relevantan članak u ne-
kom od javnih glasila, dok je najmanji procent među
njima (7.1%) direktno kontaktirao političare.
Na kraju, na pitanje da li bi izašli na izbore u sluča-
ju njihovog održavanja i pod pretpostavkom da imaju
pravo glasati, 62.3% mladih u uzorku odgovorilo je
potvrdno,

što je broj koji približno
13 odgovara i procen-
tu od 54% mladih koji su na Općim izborima 2012.
godine iskoristili svoje pravo da glasaju (Halimić,
Koštrebić i Neimarlija, 2013), odnosno saznanjima
sličnih istraživanja u zemlji (Kapidžić, 2015).

Grafikon 14. Stepen korištenja mehanizama

direktne
Grafikon 14. Stepen političke
korištenja participacije
mehanizama (%) participacije (%)
direktne političke
Prisustvovali
Prisustvovali javnom javnom
skupu skupu
gdje segdje se raspravljaloo
raspravljalo
o političkim ipitanjima
političkim i društvenim društvenim pitanjima. 24,2
24,2
Potpisalipeticiju
Potpisali peticiju. 17,6
17,6
Učestvovali
Učestvovali u javnim
u javnim protestima.
protestima 16,2
16,2
Napisali članak
Napisali članak u školskim/studentskim u školskim/
novinama,
12,2
12,2
internetu
studentskim novinama, internetu.
Kontaktirali
Kontaktirali političare
političare 7,1
7,1
00 55 10
10 15
15 20
20 25
25 30
30
Iako je to značajno više u poređenju s uočenim ste-

penom korištenja mehanizama direktne političke par-
ticipacije, ovi podaci općenito razmatrani ukazuju na
nezainteresiranost i svojevrsnu “kritičku” suzdržanost
mladih od politike i političkih dešavanja. Istraživači i
teoretičari društva takve tendencije obično objašnjava-
ju godinama akumuliranim negativnim iskustvom s
političkim establišmentom u Bosni i Hercegovini i iz
toga proisteklim osjećajem bespomoćnosti i bespred-
metnosti intenzivnijeg proaktivnog političkog anga-
žmana (Ilišin, 2002) te naglašenim preusmjeravanjem
svoga interesiranja na privatnu sferu života. Dodatne
analize razlika u pogledu istraživanih političkih stavo-
va i vrijednosti utvrdile su da značajno manje intere-
siranje za politiku pokazuju ženski ispitanici (t=3.94,
p=.000), mlađi (t=2.92, p=.004) i u religioznom smi-
slu neodlučni pojedinci (F=5.03, p=.007), dok je pak
izraženija diferenciranost uočena u ekstrahiranom
faktoru političke participacije (tabela 12) u vezi s čim
14


značajno viši stepen korištenja mehanizama direk-

tne političke participacije pokazuju muški ispitanici
(t=3.94, p=.000), stariji pojedinci (t=2.92, p=.004), is-
pitanici iz zeničke i sarajevske regije (F=4.53, p=.001) i
iz više naseljenih mjesta (F=5.65, p=.001), djeca očeva
sa završenom srednjom školom i fakultetom (F=4.17,
p=.006) te pojedinci koji sebe smatraju nereligioznim
osobama (F=6.34, p=.002).
Tabela 12. Faktorska analiza mehanizama

direktne političke participacije
Faktori
1
Potpisali peticiju .646
Kontaktirali političare .620
Prisustvovali javnom skupu gdje se raspravljalo
.618
o političkim i društvenim pitanjima
Učestvovali u javnim protestima .543
Napisali članak u školskim/studentskim novinama,
.518
internetu i sl.
Zajednički korijen 1.75
% varijanse 34.95
Ko bi mogli biti nosioci pozitivnih promjena u

društvenoj i političkoj kulturi mladih pitanje je koje
godinama zaokuplja teoretičare i istraživače društva.
Sigurno je, međutim, da to mogu biti samo one instan-
ce u zajednici koje uživaju oboje, i društvenu moć i
društveno povjerenje (Šalaj, 2009), zbog čega je od izu-
zetne važnosti to koliko mladi vjeruju najznačajnijim

društvenim institucijama. Dobijeni rezultati (grafikon

15) pokazuju da mladi, mjereno stepenom “jako”, re-
lativno malo vjeruju navedenim ustanova društva.
Njih 27.5% “jako” povjerenje ima u Islamsku zajedni-
cu, svaki četvrti (24.2%) u vojsku, svaki peti (18.3%) u
obrazovni sistem, a 15.4% među njima u zdravstvo. Na
dnu ljestvice institucija u koje snažno povjerenje ima
najmanji dio našeg uzorka uvjerljivo, već tradicional-
no, nalaze se političke stranke (2.5%), mediji (2.9%) i
međunarodne organizacije (3.2%), dok središnja po-
zicija u tom smislu pripada policiji (10.5%), sudstvu
(6.7%) i NVO-sektoru (6.3%).
Ukoliko, međutim, kod procjene društvenog po-
vjerenja mladih koristimo kumulativni rezultat od-
govora “jako” i “donekle”, što je način vrednovanja
prisutan u određenim istraživanjima (Kapidžić, 2015),
utoliko uočavamo da mladi u našem uzorku značajno
više vjeruju istraživanim društvenim institucijama
negoli je to utvrđeno u spomenutim istraživanjima
(Islamska zajednica – 62.6%, obrazovanje – 59.6%,
vojska – 58.7%, zdravstvo – 53.1%, policija – 45.3%,
nevladine organizacije – 36.6%, međunarodne orga-
nizacije – 35%, sudstvo – 31.2%, mediji – 22.9%, poli-
tičke stranke – 11.5%), odnosno da određene ustanove
društva uživaju većinsko (Islamska zajednica) a neke
natpolovično (vojska, obrazovanje i zdravstvo) po-
vjerenje u ovoj studiji istraživanog segmenta mlađeg
dijela populacije, a što se može tumačiti kao rezultat
nedovoljne društvene integriranosti mladih u našem
uzorku u aktuelne društvene tokove s obzirom na to
da se radi o ispitanicima mlađe starosne dobi od 17 do
20 godina u odnosu na referentna istraživanja, s jed-

Grafikon 15. Rang-ljestvica povjerenja mladih

u društvene institucije – stepen “ jako” (%)
Grafikon 15. Rang-ljestvica povjerenja mladih u društvene institucije – stepen “ jako” (%)
Islamska
Islamska zajednica
zajednica 27,5
27,5
Vojska
Vojska 24,2
24,2
Obrazovanje
Obrazovanje 18,3
18,3
Zdravstvo
Zdravstvo 15,4
15,4
Policija
Policija 10,5
10,5
Sudstvo
Sudstvo 6,7
NVO
NVO 6,3
Međunarodne
Međunarodne organizacije 3,2
3,2
organizacije
Mediji
Mediji 2,9
Političkestranke
Političke stranke 2,5
00 5 10
10 15
15 20
20 25 30
30
ne strane, ali i očekivanja koja oni imaju spram ovih

ustanova u kontekstu doprinosa u rješavanju percipi-
ranih problema bh. društva, s druge strane. Indikativ-
no je međutim da su kod oba načina procjene stepena
društvenog povjerenja na vrhu ljestvice izbile vjerske,
sigurnosne i obrazovno-zdravstvene ustanove, a na
njenom začelju su ostale političke stranke i mediji,
što ustvari dobrim dijelom reflektira ne samo nivo
zainteresiranosti mladih u ovom uzorku za politiku i
društvena dešavanja nego i njihovu hijerarhiju život-
nih ciljeva uočenu još u prvom poglavlju rezultata do
kojih je došla ova studija.
Provjeru povezanosti uočenog nivoa društvenog
povjerenja naših ispitanika s njihovim socio-demo-
grafskim obilježjima ograničili smo na najbolje ran-
giranu ustanovu ‒ “vlastitu vjersku zajednicu”, odno-
sno Islamsku zajednicu, s obzirom na to da su uzorak
činili pojedinci koji se izjašnjavaju kao muslimani.
15


Imajući u vidu da naknadni statistički postupci po-

kazuju da Islamskoj zajednici značajno više vjeruju
pojedinci koji sebe smatraju religioznim (χ2=59.13,
p=.000), može se zaključiti da je uočeni stepen povje-
renja u Islamsku zajednicu raširen među svim našim
ispitanicima.

Zaključna razmatranja
Imajući u vidu općenito prirodu samosvijesti mladih

u razvojnoj fazi kasne adolescencije te društveno sta-
nje tranzicijskog i postkonfliktnog bh. okruženja u
kojem mladi u našem uzorku sazrijevaju i rastu, re-
zultati provedenog istraživanja pružaju valjanu empi-
rijsku podlogu na temelju koje je moguće skicirati vri-
jednosni sistem i orijentacije muslimanske omladine u
Bosni i Hercegovini starosne dobi od 17 do 20 godina.
Dobijena slika pritom je istovremeno zabrinjavajuća
i obećavajuća, s obzirom na to da se radi o periodu
razvoja kad je teško govoriti o čvrsto internaliziranom
i u strukturi ličnosti utemeljenom vrijednosnom si-
stemu koliko o vrijednosnom usmjerenju podložnom
transformaciji. Zbog toga, ovdje uočene pozitivne” i
“negativne” trendove treba shvatiti, prije svega, kao
polaznu osnovu za plansko i zajedničko djelovanje
ustanova društva odgovornih za odgoj i rad s mladim
dijelom populacije.
Iako općenito izražavaju pozitivne stavove prema
svim životnim ciljevima tretiranim u istraživanju,
izuzimajući politiku, najviše su, što je s jedne strane i
razumljivo, zaokupljeni više dostupnim konvencional-
nim vrijednostima iz kojih u nesigurnoj i turbulentnoj
87

bh. tranzicijskoj stvarnosti mogu crpiti sigurniju i

čvršću podršku a koje uglavnom konstituiraju privat-
nu sferu života u čijem se središtu nalazi porodica kao
socijalizacijsko ishodište konvencionalnih vrijedno-
snih ciljeva, ali i kao društveni lokus poslovne, moral-
ne i emocionalne podrške. Imajući u vidu, međutim,
upozorenja relevantnih istraživanja (Žiga, 2015) da
je usljed djelovanja nepovoljnih globalnih i lokalnih
trendova u Bosni i Hercegovini na sceni erozija socija-
lizirajuće-odgojnih, ekonomsko-zaštitnih i emotivno-
identifikacijskih funkcija, odnosno “ključno važnih
uloga” (str. 76) bh. porodice, veliko je pitanje hoće li
bošnjačka porodica u datim okolnostima uz podršku
relevantnih društvenih institucija moći ispuniti oče-
kivanja njenih najmlađih ili će se oni naći u svojevr-
snom “odgojnom vakumu” koji će preuzeti u svakom
smislu nepodobni “odgajatelji”. U drugom su planu za
muslimansku omladinu vrijednosni ciljevi povezani
s (post)modernim trendovima individualizma, druš-
tveno-političkog i sportskog angažmana u javnom,
inherentno sekularnom i pluralnom okruženju, čijim
sistemom dominira želja za materijalnim bogaćenjem
i, na taj način, postizanjem društvenog statusa. Spo-
menuti obrazac povezanosti ovih životnih vrijednosti
kod naše omladine upućuje na raširenost uvjerenja da
se do novca i ugleda u društvu dolazi putem društve-
no-političkog angažmana i sporta, odnosno na prisu-
stvo ranije uočene tzv. alkaponeovske matrice uspješ-
nosti (Žiga i Osmić, 2015) sukladno kojoj se do “lahke
pare” dolazi zahvaljujući snalažljivosti, prosječnosti
te beskarakternoj i konformističkoj lojalnosti, a ne
poštenim i ustrajnim zalaganjem u školi – trend koji
zaslužuje pažnju svih odgojnih faktora. Sve u svemu,

Zaključna razmatranja 89
za vrijednosni sistem naše omladine karakteristično

je 1) prisustvo i tradicionalnih i (post)modernih vri-
jednosnih ciljeva uz dominaciju tradicionalističke ori-
jentacije, 2) distinkcija između privatne i javne sfere
života s izraženom tendencijom povlačenja u odnosu
na širu društvenu zajednicu te 3) proturječna, ambiva-
lentna i nerealna očekivanja spram ostvarenja željenih
životnih ciljeva, radilo se o onim zacrtanim u kontek-
stu privatne ili javne sfere života. Čini se da upravo ove
tri tendencije prate vrijednosne stavove naših mladih
u sva četiri životna područja analizirana u ovom istra-
živanju.
U tom je smislu, da koristimo riječi dr. Shaikha
Alija, “Bog statistički živ i dobro” (2010:2), ali ostaje
upitno koliko je među muslimanskim adolescenti-
ma prisutno ispravno razumijevanje i prakticiranje
temeljnih načela islama kao religije i svjetonazora.
Uočena diskrepancija između stepena konfesional-
ne i religijske identifikacije dokaz je da je među jed-
nom petinom naše omladine islam prisutan tek kao
obilježje porodične te šire kulturne i etničke, a ne uže
religijske tradicije. Osim toga, spremnost, po ličnoj
samoprocjeni religioznih pojedinaca, da izraze nesla-
ganje s temeljnim istinama islamske vjere i nikad ne
prakticiraju islamske obrede ukazuje na svojevrsnu
disoluciju dogmatskog sistema i privatizaciju religije.
Usto, postojanje nereligioznih pojedinaca koji uvaža-
vaju osnovne postulate islamskog vjerovanja te povre-
meno, u određenim prilikama, prakticiraju islamske
obrede upućuje ne samo na običajno upražnjavanje
vjere nego i na univerzalno stanje potrebitosti čovjeka
za višom silom, zbog čega je za veliku većinu mladih
(78.8%) vjera važna jer im nudi utjehu u privatnom

životu i teškim momentima. U kontekstu razumije-

vanja i jednog i drugog trenda ostaje nedoumica ko-
liko mladi uopće poznaju učenje svoje vjere u vezi s
kojom se deklariraju kao (ne)religiozni pojedinci. U
skladu s njihovom tendencijom diferenciranja između
privatne i javne sfere života, pitanje u kojem kapaci-
tetu i svojstvu će vjera, međutim, biti prisutna u dr-
žavi i širem društvu primjetno je osjetljivija tema za
naše mlade, zbog čega sa značajno višom zadrškom
gledaju na prisustvo religije u javnom sektoru, pogo-
tovo na način eksplicitne “religizacije politike” putem
direktnog miješanja vjerskih velikodostojnika u poli-
tička dešavanja, prema čemu naši ispitanici izražava-
ju otvorenu odbojnost. Na kraju, iako svakodnevno
izloženi utjecajima (post)modernog shvatanja života,
naši mladi su ‒ što zbog vjerskih uvjerenja, što u ime
patrijarhalnih vrijednosti još prisutnih u bh. društvu
‒ uglavnom zadržali izraženo konzervativne stavove
u pogledu seksualne i bračne moralnosti, s tim da je
utjecaj relevantnih sekularnih ideja i postojeće druš-
tvene prakse itekako intenzivan i primjetan, što se
može zaključiti i iz činjenice da i deklarirani vjernici
značajno u svojim stavovima odstupaju od islamske
koncepcije seksualnog, bračnog i porodičnog morala.
U skladu sa svim kazanim, za veliku većinu mla-
dih brak ostaje neprevaziđen oblik intimnog zajedniš-
tva u okviru kojeg oni vide svoju budućnost. Među-
tim, na tragu savremenih tendencija “dekonstrukcije”
patrijarhalnog tipa porodice, te usljed nepovoljne eko-
nomske situacije u BiH, zahtijeva okruženja za sve du-
gotrajnijim školovanjem i vlastite potrebe za uspješ-
nijom afirmacijom na profesionalnom planu, naša će

se omladina na zasnivanje bračne zajednice i preuzi-

manje iz tog čina proisteklih nekih trajnih društvenih
uloga vjerovatno odlučivati sve kasnije, odnosno oko
tridesete godine muškarci, a polovinom dvadesetih
žene. Osim toga, pri stupanju u brak prilično odluč-
no će planirati da imaju u prosjeku dvoje djece, što je
nedovoljno za demografsku obnovu populacije koja u
posljednjih nekoliko godina konstantno bilježi nega-
tivan ili nizak prirodni priraštaj, a početkom devede-
setih prošloga stoljeća bila je objekt genocida, etnič-
kog čišćenja i masovnog raseljavanja. Vođeni, nadalje,
romantičarskim shvatanjem braka karakterističnim
za adolescentsku populaciju, mladi će supružnici kod
izbora bračnog partnera prije svega biti vođeni fakto-
rima emocionalne pa tek onda sociokulturne bliskosti
odnosno materijalne situiranosti, što je hijerarhija pri-
oriteta koja, u najmanju ruku, baca sumnju na njihovu
pripremljenost za stvarni brak i njegove ovovremene
izazove usljed kojih u posljednje vrijeme sve više dola-
zi do razvrgavanja bračnih zajednica na prostoru BiH.
Izraženo socijabilno interesiranje svojstveno je
adolescentima, koji tokom procesa psihičkog osamo-
stavljivanja općenito preferiraju neformalne aktivno-
sti u okviru kojih mogu samostalno i bez nadzora sta-
rijih provjeravati svoje društvene kompetencije, zbog
čega je donekle razumljivo što mladi u istraživanoj
populaciji vrijeme dokolice najčešće provode s prijate-
ljima. Zabrinjavajuće je, međutim, što je tako provede-
no vrijeme prije svega u funkciji zabave i razonode, a
ne konstruktivnih aktivnosti koje doprinose svestra-
nom razvoju ličnosti mladog pojedinca. Ovaj trend
vjerovatno je prisutan među mladima i kod korištenja

informacijsko-komunikacijskih tehnologija, koje, ako

je suditi po našim i saznanjima ranijih istraživanja,
uzimaju najviši procent njihovog slobodnog vremena
odnosno odvlače ih od drugih svrsishodnijih sadrža-
ja i druženja sa stvarnim prijateljima. To potvrđuje i
podatak ove studije da gotovo dvije trećine odnosno
polovina naših mladih nikad ne posjećuje kulturne
manifestacije, da tek 24% odnosno 30% učestvuje u
dobrovoljnim i vannastavnim aktivnostima. Iako oči-
gledno ne ulažu dovoljno u svestrani razvoj ličnosti
i socio-kulturnih kompetencija potrebnih za konku-
rentnost na tržištu rada, mladi u našem istraživanju
imaju pozitivne poslovne aspiracije s obzirom na to
da visoko vrednuju posao koji na svojoj listi prioriteta
stavljaju na treće mjesto po važnosti koji mu pripisu-
ju, odmah nakon zdravlja i porodice. U radu, nadalje,
u skladu sa svojim socijabilnim, a putem virtualnih
prijateljstava čini se nezadovoljenim, potrebama i in-
teresiranjima prije svega vide priliku da se druže, a
onda i daju svoj doprinos u izgradnji društva, samo-
dokazuju, osiguraju egzistenciju i društveni status, ali
i pobjegnu od izazova svakodnevnice. Svjesni koliko
je put do prvog zaposlenja u njihovoj domovini trno-
vit, pronalaženju posla ipak ne žele pristupiti potpuno
nespremni, s tim da će se 39% njih za ovaj “svečani”
momenat pripremati ulaganjem u svoje obrazovanje
i stručnost, a blizu 60% će “igrati na kartu” vanjskog
faktora, prije svega političkih veza (42.8%), raznovr-
snih poznanstava (8.6%) i sreće (6.6%), iz čega se jasno
naziru obrisi alkaponeovskog mentaliteta.
Kako naša omladina ovdje istraživane starosne dobi
obično rješava svoju intrapsihičku ali i širu društvenu

dilemu proisteklu iz činjenice da odbacuju mogućnost

društvenog i političkog angažmana, s jedne strane,
i svjesnog uvjerenja da, primjerice, na tržištu rada
mogu uspjeti samo uz društveno-političko uveziva-
nje, s druge strane, moglo se naslutiti već iz njihovih
odgovora na prva pitanja u okviru poglavlja društvo
i politika, a što bi se moglo sažeti u svojevrsno per-
petuiranje proturječnih i nerealnih životnih stavova i
očekivanja nastalo na tragu ranije spomenute njihove
distinkcije između privatne i javne sfere života, raši-
renog negativnog imidža koji prati politički establiš-
ment u bh. društvu te nedovoljne integriranosti u šire
društvene tokove. U tom smislu, natpolovična većina
(54.2%) vjeruje da će njihova budućnost biti bolja od
njihove sadašnjosti, ali isto toliki procent (54.8%) je na
strani uvjerenja da će budućnost bh. društva biti gora
od njenog trenutnog stanja; dvotrećinska većina (65%)
tvrdi da je ponosna što su građani Bosne i Hercegovi-
ne, ali procent i viši od toga izjavljuje da u proteklih
godinu nisu uzeli učešće ni u jednoj od navedenih
volonterskih aktivnosti, s izuzetkom volonterizma
neformalnog tipa gdje je ipak evidentno značajnije
prisustvo omladine. Svoj politički angažman, nadalje,
dvotrećinska većina mladih (62.3%) zasad želi svesti
na učešće u izborima, dok se u pogledu ostalih mo-
gućnosti političke participacije u prosjeku dosljedno
drže ranije iskazane hijerahije svojih životnih ciljeva,
prema kojoj je politika važna tek za njih 25.8%, pa je i
procent onih koji su zainteresirani za politiku (19%),
odnosno onih koji su u protekloj godini (is)koristili
neki od mehanizama direktne političke participacije
(20%) prilično poražavajući.

Unatoč na momente obeshrabrujućim podacima o

vrijednosnim stavovima mladih u ovdje razmatranim
područjima života, nameće se pitanje ko može i tre-
ba njihove, ipak općenito pozitivne aspiracije i odnos
spram različitih životnih ciljeva, uključujući vjeru i
moral, brak i porodicu, posao i rad, pa donekle i druš-
tveni angažman, te izraženi individualni optimizam,
nacionalni ponos, distanciranu i nekada proturječnu
ali u principu dobronamjernu kritičnost spram druš-
tva i spremnost na minimum političke participaci-
je, preuzeti kao njihov početni zalog za bolje sutra i
pretvoriti ga u sveopći pokret za pozitivne društvene
promjene? Istraživači i teoretičari društva u tom su pi-
tanju konzistentni (Šalaj, 2009): to mogu biti instance
u okruženju kojima mladi vjeruju, a, po iskazu musli-
manske omladine u BiH, to su, osim porodice čija se
bezuvjetna podrška podrazumijeva, prije svega, vjer-
ski i prosvjetni radnici. Za očekivati je da će upravo
oni u međusobnoj i saradnji s drugim ustanovama
društva znati i smoći snage da prihvate ovu iskreno
pruženu ruku mladih.

Literatura
Alibašić, A. (2005). Globalisation and its impact on

Bosnian Muslims’ practices. Preuzeto 20. oktobra
2015. sa: http://www.bosanskialim.com/rubrike/
tekstovi/000355R021.PDF.
Aračić, P. i Nikodem, K. (2000). Važnost braka i obi-
telji u hrvatskom društvu. Bogoslovna smotra, 70,
291-311.
Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). So-
cijalna psihologija. 4. izdanje. Prijevod Franc, R.,
Kamenov, Ž. i Šakić, M. Zagreb: MATE.
Baloban, J. (2005). Uvod. U J. Baloban (Ur.), U potrazi
za identitetom (str. 11-16). Zagreb: Golden marke-
ting.
Baloban, J. (Ur.) (2005). U potrazi za identitetom:
Komparativna studija vrijednosti – Hrvastka i Eu-
ropa. Zagreb: Golden marketing.
Baloban, J. and Črpić, G. (2005). Marriage: the insti-
tution that is expected from and which is not inve-
sted in! U J. Baloban (Ed.), In Search of Identity: A
Comparative Study of Values – Croatia and Europe
(pp. 115-144).
Begović, N. (2008). Tendencije razvoda braka u Fe-
deraciji BiH od 1996. do 2007. godine. Preuze-
95

to 27. oktobra 2015. sa: http://fin.unsa.ba/index.

php/component/phocadownload/category/1-
tekstovi?download=37:tendencije-razvoda-braka-
u-fbih-nedim-
Berk, L. E. (2006). Psihologija cjeloživotnog razvoja.
Prijevod 3. izdanja Keresteš, G., Kuterovac-Jago-
dić, G. i Čorkalo-Biruški, D. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Čekrlija, Đ., Turjačanin, V. i Puhalo, S. (2004). Druš-
tvene orijentacije mladih. Banja Luka: Nacionalni
institut za borbu protiv narkomanije.
Duilović, D., Sinanović, N., Đipa, D., Basarić, H.,
Dervišević, E., Kulenović, J. Z., Kuruzović, N. i
Rotim, M. (2008). Mladi trebaju omladinsku poli-
tiku: Analiza položaja mladih i omladinskog sekto-
ra u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Vijeće minista-
ra BiH i GTZ.
Đipa, D. i Fazlić, S. (2012). Glasovi mladih: Istraži-
vanje o mladima u BiH – Rezultati kvantitativnog
istraživanja. Sarajevo: MDGF.
Elkind, D. (1978). Understanding the young adoles-
cent. Adolescence, 13, 127-134.
Ester, P., Halman, L. and de Moor. (Ur.) (1994). The In-
dividualizing Society: Value Change in Europe and
North America. Tilburg: Tilburg University Press.
Franc, R., Šakić, V. i Ivičić, I. (2002). Vrednote i vri-
jednosne orijentacije adolescenata: hijerarhija i po-
vezanost sa stavovima i ponašanjima. Društvena
istraživanja, 58-59, 215-238.
Furlan, I. (1998). Čovjekov psihički razvoj: uvod u ra-
zvojnu psihologiju. Zagreb: Školska knjiga.

Literatura 97
Gobeljić, S. (2015). Mapiranje društvenog angažmana

kršćanskih međureligijskih i mirotvornih organi-
zacija u postratnoj Bosni i Hercegovini (neobjavlje-
na magistarska teza). Sarajevo: Fakultet islamskih
nauka.
Halimić, Š., Koštrebić, K. i Neimarlija, N. (2013).
Na putu ka politici prema mladima FBiH. Saraje-
vo: Institut za razvoj mladih KULT. Preuzeto 26.
oktobra 2015. sa: http://www.mladi.org/index.
php?option=com_phocadownload&view=cate-
gory&download=382%3Aanalizafbih2013&id=30
%3Aanalize-poloaja-mladih-u-bih-svi-nivoi&Item
id=87&lang=ba.
Hoblaj, A. i Črpčić, G. (2000). Bitne vrednote u odgo-
ju mladih naraštaja s posebnim osvrtom na školski
vjeronauk. Bogoslovna smotra, 79, 359-393.
Hwang. P. i Nilsson, B. (2000). Razvojna psihologija:
od fetusa do odraslog. Prijevod Kaleb, S. Zenica:
Dom štampe.
Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Ilišin, V. (2002a). Mladi i politika. U V. Ilišin i F. Ra-
din (Ur.), Mladi uoči trećeg milenija, str. 155-202.
Zagreb: Institut za društvena istraživanja.
_______. (2002b). Interesi i slobodno vrijeme mla-
dih. U V. Ilišin i F. Radin (Ur.), Mladi uoči trećeg
milenija (str. 269-302). Zagreb: Institut za društve-
na istraživanja.
_______. (2006). Konceptualni okvir istraživanja. U
V. Ilišin (Ur.), Mladi između želja i mogućnosti (str.
11-26). Zagreb: Institut za društvena istraživanja.

Ilišin, V. i Radin, F. (2002). Društveni kontekst i me-

todologija istraživanja. U V. Ilišin i F. Radin (Ur.),
Mladi uoči trećeg milenija (str. 13-26). Zagreb: In-
stitut za društvena istraživanja.
Ilišin, V. i Radin, F. (Ur.). (2002). Mladi uoči trećeg mi-
lenija. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.
Ilišin, V., Bouillet, D., Gvozdanović, A. i Potočnik, D.
(2013). Mladi u vremenu krize. Zagreb: FES.
Jerolimov, D.M. (2002). Religioznost, nereligioznost i
neke vrijednosti mladih. U V. Ilišin i F. Radin (Ur.),
Mladi uoči trećeg milenija (str. 79-124). Zagreb: In-
stitut za društvena istraživanja.
Kapidžić, D. (2015). Politika, razvoj i demokracija. U
J. Žiga, L. Turčilo, A. Osmić, S. Bašić, N. Džana-
nović-Miraščija, D. Kapidžić, J. Brkić-Šmigoc (str.
114-125). Studija o mladima u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo: FES.
Labus, M. (2005). Vrijednosne orijentacije i religio-
znost. Sociologija sela, 43, 383-408.
Mandarić, V. B. (2000). Religiozni identitet zagrebač-
kih adolescenata. Zagreb: Institut društvenih zna-
nosti.
Miljković, D. i Rijavec, M. (2008). Organizacijska psi-
hologija: odabrana poglavlja. Zagbreb: IEP.
Mladenović, U. i Knebl, J. (2000). Vrednosne orijen-
tacije i preferencije životnih stilova adolescenata.
Psihologija, 3-4, 435-454.
Neimarlija, H. (2005). Uvod: nastanak sociologije. U
H. Neimarlija, Sociološke teme i perspektive: hre-
stomatija (str. 11-24). Sarajevo: Fakultet islamskih
nauka.

Literatura 99
Radin, F. (2002). Vrijednosne hijerarhije i strukture. U

V. Ilišin i F. Radin (Ur.), Mladi uoči trećeg milenija
(str. 47-78). Zagreb: Institut za društvena istraživa-
nja.
Shaffer, D.R. and Kipp, K. (2007). Developmental
Psychology: Childhood and Adolesence. 7th ed. Bel-
mont, CA: Thomson Wadsworth.
Shaikh Ali, Anas. (2010). Is religion making itself irre-
levant? Presentation given at The Future of Faith
in the Age of Globalisation Conference. Bosnia and
Herzegovina: Sarajevo, 19-20 September 2010.
Stern, L.D. (2010). A Visual Approach to SPSS for Win-
dows: A Guide to SPSS 17.0. 2nd edition. New York:
Allyn and Bacon.
Šalaj, B. (2009). Socijalno povjerenje u Bosni i Hercego-
vini. Sarajevo: FES.
Šoštarić, M., Šutić, L. i Vrdoljak, A. (2015). Subjek-
tivna percepcija razvoda roditelja kao odrednica
privrženosti roditeljima i stavova prema razvo-
du. Zagreb: Filozofski fakultet. Preuzeto 25. ok-
tobra 2015. sa: http://www.unizg.hr/rektorova/
upload/%C5%A0o%C5%A1tari%C4%87,%20
%C5%A0uti%C4%87,%20Vrdoljak.pdf.
Štimac-Radin, H. (2002). Radne vrijednosti mladih. U
V. Ilišin i F. Radin (Ur.), Mladi uoči trećeg milenija
(str.219-230). Zagreb: Institut za društvena istraži-
vanja.
UNDP. (2009). Veze među nama: društveni kapital u
Bosni i Hercegovini. Sarajevo. Preuzeto 27. oktobra
2015. sa http://hdr.undp.org/sites/default/files/bo-
snia_nhdr_2009_bih.pdf.

Turčilo, L. (2015). Slobodno vrijeme, način života i ri-

zična ponašanja. U J. Žiga, L. Turčilo, A. Osmić,
S. Bašić, N. Džananović-Miraščija, D. Kapidžić, J.
Brkić-Šmigoc (str. 101-113). Studija o mladima u
Bosni i Hercegovini. Sarajevo: FES.
Vignoles, V.L., Schwartz, S.J. i Luyckx, K. (2011). In-
troduction: toward an integrative view of identity.
U S.J. Schwartz, K. Luyckx i V.L. Vignoles (Eds.),
Handbook of Identity Theory and Research (pp.
1-27). New York: Springer.
Vranješević, J., Trikić, Z., Koruga, D., Vidović, S. i De-
janović, V. (2003). Vršnjačka medijacija: priručnik
za voditelje radionica iz oblasti obrazovanja za ve-
štine medijacije. Beograd: Kinderberg i GTZ.
Vujčić, V. (1987). Sistem vrijednosti i odgoja: idejni i
vrijednosni aspekta razvoja i odgoja mladih. Za-
greb: Školske novine.
Žiga, J. (2015). Porodica i socijalne mreže. U J. Žiga, L.
Turčilo, A. Osmić, S. Bašić, N. Džananović-Mira-
ščija, D. Kapidžić, J. Brkić-Šmigoc (str. 71-84). Stu-
dija o mladima u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: FES.
Žiga, J. i Osmić, A. (2015). Uvod. U J. Žiga, L. Tur-
čilo, A. Osmić, S. Bašić, N. Džananović-Miraščija,
D. Kapidžić, J. Brkić-Šmigoc (str. 11-29). Studija o
mladima u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: FES.
Žiga, J., Turčilo, L., Osmić, A., Bašić, S., Džanano-
vić-Miraščija, N., Kapidžić, D. i Brkić-Šmigoc, J.
(2015). Studija o mladima u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo: FES.
Županov, J. (2002). Predgovor. U V. Ilišin i F. Radin
(Ur.), Mladi uoči trećeg milenija (str. 9-12). Zagreb:
Institut za društvena istraživanja.

PRILOG – Upitnik s postocima
Opće upute
Poštovani/a,
u saradnji sa Centrom za dijalog iz Sarajeva provodi-
mo istraživanje o vrijednosnim stavovima mladih u
Bosni i Hercegovini. Vaše mišljenje nam je izuzetno
važno, pa Vas molimo da što iskrenije odgovorite na
postavljena pitanja. Ovdje nema tačnih i netačnih od-
govora, a najbolji odgovor je onaj koji izražava Vaše
mišljenje i stav.
Ovaj upitnik sastoji se iz nekoliko kraćih upitnika,
pa Vas molimo da prije popunjavanja pažljivo pročita-
te svako uputstvo, a ako Vam nešto nije jasno, dignite
ruku i mi ćemo doći do Vas.
Učešće u istraživanju je potpuno anonimno, a Vaši
odgovori ostaju tajni i zaštićeni, što znači da nigdje u
upitniku nećete pisati Vaše ime te da niko neće imati
uvid u Vaš odgovor, a dobijeni podaci će biti korišteni
isključivo u naučnoistraživačke svrhe.
Imate li pitanja? Možemo početi? Hvala!
101

A.1. Socio-demografska obilježja (%)
Spol
Muški 42
Ženski 58
Dob u godinama
17 35.6
18 13.1
19 30.7
20 20.6
Obrazovni status
Učenik 48.7
Student 51.3
Vaša vjeroispovijest
Islamska 100
Vjeroispovijest Vašeg oca
Islamska 97.5
Pravoslavna 1.3
Katolička 0.3
Nijedna 0.8
Neka druga 0.1
Vjeroispovijest Vaše majke
Islamska 97.6
Pravoslavna 0.4
Katolička 0.8
Nijedna 0.6
Neka druga 0.1
Vaša etnička pripadnost
Bošnjak/inja 98.2
Srbin/Srpkinja 0.1

Prilog – upitnik s postocima 103
Hrvat/ica 0.2
Jevrej/ka 0.2
Ne znam 0.2
Drugo 1.2
Vaša vjerska zajednica
Islamska zajednica 97.2
Neka druga 0.3
Nijedna 1.1
Bez odgovora 1.4
Za sebe biste kazali da ste
Religiozna osoba 80.1
Nereligiozna osoba 5.8
Uvjereni ateist 0.9
Ne znam 13.2
Stepen obrazovanja Vašeg oca
Završena osnovna škola 19.5
Srednja škola 62.3
Fakultet 12.4
Stepen obrazovanja Vaše majke
Završena osnovna škola 19.5
Srednja škola 62.3
Fakultet 12.4
Mjesečna primanja u Vašem domaćinstvu
Do 800 KM 33.5
Do 1.500 KM 31.7
Do 2.000 KM 17.8

Do 3.000 KM 9.5
Više od 3.000 KM 7.5
Veličina mjesta u kojem ste odrasli
Selo 34.0
Manji grad (između 5.000 i 10.000 stanovnika) 21.1
Srednji grad (između 10.000 i 50.000 stanovnika) 19.6
Veći grad (više od 50.000 stanovnika) 25.3
Regija
Sarajevska 21.5
Tuzlanska 21.8
Mostarska 19.6
Bihaćka 18.2
Zenička 18.9

A.2. Hijerarhija vrijednosti
Za svaku od sljedećih stavki navedite koliko Vam je važna u

životu tako što ćete zaokružiti JEDAN od ponuđenih brojeva
čija su značenja pojašnjena u zatamnjenim poljima na vrhu
tabele. (%)
nevažno
Posve
Nevažno
nevažno
Uglavnom
siguran/a
Nisam
važno
Uglavnom
Važno
važno
Veoma
M
1 2 3 4 5 6 7
1 Posao 0.3 0.3 0.4 .07 7.9 25.5 64.8 6.51
2 Znanje 0.3 0.2 0.4 1.3 9.5 27.1 61.2 6.45
3 Porodica 0.3 0.3 0.2 0.6 2.6 11.4 84.6 6.77
4 Prijateljstvo 0.3 0.2 0.7 3.1 14.8 33.5 47.4 6.22
5 Slobodno
vrijeme 0.4 0.6 1.8 3.2 26.5 35.9 31.6 5.89
6 Politika 20.2 13.4 19.6 21.0 13.4 6.9 5.5 3.37
7 Društveni
angažman 2.6 2.8 5.4 22.0 31.2 23.0 13.0 4.98
8 Vjera/
religija 2.2 2.3 2.5 4.5 13.8 22.7 52.0 6.02
9 Moral 1.0 0.2 0.9 3.0 11.1 28.1 55.9 6.31

10 Zdravlje 0.4 0.1 0.4 0.4 3.0 10.6 84.9 6.77
11 Sport 3.3 4.0 7.6 12.7 27.6 23.6 21.1 5.13
12 Bogatstvo 2.7 4.7 11.8 17.4 28.3 19.6 15.4 4.84
13 Društveni
status 2.5 3.2 7.9 13.2 24.7 30.6 17.8 5.17

A.3. Religija i moral
Koliko se slažete ili ne slažete sa sljedećim tvrdnjama? (%)
ne slažem
Uopće se
se ne slažem
Uglavnom
siguran/a
Nisam
se slažem
Uglavnom
se slažem
Potpuno
Tvrdnje M
1 2 3 4 5
Vjerovanje
1 Duhovna bića poput

anđela/meleka postoje. 5.0 4.9 13.0 9.4 67.8 4.30
Raj/džennet i pakao/
2 džehennem 2.6 3.4 9.3 8.9 75.8 4.52
postoje.
3 poslije smrti. proživljeni
Svi će ljudi biti 6.0 1.9 18.7 16.7 56.7 4.16
4 Bog ima i postoji. 2.0 0.7 4.6 9.9 82.7 4.71

5 Ovaj svijet je stvorio Bog. 1.8 1.9 6.1 7.6 82.6 4.67
6 Ljudi imaju Bogom datu

besmrtnu dušu. 28.9 8.5 25.6 5.1 31.9 3.03
Bog prati i brine za
7 postupke 2.7 2.2 12.0 14.0 69.1 4.45
svakog čovjeka.
Društvena uloga religije
1 Uohrabrenje.
vjeri nalazim utjehu i 2.9 4.7 13.7 31.2 47.6 4.16
Medicinska sestra smije iz
religioznih razloga
2 odbiti asistiranje u izvršenju 16.1 6.4 33.4 17.2 26.9 3.32
zakonski dopuštenog
pobačaja.
Političari koji ne vjeruju
3 u Boga su neprikladni za 15.2 9.5 35.7 13.0 26.6 3.26
javne službe.
Za BiH bi bilo bolje da
4 pojedinci čvrstih vjerskih
uvjerenja obavljaju javne 11.0 7.8 38.8 18.7 23.8 3.37
poslove.

5 Vjerske vođe bi trebale

utjecati na odluke vlasti. 31.6 22.2 31.2 7.9 7.1 2.37
Vjerske vođe bi trebale
6 utjecati na to kako će ljudi 48.2 21.2 20.4 5.2 5.0 1.98
glasati na izborima.
Koliko često prakticirate sljedeće vjerske obrede i aktivnosti?

(%)
Ne znam
Nikad
Nekad
Često
Uvijek
Religijska praksa M
0 1 2 3 4
1 Klanjam kod kuće. 2.3 14.2 39.8 27.3 16.5 2.42
2 Idem u džamiju. 1.3 10.3 52.9 27.7 7.8 2.30
3 Postim propisani post. 1.2 9.4 26.5 23.5 39.3 2.90
Označite koliko su, po Vama, navedena ponašanja prihvat-

ljiva ili neprihvatljiva. Za svako zaokružite JEDAN izbor! (%)
neprihvatljivo
Potpuno
neprihvatljivo
Uglavnom
siguran/a
Nisam
Prihvatljivo
prihvatljivo
Potpuno
Ne/moralna ponašanja M
1 2 3 4 5
1 Seksualni odnosi prije braka 30.2 13.0 14.9 20.8 21.1 2.90
2 Homoseksualna orijentacija 60.4 10.5 13.7 10.2 5.2 1.89
3 Ljubavni odnos s osobom

koja je već u braku 59.3 14.0 10.4 7.8 8.5 1.92
4 Razvod 17.7 11.9 21.2 33.2 16.0 3.18

5 Prostitucija 72.8 9.4 8.0 5.1 4.7 1.59

6 Smještaj
dom
roditelja u starački 48.8 19.9 17.3 9.7 4.4 2.01
7 Rađanje djece izvan braka 48.5 21.1 14.4 11.4 4.6 2.03
Život u izvanbračnoj
8 zajednici 42.8 17.5 18.3 14.7 6.6 2.25
9 Pobačaj 57.5 15.1 14.7 8.1 4.6 1.87

A.4. Brak i porodica
Navedite koliko se slažete ili ne slažete s ovdje ponuđenim

tvrdnjama! (%)
ne slažem
Uopšte se
se ne slažem
Uglavnom
siguran/a
Nisam
se slažem
Uglavnom
Potpuno
se slažem
Tvrdnje M
1 2 3 4 5
1 Brak nije zastarjela insti-
tucija. 2.5 4.8 12.9 18.2 61.6 4.31
2 Brak je nužan za sreću. 11.0 14.3 23.9 21.6 29.2 3.44
3 Dijete treba i oca i majku da

bi odrastalo sretno. 3.7 4.4 8.0 20.6 63.4 4.36
Kako zamišljate svoju budućnost? (%)
1 Oženjen/udata s vlastitom porodicom 86.0

2 U izvanbračnoj zajednici s partnerom/icom 2.3
3 Bez partnera/ice i bez porodičnih obaveza 3.1
4 Ne znam 8.6
Vrijednosti izražene u godinama (%)
17-20 21-25 26-29 30 Iznad Ne

30 znam
Koje su, prema Vašem
1 mišljenju, za muškarca
najbolje godine za ulazak 1.4 26.4 58.8 8.5 2.4 2.4
u brak?
Koje su, prema Vašem
2 mišljenju, za ženu najbolje 3.3 56.0 32.8 3.7 1.4 2.8
godine za ulazak u brak?

Ako se oženite/udate, koliko biste djece željeli imati? (%)
Nijedno Jedno Dvoje Troje Četvero i Ne znam M

više
1.7 8.9 55.2 18.8 8.3 7.0 2.25
Koliko smatrate da je sljedeće važno za uspješan brak? Za

svaku stavku zaokružite po jednu brojku. (%)
nevažno
Posve
nevažno
Uglavnom
siguran/a
Nisam
Važno
važno
Veoma
M
1 2 3 4 5
1 Vjernost 0.0 0.4 1.3 13.3 84.9 4.83
2 Dovoljna
prihodi
novčana primanja/ 0.7 3.4 8.1 61.4 26.4 4.09
3 Biti istog socijalnog

porijekla 18.5 21.6 28.6 22.3 9.0 2.82
Dijeliti isto vjersko
4 uvjerenje 9.1 10.1 12.2 28.0 40.7 3.81
5 Dobri stambeni uvjeti 1.7 2.4 8.5 59.6 27.9 4.10

6 Slaganje u politici 46.9 24.0 14.5 7.2 7.4 2.04
7 Život odvojen od roditelja 9.7 13.0 25.5 29.1 22.7 3.42
8 Dobar seksualni odnos 1.6 1.8 8.9 31.7 56.1 4.39
9 Uzajamno obavljanje
poslova u domaćinstvu 2.8 5.5 12.2 50.5 29.0 3.97
10 Djeca 1.3 1.8 5.6 24.8 66.5 4.53

Spremnost na raspravljanje
11 o problemima koji se pojave 0.6 0.8 5.1 29.1 64.4 4.56
između muža i žene
Imati vrijeme za vlastite
12 prijatelje, lične aktivnosti 0.7 1.0 7.9 48.3 42.1 4.30
i hobije

A.5. Slobodno vrijeme i rad
Koliko često provodite slobodno vrijeme u svakoj od sljede-

ćih aktivnosti? (%)
Nikada Ponekad Često Ne znam

1 Odlasci na zabave 10.0 58.4 29.5 2.0
2 Izlasci s prijateljima 1.3 30.9 67.1 0.7
3 Izlazak s djevojkom/dečkom 14.3 29.3 49.3 7.1
4 Učešće u dobrovoljnim
aktivnostima 12.3 58.5 24.3 4.8
5 Organizirane
aktivnosti
vannastavne 30.2 46.9 16.3 6.6
6 Odlazak u pozorište 46.4 42.6 7.4 3.6

7 Odlazak na izložbe 58.8 32.5 5.1 3.6
8 Čitanje knjiga/novina 14.3 46.3 37.8 1.6
9 Bavljenje sportom 13.0 45.0 40.6 1.4
10 Vjerske aktivnosti 12.5 44.3 40.0 3.3
Koliko vremena dnevno u prosjeku provodite: (%)
Nikako Do 1 sat Do 2 sata 3 sata 4 sata i

više
1 Na internetu/
kompjuteru 1.0 10.8 28.9 27.8 31.5
2 Gledajući TV 16.1 34.1 26.6 13.1 10.1

Navedite koliko se slažete ili ne slažete s ovdje ponuđenim

tvrdnjama! (%)
slažem
Uopšte se ne
ne slažem
Uglavnom se
siguran/a
Nisam
slažem
Uglavnom se
slažem
Potpuno se
TVRDNJE M
1 2 3 4 5
1 Rad je nužno zlo i u njemu
nema nikakvog zadovoljstva 66.3 18.7 9.3 3.4 2.4 1.57
Rad je način da se osigura
egzistencija. Što više radiš,
2 više ćeš zaraditi i tako 2.7 6.8 12.7 45.4 32.4 3.98
zadovoljiti svoje materijalne
potrebe.
Rad je način da se
osigura određeno mjesto
3 u društvu. Njime se postiže 4.3 7.6 19.5 44.4 24.2 3.77
ugled, prestiž i društveni
položaj.
Rad je izvor zadovoljstva. Ja
4 volim raditi i sretan/a sam 3.1 6.2 23.1 41.7 25.9 3.81
kad to činim.
Rad je aktivnost pomoću
5 koje se čovjek samodokazuje 1.7 3.8 14.3 47.4 32.7 4.05
i samopotvrđuje.
Rad je dužnost, doprinos
društvu. Putem rada čovjek
6 čini ono što je korisno i za 1.1 3.3 13.5 47.6 34.4 4.11
druge ljude i za društvo u
cjelini.
Rad je aktivnost putem koje
7 čovjek upoznaje druge ljude, 1.1 2.1 9.1 47.1 40.5 4.24
druži se s njima i ostvaruje
prijateljstva.
Rad je navika. Svi rade i
8 čovjek bi bio različit od 5.7 9.6 21.9 37.5 25.3 3.67
drugih kad ne bi radio.
Rad je dobar način da se
9 pobjegne od raznih životnih 5.1 6.6 23.5 36.2 28.6 3.77
problema i svakodnevnih
briga.

Prema Vama, šta je najvažnije prilikom pronalaženja posla u

BiH? (%)
Poznanstvo/ Stručnost Nivo Političke Sreća Drugo

prijatelji obrazovanja veze
8.6 10.7 28.3 42.8 6.6 7.0

A.6. Društvo i politika
Kako gledate na bližu budućnost i to svoju i našeg bh. druš-

tva? Za oboje zaokružite odgovarajući broj! (%)
Vaša Bh. društva

1 Budućnost će biti gora od sadašnjosti 22.1 54.81
2 Budućnost će biti ista kao sadašnjost 23.7 29.2
3 Budućnost će biti bolja od sadašnjosti 54.2 16.1
Koliko se slažete s ovdje navedenim tvrdnjama? (%)

slažem
Uopće se ne
ne slažem
Uglavnom se
siguran/a
Nisam
slažem
Uglavnom se
slažem
Potpuno se
Tvrdnje M
1 2 3 4 5
Ponosan sam što sam
građanin Bosne i 11.0 4.8 19.2 20.6 44.4 3.83
Hercegovine
Jeste li u posljednjih 12 mjeseci dobrovoljno i bez naknade

radili na ovdje navedenim poslovima? (%)
Da Ne Ne znam
1 Učešće u javnim radovima u lokalnoj

zajednici 26.6 68.1 5.3
2 Pomaganje osobama s posebnim

potrebama / starijim osobama 50.7 44.1 5.1
3 U organizaciji sportskih događaja 31.3 64.5 4.2
4 U(festivali,
organizaciji kulturnih događaja
koncerti i sl.) 27.3 69.0 3.7

5 Pomaganje
gradiva
kolegi u savladavanju 79.0 17.2 5.5
6 U organizaciji vjerske aktivnosti 34.0 60.5 5.5

7 U aktivnostima nevladine organizacije 19.7 73.8 6.5
Kako procjenjujete svoje interesiranje za politiku? (%)
Uglavnom Ni zainteresiran, Uglavnom Veoma

nezainteresiran/a ni nezainteresiran zainteresiran/a zainteresiran/a
46.1 34.9 13.6 5.4
Jeste li u proteklih 12 mjeseci učestvovali u navedenim jav-

nim aktivnostima? (%)
Da Ne Ne znam
1 Kontaktirali političare 7.1 90.7 2.7

Prisustvovali javnom skupu na kojem se
2 raspravljalo o političkim i društvenim 24.2 73.1 2.7
pitanjima
3 Potpisali peticiju 17.6 79.1 3.3
4 Učestvovali u javnim protestima 16.2 82.0 1.8
5 Napisali članak u školskim/studentskim

novinama, internetu i sl. 12.2 85.3 2.5
Pod pretpostavkom da imate pravo glasati, da se danas odr-

žavaju opći izbori u BiH, biste li izašli na glasanje? (%)
Ne Da Ne znam
22.4 62.3 14.4

Koliko imate povjerenja u sljedeće institucije? Jako, donekle,

malo ili im uopće ne vjerujete? (%)
ne vjerujem
Uopće im
Malo
Jako
Ne znam
Donekle
Institucija
1 Međunarodne organizacije 19.3 34.8 31.8 3.2 10.8

2 Nevladine organizacije 20.3 32.0 30.3 6.3 11.2
3 Mediji 34.6 35.1 20.0 2.9 7.3
4 Političke stranke 60.3 21.3 9.0 2.5 6.9
5 Sudstvo 24.0 35.8 24.5 6.7 9.0
6 Policija 20.0 29.0 34.8 10.5 5.6
7 Vojska 11.3 22.3 34.5 24.2 7.7
Vaša vjerska zajednica (Islamska
8 zajednica / Katolička crkva / 9.8 19.8 35.1 27.5 7.8
Pravoslavna crkva)
9 Obrazovni sistem 10.3 24.6 41.3 18.3 5.5
10 Zdravstveni sistem 13.8 28.2 37.7 15.4 4.9
Hvala na saradnji!

Vrijednosti I Vrijednosne Orijentacije M

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vrijednosti I Vrijednosne Orijentacije M

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AID SMAJIĆ

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 1 08.04.16. 15:08

Recenzenti: Ismet Dizdarević

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Bibliografija: str. 95-100.

02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 2 12.04.16. 13:51

Sarajevo, 1437. po H. / 2016. godine

02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 3 08.04.16. 15:08

Vrijednosne orijentacije final.indd 4 8.4.2016 12:58:17

Vrijednosne orijentacije final.indd 5 8.4.2016 12:58:17

U posljednjih nekoliko decenija svjedoci smo sve izra-

Vrijednosne orijentacije final.indd 7 8.4.2016 12:58:17

Zbog svojih psiho-socijalnih i socioloških spe-

Vrijednosne orijentacije final.indd 8 8.4.2016 12:58:17

dinamičnijem svijetu, onom tranzicijskom posebno.

Vrijednosne orijentacije final.indd 9 8.4.2016 12:58:17

razvojno razdoblje od 11. do 20. godine (Berk, 2006),

Vrijednosti i vrijednosne orijentacije

Vrijednosne orijentacije final.indd 10 8.4.2016 12:58:17

vrstama inovacija, pojavom pluralizma, individualiz-

Vrijednosne orijentacije final.indd 11 8.4.2016 12:58:17

nastala “kao rezultat socijalizacije”, pod utjecajem in-

Vrijednosne orijentacije final.indd 12 8.4.2016 12:58:17

Značaj vrijednosnih stavova za društvo i poje-

Vrijednosne orijentacije final.indd 13 8.4.2016 12:58:17

uključujući i one u vezi s vizijom svog života, i novo-

Vrijednosne orijentacije final.indd 14 8.4.2016 12:58:17

Osnovne psiho-socijalne značajke

Vrijednosne orijentacije final.indd 15 8.4.2016 12:58:17

je svakako to što su ovih anatomskih promjena svjesni

Vrijednosne orijentacije final.indd 16 8.4.2016 12:58:17

uključujući različite oblike rizičnog ponašanja (Berk,

Vrijednosne orijentacije final.indd 17 8.4.2016 12:58:17

Uz navedene, na polju kognitivnog razvoja u pe-

Vrijednosne orijentacije final.indd 18 8.4.2016 12:58:17

ali i bosanskohercegovačkog društva da riješi problem

Vrijednosne orijentacije final.indd 19 8.4.2016 12:58:17

o tjelesnim promjenama na jednoj, i kulturološkim

Vrijednosne orijentacije final.indd 20 8.4.2016 12:58:17

Tipično, svaka zdrava jedinka još u ranom djetinj-

Vrijednosne orijentacije final.indd 21 8.4.2016 12:58:17

te mjera u kojoj se s njima poistovjetila i na njih obave-

Vrijednosne orijentacije final.indd 22 8.4.2016 12:58:17

“urastanja u društvo” odnosno mladalaštva, uslovno

Društveni kontekst mladih u BiH

Vrijednosne orijentacije final.indd 23 8.4.2016 12:58:18

specifične socijalne značajke, odgovarajuće društvene

Vrijednosne orijentacije final.indd 24 8.4.2016 12:58:18

Na kraju, razvoj mladih pojedinaca u svim nje-

Vrijednosne orijentacije final.indd 25 8.4.2016 12:58:18

Muslimanska mladež u BiH danas uveliko odra-

Vrijednosne orijentacije final.indd 26 8.4.2016 12:58:18

životnu ideologiju. Metafora “sela” u kojem postoji za-

Vrijednosne orijentacije final.indd 27 8.4.2016 12:58:18

globalnom i lokalnom nivou primjetna intenzivna

Vrijednosne orijentacije final.indd 28 8.4.2016 12:58:18

– redefinirane, što sve skupa može ugroziti načine

Vrijednosne orijentacije final.indd 29 8.4.2016 12:58:18

Predmet, ciljevi i hipoteze istraživanja

Vrijednosne orijentacije final.indd 31 8.4.2016 12:58:18

U skladu s predmetom i osnovnim ciljevima istra-

Vrijednosne orijentacije final.indd 32 8.4.2016 12:58:18