Bečki kongres i pojam političkog naroda i prava građana

1. Bečki kongres trajao je od studenog 1814. do lipnja 1815.

2. Glavna figura pregovora bio je austrijski kancelar Metternich.
3. Stari poredak naziv je za feudalno–apsolutistički poredak u Francuskoj prije revolucije 1789.
U doba restauracije pripadnici plemstva koji su se sa Burboncima vratili iz emigracije zvali su
sebe ljudima ancien regimea (starog poretka) da bi naglasili svoje mišljenje prema
demokratskim idejama.
4. Sveta alijansa bio je savez čije su članice bile Austrija, Pruska i Rusija, a njezin cilj bio očuvanje
postojećeg poretka i odluka donesenih na Bečkom poretku.
5. Politički narod činile su samo one skupine čiji su predstavnici imali pravo sudjelovanja na
državnim saborima: plemstvo, svećenstvo i predstavnici slobodnih gradova, dok svi ostali
stanovnici su bili bez takvih prava.
6. U vladavini koja se zasniva na božjoj milosti vladar je blisko povezan s Crkvom te ima sav
autoritet u svojim rukama te vlada državom zbog podrijetla i statusa, dok u vladavini
zasnovanoj na prirodnom pravu vladar nije toliko isprepleten s Crkvom, nema svu vlast u
svojim rukama (trodioba vlasti) te vladanjem služi narodu.
7. Područja ljudskih prava su: građanska i politička (npr. sloboda govora, vjeroispovijesti i
kretanja), ekonomska i socijalna (npr. pravo na rad, obustava rada i plaća) i kulturna (npr.
pravo školovanja na materinskom jeziku).