Kako Voditi Biblijska Proučavanja

KAKO VODITI
BIBLIJSKA PROUÈAVANJA
James F. Nyquist
Jack Kuhatschek
Naslov izvornika:
LEADING BIBLE DISCUSSIONS (LBS)
by James F. Nyquist & Jack Kuhatschek
Ó 1985 by InterVarsity Christian Fellowship
of the United States of America
Prevedeno i objavljeno s doputenjem InterVarsity Pres
P.O. Box 1400, Downers Grove, Ill 60515, USA
Copyright za Hrvatsku 1995. STEPress, Zagreb, P.P. 745
Nakladnik: STEPress
Urednica: Ninoslava Heæimoviæ
Prijevod: Marija Doruak
Lektura i korektura: Ninoslava Heæimoviæ
ISBN 953-6350-04-1
KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 2

K A Z A L O
Uvod 4
1. Zato prouèavati u grupi? 5
2. Osnivanje grupe 7
3.o prouèavati? 10
4. Pripreme za voðenje 13
5. Kako prouèavati Bibliju? 16
6. Kako sastaviti pitanja? 23
7. Voðenje rasprave 30
8. Ocjenjivanje rasprave 35
9. Rast u zajednitvu 37
Dodatak: Primjer prouèavanja 40

UVOD
Voðenje biblijske rasprave moe biti ugodno i korisno iskustvo. Ali moe i zastraiti, posebice ako
to nikada prije niste radili. Ako se osjeæate zastraeno, u dobrom ste drutvu. Kad je Bog zatraio od
Mojsija da izvede Izraelce iz Egipta, Mojsije je odgovorio: Oprosti, Gospodine, ne bi li poslao koga
drugoga! (Knjiga izlaska 4:13).
Kada je Salomon postao izraelskim kraljem, zadaæa koju je trebao izvriti èinila mu se veæom od
njegovih sposobnosti. Sada, o Jahve, Boe moj, ti si uèinio kraljem slugu svoga na mjesto moga oca
Davida, a ja sam jo sasvim mlad, te jo ne znam vladati (Prva knjiga o Kraljevima 3:7).
Kada je Bog pozvao Jeremiju da bude prorok, on je odgovorio: Ah, Gospode Jahve, gle, ja ne umi-
jem govoriti: dijete sam (Jeremija 1:6).
Tako bismo mogli i dalje redati. Apostoli su bili neuki i priprosti ljudi (Djela apostolska 4:13). Ti-
motej je bio mlad, krhak i uplaen. Pavlov trn u tijelu uèinio je da se osjeæa slabim. Ali Boji odgo-
vor svim njegovim slugama, ukljuèujuæi i tebe, u biti je isti: Dosta ti je moja milost, jer se moja sna-
ga savreno oèituje u slabosti. (Druga poslanica Korinæanima 12:9). Opusti se, Bog je pomogao una-
toè tvojim osjeæajima nemoæi.
Postoji jo jedan razlog zbog kojeg biste se trebali osjeæati ohrabrenima. Voðenje biblijske raspra-
ve nije teko ako se drite odreðenih smjernica. Ne morate biti struènjak u poznavanju Biblije niti teo-
log. Prijedlozi u ovoj knjizi trebali bi vas osposobiti da uspjeno i s mnogo radosti ispunite svoju za-
daæu voditelja.

Z ATO PROUÈAVATI U GRUPI
1. ZATO PROUÈAVATI U GRUPI?
Èim smo stigli, prouèavanje je veæ poèelo. Ljudi su sjedili u krugu, s Biblijama na koljenima. U po-
èetku je bilo teko reæi tko vodi prouèavanje. Svi su naizmjence govorili. Èinilo se da je svatko ukljuèen.
Toga se dana prouèavala knjiga o proroku Joni. Sjeli smo i ubrzo se ukljuèili u raspravu. Doao je red
na Sanju da vodi, pa je glasno i jasno rekla: Bog je rekao Joni da ide propovijedati u poganski grad Ni-
nivu, ali je Jona krenuo u suprotnom smjeru. Kako je Bog odgovorio na njegovu neposlunost?
Na trenutak smo svi pogledali u Bibliju, a tada je Davor rekao: Bog je osudio Jonu zbog neposlu-
ha. Objasnio je da je Jona zamalo pretrpio brodolom, da su ga bacili s broda, da ga je progutala ve-
lika riba, da je proveo tri dana i tri noæi u njezinom elucu te da ga je riba zatim izbacila na kopno.
Darija se sloila s Davorom, ali je osjeæala da je Bog bio milostiv prema Joni. Naposljetku, rekla
je, mogao je ostaviti Jonu da se ugui. Ili ga je mogao ostaviti u elucu ribe dok ne bude probav-
ljen!
Nakon smijeha, nastala je kratka stanka. Ima li se jo to o tome reæi? upitala je Sanja. Robert,
koji se sve do tog trenutka nije javljao, odluèio se ukljuèiti: Bog je znao da æe Jonu dovesti do poka-
janja. Kada je ponovno bio siguran na suhom tlu i kad ga je rijeè Gospodnja sustigla drugi put, Jona
je bio vie nego voljan razmotriti odlazak u Ninivu!
Tako smo nastavili otprilike 45 minuta. Povremeno bi Sanja postavila drugo pitanje iz naeg pri-
ruènika za prouèavanje. (Kako je Jona reagirao kad je Bog unitio brljan? Kakav je Boji stav prema
Ninivljanima, usporedimo li ga s Joninim stavom prema njima?) Tada bi nekoliko nas odgovorilo, pa-
zeæi da odgovore temeljimo na tekstu pred sobom.
Èlanovi nae veèernje grupe srijedom su: raèunalni programer, kuæanica, specijalist za marketing,
publicist, student, urednik i umjetnik. Sanja je honorarna tajnica. Nitko od nas nije u punovremenom
kræanskom radnom odnosu, osim jedne osobe. Ipak, iznenaðuje koliko smo jedni od drugih nauèili.
Svatko je imao jedinstveni pogled na ovu kratku i izazovnu biblijsku knjigu. Zajedno smo proivljava-
li Jonina iskustva. Bilo nam ga je ao. Ali, uivali smo. to je najvanije, poistovjetili smo se s njim!
Takoðer nam se otvorio nov pogled na Boga, posebice na njegovu brigu za ljude èak i za one ko-
je osuðujemo. On je s ljubavlju disciplinirao Jonu. Imao je samilosti prema Ninivljanima, iako su pri-
padali nemilosrdnom i idolopoklonièkom narodu. Bili su zasjenjeni njegovom miloæu, ljubavlju i pra-
tanjem. Njegova pravda i sud bili su nepogreivi. Pri kraju razmjene miljenja bili smo iscrpljeni ali po-
taknuti, upuæeni i ohrabreni.
Takva vrsta prouèavanja jedinstveno je iskustvo uèenja. Uèenje je èesto usredotoèeno na voditelja,
umjesto na grupu. Pri predavanju ili propovijedi uglavnom govori voditelj, a grupa slua. Jednako ta-
ko, voditelj odgovara na pitanja, a grupa ih malokad postavlja.
U biblijskoj raspravi je, meðutim, teite na grupi, a ne na voditelju. Kako je to razmjena miljenja
a ne predavanje, sudionici grupe najvie govore. Voditelj postavlja pitanja, a grupa odgovara istrau-
juæi knjigu ili tekst koji prouèava. Rasprava tada polako prelazi na stvarne situacije s kojima se èlano-

Z ATO PROUÈAVATI U GRUPI
vi grupe susreæu. Ovakva vrsta prouèavanja ima nekoliko prednosti:

1. Ljudi se hrane Biblijom. Svaki èlan grupe sudjeluje u otkrivanju znaèenja odlomka. Za neke
je takvo sudjelovanje novo iskustvo. Nauèili su da im se kae to Biblija poruèuje. Moda znaju mnogo
o Bibliji, ali ono to znaju rezultat je tuðeg, a ne njihovog vlastitog prouèavanja. Biblijske rasprave oh-
rabruju takve ljude da istrauju Pismo. Za mnoge, Biblija tako oivi na dotada nepoznat naèin.
2. Pospjeuje redovitost biblijskog prouèavanja. Grupno prouèavanje je zamiljeno da nadopu-
ni, a ne da zamijeni osobno prouèavanje. Mnogi ljudi nisu dovoljno disciplinirani da bi sami redovito
prouèavali Bibliju. Biblijska rasprava im omoguæuje da se ukljuèe u osobno biblijsko prouèavanje u
maloj grupi, barem jedanput tjedno.
3. Svakome je omoguæeno sudjelovanje. Ako je grupa mala (najbolje je da ima od 8 do 10 lju-
di), veæ i sam naèin rada u maloj grupi potièe èlanove da se ukljuèe. Èak i ljudi koji nikada ne bi sud-
jelovali u velikoj grupi, poèinju se otvarati. Mala grupa se èini intimnijom, manje zastraujuæom. Ubr-
zo mnogi èlanovi takve grupe poènu slobodno razgovarati.
4. Korisno je doznati stavove drugih ljudi. Ako svi sudjeluju, èlanovi æe potpunije razumjeti od-
lomke i njihovu povezanost s naim ivotom.
5. Sudionici postaju dijelom brine zajednice. Grupno prouèavanje osigurava prirodno ozraèje
u kojemu se meðusobno upoznajemo i njegujemo iskrene odnose. Èlanovi grupe mole se i brinu jed-
ni za druge na praktièan naèin.
6. Ne morate biti struènjak - sveæenik ili teolog - da biste vodili prouèavanje. Nije, primjerice,
nuno da o odlomku znate vie nego ostali. Dogodit æe se da grupi postavite pitanje o odlomku na
koje ne znate odgovoriti. Ali s pomoæu ostalih èlanova grupe, razumijevanje æe biti produbljeno. Ne
morate biti ni vjet govornik. Grupa je ta koja najvie govori, a vi jednostavno postavite pitanja i po-
tièete èlanove na sudjelovanje. Ne morate èak biti vjeti u pisanju pitanja za biblijsko prouèavanje. Ima
odliènih, vjeto napisanih priruènika koje moete nabaviti.
Naa je grupa to shvatila kad smo zamolili Sanju da nas vodi u prouèavanju knjige o Joni. Nikada
prije nije vodila biblijsko prouèavanje. Ali, s pomoæu pomnih priprema, grupnog sudjelovanja i priruè-
nika za prouèavanje, imali smo izvrsnu raspravu.

O SNIVANJE GRUPE
2. OSNIVANJE GRUPE
Kako zapoèeti grupu za biblijsko prouèavanje? Slièno kao i bilo koju drugu grupu: naðete ljude sa
zajednièkim interesima koji ele zajedno provesti vrijeme. Interesi su razlièiti u razlièitih osoba i u raz-
lièitim vremenima. Neki ljudi jednostavno ele saznati to pie u Bibliji, drugi su zainteresirani za prou-
èavanje odreðene knjige ili teme, a neki æe doæi na biblijsko prouèavanje jer su osamljeni i ele se dru-
iti. Svejedno zbog kojih razloga i iz kojih pobuda doli, obièno se moe pronaæi ljude zainteresirane
za prouèavanje Biblije.
Prvi koraci
1. Ljudi. Razmislite i molite se za one koje biste pozvali. Vjerojatno veæ znate koga æete pozvati.
2. Interes. Shvatite da je za raspravu potrebno samo dvoje ljudi te da moete zapoèeti ako je zain-
teresirano dvoje ljudi, jednako kao da ih je desetero. Isto tako, zapamtite da prividno nezainteresira-
na osoba moe poeljeti doæi ba kao i netko tko se doima ivahno zainteresiranim. Iznenadit æete se
kada vidite tko æe se sve odazvati pozivu.
3. Poziv. Kad pozivate ljude, moete reæi neto slièno ovome: Ana, nekolicina nas æe se okupljati
sljedeæih tjedana i prouèavati Bibliju. eli li nam se pridruiti? Najbolje je osobno pozvati ljude. Ali i
telefonski poziv, plakat na oglasnoj ploèi ili priopæenje na sastanku mogu biti djelotvorni.
4. Podsjetnik. Ako ste poslali pozive nekoliko dana prije sastanka, ponovni telefonski poziv dan
prije ili nekoliko sati prije sastanka, svakako se preporuèuje. Stanujete li u istoj zgradi ili u susjedstvu,
dobro je da odete po osobe koje su izrazile elju doæi na sastanak. Tako æe porasti broj posjetitelja i
osobe æe se okupljati s pozitivnim, odobravajuæim stavom.
5. Razlièitost. Oprez! Planirate li sastanak prouèavanja za nekræane, prisutnost nekolicine kræa-
na moe vam pokvariti namjere, osim ako su pristojni pa ne insistiraju na propovijedanju nekræani-
ma u svakoj stanci rasprave. Èlanovi grupe trebali bi uvidjeti da svaka osoba bilo kræanin ili ne
moe korisno pridonijeti razmjeni miljenja na temelju èitanja iz Biblije.
(U ostalim poglavljima usredotoèit æemo se prvenstveno na voðenje biblijskih rasprava za kræane).
6. Planovi. Premda æete vrijeme i mjesto prvog sastanka zakazati kad telefonski potvrdite sasta-
nak, najbolje ne donositi ostale odluke dok se grupa ne sastane. Tako æe se svaki èlan osjeæati vanim
dijelom grupe.
a) Na prvom sastanku odredite toèno vrijeme i mjesto za sljedeæi tjedan. Obièno je najbolje sasta-
jati se ondje gdje je ozraèje ugodno i neformalno. Ako se sastajete po kuæama, najbolje je da ste sva-
ki mjesec u drugom stanu.
b) Odredite trajanje sastanka. Sastanci mogu trajati razlièito dugo: pola sata, sat, ali rijetko dulje
od 90 minuta. Ostavite vremena za druge aktivnosti primjerice razgovore i molitve, prije i poslije
sastanka.

O SNIVANJE GRUPE
c) Odluèite to æete prouèavati. Grupu moe zanimati prouèavanje neke starozavjetne ili novozav-
jetne knjige, pojedine liènosti ili neke teme. (Vidjeti 3. Poglavlje.)
d) Dogovorite se to æete raditi na sljedeæem sastanku. Tko æe voditi sastanak? Ako ste odluèili ko-
ristiti se priruènicima za prouèavanje, tko æe ih kupiti? Hoæe li tko donijeti piæe ili hranu?
Na prvi sastanak
Naa veèernja grupa srijedom odluèila je veèerati za vrijeme naeg prvog sastanka. Davor i Sanja
su nas pozvali u svoj stan i svatko je ponio sa sobom neto hrane i piæa. Veèera nam je pomogla da
se poènemo druiti jedni s drugima na oputen i neformalan naèin. Nakon veèere, svi smo sjeli u
dnevnu sobu. Voditelj je na brzinu proèitao pitanja o kojima treba raspraviti. Dogovorili smo se da se
sastajemo triput mjeseèno, najmanje est mjeseci. (Najbolje je odrediti vremenski rok). Svaki sastanak
trebao je trajati od 19.00 do 20.30 srijedom uveèer. Prvi sat posvetili bismo prouèavanju Biblije, a zad-
njih pola sata razgovoru i molitvi. Uèinilo nam se da bi bilo lijepo kada bismo svaki sastanak zavrili
desertom. (To je ostao najradosniji dio naeg sastanka!)... U poèetku smo se sloili da mijenjamo
mjesta sastanka te da svakog tjedna sastanak odravamo u drugom stanu. (Kasnije smo uvidjeli kako
je bolje da svaki tjedan budemo kod braènih parova s malom djecom.) Odluèili smo to æemo prou-
èavati i tko æe voditi sastanak. Takoðer smo odluèili mijenjati vodstvo tako da svatko, tko eli voditi,
dobije priliku za to.
Prvi sastanak je protekao bolje nego to smo pretpostavljali. Ubrzo je svima postalo jasno da svi
pripadamo istoj novovostvorenoj grupi jer je veæina nas sljedeæih nekoliko dana bolovala od blagog
trovanja hranom. (Jo uvijek ne znamo kako se to dogodilo.)
PREGLED
Sljedeæi pregled moe posluiti podsjetnik kada poènete sastavljati grupu.
Prije nego se sastanete:
q razmislite i molite se za osobe koje biste eljeli pozvati na sastanak;

q odredite vrijeme i mjesto prvog sastanka;
q pozovite ljude osobno ili telefonski;
q zakaite u prikladnom trenutku vrijeme, mjesto i temu rasprave.
Na prvom sastanku:
q razgovarajte o tome koliko æete se èesto sastajati;

q odluèite koliko æe dugo svaki sastanak trajati i kako æete ga provesti;
q dogovorite se to æete prouèavati;
q odluèite hoæete li imati stalnog voditelja ili æe se vodstvo mijenjati;
q dogovorite se o toènom mjestu sastanka.

O SNIVANJE GRUPE
3. TO PROUÈAVATI?
Kada ste jednom sastavili grupu, kako æete odluèiti to prouèavati? To ovisi o grupi. Na prvom sas-
tanku pokuajte doznati to ljude zanima i kakve potrebe imaju. Najprije ih pitajte bi li htjeli prouèa-
vati biblijsku knjigu, pojedinu liènost ili neku temu.
Ali èuvajte se omiljelih i neomiljelih tema pojedinaca. Odaberite temu i plan prouèavanja koji æe
zadovoljiti potrebe i interese veæine. Ako je tema odvie sloena i nadilazi vae sposobnosti, ne bojte
se to priznati. Zahtijevajte da prvo prouèavate jednostavniji tekst.
Na prvom sastanku moete traiti od èlanova grupe da kau na koji im je naèin Biblija pomogla.
Dok opisuju svoja iskustva s Biblijom, èlanovi grupe æe se bolje meðusobno upoznati. To æe ujedno bi-
ti i priprema za razmjenu miljenja u svezi s onim to æe zajedno prouèavati.
Prouèavanje knjige
Knjige treba èitati od poèetka do kraja. Moete zamisliti kako bi zbunjujuæe bilo kad biste proèita-
li stranicu Toma Sawyera, stih iz Hamleta, a onda odlomak iz Rata i mira. To ne bi imalo nikakvog
smisla. Ipak, mnogi pokuavaju prouèavati Bibliju na takav naèin. Prouèavanje knjiga doputa vam da
biblijske prièe i ideje sagledate u kontekstu i da ih slijedite od poèetka do kraja.
Ako vaa grupa eli prouèavati knjigu iz Biblije, porazgovarajte o tome koja ih starozavjetna ili no-
vozavjetna knjiga najvie zanima.
Imajte na umu potrebe grupe. Ako su èlanovi novi kræani ili osobe koje tek povrno poznaju Bibliju,
bilo bi nerazumno prouèavati Ezekiela ili Otkrivenje. Poðite od neèega to je jednostavnije, kraæe i te-
meljno. Evanðelje po Marku je dobar tekst iz kojega se moe nauèiti neto vie o osobi Isusa Krista i
o njegovu djelu. TO je najkraæe evanðelje i puno je akcije. Kraæe novozavjetne poslanice, kao to su
poslanice Galaæanima, Efeanima, Filipljanima, Koloanima te Jakovljeva poslanica i poslanice aposto-
la Petra, takoðer su dobre za poèetak. Prilièno se lako razumiju, a poruke su temeljne i praktiène. S
grupom voditelja razmatrajte Prvu i Drugu poslanicu Timoteju i Poslanicu Titu. Starozavjetne su knji-
ge, kao to su Joua, Ruta, Prva knjiga o Samuelu, Nehemija, Amos i Jona, vrlo popularne. Moete po-
èeti s kraæom knjigom, primjerice s Jonom ili s Rutom. Nakon toga pokuajte s neto duljom knjigom,
kao to su Joua ili Nehemija
Prouèavanje liènosti
Prouèavanje liènosti takoðer moe biti vrlo zanimljivo. Tko moe zaboraviti prièu o Noi i potopu, o Ab-
rahamovu rtvovanju Izaka, o Joui i Jerihonu ili o Danielu u lavskoj jami? Prouèavanje liènosti omo-

TO PROUÈAVATI
guæuje nam da promatramo Boga na djelu u ivotima razlièitih mukaraca i ena.

Stari zavjet je bogat izvor prouèavanja liènosti. Postanak, primjerice, opisuje ivot Abrahama, Izaka,
Jakova i Josipa. Mojsije je, oèito, kljuèna liènost u Izlasku. U Sucima pie o ljudima kao to su Debora,
Gideon i Samson. U Prvoj knjizi o Samuelu pie o Ani, Eliju, aulu i Davidu. Knjige o Ruti, Nehemiji,
Esteri i Joni i same su studij liènosti. I dalje bi se moglo tako nabrajati.
Novi zavjet sadri isto tako mnogo zanimljivih liènosti. Iz evanðelja moete prouèavati ivot Isusove
majke Marije ili ili njezina mua Josipa. Marijina roðakinja Elizabeta i njezin mu Zaharija mogu nas
takoðer mnogoèemu nauèiti. I Marija i Marta omiljele su liènosti za prouèavanje.
Djela apostolska su prvenstveno usredotoèena na ivote Petra i Pavla. Ali u njima èitamo i o osobama
kao to su Stjepan, Filip i Etiopljanin, Kornelije, Barnaba, Priscila i Akvila.
Opseg podataka o biblijskim liènostima razlièit je od nekoliko stihova do nekoliko poglavlja. Biblij-
ska konkordancija, primjerice Strongova ili Yungova, moe vam pomoæi da saznate koliko u Bibliji pi-
e o nekoj osobi, tako da znate koliko æete joj prouèavanja posvetiti.
Prouèavanje teme
Neke grupe vie vole prouèavati teme. Osnovne teme za prouèavanje su evangelizacija, molitva i
vodstvo. Takoðer moete prouèavati kræanski karakter, kræansku disciplinu, brak, vodstvo, misije ili
drutvenu odgovornost.
Izreke sadre nekoliko zanimljivih moguænosti za tematska prouèavanja. Moete prouèavati to pi-
e o ludim, pametnim, jednostavnim, pravednim, zlim, podrugljivim i lijenim ljudima. (Pogledajte
Tyndale Old Testament Commentary Proverbs Dereka Kindera za informacije o temama.) Osobne vrli-
ne i mane su takoðer korisne kao teme. One obuhvaæaju lijenost, marljivost, pohlepu, plemenitost, sr-
dbu, samokontrolu, ljubav i mrnju. Knjige poput Naves Topical Bible (tematske Biblije) mogu po-
moæi vaoj grupi u pronalaenju ostalih tema.
Prouèavanje s priruènikom
Postoji nekoliko vanih razloga za uporabu priruènika u prouèavanju kao temelja za raspravu, bez
obzira prouèavate li knjigu, liènost ili temu.
Vaan razlog je vrijeme. Potrebno ga je poprilièno da se napie niz pitanja za raspravu. Vjerojatno
je u prosjeku za to potrebno tri do èetiri sata na tjedan. Veæina voditelja ne moe si priutiti toliko vre-
mena da se pripremi za prouèavanje.
Jo jedan razlog je kvaliteta. Kvaliteta priruènika za prouèavanje je u posljednjih nekoliko godina sve
bolja. Oni koji piu te priruènike u pravilu su teoloki obrazovani voditelji i dobro poznaju teme o ko-
jima piu. Dobar voditelj, meðutim, takoðer moe biti dovoljno vjet i naobraen da i sam napie us-
pjean priruènik za prouèavanje.
Takvi priruènici omoguæavaju grupi da se unaprijed pripremi. Preporuèujemo da svaki èlan ima
svoju knjigu. Pripremaju li se èlanovi, to æe uvelike unaprijediti vau raspravu.
to biste traili u dobrom priruèniku za prouèavanje? Budite sigurni jesu li pitanja èitko napisana,
zanimljiva i izazovna. Dobra pitanja trebala bi potaknuti razmjenu miljenja, umjesto da se na njih
moe odgovoriti samo jednom rijeèju. Pitanja bi trebala obuhvatiti sadraj i znaèenje odlomka. Svako
prouèavanje trebalo bi imati barem dva do tri pitanja koja odlomak povezuju s dananjim ivotom.
Nemojte zaboraviti da u jednom prouèavanju ne smije biti previe pitanja. Deset do petnaest je
uglavnom dovoljno za prouèavanje koje traje od èetrdeset i pet minuta do sat vremena. Najbolje je
koristiti se priruènikom koji za jedno prouèavanje razmatra jedan odlomak, umjesto skakanja s jed-
nog odlomka na drugi, iako Izreke mogu biti iznimka. Nalaze li se u priruèniku upute za voditelja?
One mogu biti vrlo korisne.
Na sreæu, dostupan je izbor mnogih izvrsnih priruènika za prouèavanje. Posjetite vau lokalnu kr-

TO PROUÈAVATI
æansku knjiaru prije prvog sastanka sa svojom grupom. Odaberite nekoliko priruènika u svezi s raz-
lièitim biblijskim knjigama, liènostima ili temama.
Donesite priruènike na prvi sastanak. Moete ih staviti na stol ili podijeliti grupi. Tako æete pomoæi
grupi da lake odluèi to eli prouèavati. Kada se jednom odluèe, naruèite primjerke za sve èlanove.
Naa je grupa eljela odrati ravnoteu izmeðu prouèavanja starozavjetnih i novozavjetnih knjiga
te prouèavanja liènosti. Odluèili smo prouèavati Prvu poslanicu Timoteju prvih nekoliko tjedana. Zatim
smo proveli neko vrijeme prouèavajuæi Stari zavjet i razmatrajuæi knjigu o Joni. Slijedilo je prouèava-
nje osoba kao to su Kaleb, Gideon, Samson, Ruta, Ilija i ostali, uglavnom jednotjedno ili dvotjedno.
Tada smo se usredotoèili na novozavjetnu knjigu - Poslanicu Galaæanima. Od 66 knjiga, od mnotva
liènosti i tema, dodirnuli smo samo povrinu.

TO PROUÈAVATI
4. PRIPREME ZA VOÐENJE
Ivan je sjedio u velikom razredu nedjeljne kole èekajuæi poèetak sata. Uèitelj je stao pred razred i
rekao: Jutros nas èeka poseban doivljaj. Ivan nam je pristao govoriti. Ivana je preplavila panika jer
se sjetio da su ga za to zamolili jo nekoliko tjedana ranije. Potpuno je zaboravio! Polako ustajuæi kre-
nuo je prema podiju, sav smeten. to da uèini? to da kae?
Ubrzo je odluèio govoriti o onome to je toga jutra èitao za trenutaka provedenih nasamo s Bo-
gom. Razred od te pouke nije imao mnogo koristi, ali Ivan je nikada nije zaboravio.
Uspjeno voðenje biblijskih prouèavanja zahtijeva pomne pripreme. Ipak, mnogi èekaju posljednji
trenutak i onda na brzinu neto sklepaju. Nije ni èudo to su im prouèavanja nezanimljiva i bez uèinka.
Ovo poglavlje æe vam, kao i sljedeæa dva, razloiti osnove pripremanja, bez obzira koristite li se priruè-
nikom ili piete vlastita pitanja.
Uz molitvu razmislite koliko biste vremena trebali provesti pripremajuæi se. Jedna biblijska rasprava
obièno zahtijeva otprilike dva sata pripreme, iako to ovisi o osobi. To vrijeme treba posvetiti molitvi i
biblijskom prouèavanju.
Molitva
U 15. poglavlju Evanðelja po Ivanu Isus nas upozorava: Bez mene ne moete nita uèiniti. Naravno
da neto moete uèiniti. Moete pomno pripremiti, èak i voditi korisno prouèavanje. Ali bez Gospodina
ono neæe imati duhovnu vrijednost. Pavao je uvidio tu èinjenicu kada je napisao: Nae borbeno oruje
nije tjelesno. Naprotiv, ono je boanski jako za ruenje utvrda. (Druga poslanica Korinæanima 10:45).
Gospodin je jedini koji moe unititi duhovne utvrde u naim ivotima ona podruèja gdje moramo
najvie duhovno rasti. On je jedini koji moe nae napore: kao puku aktivnost: promijeniti u slubu koja
mijenja ivote. Vrijeme provedeno u molitvi nije izgubljeno vrijeme. To vrijeme je prijeko potrebno!
1. Molitva za sebe. Zamolite Boga da vam pomogne razumjeti i primijeniti odlomak iz teksta na
vlastiti ivot. Ako se to ne dogodi: neæete biti spremni voditi druge. Charles Spurgeon: veliki propov-
jednik iz XIX. stoljeæa: jednom je napisao da je uvijek razmiljao o Pismu za okrjepu vlastite due
ne na profesionalan naèin redovitog sastavljaèa propovijedi: veæ meditirajuæi nad tekstom za vlastitu
korist. Moram spoznati dragocjenost doktrine u vlastitom iskustvu.
Zamolite Boga da vam pomogne razumjeti tekst i pitanja za prouèavanje: tako da se moete usre-
dotoèiti na pomaganje èlanovima grupe u uèenju iz Pisma.
Zamolite ga da vas iznova ispuni svojim Duhom: da biste se oslobodili nesigurnosti koja moe vr-
lo lako smetati djelovanju Bojeg Duha u grupi.
2. Molitva za èlanove grupe. Mislite na njih pojedinaèno: na njihove snage: slabosti: interese i
prouèavanje Pisma. Molite se da im Bog pomogne otkriti dio bogatstva i izazovnosti poglavlja. Neka

TO PROUÈAVATI
vam Pavlova molitva bude uzor. I ovo je moja molitva: neka vaa ljubav sve vie raste u pravoj spoz-
naji i svakom rasuðivanju da mognete prosuditi ono to je bolje: da budete èisti i besprijekorni za Kris-
tov dan: i na slavu i hvalu Boju puni roda pravednosti koja dolazi po Isusu Kristu (Poslanica Fi-
lipljanima 1:9-11).
Biblijsko prouèavanje
Poto ste se zajedno s grupom udubili u molitvu, spremni ste zapoèeti s prouèavanjem. Martin
Luther je biblijsko prouèavanje usporedio sa skupljanjem jabuka. Prvo prodrmam cijelo stablo, kako
bi najzrelije pale. Tada se popnem na drvo i prodrmam svaku veæu granu, a onda svaku granèicu i gle-
dam pod svaki list. Evo kako moete slijediti njegov savjet:
1. Prouèavate li knjigu, poènite je èitati od poèetka prema kraju. Taj pregled æe vam pomoæi da shva-
tite temu knjige. Pitajte se kako svako poglavlje pridonosi toj temi. Posebnu pozornost posvetite kon-
tekstu odlomka koji æe grupa prouèavati. Ako je knjiga preduga da se odjednom proèita, prijeðite sa-
mo preko sadraja, obraæajuæi posebnu pozornost odlomcima i naslovima poglavlja.
2. Zatim ponovno proèitajte odlomak za prouèavanje koje æete voditi. Pokuajte otkriti glavnu misao
odlomka. Tada se upitajte kako njegovi dijelovi pridonose glavnoj misli. U tom trenutku glavni vam je
cilj razumjeti to je pisac tog teksta elio poruèiti izvornim èitateljima, i zato.
3. Dok prouèavate, imajte pri ruci rjeènik i Biblijski rjeènik. Koristite se njima kako biste potraili ne-
poznate rijeèi, imena ili mjesta.
4. Kad ste shvatili osnovnu misao odlomka i kako su ga razumjeli izvorni èitatelji, razmiljajte o tome
kako ga moemo razumjeti u sliènim situacijama danas. to vam govori o vaim vlastitim potrebama
i potrebama vae grupe? Koje nam ohrabrenje, savjet, zapovijed ili obeæanje nudi? Detaljno prouèite
odlomak prije nego poènete rad s priruènikom. (Za dodatne ideje kako prouèavati knjigu ili odlomak
pogledajte 5. poglavlje.)
5. Pomno proðite svako pitanje u priruèniku. (Ako se ne koristite priruènikom, pogledajte 6. poglav-
lje.) Provedite vrijeme u razmiljanju i meditaciji dok sastavljate odgovore. Philip Henry je napisao: Na
dvaput obojenoj haljini boja æe dugo biti postojana, a jednako æe tako biti postojana i istina o kojoj
smo razmiljali.
6. Napiite svoje odgovore na list papira ili u prostor predviðen u priruèniku. Pisanje ima izniman uèi-
nak na um. Ono nas primorava da razmiljamo i da jasno izrazimo svoje razmiljanje o odlomku. Ta-
koðer nam pomae da zapamtimo to smo prouèavali.
7. Ako priruènik koji upotrebljavate ima upute za voditelje, poblie se upoznajte s tim uputama. One
su uglavnom namijenjene da vam pomognu na nekoliko naèina. Najprije, kazuju vam to je kanio pi-
sac priruènika dok je pisao prouèavanje. Razmislite kako su pitanja za prouèavanje meðusobno pove-
zana da bi postigla cilj. Zatim, upute vam pribavljaju dodatnu informaciju ili komentare na neka pita-
nja. Nadalje, upute vas mogu pripremiti za tekoæe u raspravi. elite li se podsjetiti neèega spomenu-
tog u uputama, zabiljeite to ispod pitanja u prouèavanju.
Neki profesor sjemenita znao je ukazivati na usporedbu s automatom za kikiriki (jer je jedan takav
stroj bio u podrumu knjinice). Usporedba je vrlo jednostavna. Ubacite jednu kunu i dobijete kikiriki
u jednakoj vrijednosti. Biblija o tome kae: to tko sije, to æe i eti (Poslanica Galaæanima 6:8). Dob-
re biblijske rasprave malokad se zbivaju sluèajno. One su rezultat pomnjive pripreme.

TO PROUÈAVATI
5. KAKO PROUÈAVATI BIBLIJU
Prije nekoliko godina New York Times je reklamirao knjigu Kako èitati knjigu Mortimera Adlera.
Ispod slike zbunjenog mladiæa koji èita prvo ljubavno pismo koje je dobio, pisalo je:
Kako èitati ljubavno pismo
Ovaj mladiæ je upravo primio svoje prvo ljubavno pismo. Moda ga je proèitao tri do èetiri puta, ali
zapravo ga tek poèinje èitati. Kad bi ga èitao potanko kako bi htio, trebalo bi mu nekoliko rjeènika i pri-
lièno temeljitog rada s nekoliko etimologa i filologa. Ali na koncu æe ga i sam uspjeno proèitati.
Razmiljat æe o moguæoj nijansi znaèenja svake rijeèi, svakog zareza. Pismo zapoèinje s Dragi Joh-
ne. to te rijeèi zapravo znaèe, pita se on. Nije napisala najdrai zato to se stidjela? Bi li Dragi moj
Johne zvuèalo odvie formalno? Ma, moda bi rekla Dragi taj i taj bilo kome! Zabrinut, mrk pogled
pojavi se na njegovom licu. Ali nestane èim poène stvarno razmiljati o prvoj reèenici. Ona to sigurno
ne bi napisala bilo kome!
I tako nastavlja èitati pismo, trenutak u oblacima, sav sretan, a drugog trenutka na sto muka. U gla-
vi mu se roji mnotvo pitanja. Jo æe nekoliko tjedana traiti odgovore na njih.1
Oglas zavrava rijeèima: Kad bi ljudi èitali knjige barem djelomice koncentrirani kao dok èitaju
ovaj oglas, bili bismo rasa mentalnih genija.
Biblija je Boje ljubavno pismo upuæeno nama. Kad bismo eljeli iskusiti gorljivost i silinu osjeæaja
mladiæa iz oglasa, morali bismo samostalno nauèiti kako prouèiti pismo. U ovome su poglavlju raz-
motrene temeljne vjetine prouèavanja Biblije. Bez obzira hoæete li se koristiti priruènikom za prouèa-
vanje ili æete pisati vlastita pitanja, rijeè je o vitalno vanim vjetinama koje treba nauèiti.
Da bismo Bibliju èitali s razumijevanjem, moramo odgovoriti na tri osnovna pitanja: 1. O èemu Bibli-
ja govori? 2. to Biblija eli poruèiti? 3. to Biblija eli reæi upravo meni?
Odgovor na prvo pitanje zahtijeva opaanje.

Odgovor na drugo pitanje zahtijeva tumaèenje.
Odgovor na treæe pitanje zahtijeva primjenu.
Prvi korak: Opaanje
Sherlock Holmes bio je poznat po iznimnoj moæi opaanja. Jednog je dana u Holmesov ured uao ne-
ki neznanac. Detektiv ga je pomno pogledao i rekao Watsonu: Osim oèitih èinjenica da je nekada ra-
dio rukama, da umrkava drogu, da je mason, da je bio u Kini i da u posljednje vrijeme dosta pie, ne
mogu nita drugo zakljuèiti.2

TO PROUÈAVATI
Watsona je zaprepastila njegova sposobnost opaanja. Nisam mogao a da se ne nasmijem lako-

æi kojom si objasnio tijek svojeg zakljuèivanja, rekao je. Kad èujem tvoje razloge, problem mi uvijek
izgleda tako smijeno jednostavnim kao da bih i sam mogao doæi do istog zakljuèka, ali me svaki tvoj
sljedeæi zakljuèak zbuni, dok ne objasni kako si do njega doao. Ipak, vjerujem da vidim jednako dob-
ro kao i ti!
Zamalo, odgovorio je ... bacivi se u naslonjaè. Ti vidi, ali ne opaa. 3
Prvi korak koji treba uèiniti u osobnom prouèavanju Biblije je opaati u odlomku ili knjizi koje
prouèavate.
Kao dobar detektiv, vjebajte oèi da vide i ono to je oèito, i ono to nije. To moete nauèiti tako
to æete, poslije èitanja knjige ili odlomka, postavljati to vie pitanja.
Rudyard Kipling jednom je napisao: Imam est vjernih slugu koje su me nauèile sve to znam. Nji-
hova imena su: to, Gdje, Kada, Kako, Zato i Tko.
1. Tko Tko je pisac knjige? Kome pie? Koje se vane i manje vane osobe spominju u tekstu?
2. Gdje Gdje se dogaðaj zbiva? Spominju li se gradovi i pokrajine? Ako se spominju, potraite ih
u biblijskom atlasu ili zemljovidu. (Mnoge Biblije sadre zemljovide.) Ako èitate poslanice, pogledajte
gdje su ivjeli njihovi primatelji.
3. Kada - Spominju li se vrijeme, dan, mjesec ili godina, i kada se dogaðaj zbio s obzirom na dru-
ge dogaðaje?
4. to Koje se radnje i dogaðaji zbivaju? Koje se rijeèi ili misli ponavljaju u odlomku i koje su sre-
dinje? Kakvo je raspoloenje (radosno, sjetno)?
5. Zato Nudi li odlomak razloge, objanjenja, izjave, svrhu?
6. Kako Kako je odlomak napisan? Je li rijeè o poslanici, govoru, pjesmi ili prispodobi? Koristi li
se pisac govornim figurama (usporedbama, metaforama)? Kako je organiziran odlomak (s obzirom na
sporedne misli, ljude, zemljopisni poloaj)?
Istraivanjem knjige ili odlomka pomoæu pitanja, otkrit æete mnoge vane èinjenice. Kada ih otkri-
jete, zapiite ih tako da se kasnije moete na njih vratiti.
Vanost pozornog opaanja ne moe se nikada prenaglasiti, jer æe vaa opaanja formirati temelj
za tumaèenje. U jednom od svojih najzbunjujuæih sluèajeva Sherlock Holmes je rekao Watsonu: Doao
sam do potpuno pogrenog zakljuèka koji pokazuje, dragi moj Watsone, kako je uvijek opasno zak-
ljuèivati ako nemamo dovoljno podataka.4
Drugi korak: Tumaèenje
Drugi korak u prouèavanju Biblije je tumaèenje. Tumaèeæi pokuavate razumjeti èinjenice koje ste
uoèili pozornim promatranjem.
Je li bilo rijeèi koje niste razumjeli? Doznajte to znaèe.

Je li se pisac koristio figurativnim jezikom? Treba ga odgonetnuti.
Postoje li glavne misli? Pokuajte shvatiti njihovo znaèenje i vanost.
Jeste li imali tekoæa? Pokuajte ih rijeiti.
Znaèenje, vanost, objanjenje to su ciljevi tumaèa. Kako doæi do tih ciljeva? A kad doðete do
njih, kako æete znati da niste pogrijeili?
Jeste li primjerice kada raspravljali o odlomku iz Pisma s nekim tko je iznenada rekao: To je samo
tvoje tumaèenje, a moje je jednako dobro kao i tvoje!
Èovjek je djelomice u pravu. Ljudi se èesto ne slau oko toga kako bi Bibliju trebalo tumaèiti. Ali
to to postoje mnoga razlièita tumaèenja odlomka, ne znaèi da su sva ispravna. Ispravno tumaèenje
mora ispunjavati jedan uvjet: mora biti u skladu s pièevim tumaèenjem. Moete imati naoko divno
tumaèenje Pisma, ali ako je drukèije od onog to je pisac kanio reæi, neispravno je.

K AKO PROUÈAVATI BIBLIJU
Kako onda moete otkriti pièevo znaèenje?

S pomoæu sljedeæih pet koraka:
q Otkrijte povijesni kontekst knjige koju prouèavate.

q Ustanovite koja je to vrsta literature.
q Napravite pregled knjige.
q Prouèavajte knjigu odlomak po odlomak.
q Usporedite svoje tumaèenje s nekim dobrim komentarom.
1. Otkrijte povijesni kontekst knjige koju prouèavate.

Dogaðaji opisani u Bibliji zbili su se prije nekoliko tisuæa godina. Oèita je tekoæa razumijevanja tih
dogaðaja: Nismo bili ondje! Zbog toga èesto nemamo vane podatke o pozadini ili kontekstu u koji-
ma su se ti dogaðaji odigrali.
Gotovo svaka novozavjetna poslanica bila je, primjerice, napisana s nakanom da uputi na odreðe-
ni problem ili na nekoliko problema: Galaæani su se pokuavali opravdati Zakonom; Korinæani su htje-
li znati odgovore na pitanja o braku, duhovnim darovima, mesu rtvovanom idolima itd. Timotej je
trebao znati kako uspostaviti red u Crkvi. Ako ne razumijemo te probleme ili pitanja, poslanice æemo
èitati kao da sluamo samo jednu stranu telefonskog razgovora. Èujemo to pisac kae, ali ne znamo
zato to kae. Tako je i kada èitamo ostale biblijske knjige. Znamo samo polovicu prièe!
Jedan od naèina da se sazna o pozadini ili kontekstu psalma, proroèke knjige ili novozavjetne pos-
lanice jest da se trai glavna misao knjige ili odlomka. Na primjer, u Prvoj Ivanovoj poslanici 2:26 èita-
mo: Ovo vam piem o onima koji vas pokuavaju zavesti. Nadalje, doznajemo da su ti lani uèitelji
najprije bili èlanovi Crkve: Od nas u izili, ali nisu pripadali nama (2:19). Ivan ih naziva antikristi-
ma (2:18). Postoje mnoge druge izjave, neke eksplicitne, koje nam dodatno objanjavaju situaciju u
kojoj su se Ivanovi èitatelji nalazili.
Kad jedanput pomno proèitate knjigu ili odlomak, korisno je pogledati u neki biblijski rjeènik ili
priruènik. Na primjer, pod Ivanove poslanice naæi æete dodatne informacije o pozadini i okolnostima
u kojima je napisana Prva Ivanova poslanica. Dobro je proèitati srodne odlomke u Bibliji. Na primjer,
Psalam 51 je napisao David nakon preljuba s Bat-ebom. O Davidu i Bat-ebi moemo proèitati u Dru-
goj knjizi o Samuelu 11-12. Naslov iznad njega upuæuje nas zato je napisan. Ako takve informacije
nema, biblijski rjeènik æe uglavnom spomenuti srodne odlomke. Prouèavate li Poslanicu Filipljanima,
na slièan æete naèin pogledati u Djela apostolska u kojima pie o osnivanju Crkve u Filipima (Djela 16).
to vie znate o povijesnom kontekstu biblijskog odlomka, bolje æete se osposobiti za razumijevanje
pièeve poruke. Takva je informacija poput dijela slagalice koji nedostaje. Kad su svi dijelovi na svojem
mjestu, cijela slika postaje jasnija.
2. Utvrdite koju vrstu literature prouèavate.

Biblijski pisci su pisali razlièita djela pripovijesti, poslanice, pjesme, izreke, prispodobe i simboli-
ma. Vrsta djela pridonosi bogatstvu i ljepoti stila.
a) Rasprava. Novozavjetne poslanice su oèit primjer rasprave - proirene, logiène diskusije. Neke
od proroèkih propovijedi i duljih Isusovih propovijedi takoðer pripadaju ovoj kategoriji.
b) Pripovijesti u prozi. Proznim stilom pisane su knjige kao to su Postanak, Joua i evanðelja. Pi-
sac opisuje i preinaèuje teoloki vane prizore i dogaðaje iz biblijske povijesti.
c) Poezija. Psalmi, dakako, pripadaju ovoj vrsti. Poezija se koristi figurativnim jezikom i brojnim us-
poredbama. U osnovi je emocionalna.
d) Izreke. Izreke su mudre poslovice. To su praktièna naèela za ivot. Ne treba ih brkati za zapovi-
jedima ili obeæanjima.
e) Prispodobe. Isus se koristio prispodobama vie nego itko drugi u Pismu. Prispodoba objanjava
istinu s pomoæu prièe ili analogije. To je proirena usporedba ili metafora.
f) Proroèka knjievnost. Proroèke knjige sadre knjige èetvorice velikih proroka (Izaijinu, Jeremiji-
nu, Ezekielovu i Danielovu) i dvanaestorice malih proroka (Hoeinu, Joelovu, Amosovu i ostale, do

Malahijine). Proroci su bili Boji glasnici, a najavljivali su prokletstva i blagoslove povezane s Bojim
savezom s Izraelom.
g) Apokaliptièka literatura. Knjiga proroka Daniela i Otkrivenje posebna su vrsta prorotva, pozna-
ta kao apokaliptièka. Rijeè apokalipsa znaèi razotkriti ili otkriti neto skriveno. Jedno od izrazitih obi-
ljeja ovih knjiga je uporaba simbola.
Kad ste utvrdili koju vrstu literature prouèavate pogledajte u biblijski rjeènik. Prouèavate li, prim-
jerice, psalme, dobro je ondje proèitati o hebrejskoj poeziji, da biste znali kako je sastavljena. Isto ta-
ko, prouèavate li Otkrivenje, proèitajte iz rjeènika o apokaliptièkoj literaturi jer æete ondje naæi prijed-
loge za ispravno tumaèenje.
3. Naèinite pregled knjige

Na nekoj ravnoj poljani u Peruu arheolozi su otkrili mnotvo èudnih crta dugih ezdesetak kilome-
tara. Arheolozi su najprije mislili da su to drevne ceste. Tek kad su sluèajno letjeli zrakoplovom iznad
tog podruèja, otkrili su pravo znaèenje tih crta. Tvorile su crte, golemu sliku koja se mogla vidjeti sa-
mo s velike visine.
U biblijskom prouèavanju korisno je naèiniti pregled knjige koju prouèavate. Dijelovi knjige dobiju
svoje pravo znaèenje tek u cjelini. Ali zapamtite, naèin na koji je knjiga pisana usko je povezan s knji-
evnom vrstom kojoj pripada. U Poslanici Rimljanima pronaæi æemo mnotvo zamisli. Povijesna su iz-
vijeæa sastavljena na razlièite naèine. Postanak (od 11. poglavlja) govori o ljudima: Abrahamu, Izaku,
Jakovu i Josipu. Zbivanja u Izlasku obiljeena su zemljopisnim mjestima: Egiptom, putom prema Sina-
ju i gorom Sinaj. Evanðelje po Ivanu prvenstveno je usredotoèeno na nekoliko znakova koje Isus uèi-
nio. Psalam 119 sastavljen je od slova hebrejskog alfabeta!
a) Najprije brzo proèitajte knjigu. Èitajuæi pokuajte prepoznati glavnu temu. Tema Poslanice Rim-
ljanima je, primjerice, opravdanje vjerom. Ako je nemoguæe proèitati cijelu knjigu na jednom sastan-
ku, pokuajte letimice proèitati sadraj, obraæajuæi posebnu pozornost na naslove poglavlja ili odlom-
ke u vaoj Bibliji.
b) Zatim pokuajte pronaæi glavne odlomke ili podjele unutar knjige. Glavna podjela Poslanice
Rimljanima je, primjerice, na odlomke 1-5, 6-8. 9-11 i 12-16. Svaki od tih odlomaka prvenstveno se
bavi jednom temom. Kad ju prepoznate, pokuajte ju saeti dajte joj kratak opisni naslov. Na prim-
jer, razlièiti odlomci Poslanice Rimljanima mogli bi biti naslovljeni: opravdanje (1-5), svetost (6-8), Bo-
ji odnos prema Izraelu (9-11) i kræanski ivot (12-16).
c) Zatim potraite manje cjeline glavne misli koje èine odlomak. Prvi odlomak Poslanice Rimljani-
ma moe se podijeliti u dva dijela. Rimljanima 1:18-3:20 govori o sveopæoj potrebu za pravednoæu,
a Rimljanima 3:21-5:21 o tome kako nas Bog opravdava kroz Isusa Krista.
d) Usput traite veze ili odnose izmeðu poglavlja, manjih cjelina i odlomaka. Rimljanima 1:18-3:20
je, primjerice, povezano s 3:21-5:21 jer prvi odlomak govori o ljudskoj potrebi, a drugi upuæuje na
Boje rjeenje. Moete potraiti sliènosti, suprotnosti, uzroke i posljedice, polazeæi od opæega prema
pojedinaènome itd. Stalno se pitajte kako ta poglavlja, manje cjeline i odlomci pridonose glavnoj te-
mi knjige.
Drugim rijeèima, pregled je kao pogled kroz zoom-objektiv. Zapoènete s panoramskim pogledom
kroz objektiv (èitajuæi cijelu knjigu), pa se pribliite objektu promatranja (traeæi glavne odlomke), a
onda pogledate sasvim izbliza (traeæi manje cjeline). Tada ste spremni za temeljito koncentriranje na
poglavlja, reèenice i rijeèi.
to vie èitate knjigu, bolje æete upoznati njezinu strukturu i sadraj. Prvi pregled pomoæi æe vam
da razumijete knjigu u cjelini. O razumijevanju cjeline ovisi kako æete tumaèiti dijelove knjige. Ali kad
upoznate dijelove, moda æe se nuno promijeniti i vae shvaæanje knjige u cjelini, itd. Svakim novim
prolaenjem kroz taj proces pribliavat æete se onome to je pisac kanio reæi.

4. Prouèavajte knjigu poglavlje po poglavlje.

Kad imate pregled strukture i sadraja knjige, poènite je prouèavati poglavlje po poglavlje. Ali ne
zaboravite da Biblija u poèetku nije imala poglavlja ni stihove (èak ni interpunkciju). Iako su sve to ko-
risni dodaci u naim Biblijama, ne moramo ih se drati.
a) Proèitajte poglavlje nekoliko puta kako biste upoznali sadraj. Dok èitate, traite glavnu temu
poglavlja.
b) Poto ste pronali glavnu temu, doznajte to pisac o njoj kae. Prouèavate li nekoliko stihova,
upitajte se kako se razvijaju i objasnite glavnu temu. Prouèavate li skupinu poglavlja, pitajte se kako
svako poglavlje pridonosi glavnoj temi te skupine. Isto tako radite ako prouèavate odlomke knjige.
c) Obratite pozornost na kontekst poglavlja koje prouèavate. Proèitajte stihove ili poglavlja ispred
i iza poglavlja koje prouèavate. Pitajte se: Zato je napisan ovaj stih ili poglavlje? Vodite raèuna o
tome kako se poglavlje odnosi na glavnu pièevu postavku ili temu.
d) Obratite pozornost na ozraèje ili raspoloenje. Tuga i agonija proimaju Isusovo iskustvo u Get-
semaniju. Poslanica Galaæanima izraava estinu Pavlove srdbe na idove i njegovu uznemirenost
zbog Galaæana. Psalam 100 ispunjen je radoæu. Kako je ovakvo biblijsko prouèavanje subjektivno,
moe vam dati bogat uvid u osjeæaje biblijskih osoba.
5. Usporedite svoje tumaèenje s nekim dobrim komentarom.

Kada smatrate da ste razumjeli glavnu temu poglavlja i to pisac o njoj govori, usporedite svoje
tumaèenje s tumaèenjem nekoga dobroga komentara. On vam moe dati dodatni uvid u neto to ste
moda izostavili. Moe sluiti i kao pomoæ u ispravljanju neèega to ste pogreno razumjeli. Ali dajte
sve od sebe da sami shvatite poglavlje prije nego to pogledate u komentar.5
Treæi korak: Primjena
Krajnja svrha biblijskog prouèavanja nije da nas pouèi, veæ da nas mijenja. U Poslanici Rimljanima
12:2 Pavao nas potièe: Nemojte se prilagoðavati ovomu svijetu! Naprotiv, preoblièavajte se obnovom
svoga uma.
Buduæi da prouèavajuæi Pismo obnavljamo svoj um, Sveti Duh nas postupno mijenja u sliku Isusa
Krista. Da bismo pravilno primijenili Pismo, moramo razumjeti njegovu prirodu. Rekli smo da je goto-
vo svaka biblijska knjiga napisana da uputi na neke probleme, potrebe i pitanja ljudi koji su ivjeli u
ono vrijeme. Korinæani su imali probleme s razmiricama, nemoralom, brakom, hranom rtvovanom
idolima, duhovnim darovima i sudskim parnicama izmeðu vjernika. Pavao je napisao Prvu poslanicu
Korinæanima da bi odgovorio na njihova konkretna pitanja.
I danas se suoèavamo s takvim nevoljama i nedoumicama. Jo je uvijek moguæe tuiti sudu vlasti-
tog brata u Kristu i jo uvijek nas muèe pitanja u svezi s brakom. Nai problemi i potrebe vrlo su sliè-
ni onima koje su imali ljudi o kojima izvjetava Biblija. To je prirodno jer svi pripadamo istome ljud-
skom rodu.
Na to treba paziti pri prouèavanju?

1. Prouèavajte pozorno. Prouèavajte Bibliju jednako marljivo i pomno kao to biste uèili za test ili
za vozaèki ispit.
2. Uzmite u obzir da je pisac izravan i otvoren. Nemojte pokuavati naæi skrivena znaèenja, veæ tra-
ite jasna uèenja, koja se u poèetku mogu èiniti jednostavnima i oèitima. Iznova moramo nauèiti os-
novne biblijske pouke.
3. Koristite se suvremenim prijevodima Biblije.
4. Neka gradivo dozre. Pokuajte prouèiti tekst nekoliko dana prije, tako da moe dozreti u va-
em umu i da moete biti spremni na pitanja koja vas èekaju u razgovoru s prijateljima ili pri korite-
nju priruènikom.
Tako smo doli do prvoga naèela primjene:

1. PRAVILO: Kad god je naa situacija istovjetna onoj u kojoj su bili izvorni èitatelji, Boja rijeè na-
ma govori isto to i njima.
Ali, neke situacije iz njihova vremena ne poklapaju se potpuno s dananjima. To je razumljivo jer
su suvremena i biblijska kultura vrlo razlièite. Gotovo nitko u naem drutvu, primjerice, ne rtvuje
hranu idolima. U takvim primjerima treba se drati drugoga naèela primjene:
2. PRAVILO: Kad god se naa situacija ne poklapa s onom u kojoj su se nalazili izvorni èitatelji, tre-
ba pronaæi naèelo u Bojoj Rijeèi upuæenoj njima.
Kakvo je bilo naèelo u Pavlovim rijeèima o hrani rtvovanoj idolima? Pavao se zabrinuo da Korin-
æani èine neto to ljude s osjetljivom savjesti navodi na grijeh. Zato, ako æe jelo navesti na grijeh mo-
ga brata, doista neæu vie nikada jesti mesa, da svoga brata ne navedem u grijeh (Prva poslanica Ko-
rinæanima 8:13). To se naèelo moe primijeniti na mnoge dananje situacije, primjerice pri traenju
odgovora na pitanje smije li kræanin piti alkoholna piæa u nazoènosti nekoga tko je prije bio alkoho-
lièar ili smije li uopæe piti alkohol.6
Kada jednom shvatite kako ta naèela valja primjenjivati, vidjet æete da se Boja rijeè moe neogra-
nièeno primjenjivati i danas. Moete pitati:
q Postoji li zapovijed kojoj se trebam pokoravati?

q Postoji li obeæanje?
q Postoji li primjer koji trebam slijediti?
q Postoji li grijeh koji trebam izbjegavati ili priznati?
q Postoji li razlog za zahvalnost ili za slavljenje?
q to mi ovaj odlomak govori o Bogu, o Isusu, o meni, o ostalima?
Ako piete vlastita pitanja za raspravu, moete se koristiti prijedlozima iz sljedeæega poglavlja.
Vjebom do (gotovo) savrenstva
Uèiti prouèavati Bibliju je kao stjecati bilo koju drugu vjetinu to to vie èinite, postaje sve lak-
e. U poèetku vam slijeðenje koraka iz ovoga poglavlja moe izgledati mehanièkim, kao kad uèite pi-
sati na pisaæem stroju. Ali nakon nekog vremena, mnoge æete od tih koraka èiniti mnogo prirodnije,
gotovo automatski. I zapamtite niste sami u biblijskom prouèavanju. Sveti Duh nije napisao Pismo
da bi nas zbunio. On æe vam pomoæi da razumijete i primijenite Bibliju kada se molite, marljivo prou-
èavate i koristite mnogim dostupnim pomoænim sredstvima za prouèavanje.

6. KAKO SASTAVITI PITANJA
Dobra pitanja su poput kljuèeva koji otvaraju odlomak. Pomau nam da razumijemo o èemu je u
odlomku rijeè, da protumaèimo njegovo znaèenje i da nauèeno primijenimo. Dobra su pitanja tako-
ðer poput dirigentskog tapiæa u ruci ravnatelja simfonijskog orkestra. Pomau da se glazbenici dre
nota i da zajedno skladno sviraju.
Treæe poglavlje predlae uporabu priruènika u voðenju rasprave. Meðutim, katkad æete htjeti na-
pisati vlastita pitanja. Za knjigu ili temu koju prouèavate moda neæe biti dostupan dobar priruènik.
Ili æete moda htjeti napisati prouèavanje za posebne potrebe svoje grupe.
Èak i s priruènikom za prouèavanje korisno je znati kako smisliti pitanja. Katkad, kad ivahna ras-
prava skrene s teme, moete postaviti dopunska pitanja da bi ona ostala konstruktivnom. Moete, ta-
koðer, pitanja iz priruènika uèiniti osobnima tako da ih prilagodite svojoj grupi.
Ovo æe vam poglavlje pomoæi da sastavite dobra pitanja i da ih osmislite u dobro organizirano i
korisno prouèavanje. Zapravo, vodit æemo vas kroz proces pisanja prouèavanja na primjeru iz Evanðe-
lju po Mateju 20:20-28:
Tada pristupi k njemu majka Zebedejevih sinova. Bijahu s njom obadva njezina sina. Pade preda
nj nièice da neto od njega zamoli. On joj reèe: to eli? Ona mu odgovori: Naredi da ova moja dva
sina sjednu u tvom kraljevstvu jedan s tvoje desne, a drugi s tvoje lijeve strane!
Ne znate to itete odgovori Isus. Moete li piti kale koji æu ja piti? Moemo, odgovore mu.
Istina reèe im moj æete kale piti. Ali ne spada na me da dajem mjesto sa svoje desne ili lijeve stra-
ne. Ono pripada onima za koje ga je odredio moj Otac. Kad to èue ostala desetorica, razljutie se na
dvojicu braæe. Tada ih Isus dozva k sebi pa im reèe: Znate da vladari naroda okrutno postupaju s nji-
ma, i da se velikai slue svojom vlaæu protiv njih. Neka ne bude tako meðu vama! Naprotiv, tko e-
li biti prvi meðu vama, neka bude va sluga po primjeru Sina Èovjeèjega, koji nije doao da mu slue,
nego da on slui i da dadne svoj ivot kao otkup mjesto svih!
Cilj prouèavanja
Kae se: Ako gaða ni u to, pogodit æe svaki put. Kako je to istinito! Dobro prouèavanje treba
imati jasno odreðenu svrhu. Kad ste samostalno prouèili odlomak, sroèite u jednoj reèenici svrhu
prouèavanja zasnovanu na temeljnom aritu odlomka. U navedenom biste odlomku, poto Isus go-
vori o znaèenju uzvienosti, mogli reæi: Svrha je ovih rijeèi nauèiti nas pravom znaèenju uzvienosti.
Prije nego to napiete poentu prouèavanja odredite svrhu, tako da se ona odrazi u pitanjima.

Uvod u prouèavanje
Uvod moe odrediti ozraèje cijelog prouèavanja. Poenta odlomka koju ste odredili moe posluiti
kao prirodna tema za uvodno izlaganje. Dobar bi uvod trebao imati tri obiljeja:
Najprije, treba biti zanimljiv. Na poèetku prouèavanja ljudima misli uglavnom bjee. Dobar uvod
trebao bi im privuæi pozornost.
Zatim, dobar uvod treba uputiti na potrebu. Ako ljudi smatraju da æe odlomak govoriti o njihovim
stvarnim ivotnim potrebama i nedostacima, zaeljet æe ga bolje prouèiti.
Nadalje, dobar uvod treba usmjeriti grupu prema odlomku koji se prouèava. Ukratko, treba opisa-
ti temu odlomka i kako je ona povezana s potrebama grupe.
Imamo li na umu ove ciljeve, uvod za Evanðelje po Mateju 20 mogao bi biti: Moæ, slava, uspjeh.
To su obiljeja visokog poloaja u naem drutvu. Ljudi ele biti na vrhu kako bi bili poznati i kako bi
uivali u raskoi.
Prema tim mjerilima, malo tko postigne tako visok poloaj. Ali u Evanðelju po Mateju 20 Isus pot-
puno preokreæe svjetsko poimanje velièine. Nudi nam, osim toga, priliku da postanemo uistinu veliki-
ma.
Vrste pitanja
Kada poènete sastavljati pitanja za prouèavanje, trebate znati da postoji nekoliko vrsta pitanja:
1. Uvodna pitanja. Uvodno pitanje postavite na poèetku prouèavanja, prije nego to proèitate
odlomak. Ono moe potaæi raspravu na tri naèina:
Najprije, pomae èlanovima grupe da se zblie. Bez obzira na to koliko se ljudi meðusobno poz-
naju ili koliko se udobno osjeæaju jedni s drugima, uvijek ima ukoèenosti koju treba prebroditi prije
nego to poènu iskreno razgovarati. Uvodno pitanje pomae da se probije led. Prouèavamo li, prim-
jerice, Mateja 20, mogli bismo upitati: to ste, kao dijete, eljeli postati kad odrastete?
Zatim, uvodno pitanje potièe ljude da razmiljaju o temi prouèavanja. Veæina æe imati mnogo to-
ga drugog na umu (ruèak, vaan sastanak, kako popraviti auto) to neæe imati nikakve veze s prouèa-
vanjem. Kreativno pitanje æe zaokupiti njihovu pozornost i potaæi ih na raspravu.
Nadalje, uvodno pitanje moe nam otkriti kako Biblija moe preoblièiti nae misli i osjeæaje. Poseb-
no je vano da ne proèitate odlomak prije nego to postavite uvodno pitanje. Uèinite li to, umjesto
inaèe iskrenih odgovora i reakcija dobit æete uljepane jer æe ljudi misliti kako se od njih oèekuje da
odgovore u skladu s biblijskim stavom. Iskreni odgovori na razlièita pitanja, prije spoznaje to Biblija
o njima kae, mogu èlanovima grupe pomoæi da uvide koje misli i stavove trebaju mijenjati. Primjeri-
ce, u naem prouèavanju mogli bismo postaviti pitanje: Osjeæate li se uspjenima? Objasnite zato,
a ako ne, zato ne?
2. Pitanja opaanja. Dok ste samostalno prouèavali odlomak, zapazili ste mnoge vane èinjenice
koje odgovaraju na pitanja tko, to, kada, gdje, zato i kako (pogledajte 5. poglavlje). Neke od tih èi-
njenica bile su vanije od drugih u tumaèenju i primjeni odlomka. Sada elite pomoæi grupi da zapa-
zi te vane èinjenice. Èinite to tako to æete opaanja pretvoriti u pitanja. Sljedeæa su opaanja iz
Evanðelja po Mateju 20, primjerice, pogodna za postavljanje pitanja:
Opaanje: Glavne osobe u ovom odlomku su Isus, majka i dvojica njezinih sinova te ostalih deset
apostola.
Pitanje: Tko su glavne osobe u odlomku?
Opaanje: Majka je zamolila Isusa da dopusti dvojici njezinih sinova sjesti s njegove desne i lijeve
strane u Kraljevstvu.
Pitanje: Koju je uslugu majka zatraila od Isusa?
Opaanje: Isus izjavljuje da se nevjernici smatraju uzvienima kad im drugi slue. On, meðutim,
kae da je uzvieno sluiti drugima.

Pitanje: to Isus u ovom odlomku kae o uzvienosti?
Dobra pitanja opaanja trebaju potaknuti grupu na istraivanje odlomka i njegova sadraja. Ne bi
trebala biti tako jednostavna ili povrna da se na njih moe odgovoriti s jednom ili s dvije rijeèi.
3. Pitanja tumaèenja. Poto ste razmotrili èinjenice iz odlomka, pokuajte protumaèiti znaèenje i
vanost tih èinjenica. Shvatili ste glavnu misao odlomka i kako dijelovi odlomka pridonose toj glavnoj
misli. Sad elite potaknuti grupu da shvati znaèenje odlomka. Èinite to pretvarajuæi vana tumaèenja
u pitanja. (Oprez: Provjerite ostavljaju li vaa pitanja èlanovima grupe slobodu da sami doðu do vlas-
titog tumaèenja, èak i ako se njihovi stavovi razlikuju od vaih.)
Sljedeæi primjeri iz Evanðelja po Mateju 20 objanjavaju vam kako to moete uèiniti.
Tumaèenje: Mjesta za sjedenje s desne i s lijeve strane domaæina su poèasna mjesta. Dvojica sino-
va htjeli su drugi i treæi najvii poloaj u Kraljevstvu.
Pitanje: to bi znaèilo sjediti Isusu slijeva i zdesna u Kraljevstvu?
Tumaèenje: Isus rabi rijeè kale kao metaforu za patnje, posebice za patnju koja vodi u smrt. Isus
bi umro, a dvojica sinova takoðer jer su bili njegovi bliski sljedbenici.
Pitanje: to predstavlja kale iz kojeg æe Isus i dvojica sinova piti?
Tumaèenje: Desetorica apostola bili su srditi jer su najvia mjesta u Kraljevstvu eljeli za sebe, ali
su dvojica sinova prvi pokuali doæi do Isusa.
Pitanje: to mislite, zato su se desetorica apostola srdili na dvojicu sinova?
4. Pitanja primjene. Nakon to ste razmotrili i protumaèili odlomak, pokuali ste ga primijeniti na
svoj ivot. Temeljitim razmiljanjem i molitvom uvidjeli ste koje svoje stavove, odnose i postupke tre-
bate poèeti mijenjati. Sada trebate pomoæi èlanovima grupe da razmisle kako bi trebali primijeniti
opaeno i protumaèeno.
Uèinite to tako to æete neke o nekima od moguæih primjena napisati pitanja. Ne zaboravite da pi-
tanja moraju biti prilagodljiva, tako da se glavna misao odlomka moe primijeniti na razlièite naèine.
U prouèavanju Evanðelja po Mateju 20 moete to, primjerice, uèiniti ovako:
Primjena: Ovaj odlomak bi trebao utjecati na moj naèin ophoðenja prema obitelji, prema ljudima
na poslu i prema onima koji ive oko mene. Kod kuæe bih, primjerice, trebao s vie volje raditi one
poslove koje nitko ne voli raditi prati suðe i iznositi smeæe.
Pitanje: Kako moe sluiti ljudima oko sebe u obitelji, na radnom mjestu, u koli i u drutvu?
Primjena: Poèet æu razvijati stav sluenja. Ovog tjedna dobrovoljno æu oprati suðe, barem dvaput.
Pitanje: Koje konkretno djelo sluenja moe uèiniti za nekoga ovog tjedna?
Primjena: Pokaem li volju za kuæanske poslove, drugi æe mi poèeti preputati poslove koje nitko
ne eli raditi. Mogu me na taj naèin iskoritavati, kao to sam ja prije njih iskoritavao.
Pitanje: Pokua li sluiti drugima, s kojim se tekoæama moe susresti?
Pitanja primjene trebaju biti u bliskoj vezi s osnovnim toèkama odlomka. Bolje je imati tri ili èetiri
pitanja rasporeðena tijekom trajanja prouèavanja, nego jedno ili dva na kraju.
5. Pitanja pregleda i saetka. Pitanje pregleda daje grupi pregled odlomka ili knjige kao cjeline,
prije nego to poène prouèavati njihove dijelove. Pitanja saetka nam pomau da samemo glavne
toèke odlomka ili knjige, poto smo ih proèitali.

K AKO SASTAVITI PITANJA
a) Pregled: Pokuajte sebi predoèiti ljude i ozraèje u Evanðelju po Mateju 20:20-28. Opiite to vi-
dite.
b) Saetak: Èemu nas je ovaj odlomak pouèio?
6. Kombinirana pitanja. Ponekad je najbolje postaviti pitanje viestruke namjene. Ono èesto uro-
di irom diskusijom nego jednostavna pitanja razmatranja ili tumaèenja.
Pitanje, primjerice, moe spojiti razmatranje i tumaèenje: to mislite, zato je deset apostola ta-
ko reagiralo na dvojicu braæe? (Ovo pitanje zahtijeva od grupe da razmotri kako su apostoli reagira-
li, ali trai da razmisli i zato.) Ili se pitanjem moe zapoèeti razmatranje, a onda nastaviti s pitanjima
tumaèenja i primjene: Isus kae da nije doao da mu slue, veæ da slui. Kako ti moe ovog tjedna
slijediti njegov primjer?
Jednako tako, moete zapoèeti pitanje vanim podatkom o pozadini teksta: Mjesta s desne i s li-
jeve strane domaæina bila su poèasna mjesta. Kako nam to pomae da razumijemo majèin zahtjev?
Èesto su takva pitanja uspjenija nego ona koja kruto odvajaju razmatranje, tumaèenje i primjenu.
Ona, takoðer, pomau u usmjeravanju prouèavanja.
Kako organizirati pitanja
Poto ste napisali pitanja, htjet æete naèiniti konaèni raspored. Pokuajte zapoèeti sa svojim uvo-
dom, a nakon toga s uvodnim pitanjem. Zatim proèitajte odlomak. Nastavite s ostalim pitanjima. Mo-
ete zapoèeti s pitanjima opaanja, nastaviti s pitanjima tumaèenja i zavriti s pitanjima primjene. Za
neke odlomke iz Pisma to bi bio najprirodniji pristup. Ali, prouèavanja su uglavnom zanimljivija ako
se kombiniraju razlièita pitanja, tako da se model opaanja, tumaèenja i primjene zapravo ponavlja.
Takoðer razmislite koja su pitanja zaista neophodna. Oznaèite ih zvjezdicom ili nekim drugim znakom,
da ih ne propustite postaviti ako se naðete u vremenskom kripcu. Razmislite li unaprijed kako sve
moete skratiti vrijeme prouèavanja, to æe vam olakati voðenje drugoga dijela.
Raspored prouèavanja:
1. primjer 2. primjer
1. Uvod 1. Uvod
2. Uvodno pitanje 2. Uvodno pitanje
3. Èitanje odlomka 3. Èitanje odlomka
4. Pitanje opaanja 4. Pitanje opaanja
5. Pitanje opaanja 5. Pitanje tumaèenja
6. Pitanje opaanja 6. Kombinirano pitanje opaanja i tumaèenja
7. Pitanje opaanja 7. Pitanje primjene
8. Pitanje tumaèenja 8. Pitanje opaanja
9. Pitanje tumaèenja 9. Pitanje tumaèenja
10. Pitanje tumaèenja 10. Pitanje primjene
11. Pitanje primjene 11. Kombinirano pitanje opaanja i tumaèenja
12. Pitanje primjene 12. Pitanje tumaèenja
13. Pitanje tumaèenja
14. Pitanje primjene
15. Pitanje saetka
Kako ocijeniti pitanja

Pisanje dobrih pitanja zahtijeva pomno razmiljanje, strpljivost i vjetinu. Kao kod svake druge
vjetine, vaa æe se sposobnost usavriti praksom. Ako ste napisali pitanja za prouèavanje, pogledajte
ispunjavaju li sljedeæe uvjete:
1. Pitanja trebaju biti jasna. Ako nisu, pokuajte ih preinaèiti.

2. Pitanja ne bi trebala biti predugaèka ili komplicirana. Ako jesu, treba ih razlomiti na vie pitanja.
3. Pitanja trebaju voditi raspravu. Ako se na neka od njih moe odgovoriti sa da ili s ne, ili samo
jednom rijeèju, pokuajte ih uèiniti izazovnijima.
4. Neka pitanja potaknu grupu da istrauje tekst.
5. Neka vode grupu kroz odlomak u logiènom slijedu.
6. Pitanja trebaju istaknuti osnovne toèke odlomka i uputiti na njihovu primjenu.
7. Pitanja se uglavnom trebaju odnositi na jedan odlomak, umjesto da grupa prelazi s jedne knji-
ge na drugu ili s odlomka na odlomak.
8. Treba pripaziti da broj pitanja bude primjeren vremenu odreðenom za prouèavanje. Obièno je
dvanaest do petnaest pitanja dovoljno za jedna sat prouèavanja.
Kao dodatak za ocjenu vlastitih pitanja, razmotrite prouèavanje u cjelini.
q Jesu li pitanja skladna?

q Jesu li pitanja u uobièajenom slijedu opaanja, tumaèenja i primjene? (Ovaj model moe se u
prouèavanju ponoviti nekoliko puta.)
q Vodi li jedno pitanje prirodno sljedeæemu?
q Ostvaruje li prouèavanje cilj koji se na poèetku odredili?
Najbolji naèin da ocijenite pitanja koja ste sastavili je stvarna razmjena miljenja u grupi. Ponekad
pitanje koje se na papiru èini dobrim ne mora imati uèinka u grupi. Isto tako, neka naoèigled obièna
pitanja èesto su izvrstan poticaj za razvoj rasprave. Stoga je dobra zamisao da se pitanja ponovno oci-
jene na kraju prouèavanja.
Ocjenjivanje pitanja za raspravu

Evo nekoliko primjera koji æe nam pojasniti o dobrim i loim stranama nekih pitanja. Razmotrimo
Evanðelje po Luki 4:38-39: Kad ostavi sinagogu, uðe u kuæu imunovu. Punica imunova bijae u ve-
likoj groznici, pa ga zamole za nju. On se prignu nad nju te zapovijedi groznici, i ova je ostavi. ena
odmah ustade te ih poèe posluivati.
Pitanja razmatranja Ocjenjivanje
1.a. Tko su osobe u ovom dogaðaju? Ovo zahtijeva od grupe da razmotri cijeli odlomak,
ali to se moe izraziti jednostavnije, kao u 1.b.
1.b. Tko su ljudi u ovom primjeru? Jasnije postavljeno pitanje 1.a.
1.c. Opiite ljude u ovom primjeru Rijeè opisati potièe opsenije istraivanje
teksta od pitanja Tko? i potièe iru raspravu
2.a. Je li imunova punica bila bolesna? Odgovor Da moe se smatrati prejednostavnim
jer ba ne potièe na razmiljanje.
2.b. to se dogodilo s groznicom? Isti problem kao u pitanju 2.a.

Pitanja razmatranja Ocjenjivanje

2.c. to je radila svaka pojedina osoba Potièe istraivanje teksta i daje moguænost
u primjeru? da vie osoba odgovara.
3.a. Kako je Isus utjecao na razlièite Ovo pitanje istièe Isusa kao sredite dogaðaja i
ljude u primjeru? podudara se s namjerom Luke, pisca odlomka.
3.b. Èemu nas ovaj dogaðaj uèi o Isusu? Opirnije od 3.a. potièe grupu na razmiljanje
o bilo kojem aspektu Isusa iz primjera.
4.a. Èemu nas ovaj dogaðaj uèi od vjeri? U poèetnoj grupi ovo se pitanje vjerojatno neæe
lako shvatiti.
4.b. to moemo saznati o vjeri onih koji Ovo usredotoèuje pozornost na jedan poseban
su zamolili Isusa da pomogne eni? aspekt dogaðaja a da nas ne udaljuje od teme.
5.a. Kako Isusovo izljeèivanje otkriva Ovo nas jednostavno pitanje uvodi u neke
Njegov autoritet? osnovne stvari o kojima pisac èesto govori
5.b. Koje su implikacije Isusove moæi nad Za napredniju grupu, ova vrsta pitanja moe biti
boleæu? poticajna. Za poèetnu grupu moda je pitanje
5.c. bolje.
5.c. Raspravljajte o tome kako je ovaj Rijeè raspravljati potièe na iroko istraivanje
dogaðaj s Isusom mogao utjecati na teme i moe dovesti do nekorisnog nagaðanja,
imunove ukuæane. ako voditelj nije oprezan.
6.a. Zamislite da se imunova punica: Voditelj moe zatraiti od jedne ili

a) kad Isus dolazi, b) kada bivate iscijeljeni. dvije osobe da odgovori na pitanja.
6.b. to moemo nauèiti o izljeèenju iz Nemojte ukljuèivati previe nejasnih pouka.
ovog primjera?
7.a. Razmislimo o tome kako Isus utjeèe Nije previe poticajno, trebalo bi to
na nau sposobnost i elju da sluimo. postaviti u formi pitanja.
7.b. Vjerujemo li da Isus i danas moe Ovo pitanje ne upuæuje samo na Isusove
pomoæi ljudima? Na koje naèine? sposobnosti, veæ i na nau vjeru i pouzdanje
u njega. Ako u vaoj grupi ima onih koji nisu
kræani, tada bi pitanje 7.c. bolje odgovaralo.
7.c. Vjerujemo li da je Isus zaista uèinio Za one koji nisu izgradili dovoljno pou-
èudo izljeèenja, kao to ovaj primjer zdanja u Isusa, ovo pitanje prua mogu-
opisuje? Ako ne, zato ne? ænost preispitivanja.
7.d. Jeste li zatraili od Isusa da uðe u va Ova vrsta pitanja moe izgledati zastraujuæa za
ivot i u va dom? neke osobe. Ali, ako je atmosfera prouèavanja
Ako ne, zato? ugodna, iznenaðujuæe je kako se nakon ovakvih
pitanja moe razviti otvorena rasprava.

7. VOÐENJE RASPRAVE
Kucnuo je èas. Sastanak poèinje u 19:00, a sada je 18:59. Nemojte panièariti. Zapamtite: to nije
predavanje. Vaa je zadaæa jednostavno postaviti pitanja i usmjeravati raspravu. Ne morate imati ko-
naène odgovore na sva pitanja! Mnogo je vanije biti ponizan, otvoren i pun razumijevanja za ono èi-
me èlanovi grupe pridonose raspravi.
Kako stvoriti ugodno ozraèje za raspravu
Prije sastanka pokuajte stvoriti ugodno ozraèje za raspravu. Ako je moguæe, potraite najobièni-
ju prostoriju, kao to je dnevna soba. Umjesto da postavite sjedala u redove, smjestite ih u krug, ta-
ko da ljudi jedni drugima gledaju u oèi. Prostorija treba biti dobro osvijetljena, a temperatura umje-
rena. Ponudite ljude kavom, èajem ili nekim bezalkoholnim piæem. (To moete uèiniti na poèetku ili na
kraju sastanka.) Naa grupa voli da iz ruke u ruku krui zdjela s kokicama, za one koji ele neto gric-
kati. Imajte pri ruci koji primjerak Biblije vie, za one kojima æe zatrebati.
Poèetak
Poènite toèno u zakazano vrijeme. Budete li èekali dok svi ne stignu, nauèit æete ljude da kasne. Pr-
vih nekoliko minuta isplanirajte tako da budu zanimljive i korisne onima koji doðu na vrijeme, ali ne i
toliko vane da se oni koji doðu kasnije vie uopæe ne mogu snaæi.
Jedan od naèina da iziðete nakraj s onima koji kasne je da obavijestite ljude da sastanak, primjerice, po-
èinje u 19:00 kako bi ljudi stigli odloiti kapute i popiti alicu kave, ali da takoðer svima unaprijed kaete ka-
ko æe samo prouèavanje zapoèeti toèno u 19:15. Tada svakako zapoènite prouèavanje u toèno zakazano vri-
jeme.
Upoznavanje
Provjerite poznaju li se svi meðusobno. Kada su èlanovi grupe otvoreni jedni prema drugima i
oputeni u osobnim odnosima, uglavnom dolazi do dinamiène rasprave i korisnog uèenja. Kada se
èlanovi jedni pred drugima nelagodno osjeæaju, rasprava i uèenje obièno zamru. Poto se svatko pred-
stavio, oslovljavajte ljude po imenu tako da ih i drugi zapamte.

Zapoènite molitvom
Sastanak zapoènite molitvom. Molite Boga da pomogne svakome od vas razumjeti i primijeniti od-
lomak koji prouèavate. Zamolite li nekoga drugog da moli, pazite da to bude upuæena osoba jer ne-
ki ljudi nisu navikli moliti u grupi. Grupnu je molitvu najbolje ostaviti za kraj rasprave.
Èitanje odlomka
Nakon uvoda i uvodnog pitanja, proèitajte poglavlje naglas, ako prouèavate jedno poglavlje ili ma-
nji tekst. Moete sami proèitati poglavlje ili dati nekome drugom da ga proèita. Ali, nemojte zabora-
viti da je nekima nelagodno èitati pred drugima naglas, posebice ako se plae nejasnih ili teolokih iz-
raza. Zamolite li nekoliko osoba da èitaju, neka svaka osoba proèita barem po nekoliko stihova. U
praksi se pokazalo da se, proèita li vie osoba po samo jedan stih, prekida kontinuitet poglavlja.
Kada prouèavate povijesna izvijeæa, poput onih iz evanðelja ili iz Djela, ponekad je potrebno pro-
èitati ih naglaeno dramaturki. Dodijelite uloge razlièitih osoba koje se spominju. To moe oivjeti
odlomak i stvoriti iluziju nazoènosti.
Potièite èlanove grupe da se koriste suvremenim prijevodima Biblije.
Naèela dobrog voðenja
Dobri su voditelji pomagaèi. Postignu li da se èlanovi grupe meðusobno prihvaæaju i budu li us-
pjeno poticali raspravu, plamièak koji oni potaknu zapalit æe cijelu grupu. Nekoliko æe vas naèela, bu-
dete li ih se pridravali, uèiniti djelotvornim voditeljem.
1. Va je voditeljski stav jedan od najvanijih èinitelja u odreðivanju raspoloenja i tona rasprave.
Vae potovanje prema autoritetu Biblije utjecat æe i na druge, èak i ako ga izrijekom ne spominjete.
Vaa ljubav i otvorenost prema ljudima u grupi ubrzo æe zaraziti i one oko vas. Va oputen stav i
iskreno uivanje u raspravi irit æe se na svakog èlana grupe veæ od samog poèetka.
2. Na poèetku vaeg prvog sastanka objavite da su prouèavanja zamiljena kao rasprava, a ne kao
predavanja. Tada zapoènite s prouèavanjem ili navedite sljedeæe smjernice za biblijske rasprave:
a) Biblija je na udbenik. Moramo dopustiti da ona govori sama za sebe, umjesto da ovisimo o
onome to smo èuli ili èitali o njoj.
b) Pridravajte se odlomka koji prouèavate. Neka se odgovori temelje na stihovima koji su okosni-
ca rasprave.
c) Shvatite da je doprinos svakog sudionika vaan. Slobodno sudjelujte, ali dopustite to i drugima.
3. Ako priruènik za prouèavanje ima uvodno poglavlje, proèitajte ga grupi ili ga iznesite u saetom
obliku. To æe grupi pojasniti odlomak za prouèavanje.
4. Kada grupi poènete postavljati pitanja iz priruènika, treba imati na umu vie toga. Najprije, pi-
tanja se èesto mogu koristiti onako kako su napisana. Ako elite, moete ih grupi proèitati naglas.
Ako vam se vie sviða, moete ih izraziti vlastitim rijeèima. Meðutim, ne preporuèuje se nepotrebno
preinaèivati pitanja.
5. Bit æe prilika, kada je to primjereno, da se odstupi od priruènika za prouèavanje. Moda ste,
primjerice, na pitanje veæ odgovorili. Ako jeste, nastavite sa sljedeæim pitanjem. Ili netko moe posta-
viti vano pitanje kojega u priruèniku nema. Naðite vremena o njemu raspravljati. Poeljno je postu-
pati prema nahoðenju. Postoji mnogo puteva kojima moete stiæi do cilja prouèavanja. Ali, najlaki
put je uglavnom onaj koji je predloio pisac.
6. Izbjegavajte odgovarati na vlastita pitanja. Ako je potrebno, ponovite ili parafrazirajte pitanje
dok ne bude potpuno jasno. Zainteresirana grupa brzo postane pasivna ako joj se èini da æe voditelj
najvie govoriti.
7. Ne bojte se tiine. Ljudima treba vremena da razmisle o pitanju prije nego to sroèe odgovor.
Ali pokuajte razluèiti izmeðu korisne utnje (kad ljudi razmiljaju) i uzaludne tiine (kada se vaa pi-
tanja èine nejasnima ili nevanima).

8. Nemojte se zadovoljiti samo jednim odgovorom. Dodatni doprinosi uglavnom æe pridonijeti du-
bini i bogatstvu rasprave. Upitajte: to ostali misle? ili Bi li se o tome moglo jo to reæi? sve dok
svi èlanovi ne dobiju priliku govoriti.
9. Budite dobrohotni! Ljudi æe sudjelovati mnogo gorljivije ako osjeæaju da njihove odgovore iskre-
no cijenite. To se moe pozorno sluajuæi kad netko govori. Drugi je naèin izrijekom pohvaliti neèije
sudjelovanje. Doèekujte njihove odgovore pohvalnim primjedbama, kao to su:Dobro ste to zapazi-
li, ili Izvrsno motrite! Posebno budite dobrohotni prema srameljivim ili neodluènim èlanovima
grupe.
10. Budite spremni priznati vlastito neznanje ili pogreke. Olako se smatra da voditelji moraju ima-
ti odgovore na sva postavljena pitanja. Ako se izrekne pogrean odgovor, ili ako voditelj pogrijei i to
ne prizna, duh zajednitva æe se poremetiti.
Priznavanje vlastitih nedostataka i slabosti èesto æe povuæi cijelu grupu na novu razinu otvorenos-
ti prema Bojoj milosti i otvorenosti prema ostalim èlanova grupe.
11. Povremeno ukratko ponovite ono to je grupa rekla u svezi s odlomkom. To pomae da se po-
veu spomenute ideje i daje kontinuitet prouèavanju. Ali nemojte propovijedati!
12. Zajednièki provedeno vrijeme zavrite slobodnom molitvom. Omoguæite da se mole svi koji to
budu htjeli. Zatraite Boju pomoæ u primjeni novih spoznaja iz prouèavanja.
13. Ne zaboravite zavriti na vrijeme. Uvijek postoji napast da se nastavi s prouèavanjem. Ali ako je
grupa prethodno odluèila poèeti i zavriti u odreðeno vrijeme, morate uvaavati njihovu odluku. Prou-
èavanja koja redovito traju dulje od dogovorenog vremenskog roka, obièno postanu neproduktivna.
Bolje ostavite èlanove grupe sa eljom da saznaju vie iz Pisma, nego sa eljom da dobiju manje.
Rjeavanje problema
U svakoj raspravi moe doæi do problema. Ali ako ih se pravilno rjeava, ne moraju ugroziti kvali-
tetu prouèavanja.
to, primjerice, uèiniti ako netko stalno vodi glavnu rijeè u raspravi? Moete reæi: Da èujemo to
drugi misle. Takoðer moete sljedeæe pitanje postaviti onima koji do tada nisu sudjelovali: Da malo
èujem to misle oni koji jo nisu nita rekli.
Ako se taj problem nastavi, pokuajte nasamo razgovarati s osobom poslije prouèavanja. Pomozi-
te joj da shvati vanost uravnoteenog sudjelovanja. Zamolite ju da vam pomogne ohrabriti povuèe-
ne i tihe èlanove grupe.
Kako biste trebali reagirati na odgovore koji su oèito pogreni? Nikada ne treba odgovor jednos-
tavno odbaciti.
Ako je odgovor oèito pogrean, moete pitati: Na temelju kojeg stiha ste to zakljuèili? ili dopus-
titi grupi da rijei problem. Upitajte: to ostali misle o tome? njihov æe odgovor uglavnom biti do-
voljan za rjeavanje nesporazuma.
to s prijeporima? Oni zapravo mogu biti vrlo poticajni. Dopustite ljudima da slobodno iznose svo-
ja miljenja. Ako neko pitanje ne rijeite potpuno, nastavite dalje prouèavati i imajte ga na umu za
poslije. Sljedeæe prouèavanje moe rijeiti taj problem.
to ako se grupa udalji od teme razgovora? Potièite èlanove grupe da se vrate na razmiljanje o
odlomku. On treba posluiti kao izvor za odgovore na pitanja. Upuæivanje na podatke iz drugih izvo-
ra treba takoðer izbjegavati.
Nemojte zanemarivati probleme. Uhvatite se s njima u kotac u grupi ili nasamo, ali svakako to
uèinite. Da bismo se suprotstavili drugima u ljubavi, moramo traiti Boju milost i mudrost. Ali ako
netko redovito plai nove kræane ili neprestano nameæe vlastite omiljene ideje, treba neto poduzeti.
Uvijek se trudite svakoga prihvatiti, ali shvatite da bi grupa, ako u takvim okolnostima nita ne poduz-
mete, mogla usahnuti i ugasiti se.
Budete li se drali prijedloga iz ovoga poglavlja, to æe vam pomoæi da vodite ugodnu i korisnu ras-

pravu. Ali voðenje prouèavanja treba biti i iskustvo iz kojega æete i sami uèiti.
Èak i najuspjeniji voditelj treba se usavravati! Zato je korisno poslije rasprave ocijeniti prouèava-
nje i vlastito vodstvo. To je tema sljedeæeg poglavlja.
Osnovna pravila
1. Biblija je na udbenik.

Osnovna svrha rasprave je zajedno otkriti to Biblija poruèuje. Stavovi èlanova grupe, iako dobro-
doli, nisu osnovne arine toèke. Nisu to ni izjave poznatih sveæenika, pastora ili pisaca, komentato-
ra ili mislilaca. Neka Biblija govori sama za sebe!
2. to ovaj odlomak govori?
Osnovni cilj je razumjeti jasno uèenje teksta iz Pisma to smo ga izabrali za prouèavanje. Iako ne-
ki èlanovi grupe mogu imati uvid u to to drugi dijelovi Biblije o toj temi govore, sredite diskusije tre-
ba biti odabrani tekst. Tako æe grupa moæi pomno prouèiti tekst, a poèetnici i novi èlanovi moæi æe slo-
bodnije sudjelovati. Èak i pripadnici nekræanskih religija, koji nikada nisu otvorili Bibliju, mogu koris-
no pridonijeti na svojem prvom biblijskom prouèavanju.
3. Pitanja su kljuè.
Kao to kljuè otvara vrata, pitanje otvara um èlanovima grupe, tako da mogu sluati to Biblija go-
vori. Pitanja usmjeravaju pozornost, usredotoèuju interese grupe i pripremaju kontekst za odgovore.
Rasprava koja slijedi nakon dobro postavljenog pitanja uvelike æe obogatiti cijelu grupu.
4. Priruènike ostavite kod kuæe.
Iako su komentari vrlo vani u osobnom prouèavanju te u pripremi voditelja i èlanova grupe, nije
im mjesto na sastanku. Ako èlan grupe donese komentar, onda on, a ne Biblija, postaje konaèni au-
toritet.
5. Njegujte pripadnost grupi.
Najzdravija grupna biblijska prouèavanja su ona koja sudionici smatraju svojima. Poziv kao to je
Doðite na nae prouèavanje, umjesto Doðite na Jasnino prouèavanje, govori da èlanovi imaju os-
jeæaj pripadnosti. Opæenito, èlanovi koji prouèavanje smatraju svojim pridonosit æe raspravi odgovor-
nije, pripremat æe se temeljitije, slobodno æe pozvati druge da doðu i savjesnije æe se moliti za prou-
èavanje.
6. Odravajte grupu malom.
Idealna biblijska grupa za prouèavanje ukljuèuje osam do deset ljudi. Ako grupa raste, to se ug-
lavnom dogaða s dobro voðenim grupama, èlanovi trebaju razmisliti o tome da se podijele u dvije
grupe ako ih je vie od dvanaest. U manjoj grupi æe svaki èlan moæi aktivnije sudjelovati. Da biste se
uspjeno podijelili, pripremite se za to unaprijed, brino i otvoreno. Pripremite dodatne voditelje koji
æe dobiti priliku da vode grupu prije nego to se podijeli, tako da se èlanovi nove grupe mogu upoz-
nati s novim voditeljem. Ako to prostor doputa, neka grupe izbjegnu stres odvojenja sastajuæi se u
zajednièkoj prostoriji, ali prouèavajuæi u odvojenim grupama. Èlanovi novih grupa poslije se povreme-
no sastaju kako bi razgovarali o iskustvima putem kojih ih Bog uèi te na taj naèin odravaju veze s pr-
votnim èlanovima.

V OÐENJE RASPRAVE
8. OCJENJIVANJE RASPRAVE
Malo ali dobro grupno biblijsko prouèavanje slièno je automatu za kokice. U poèetku se èuje sa-
mo nekoliko prasaka, isto kao to je u poèetku rasprave samo jedno ili dvoje ljudi zainteresirano. Me-
ðutim, prouèavanje je uskoro slièno automatu za kokice s pokvarenim grijaèem. Grupa se uopæe ne
zainteresira. Neugodnu tiinu prekinu povremeno samo kaalj ili beivotni odgovori koji se sastoje od
jedne rijeèi.
U èemu je razlika izmeðu dobrog i loeg biblijskog prouèavanja? Najvaniji su voditelj, grupa i pi-
tanja. Ovo æe poglavlje pomoæi vama i vaoj grupi da ih pojedinaèno ocijenite.
Voditelj
Ocjenjivanje ne predstavlja bodovanje vaeg izvoðenja uloge voditelja. (A ovo su rezultati sudaca:
8.0, 8.5, 7.5, 7.0, 8.) Ono vas prvenstveno treba pouèiti i pomoæi vam da uvidite jake strane i slabosti
svojeg voðenja, tako da sljedeæi put budete jo bolji. Nakon rasprave odgovorite na sljedeæa pitanja to
objektivnije moete. Kada to napravite, zamolite Boga da vam pokae to treba ispraviti ili promijeniti.
q Jeste li se dobro pripremali i jeste li posvetili dovoljno vremena molitvi i prouèavanju?

q Jeste li dobro razumjeli odlomak?
q Jeste li dobro upuæeni u pitanja i biljeke?
q Jeste li se osjeæali ugodno u ulozi voditelja? Zato?
q Jeste li pripremili uvod primjeren prouèavanju?
q Jeste li dali ljudima dovoljno vremena da razmisle o pitanjima?
q Jeste li razjasnili nejasna pitanja?
q Jeste li traili vie od jednog odgovora na jedno pitanje?
q Jeste li pozorno sluali komentar svake osobe?
q Jeste li dobrohotno reagirali na odgovore?
q Jeste li vam se dogodilo da sami odgovorite na vlastito pitanje?
q Jeste li se rasprava odvijala odgovarajuæim tempom?
q Jeste li probleme rjeavali djelotvorno?
q Jeste li na vrijeme zapoèeli i zavrili raspravu?
q to moete uèiniti da biste sljedeæi put jo bolje vodili raspravu?
Navedena pitanja mogu vam pomoæi da obuèite novog voditelja rasprave. Dajte osobi prijedloge
za voðenje rasprave (pogledajte 7. poglavlje), a zatim i priliku da vodi. Koristite se ovim pitanjima ka-
ko biste nakon prouèavanja ocijenili njezino vodstvo.

V OÐENJE RASPRAVE
Grupa
Èlanovi grupe takoðer imaju veliku odgovornost. Zainteresirana grupa moe razlikovati izmeðu
uzbudljive, dinamiène diskusije, i one koja pripomae opæoj anesteziji. Nakon to je vaa grupa zavr-
ila sa serijom predavanja ili ako rasprave postaju dosadne, provedite nekoliko minuta s èlanovima oc-
jenjujuæi njihov doprinos.
q Osjeæaju li se èlanovi grupe ugodno jedni s drugima?

q Dolaze li pripremljeni na sastanke?
q Sudjeluju li svi èlanovi podjednako ili ne?
q Jesu li neki èlanovi skloni dominirati raspravom?
q Jesu li ostali skloni utjeti?
q Je li veæina odgovora upuæena voditelju ili èlanovi grupe meðusobno slobodno komuniciraju?
q Sluaju li èlanovi pomnjivo komentare drugih èlanova?
q Reagiraju li dobrohotno na odgovore?
q Nastaju li problemi ili nesuglasice? Rjeava li ih grupa djelotvorno ili ih preputa voditelju?
q Je li u prostoriji u kojoj se sastajete udobno i ugodno?
q Ima li grupa kakvih prijedloga za poboljanje kvalitete sudjelovanja?
Pitanja
Dobra su pitanja eljezna poluga za otvaranje mozga. Ona otvaraju na um tako to nas potièu na
razmiljanje. Dobra pitanja ne jamèe da æete imati ivahnu raspravu, ali su njezin vaan sastavni dio.
Sastavljate li vlastita pitanja ili se koristite priruènikom? Povremeno treba ocijeniti pitanja. Jo je bolje
da nakon prouèavanja zamolite jednog ili dva èlana grupe da ih ocijene za vas. To æe vam pomoæi da
uvidite zato neka prouèavanja imaju dobar uèinak, a druga djeluju uspavljujuæe. (Prijedloge za po-
boljanje kvalitete pitanja moete naæi i u 6. poglavlju.)
q Kako biste ocijenili cjelokupnu kvalitetu prouèavanja s obzirom na interes, sadraj i primjenjivost?
q Je li uvodno poglavlje pomoglo grupi da se usredotoèi na prouèavanje?
q Ako je autor postavio uvodno pitanje (vidjeti 6. poglavlje), je li ono pomoglo grupi da se zag
rije za temu prouèavanja?
q Je li prouèavanje bilo zanimljivo i izazovno?
q Jesmo li pitanjima postigli da se odredi sadraj i znaèenje odlomka?
q Jesu li njima potaknula raspravu?
q Jesu li neka pitanja bila problematièna ili loe sastavljena? Ako jesu, koja su to pitanja i zato
su tako sastavljena?
q Je li grupa na kraju prouèavanja razumjela glavne istine odlomka?
q Je li prouèavanje pomoglo grupi da primjeni te istine na koristan naèin?
q Je li broj pitanja bio primjeren vremenu predviðenom za raspravu?
q to vi moete predloiti u svrhu poboljanja prouèavanja?

V OÐENJE RASPRAVE
9. RAZVITAK U ZAJEDNITVU
Biblijske rasprave razvijaju se u ozraèju ljubavi i uzajamne podrke. U njima se èovjek treba osjeæa-
ti ugodno i one trebaju biti dogaðaj koji svaki èlan iz tjedna u tjedan eljno ièekuje. Apostol Pavao
pie: Provodimo u ivot istinu u ljubavi i tako èinimo da sve uraste u njega koji je Glava, u Krista.
(Poslanica Efeanima 4:15). Biblijska rasprava je idealna prilika da se to iskusi.
Kako moemo postiæi zdravu klimu u svojoj biblijskoj grupi? Odgovor je u Djelima apostolskim. Ka-
da je nakon Pedesetnice nastala Crkva, vjernici su se sastajali u malim grupama lomeæi kruh u svojim
domovima. Pomnjivo prouèite u ovom odlomku kako je rana Crkva djelovala:
Oni su bili postojani u apostolskoj nauci, zajednièkom ivotu, lomljenju kruha i u molitvama.
Strah spopade svakoga jer su apostoli èinili mnoge èudesne znakove. Svi koji prigrlie vjeru drahu se
zajedno i sve im bijae zajednièko. Prodavali bi pokretna i nepokretna dobra i to bi dijelili svakom pre-
ma njegovoj potrebi. Kao to su svaki dan postojano kao po dogovoru bili u hramu, tako su po
kuæama lomili kruh i zajedno uzimali hranu vesela i priprosta srca. Hvalili su Boga i zato uivali naklo-
nost svega naroda. A Gospodin je svaki dan pripajao Crkvi one koji se spasavahu (Djela 2:42-4:7).
Moemo prepoznati èetiri vane sastojnice njihova zajednièkog ivota: duhovni rast (oni su bili
postojani u apostolskoj nauci), zajednitvo (i u zajednièkom ivotu), tovanje (lomljenju kruha i u
molitvama) i misija (i to bi dijelili svakom prema njegovoj potrebi... uivali naklonost svega naroda.
A Gospodin je pripajao Crkvi one koji se spasavahu).
Biblijsko æe prouèavanje proæi dugi put dok ne udovolji potrebi vae grupe za duhovnim rastom
(hranjenjem duhovnom hranom iz Rijeèi Boje). A to je s ostale tri sastojnice?
Razmotrimo svaku od njih.
Zajednitvo
Rijeè zajednitvo upuæuje na neto to dijelimo s drugim ljudima. Nema iskljuèivo religiozno zna-
èenje. Prijateljstva, primjerice, obièno sklapamo s ljudima koji imaju zajednièke interese, podrijetlo,
obrazovanje, drutveno-ekonomski poloaj, itd. Ti èinitelji tvore osnovu naeg druenja. Ipak, ljudi su
u prvoj Crkvi imali malo zajednièkoga u tome. Robovi su se sastajali sa slobodnim ljudima, siromasi s
bogataima, mladi sa starima, idovi s poganima, a slabi s moænicima. U prvostoljetnoj kulturi takva
su druenja bila gotovo nezamisliva! to im je, onda, bilo zajednièko? Odgovor, razumije se, glasi:
Isus Krist. On je bio temelj njihova druenja. On je natprirodno spojio ljude koji prirodno ne bi mogli
biti povezani.
I èlanovi su nae grupe natprirodno povezani. Kao to Pavao kae, mi imamo jednog Gospodina,
jednu vjeru, jedno krtenje; jednog Boga i Oca sviju (Poslanica Efeanima 4:5-6). Tu vezu jaèamo di-
jeleæi ono to nam je zajednièko. To je pravo znaèenje kræanskog zajednitva. Dajte èlanovima vreme-

V OÐENJE RASPRAVE
na da se meðusobno drue. Moete, primjerice, ostaviti vremena za oputeni razgovor prije i poslije
sastanka. Petnaest minuta na poèetku sastanka je uglavnom dovoljno. Poslije sastanka potaknite lju-
de da ostanu koliko ele (ako to ne smeta domaæinima).
Oputenu atmosferu moemo katkad pospjeiti posluivanjem piæa i hrane. Ljudi su uglavnom
oputeniji i spremniji govoriti ako u ruci dre alicu kave ili èau nekog soka. U samom prouèavanju
potièite jedni druge. Pojedinci se ponekad brinu za sebe i ispravljaju tuða tumaèenja, zaboravljajuæi
da su i njihovi prijatelji ljudska biæa. Svi mi volimo da nas pohvale kada dobro obavimo posao ili ko-
risno pridonesemo neèemu. I voditelj i èlanovi moraju imati na umu da svaki put kad se sastanu poh-
vale barem jednu osobu. I, naravno, voditelj æe imati mnogo prilika da dobrohotno odgovori na prim-
jedbe èlanova tijekom rasprave. Poslije biblijskog prouèavanja pitajte èlanove grupe imaju li neke mo-
litvene potrebe ili odgovore na molitvu o kojima vam ele reæi, jesu li u kakvim tekoæama ili proble-
mima, je li ih Gospodin nedavno neèemu nauèio, itd. Kada cijela grupa poène osjeæati takvo zajedni-
tvo, èlanovi æe biti okrijepljeni, ohrabreni i nauèit æe voljeti jedni druge.
Izvanjske aktivnosti takoðer mogu produbiti prijateljstva. Izaðite na pizzu ili sladoled. Planirajte
jednostavnu veèeru ili ruèak. Idite nekamo na odmor vikendom ili na zajednièki piknik. Budite kreativ-
ni!
tovanje
Meðusobno zajednitvo trebalo bi prirodno voditi zajednitvu s Gospodinom. Zajedno ga oboa-

vajte. Slavite ga. Pjevajte zajedno pjesme ili hvalospjeve. Slavljenje moe biti u izravnoj vezi s biblij-
skim prouèavanjem. Kada je naa grupa, primjerice, prouèavala knjigu o Joni, zavrili smo slavljenjem
i zahvaljivanjem Bogu za njegovu milost prema Joni, Ninivljanima i nama samima. Ponekad æe se slav-
ljenje dogoditi spontano. Ali najbolje je uglavnom planirati vrijeme slavljenja oko teme prouèavanja.
To moe uèiniti voditelj ili netko drugi odgovoran za taj dio zajednièkog vremena. Takoðer izrecite Bo-
gu molitvene potrebe koje grupa ima. Zahvalite mu za svaki odgovor na molitvu. Neke grupe vode
molitvene biljenice. Na jednoj strani lista napiu molitvene potrebe i kada su poèeli moliti za njih. Na
drugoj strani lista upiu odgovore na molitve. Kada grupa povremeno pregleda te molitvene potrebe
i odgovore na njih, èlanovi grupe bit æe zadivljeni svim onim to je Bog za njih uèinio.
Misija
Mnoge grupe odluèe raditi zajedno u nekom vidu misije ili posla. To moe biti praktièan naèin
primjene onoga to ste nauèili. Moete, primjerice, posjetiti starije osobe u njihovim domovima. Po-
mozite udovici u èiæenju ili u nekim poslovima oko kuæe. Podrite misionara molitvom, dopisivanjem
i davanjem. Organizirajte niz biblijskih rasprava za prijatleje ili susjede. Takvi projekti mogu imati tran-
sformirajuæi utjecaj na vau grupu. Kada traite naèine kako primijeniti ono to ste nauèili, nemojte
previdjeti potrebe unutar grupe. Molite jedni za druge tijekom tjedna. Posjetite one koji su bolesni ili
u bolnici. Naa grupa je pomogla dvojici naih èlanova da se usele u novi stan. Jednom drugom prili-
kom smo pomogli braènom paru iz nae grupe podiæi krov na kuæi.
Takva ljubav je bila skupa s obzirom na bolove u miiæima i prièepljene prste, ali je rezultat toga
bio da smo se zbliili. Vjerovali ili ne, bilo je i zabavno!
Vaa æe grupa morati raditi na tome da odri ravnoteu izmeðu razlièitih dijelova sastanka male
grupe. Ako vam sastanak, primjerice, zavrava u 19:30, nemojte èekati do 19:20 da zapoènete s mo-
litvenim potrebama i s molitvom! Dobro pravilo prakse je da se uzme u obzir 15 minuta za oputeni
razgovor, 30-45 minuta za biblijsko prouèavanje i 30 minuta za molitvene potrebe ili zahvale i molit-
vu. Jednom mjeseèno moete takoðer organizirati neki posao ili neku drugu zajednièku aktivnost.

V OÐENJE RASPRAVE
Napredovanje
Naa veèernja grupa srijedom bila je ukljuèena u svaki od ovih vidova grupnog ivota. Kao rezul-
tat toga, svi smo rasli i kao pobjednici i kao grupa. Vie se kao grupa za prouèavanje ne sastajemo.
Mnogi su od nas nastavili pohaðati druge male grupe na kojima uèimo drueæi se, gdje se hranimo iz
Boje Rijeèi, slavimo naeg Gospodina i pomaemo ljudima oko nas. Ali, uèinak i sjeæanje na naa bib-
lijska prouèavanja srijedom na veèer ostat æe u nama jo mnogo godina. Nadamo se i molimo da i vi
postanete sudionikom mnogih takvih grupa sljedeæih godina.

O CJENJIVANJE RASPRAVE
PRIMJER PROUÈAVANJA
Poniznost
Marko 10:32-45
Ponosa ima svih vrsta. Neki od nas sebe postavljaju na pijedestal s kojeg sude pogreke svih osta-
lih. Drugi su opet tako samosaaljivi da ne mogu odvratiti pogled od sebe i svoje vlastite nedostat-
nosti. Neki se pak njiu poput klatna od jedne do druge krajnosti. Pavao nas opominje da se ne uzdi-
emo ni ne podcjenjujemo, veæ da se razborito procjenjujemo. U Evanðelju po Marku 10:32-4:5 vidi-
mo da su se i apostoli neprekidno uèili hodati u poniznosti, kao Gospodin Isus.
Uvodno pitanje: 1. Koja je razlika izmeðu poniznosti i samosaaljenja?
Pitanje opaanja: 2. Proèitajte Evanðelje po Marku 10:32-45. to Isus govori uèenici
ma o onome to ga oèekuje u Jeruzalemu (stihovi 32-34)?
Poniznost 45
Pitanje tumaèenja: 3. S obzirom na to to je rekao, zato su Jakovljev i Ivanov zahtjev
smatrali neumjesnim (stih 35)?
Pitanje primjene: 4. Na koji naèin je tvoja ambicioznost slièna ambicioznosti Jakova i

Ivana?
Kombinirano pitanje : 5. Rijeèi krtenje i kale u stihovima 38-39, ponekad se u Pismu

Opaanja i tumaèenja: koriste kao simbol za patnju. U tom kontekstu objasni Isusov odgo
vor Jakovu i Ivanu.
Pitanje tumaèenja: 6. Usporedi grijeh ostalih deset apostola s grijehom Jakova i Ivana
(stih 41).

O CJENJIVANJE RASPRAVE
Pitanje primjene: Jeste li ikada bili zavidni ili srditi kada su tovanje iskazali drugima,
ali ne i vama? Objasnite.
Pitanje opaanja: 7. Kako Isus usporeðuje uzvienost u svijetu s onom u Kraljevstvu

(stihovi 42-45)?
46. Kræanski karakter

Pitanje tumaèenja: to je tako radikalno u njegovome poimanju uzvienosti?
Pitanje primjene: 8. Na koji sve naèin kræani jo i danas prihvaæaju svjetovno poima
nje uzvienosti?
Pitanja primjene: 9. Dajte pozitivan primjer poniznosti na djelu koji ste vidjeli u svo
joj crkvi, obitelji ili na poslu.
Pitanja primjene: 10. Isusovo shvaæanje uzvienosti i poniznosti moe preoblièiti sva
ko podruèje vaeg ivota. Dajte jedan primjer kako moete poèeti
slijediti njegov primjer.
6 Naèela primjene potpunije su objasnili Douglas Stuart i Gordon Fee u knjizi How to Read the Bible for All Its
Worth (Zondervan, Grand Rapids, Michigan, 1982.), str. 57-71. To je izvrsna knjiga o biblijskom prouèavanju.
5 Dobar uvod u osnovna naèela tumaèenja Pisma je knjiga T. Nortona Sterretta How to Understand Your Bible (Ka-
ko razumjeti Bibliju, InterVarsity Press, Dowers Grove, Illinois, 1974.).
4 U istoj knjizi pod brojem 2. str. 112.
3 U istoj knjizi pod brojem 2 (s dodatkom), str. 2.
2 The Illustrated Sherlock Holmes Treasury (Ilustrirana antologija Sherlocka Holmesa, (Avanel Books, New York,
1976. , str. 17).
1 Robert A. Traina, Methodical Bible Study (Metodièko biblijsko prouèavanje) (Wilmore, Ky.: Asbury teoloki fakul-
tet, 1952.), str. 97/98.

Kako Voditi Biblijska Proučavanja

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kako Voditi Biblijska Proučavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KAKO VODITI

LEADING BIBLE DISCUSSIONS (LBS)

by James F. Nyquist & Jack Kuhatschek

Ó 1985 by InterVarsity Christian Fellowship

of the United States of America

Prevedeno i objavljeno s doputenjem InterVarsity Pres

P.O. Box 1400, Downers Grove, Ill 60515, USA

Copyright za Hrvatsku 1995. STEPress, Zagreb, P.P. 745

Urednica: Ninoslava Heæimoviæ

Prijevod: Marija Doruak

Lektura i korektura: Ninoslava Heæimoviæ

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 2

1. Zato prouèavati u grupi? 5

5. Kako prouèavati Bibliju? 16

6. Kako sastaviti pitanja? 23

Dodatak: Primjer prouèavanja 40

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 3

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 4

1. ZATO PROUÈAVATI U GRUPI?

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 5

vi grupe susreæu. Ovakva vrsta prouèavanja ima nekoliko prednosti:

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 6

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 7

Na prvi sastanak

Sljedeæi pregled moe posluiti podsjetnik kada poènete sastavljati grupu.

Prije nego se sastanete:

q razmislite i molite se za osobe koje biste eljeli pozvati na sastanak;

q razgovarajte o tome koliko æete se èesto sastajati;

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 8

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 9

guæuje nam da promatramo Boga na djelu u ivotima razlièitih mukaraca i ena.

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 10

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 11

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 12

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 13

5. KAKO PROUÈAVATI BIBLIJU

Kako èitati ljubavno pismo

Odgovor na prvo pitanje zahtijeva opaanje.

Prvi korak: Opaanje

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 14

Watsona je zaprepastila njegova sposobnost opaanja. Nisam mogao a da se ne nasmijem lako-

Drugi korak: Tumaèenje

Je li bilo rijeèi koje niste razumjeli? Doznajte to znaèe.

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 15

Kako onda moete otkriti pièevo znaèenje?

q Otkrijte povijesni kontekst knjige koju prouèavate.

1. Otkrijte povijesni kontekst knjige koju prouèavate.

2. Utvrdite koju vrstu literature prouèavate.

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 16

3. Naèinite pregled knjige

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 17

4. Prouèavajte knjigu poglavlje po poglavlje.

5. Usporedite svoje tumaèenje s nekim dobrim komentarom.

Treæi korak: Primjena

Na to treba paziti pri prouèavanju?

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 18

q Postoji li zapovijed kojoj se trebam pokoravati?

Vjebom do (gotovo) savrenstva

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 19

6. KAKO SASTAVITI PITANJA

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 20

kae da je uzvieno sluiti drugima.

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA 22

Kako organizirati pitanja

Prevedeno i objavljeno s doputenjem InterVarsity Pres

Prijevod: Marija Doruak

1. Zato prouèavati u grupi? 5

1. ZATO PROUÈAVATI U GRUPI?

Na prvi sastanak

Sljedeæi pregled moe posluiti podsjetnik kada poènete sastavljati grupu.

q razmislite i molite se za osobe koje biste eljeli pozvati na sastanak;

guæuje nam da promatramo Boga na djelu u ivotima razlièitih mukaraca i ena.

Odgovor na prvo pitanje zahtijeva opaanje.

Prvi korak: Opaanje

Watsona je zaprepastila njegova sposobnost opaanja. Nisam mogao a da se ne nasmijem lako-

Je li bilo rijeèi koje niste razumjeli? Doznajte to znaèe.

Kako onda moete otkriti pièevo znaèenje?

Na to treba paziti pri prouèavanju?

Vjebom do (gotovo) savrenstva

kae da je uzvieno sluiti drugima.

1. Pitanja trebaju biti jasna. Ako nisu, pokuajte ih preinaèiti.

2.b. to se dogodilo s groznicom? Isti problem kao u pitanju 2.a.

6.a. Zamislite da se imunova punica: Voditelj moe zatraiti od jedne ili

tanja èine nejasnima ili nevanima).

1. Biblija je na udbenik.

Meðusobno zajednitvo trebalo bi prirodno voditi zajednitvu s Gospodinom. Zajedno ga oboa-

Uvodno pitanje: 1. Koja je razlika izmeðu poniznosti i samosaaljenja?

Kombinirano pitanje : 5. Rijeèi krtenje i kale u stihovima 38-39, ponekad se u Pismu

Pitanje opaanja: 7. Kako Isus usporeðuje uzvienost u svijetu s onom u Kraljevstvu

46. Kræanski karakter