SAMARIJANKA Iv 4, 5-42

(upute za voditelje:
-susret bi trebao predvoditi sveenik ili vjerouitelj, ili animator s dobrom vjernikom podlogom (preporua se
vie voditelja zbog raznovrsnosti i dinamike susreta), voditelji bi se prethodno trebali zajedno upoznati s
tijekom susreta
-preporua se da se susret odri u prostoru crkve, zbog posebnosti molitvenog ozraja
-ako se radi o manjoj grupi i ako prostor to doputa, zgodno je da se sjedi u krugu u ijem e sreditu biti
zdenac i gorua svijea
-za susret je potrebno pripremiti: krsni zdenac (ako postoji u crkvi) ili manju repliku krstionice kneza Vieslava,
svijeu, priloene fotografije (PRILOG 1) prethodno iskopirane tekstove evanelja (Iv 4,5-42)(PRILOG 2),
papirie s navedenim kratkim razmiljanjem i pitanjima koji e se podijeliti svakom sudioniku (PRILOG 3),
olovke, cd player, (s obzirom da e se pjevati, zgodno je ukljuiti mlade koji znaju svirati)
-po mogunosti okupiti to vie mladih (od 16. godine na vie))

1. UVODNA MOLITVA... (prema osobnom izboru voditelja)

(predvodi ju sveenik ili animator)
(Uz pripremljen krsni zdenac ili manju repliku krstionice kneza Vieslava voditelj pali svijeu koja e gorjeti
tijekom cijelog susreta.)
Pjesma: Kao kouta

2. MOTIVACIJA (voditelj br.1)

(Voditelj pokazuje) FOTOGRAFIJE PUSTINJE, SUHE ZEMLJE (svijet i ovjek bez vode) tako izgleda ovjek
bez Boga: pust..., prazan...,(p1) neispunjen..., u potrazi za smislom, odobravanjem, prihvaanjem...,(p2) edan...,
suh...,(p3) osjea se sam...(p4)
(Voditelj pokazuje) FOTOGRAFIJE PRIRODE (svijet i ovjek oplemenjen vodom) ovako izgleda ovjek
nakon to se susretne sa ivom vodom: iv (z1)..., spokojan (z2)..., ispunjen (z3)..., plodan (z4)..., zadovoljan
(z5)...
(voditelj br. 2)
to nam je potrebno da se iz pustinje pretvorimo u plodnu zemlju, iz nezadovoljnog i neostvarenog ovjeka u
osobu koja je ispunjena, otvorena, mirna? Kao to suhoj zemlji treba voda, tako nama treba susret s Isusom,
donositeljem ive vode, vode ivota. On je taj koji od ljudske pustinje ini plodno tlo.
esto osjeamo strah od tog susreta. Kako e nas Isus gledati... to e rei? Zbog prezira prema sebi, zbog
vlastitih grijeha, osjeamo stid i nelagodu pa bi moda najradije i izbjegli taj susret. Razmiljamo ovako: to nas
ljudi slabije istinski poznaju to je manja ansa da emo nekog razoarati. A jo nam je i vie u glavi prisutno
pitanje i strah: kako ne razoarati Boga? On koji je Savrenstvo, koji nema grijeha, to e rei o nama? esto kod
takvih propitkivanja zaboravljamo da je On i Milosre, Pratanje, Dobrota, Ljubav. Bog dolazi k nama. U
nepresunoj ljubavi Bog trai nas da nam pomogne. Kako emo odgovoriti?
(pjesma: On je moj Bog)

3. NAJAVA TEME I BIBLIJSKOG TEKSTA (voditelj br.3)

Tema i cilj dananjeg susreta jest ruenje barijera. Puni smo raznih strahova i predrasuda koje nas koe u susretu s
Bogom i u susretu s ljudima. Onemoguavaju nam slobodan ivot djece Boje. Zarobljeni smo u svojim
svjetovima, u svojim grijesima, u iskrivljenim okvirima kroz koje gledamo na svijet i ljude oko nas. No, na sreu,
Bog gleda drugaije, gleda i vidi drugim oima. Posluajmo zajedno tekst iz Ivanovog evanelja o susretu Isusa i
Samarijanke. Pronalazimo li moda dio sebe u tom tekstu? Kako bi se mi ponaali u takvoj situaciji? Da smo na
mjestu Samarijanke, ali i da smo na mjestu nekoga tko se susree s kontroverznom Samarijankom?

4. SUSRET S BIBLIJSKIM TEKSTOM

(tekst je skraen za potrebe susreta, moe se proitati po ulogama ili ak scenski interpretirati (PRILOG 2))
Spasitelj svijeta objavljuje se Samarijancima Iv 4, 5-29. 39-42
4 5Doe dakle u samarijski grad koji se zove Sihar, blizu imanja to ga Jakov dade svojemu sinu Josipu. 6Ondje
bijae zdenac Jakovljev. Isus je umoran od puta sjedio na zdencu. Bila je otprilike esta ura. 7Doe neka ena
Samarijanka zahvatiti vode. Kae joj Isus: "Daj mi piti!" 8Njegovi uenici bijahu otili u grad kupiti hrane. 9Kae mu
na to Samarijanka: "Kako ti, idov, ite piti od mene, Samarijanke?" Jer idovi se ne drue sa Samarijancima.
10
Isus joj odgovori: "Kad bi znala dar Boji i tko je onaj koji ti veli: 'Daj mi piti', ti bi u njega zaiskala i on bi ti dao
vode ive." 11Odvrati mu ena: "Gospodine, ta nema ni ime bi zahvatio, a zdenac je dubok. Otkuda ti dakle voda
iva? 12Zar si ti moda vei od oca naeg Jakova koji nam dade ovaj zdenac i sam je iz njega pio, a i sinovi njegovi i
stada njegova?" 13Odgovori joj Isus: "Tko god pije ove vode, opet e oednjeti. 14A tko bude pio vode koju u mu ja
dati, ne, nee oednjeti nikada: voda koju u mu ja dati postat e u njemu izvorom vode koja struji u ivot vjeni."
15
Kae mu ena: "Gospodine, daj mi te vode da ne eam i da ne moram dolaziti ovamo zahvaati." 16Nato joj on
ree: "Idi i zovi svoga mua pa se vrati ovamo." 17Odgovori mu ena: "Nemam mua." Kae joj Isus: "Dobro si
rekla: 'Nemam mua!' 18Pet si doista mueva imala, a ni ovaj koga sada ima nije ti mu. To si po istini rekla."
19
Kae mu ena: "Gospodine, vidim da si prorok. 20Nai su se oevi klanjali na ovome brdu, a vi kaete da je u
Jeruzalemu mjesto gdje se treba klanjati." 21A Isus joj ree: "Vjeruj mi, eno, dolazi as kad se neete klanjati Ocu
ni na ovoj gori ni u Jeruzalemu. 22Vi se klanjate onome to ne poznate, a mi se klanjamo onome to poznamo jer
spasenje dolazi od idova. 23Ali dolazi as - sada je! - kad e se istinski klanjatelji klanjati Ocu u duhu i istini jer
takve upravo klanjatelje trai Otac. 24Bog je duh i koji se njemu klanjaju, u duhu i istini treba da se klanjaju." 25Kae
mu ena: "Znam da ima doi Mesija zvani Krist - Pomazanik. Kad on doe, objavit e nam sve." 26Kae joj Isus:
"Ja sam, ja koji s tobom govorim!" 27Uto dou njegovi uenici pa se zaude to razgovara sa enom. Nitko ga ipak
ne zapita: "to trai?" ili: "to razgovara s njom?" 28ena ostavi svoj krag pa ode u grad i ree ljudima: 29"Doite
da vidite ovjeka koji mi je kazao sve to sam poinila. Da to nije Krist?" ... 39Mnogi Samarijanci iz onoga grada
povjerovae u njega zbog rijei ene koja je svjedoila: "Kazao mi je sve to sam poinila." 40Kad su dakle
Samarijanci doli k njemu, moljahu ga da ostane u njih. I ostade ondje dva dana. 41Tada ih je jo mnogo vie
povjerovalo zbog njegove rijei 42pa govorahu eni: "Sada vie ne vjerujemo zbog tvoga kazivanja; ta sami smo uli
i znamo: ovo je uistinu Spasitelj svijeta."

5. KATEHEZA (predvodi sveenik ili glavni animator, bolje prepriati nego itati)
ISUS I SAMARIJANKA (IV 4,5-42)
Pokuajmo, dragi mladi prijatelji, zajedno zaroniti u sadraj evaneoskog izvjetaja kojega smo upravo uli, a
koji nam na prvi pogled moda ne govori previe. Ipak ovaj tekst govori nam o nainu Bojeg pristupa ovjeku
i apsolutnom prihvaanju svakoga, koje se bazira na ljubavi.

1. Isus prolazi kroz Samariju

Isusova sluba okrenuta je svim ljudima. Stoga Isus u svome djelovanju i propovijedanju ne pravi razlike
izmeu bogatih i siromanih, zdravih i bolesnih, svetih i grenih. On za razliku od tvrdokornih farizeja svakome
eli dati ansu, svakoga potaknuti na obraenje, svakome pruiti ruku potpore i pomoi. Isus se takoer ne
obazire na suparnitva i mrnje koje su u velikoj mjeri zaokupljala idove njegova vremena. Tako Isus ne mari
za mrnju koja postoji izmeu Samarijanaca i idova te za svoj put iz Judeje za Galileju odluuje ii upravo
kroz Samariju. Ovakvo ponaanje bilo je u suprotnosti sa stavom tvrdokornih idova (osobito farizeja) koji su
Samarijance bili toliko omrznuli da su njihovo podruje izbjegavali koliko god su mogli. Radije su izabirali
znatno dui put s onu stranu Jordana samo da bi izbjegli svaki doticaj sa Samarijancima. Od mnogih sukoba
izmeu idova i Samarijanaca spomenimo samo onaj iz 128 god. pr. Kr., kada su idovi zapalili Samarijanski
hram na planini Gerizim zbog toga to su Samarijanci tvrdokorno odbijali prihvatiti Jeruzalem kao istinsko
mjesto klanjanja Jahvi.
Svojim putem kroz Samariju Isus potvruje da mu je na prvom mjestu ovjek i njegovo spasenje, a ne politika
ili druge igre. Slino je postupio kada je na zaprepatenje svih uao u kuu grenika Zakeja ili kada je dopustio
da mu bludnica svojim suzama opere noge. Evanelja su prepuna ovakvih slika u kojima Isus eli izmijeniti
pogrene ljudske stavove i predrasude.
2. Razgovor sa enom
Odluka da sa svojim uenicima krene kroz Samariju nije jedino iznenaenje koje nam otkriva ovaj evaneoski
tekst. Sredite teksta je razgovor izmeu Isusa i Samarijanke koji se dogaa na Jakovljevom zdencu. Isus
zapoinje razgovor sa enom molbom da mu ona zahvati malo vode. enu ovo Isusovo pitanje iznenauje.
Kako ti, idov, ite piti od mene Samarijanke? Ona je itekako svjesna da idovi ne komuniciraju sa
Samarijancima. No vjerojatno je jo vie zbunjuje injenica da Isus nema s ime zahvatiti vode, a to znai da
eli piti iz njezine posude. Svaki pravi idov bi se zgrozio nad ovim jer piti vode iz posude jednog poganina ili
poganke znailo bi oneistiti se, odnosno uini se neistim pred Bogom. ena je dakle zbunjena, ali nastavlja
svoj razgovor s Isusom. I ovdje se pojavljuje jo jedna neloginost. idovi naime nisu razgovarali s enama na
javim mjestima. Jedna rabinska izreka glasi ovako: Zbog onoga to bi ljudi mogli pomisliti, mukarac ne smije
biti sam s nekom enom u konaitu, pa ak ni sa svojom sestrom ili kerkom. Zbog onoga to bi ljudi mogli
pomisliti, mukarac ne smije na ulici govoriti ni s jednom enom, pa ak ni s vlastitom, a pogotovo ne s nekom
drugom (L. Morris, Novozavjetni komentari evanelje po Ivanu, str. 233.) Isus se ne obazire na ove zakone
jer on moe svakoga ovjeka gledati istim i slobodnim pogledom. Njegov konani cilj je darovati ovoj eni
ivu vodu od koje nee nikada oednjeti, odnosno ispuniti e njezine due.

3. Tko je ena s kojom Isus razgovara?

Moemo se sada zapitati: tko je zapravo ena kojoj Isus nudi vodu ivota? Na ovo pitanje ne moemo sa
stopostotnom sigurnou odgovoriti, ali nekoliko injenica iz evaneoskog teksta daju nam naslutiti o kakvoj se
osobi radi. Prije svega vano je primijetiti kako ona sama dolazi na zdenac. Obino je to bio posao koje su ene
radile u grupi. Na taj bi nain uspjele donijeti puno vie vode u svoje domove, a ujedno bi se osjeale
sigurnijima i zatienijima. Takoer je pomalo zbunjujue i vrijeme u koje ena dolazi na zdenac. Ivan
spominje da je Isus na zdenac doao oko este ure. esta ura zapravo je, prema naem raunanju vremena,
podne. Pomalo je neobino da bi neka ena u to doba dana dola po vodu budui da se taj posao obavljao ili
rano ujutro ili o zalazu sunca. enina samoa i neuobiajeno vrijeme za odlazak na zdenac indirektno nam
govore da je ona odbaena od drugih ena, da je ena na zlu glasu i da ezne za samoom u kojoj nee biti od
drugih suena i prozivana. Vrijeme i mjesto odabrala je kako bi najlake izbjegla druge ene i njihov prezir.
Ova odbaena i prezrena ena svakako je eznula za pravim razgovorom, razgovorom u kojem nee biti
osuena te koji e joj vratiti vjeru u ljude, a u konanici vjeru u ljubav. Stoga razgovor s Isusom sve vie
mijenja temu. U poetku joj se Isus moda uinio malo udnim, ali tokom razgovora poinje shvaati da je taj
ovjek neto vie od onog to joj se isprva inilo. (tako bi trebalo biti i u naem duhovnom ivotu). Ona od
Isusa u poetku trai vodu od koje nee vie oednjeti i nee morati dolaziti na zdenac zahvaati. Na umu joj je
dakle praktina korist, ali razgovor ne ostaje na povrini, ve dotie samu biti enina problema.
Isusov zahtjev eni da ode i dovede svog mua treba shvatiti kao njegov nain da enin problem (grijeh) iznese
na vidjelo. No ena odgovara vrlo kratko: Nemam mua!. Time sa to manje rijei ona pokuava im prije
rijeiti se opasnog predmeta razgovora. No Isusov odgovor je prava bomba. On joj pokazuje da zna sve o
njezinim zastranjenima. On zna da je imala pet mueva, te da joj ovjek s kojim sada ivi nije mu. Pod tim bi
se moglo podrazumijevati da je ona previe i preesto iskoritavala mogunost rastave braka, te da je na kraju u
tom trenutku ivjela sa ovjekom koji joj zakonski nije bio mu.
Sada kada je razotkrivena, vjerojatno oekuje optubu ili pokudu, ali to se ne dogaa. Isus je poziva da se od
sada Bogu klanja u duhu i istini, da u istini Boje blizine izgrauje svoj ivot.
4. Poslanje (zakljuak)
Razgovor s Isusom duboko mijenja enin ivot. To pokazuje injenica njezina povratka u grad gdje svjedoi o
susretu s ovjekom koji joj je rekao sve o njezinom ivotu, a ipak je nije osudio. Ona na izvoru zaboravlja svoj
krag s vodom zato to je u srcu dotaknuta vodom ivota koja dolazi od Boga. Plod njezina svjedoenja je
velik. Sada vie ne vjerujemo zbog tvoga kazivanja; ta sami smo uli i znamo: ovo je uistinu Spasitelj svijeta."
(Iv 4,41)
Pjesma: Rijeke ive vode

6. AKTUALIZACIJA (glavni voditelj)

(Voditelj dijeli papirie s dolje navedenim kratkim razmiljanjem i pitanjima.(PRILOG 3), odgovore piu na
poleini papira. Svoje odgovore na pitanja sudionici mogu:
- proitati pa staviti u zdenac ili oko zdenca, (preporua se da ih barem nekoliko proita naglas),
-zadrati za sebe,
-ili staviti u / oko zdenca bez itanja).
etiri su naglaska u ovom tekstu: 1. Isus prolazi kroz Samariju (zabranjeno podruje), 2. Isus razgovara sa
enom (zabranjen sugovornik), 3. Tko je ena s kojom Isus razgovara (ena sumnjiva morala, izolirana od
zajednice), 4. Poslanje (grenica postaje evangelizator)
Isus ne mari za mrnju izmeu Samarijanaca i idova, zabranu javnog razgovora s osobom suprotnog spola,
zabranu razgovora s javnom grenicom, Isus je najpotrebniji upravo onima koji su odbaeni i njih bira za
vjerovjesnike. Ljudske barijere ga nimalo ne sprijeavaju u pristupu osobi. On u svakome gleda dijete Boje,
osobu kojoj je potrebno prihvaanje i ljubav.
Isus te duboko poznaje, voli te, prihvaa i zove. Zna tvoje strahove, nade, vrline i grijehe. U ljubavi te poziva na
obraenje, povratak u Boje okrilje.
Koliko esto dozvoljava da ti tvoje predrasude odreuju s kim e razgovarati, a s kim ne, kome e pristupiti, a
koga zaobii, tko je dostojan ui u tvoje drutvo, a koga treba izbjegavati.
Izaberi i nadopuni jednu od ovih reenica:
1. U liku Samarijanke prepoznajem sebe jer...
2. Za mene je iva voda...
3. Isuse, pun sam barijera jer...
4. elio bih biti poput...

7. SINTEZA
(Voditelj daje zakljuak ovisno o rezultatima i odazivu lanova grupe)

8. MOLITVENI ZAVRETAK... (moe proitati voditelj, ali i cijela grupa zajedno)

PSALAM 103
Blagoslivljaj, duo moja, Gospodina
i sve to je u meni, sveto ime njegovo!
Blagoslivljaj, duo moja, Gospodina
i ne zaboravi dobroinstva njegova!
On ti otputa sve grijehe tvoje,
on iscjeljuje sve slabosti tvoje,
On ti od propasti izbavlja ivot,
kruni te dobrotom i njenou.
Milosrdan je i milostiv Gospodin,
spor na srdbu i vrlo dobrostiv.
Ne postupa s nama po grijesima naim
niti nam plaa po naim krivnjama.
Kako je istok daleko od zapada,
tako udaljuje od nas bezakonja naa.
Kako je otac njean prema djeici,
tako je Gospodin njean prema onima to ga se boje.

Pjesma: Sva moja radost