Osnovna građa i uloga arterija i vena

ARTERIJE– imaju deblje elastične stijenke jer imaju jače razvijen mišićni sloj. One izvode
krv iz srca.
VENE – imaju tanje stijenke jer im je mišićni sloj slabo razvijen. Zbog toga su vrlo
rastezljive i služe kao spremnik krvi. One dovode krv u srce.
Tlak u krvnim žilama
Najveći je u velikim arterijama koje su bliže srcu, opada u malim arterijama, arteriolama i
kapilarama, najmanji je u venama, osobito šupljim venama (vene koje vode u desnu
pretklijetku).
Smještaj srca u čovjeka
U prsnoj šupljini između dva plućna krila, unutar opne (osrčja ili perikarda). Njegova baza
okrenuta je prema gore i desno, a njegov vrh dolje lijevo. Najveći je dio srca u sredini prsnog
koša.
SRCE
GRAĐA:
Po dužini je podijeljeno na lijevo (arterijsko) i desno (vensko), a svaki taj dio poprečno je
podijeljen na pretklijetku (atrij) i klijetku (ventrikul), između lijeve i desne strane nema
neposredne povezanosti pa se arterijska i venska krv ne miješaju, na prijelazu iz pretklijetke u
klijetku nalaze se srčani zalisci koji osiguravaju jednosmjeran protok krvi. Ulaz iz desne
pretkljetke u desnu klijetku razdvajaju trodijelni, a iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku
dvodjelni zalisci. Zalisci pluće arterije i aorte su semilunarni (polumjesečasti) zalisci.
ULOGA:
Potiskivanje krvi kroz krvne žile kako bi se svakoj stanici dopremile dovoljne količine kisika
i hranjivih tvari, a otpremio CO2 i štetne/suvišne tvari
Uloga malog i velikog optoka krvi
MALI OPTOK KRVI – plućni – deoksigenirana (bogata CO2) krv iz desne klijetke srca
potiskuje se u plućnu arteriju koja ju vodi u pluća gdje se oksigenira (obogaćuje kisikom) te
se vraća kroz plućne vene u lijevu pretklijetku.
VELIKI OPTOKA KRVI – sistemski – oksigenirana krv potiskuje se iz lijeve klijetke u aortu
(najveću arteriju), zatim arterijama i arteriolama te arterijskim kapilarama dolazi do stanica
(difuzijom se kroz mrežu kapilara izmjene plinovi), deoksigenira se te venskim kapilarama,
venulama, venama i šupljim venama dolazi u desnu pretklijetku.

Građa kože i njezine uloge

Na površini kože → POUSMINA (EPIDERMA), ispod nje USMINA (DERMA)
EPIDERMA – tanji, površinski sloj kože, u izravnom kontaktu s okolišem, neprestano se
troši i ima sposobnost regeneracije.
DERMA – deblji, unutarnji sloj kože, važni sastojci → KOLAGEN (daje čvrstoću) i
ELASTIN (daje elastičnost). U dermi – krvne kapilare, osjetna tjelešca, žlijezde znojnice i
lojnice, korijen dlake, snopovi glatkih mišića.
ULOGE KOŽE:
zaštitna uloga – štiti od vanjski utjecaja, mehaničkih djelovanja, gubitka vode, prodora
mikroorganizama u tijelo, sunčeva zračenja.
regulacijska uloga – regulacija tjelesne temperature
metabolička uloga – sinteza vitamin D, skladište masti
osjetni organ – u njoj se nalaze osjetna tjelešca za dodir, topline, hladnoću i bol
Uloga melanina u zaštiti od UV zračenja:
Melanin – pigment koji koži daje boju, sintetizira se u melanocitima te upakiran u
melanosome putuje do epidermalnih stanica čije jezgre (DNA) štiti od štetnog UV zračenja
Kostur čovjeka: oblik, veličina i položaj kostiju
OBLIK I VELIČINA KOSTIJU:
1. Cjevaste ili duge – većina kostiju udova i kosti trupa
2. Plosnate ili široke kosti – lopatica, zdjelične kosti
3. Kubične ili kratke kosti – kralješci, kosti sake i stopala
POLOŽAJ KOSTIJU:
Prema položaju kosti se dijele na tri velike skupine
1. Kosti glave (lubanja i lice)
2. Kosti trupa (kralježnica, prsni koš i zdjelica)
3. Kosti udova – ekstremiteta (ruke i noge)
Osobine i vrste mišićnog tkiva:
OSOBINE MIŠIĆNOG TKIVA: podražljivost, provodljivost, kontraktilnost, elastičnost i
mehanički rad
VRSTE MIŠIĆNOG TKIVA: glatko, srčano i poprječnoprugasto mišićno tkivo
- poprečnoprugasto – pokreću se čovjekovom voljom – sustav organa za kretanje
- glatko – pod kontrolom autonomnog živčanog sustava – probavni, dišni, mokraćnospolni,
krvožilni sustav
- srčano – poprečnoprugasto uzdužno povezano – pod kontrolom autonomnog živčanog
sustava
Uloga pojedinih dijelova sustava organa za kretanje:
ULOGA KOSTURA: unutarnji potporanj koji sudjeluje u kretanju s pomoću mišića,
zadržava stalan raspored organa, zaštićuje pojedine osjetljive organe, pohranjuje veće
količine minerala (kalcij i fosfor), neki dijelovi kostura sudjeluju u hematopoezi (koštana
moždina)
Značenje živčano–mišićne veze za rad mišića:
Radom skeletnih mišića upravljamo svojom voljom, a stežu se snažno i brzo. Stezanjem ovi
mišići uspješno pretvaraju kemijsku energiju u mehanički rad, a kosti im služe kao poluge.
Njihov rad kontrolira i potiče živčani sustav. Mišić tvore mišićna vlakna međusobno
povezana ovojnicama vezivnoga tkiva. Mišići su odijeljeni jedni od drugih i od ostalog tkiva
vezivno-tkivnim ovojnicama ili fasciama. Izvana, cijeli mišić obavija relativno debela
vezivno-tkivna ovojnica zvana epimizij. Mišić je građen od mišićnih snopova koje čini veći
ili manji broj mišićnih vlakana.
Impulsi se prenose od središnjeg živčanog sustava, preko mišićnih vlakana do mišića. Mjesto
gdje završeci živaca dolaze do mišića je neuromuskularna ili mišićno–živčana veza. Važnu
ulogu u prijenosu podražaja preko motorne ploče ima neurotransmitter acetilkolin i ioni
kalcija.
Brojnost mitohondrija i oslobađanje energije u mišićnim stanicama:
Mišićje koje je aktivnije, tj. stalno obavlja neki rad (npr. "utrenirani" mišići sportaša), ima
više mitohondrija jer su oni glavni izvor energije (ATP-a) za kontrakciju.
Glikogen je polisaharid glukoze, koji u životinjskim stanicama služi za pohranu glukoze.
Glikogen primarno nastaje u stanicama jetre i mišića. U mišićima sinteza i razgradnja
glikogena regulirane su isključivo kako bi mišići imali dovoljno energije za rad (kontrakciju).
Umor mišića:
Za rad mišića potrebna je energija. Mišićne stanice dobivaju energiju prilikom biološke
oksidacije hranljivih tvari koje dovodi krv. Glavni izvor energije
je monosaharidni šećer glukoza. Biooksidacija glukoze odvija se putem niza kemijskih
procesa u kojima se kemijska energija šećera pretvara u mehaničku (stezanje mišića) i
toplinsku (zagrijavanje mišića).
Tijekom rada, u mišićnim stanicama, nastaju i štetne tvari, kao produkt oksidacije. Prilikom
velikog opterećenja, u mišićima se te štetne tvari brže nakupljaju nego što ih krv može
odnijeti. Zbog toga mišić slabije radi. To je umor mišića. Trajnijim fizičkim radom uz
normalnu ishranu, u mišiću se povećava promjer i masa mišićnih vlakana, a time se povećava
i radna sposobnost mišića. Suprotno tome, ako je mišić nedovoljno aktivan dolazi do
njegovog slabljenja.
POVEČANJE MIŠIĆNE MASE:
Mišićna masa se može povečati učestalim vježbanjem i kvalitetnim treningom. Mnogi
čimbenici utječu na povećanje mišićne mase, prevenstveno spol i intenzitet vježbanja, a
razlike mogu biti znatne između osoba. Od ostalih čimbenika je tu prehrana, vrsta i trajanje
vježbanja, odmor nakon vježbanja, neke genetske osobitosti, hormoni u tijelu, te drugi. Za
povećanje mišićne mase, osim upornosti kroz dulje vrijeme, ključna je vrsta vježbanja i
treninga koji doprinose povećanju mišića. To su prvenstveno vježbe s utezima i teže vježbe s
otporom.
Građa kosti:
Kost je s vanjske strane obavijena pokosnicom ispod koje se nalazi kompaktno koštano tkivo
→ u njemu su stanice poredane gusto u obliku koncentričnih krugova (lamela) oko tzv.
Haversovih kanalića kroz koje prolaze krvne žile. Ispod tog sloja → spužvasto koštano tkivo
(lamele poredane u svim smjerovima) – važan je zbog elastičnosti i manje mase kostiju
Građa i funkcija hrskavice:
HRSKAVICA – mekši dio kostura – omogućava savijanje kostura – građena od hrskavičnih
stanica povezanih elastičnim nitima (elastin i hijalin), sadrži znatno manje anorganskih tvari
(kalcija) negoli kost, nalazi se na zglobnim površinama, na svim mjestima gdje se vežu kosti
te izgrađuje neke dijelove (uška, vrh nosa), u embrionalnom razvoju prvo nastaje hrskavični
kostur koji zatim okoštava.
Uloga vitamina D i minerala Ca u izgradnji kosti:
Primarna je uloga vitamina D održavanje homeostaze i konstntne koncentracije klacija i
fosfata u plazmi. Potiče njihovu apsorpciju iz probavnog sustava te pridonosi jačim kostima i
zdravim zubima. Osobito je bitan za djecu u rastu. Kalcij kostima daje mehaničku čvrstoću i
stabilnosti.