GHOGRAFSKI GLASNIK God, 1952-53 br. 14-15, NIKSICKO POLJE | Geomorfoloska promatranja* ' BRANKO RADOJICIC Uvod — Kréka polja, karakteristitna za dinarski kr’, privlacila su paznju stranih i domatih ispitivata, Osobito je diskutovan problem njihovog postanka u tome ima velikih razmimoilaéenja, Dok o nekim poljima imamr vise rasprava, © Polje jo8 nije detaljnije prougavano. Uzrok je vjerovatno 1 udaljenju od jacih ispitivackih centara i izolovanom polozaju prema vecim krski. a poljima, iako ‘ono spada medu najinteresantnija polja dinarskog kr8a. U ovej éemo raspravi po~ kuSati rijesiti neke probleme, u prvom redw osvijetliti morfolosku evoluciju pol} Niksicko Polje je u gornjem toku rijeke Zete. Zatyorenu kréku depresiju okruznjui planine sa prosjeénom visinom od 1200 m (V. sl. 1), dok je visina polja 602—661 m. Najyige su planine na sjeveroistoku, Sa povrsinom od 66,1 km' ti najvece kriko polje, a poslije titogradske ravnice i najvecu ravan u Crnoj Gori, Duta os odstupa od pravea prudanja dinarskog planinskog bila i skrece neste prema meridijanskom smjeru, a duga je oko 18 km. Sirina mu jako varira, sto. je posljedica velike razvedenosti i slo%enosti, cime se istite medu drugim poljima. U sjevernom dijelu (Gornje Polje) iroko je 2,5 km. Prema jugu (izmedu Bre- zovika i Mokre Njive) suéava se na 250 m, gdje je najuzi dio polja, a odatle se po- stepeno Siri da izmedu Slanog i Ozriniéa dostigne Sirinu od 15 km. Polje je uglavnom nagnuto prema jugoistoku i u tome smjeru apsolutna visina pada od 66x m, u vrhu Gornjeg Polja, do 602 m u najnizem dijelu polja — Slivlje. Polje ima i sporedaih nagiba u pojedinim dijelovima, sto je uvjetovane smjerom etjecanja vode, Sastav i grada — Niksicko Polje je na granici starijih polupropusnih i ne- propusnih, preteino trijaskih, sedimenata na sjeveroistoku i mladih vapnenatkih stijena, pretezno kredne starosti, na jugozapadu (v. U sjeveroistotnom obodu posebnu paznju zasluguje dolina rijeke Gratanice (Niksi¢ka Zupa). Ova rijeka je imala presudito znatenje u formiranju Niksiékog Polja. Dolina Gratanice je duga 20 km, a Siroka 2—4 km j usjetena je u antikli- nali, koja je prema istrazivanjima Z. BeSi¢a raspukla dud dviju tektonskih li- nija (2,4). Rijeka je erodirala mlade slojeve i u jezgri antiklinale su otkriveni bele- rofonski glinoviti permski vapnenci. Ovi slojevi nemaju veliko raspostranjenje, i vidljivi su samo kod sela Vasiljeviéa iu Donjim Kutima. Ostali vedi dio doline izgraduju trijaski sedimenti i nesto eruptivi. Pceko pomenutih permskih sedime= nata leze konkordantno flisolike verfenske naslage donjega trijasa i od njih je sa- *Clanak je izvod ix rada, koji je primljen kao diplomska radnja iz geografije (w febru- aru 1953) na Prirodoslovno-matemati¢kom fakultetu u Zagrebu.GRAFSKI GLA 72 NIK stavijen glavni dio strana doline Graéanice, ali ne dine jedinstveni pojas, veé su isprekidani, Na kontaktu ovih naslaga sa dolomitiziranim vapnencima srednjeg i gornjeg trijasa izvire Gratanica. Sa desne strane rijeke ovi slojevi se prudaju do najdonjih kuéa sela Liverovica, dok su sa lijeve strane prekinuti, sto Besié objainjava spuftanjem lijevog krila antiklinale du% tektonske linije (2, 35). Ver- slojevi, osobito sa desne strane rijeke, dostizu yeliku moénost. Serija slojeva, gdje su zastupljeni sajski i kampilski porkat, sastavljena je od raznobojnih lisku- ATT : ule eS rs! wa . Pole¥aj i reljef okolice NikSi¢kog polia, Liniia sa ceticama i totkama oznagava mede polja. Fig, 1. La situation ot le rotief dar environs de poije de Ni 1 ligue ext traits ot polris indique Ia Finite des poljes. i pjeStara, te ima iz za mehanitko razaranje Na desnoj strani doline na yerfenske sedimente nalijezu dijabaz-porfiritne eruptivne stijene, Cija je starost, po Betiéu, trijaska (2, 36). Lako se troge, sto objas njihov udio u naplavnom pokrovu polja. Na verfenske stijene ili eruptive nastavljaju se dolomiti i vapnenci srednjeg i gornjeg trijasa. Srednjetrijaski sedimenti su prete%no dolomiti, dok se u gornjem trijasu javijaju i Gisti vapnenci. Do sijecnog toka dopiru iskljucivo dolomiti i ver- fenske naslage, Sto je emogucilo veliko prosirenje doline. Na lijevoj strani doline Gratanice zavrine sedimente Cine gornjotrijaski slo- jevis ma desnoj strani na ove se nastavijaju vapnenci gornje krede, koji postepeno: prelaze u visoku planinsku zaravan; preko njih konkordantno nalijezu gornjo- kredne fli8ne naslage. | ‘Trijaske naslage NikSi¢ke Zupe nastavljaju se w obliku antiklinale preko brda 1 Toviéa, te cine istotni i sjeveroistocni rub polja i dalje poniru pod naplavine Gor- avito fliSni karakter, nepropusna je i pogednaNIKSICKO POLJE 13 hjeg Polja. U sinklinali Likovo javljaju se kredni vapnenci; na granici njih i trija- skih dolomita su izveri gornjopoljskih rijeka. Dok na istoku i sjeveroistoku od polja prevladavaju trijaske nepropusne na~ slage, ostali vedi dio okopolskog ruba sastavljen je od vapnenaca, pretezno gornjo- kredne starosti, Na juznom rubu polja, isped rudistnih vapnenaca izbijaju, po A. Paviéu, w obliku malih antiklinala, vapnenci sva tri kata jure (10. 69). Nije isklju- Geno da se jura javlja i na istotnom rubu polja, izmedu trijasa i krede, Na granici SI. 2. Geolotki sastay podtudja Niktickor polja, 1) naplayne tavals 2) paleogeni fi; 3) gornjokredni vepnenci; 4) jurski yapnenc: dolomiti i vapnenel; 6) verfenskd Skrieved i pjelZuri; 7) belerofonski glinoviti vapnenci tivis 9) osi sinklinalass 10) osi antiklingla 11) rasjedi i 12) bugotine u dou polja. Fig. 2. La composition géalogique des environs de polje de Neksic vines alluviales: 2) flysch paltogéste; 3) calcaives du cretacé superieir, 4) eatcaires jurassigues j '5) dolomies et calcatres triassiqieess 6} ehistes de Werfen et erdss 7) ealeaires argtlews de Bellerophon; 5) roches velcaniques; 9) axes synclinaux, 10) axes seeing 41) faites et 12) sondages au foud du palje izmedw gotnjojurskih vapnenaca i vapnenaca gotnje krede pojavijuju se velike na- slage, preteZno bijelog, boksita. Na jugozapadnoj strani polja otkriveni su trijaski dolomiti u antiklinali, éije je tjeme odneseno, u uvali Brocanae, kao i kod ‘Trubj Oye e nam naslage pomodi da objasnimo podzemnu hidrografska orijentaciju Niksiékog Polja. ‘Ostali, veci dio okopoljskog obeda sastavljen jc od gornjokrednih rudistnih vapnenaca, u koje je ukiijedtena jako uzana zona cocenskog fliga, Ne samo Sto naj- vedi dio okopoljskog oboda izgraduju kredni vapnenci, ved su i svi humovi u polju, osim Trebjese, koja je kartirana kao trijaski dolomit, sastavljeni od krednih slojeva ju rudistne vapnence, a izgra- dena je od zelenih, sivih i ‘rumenih liskunovitih Skriljaca, te sivih pjeSéara, Ova,74 GEOGRAFSKI GLASNIK uzana zona se proteze praycem NW—SE, kao i lojevi u oyom kraju, i pruda se od Gatatkog Polja preko Duge, silazedi u’Nik§i¢ko Polje’na sjeveroistotnoj strani Krupackog Polja., Busenjima (sondiranjima) otkrivena je ova zona ispod Kvartarnih naslaga na zapadnoj strani Studenackih Glavica (budotina 15) uklije~ Stena_medu kredne slojeve. Na jugoistotnoj strani polja ova zona éocenskog flifa se nastavija preko Kunka i-proteze lijevom stranom doline Donje Zete. Dut ovih nepropustaih stijena na vise mijesta izbijaju izvori, a vjerojatio su u proglosti, kada su zahvaéale vece prostranstvo, igrale i vetu hidrografsku ulogu. Kako vidimo, sastav oboda polja dosta-je razlitit, a 10 se mote regi i za tek- tonske odnose, Izuzev kvartarnih naslaga, koje prekrivaju dno polja, sve geoloske formacije u ovom kraju se protelu NW—SE, u skladu s tektonikom Dinarida. Sto se tite rasjednih linija, o tome su iznijeta razligita misljenja. Mnogi su itivaéi — Besié (1,131), Cvijié (4,182) Kayser (7, 91) i dr. —isticali tektonsku iniju, koja prolazi kroz Nikgiéko Polje od Gatatkog Polja i Duge i nastavlja se dolinom Zete. Medutim, nitko ne precizira polodaj te linije, a to je potrebno, jer vova ne dolazi do izradaja u geoloskom sastayu krajine, niti u obliku polja. Vidjeli smo; da se tim praveem protede uzana zona eocenskeg flisa, uklijestena medu rudistnim vapnencima, F,Kossmat ovu zonu uzima kao donju granicu mone durmitorske navlake (8, 26); Z, BeSi¢ misli da je ovaj polozaj eocenskog flia stvoren kraljustayom tektonikom, kojoj on daje najvecu vainost u Dinaridima (3, 7). Slebinger (14, 8) i Stepanovié (14, 110) — napominji Kojima objainjavaju postanak polja, ali mi smo mogli utvr- rasjed, koji ide juznim rubom polja, Ona je uodljiva i po sa- Neki ispitivati i druge rasjedne lis diti samo jednu, t. mem izgledu oboda, ali se i stratigrafski mo%e lako dokazati. Po svemu izgleda, da se ovaj rasjed ne proteze duz cijelog juznog oboda, vet se dud njega izdigla samo planina Budo§ (1215 m) sa svojim zaledem i planinama na desnoj strani doline Donje Zete. Sto se tite tektonskih linija, koje je konstatirao Z. Begi¢ u Niksitko) Zupi (2, 35), one nemaju velike vaanosti za samo polje, osim Sto su predisponirale do- lina Graéanice. Tedko je konstatirati starost tektonskih pokreta. Za gradu i izgled oveg kraja prvenstveno su vaini pokreti koji su uslijedili poslije talozenja cocenskog flia, kao najmladih sedimenata, koji su njima nabrani, Nazalost nemamo dovaljno stca- tigrafskih aslonaca ni morfoloskog oblika, kojima bismo mogli pratiti mladu geo- Jotku historiju i morfologku evoluciju. Za nai kraj su narotito vazni erozivni oblici polja i Niksicke Zupe. U tim oblicima su stalo%ene kvartarne naslage, od koii su oblici stariji. To nas upuduje na gornjopliocensku erozivau periedu, koja se u novije doba opéenito konstatira (11, 60 i 71), O tome demo detaljnije govoriti u daljnjoj_morfoloskoj studiji Niksi¢koz Polja. Epirogenetskim pokretima, na prijelazu izmedu pliocena i kvartara, i diluvijalnim klimatskim promjenama oZi- vjela je erozija, koja je dala materijal za pokrov dna polja. To je najmladi élan u sastavu nageg kraja, koji sa morfolo’kog stanovista zasluzuje najyecu paanju (y.sl.2), Poznavajuci sastay okopoljskeg oboda, kao i humova u polju, mogli bismo pretpostaviti kakvog je sastava i mladi pokrov polja, Srecom to mozemo utvrditi i profila 19 buSotina (sonda), koje sam dobio od podtzeéa za hidrogradnju »Gornja Zetat, koje je vrSilo ta bugenja u toku Teta 1951. i 1952. god. Mjesto pojedinih bu- Sotina ubiljedene je u skici (y. sl. 2), gdje su oznagena istim brojevima kao iu tekstu. Sastay zemljista prema tim profilima je slijededi