.....

. .
. .
. .
'
·'

>-.
• .

· · '

Zbornik u č a s t Miros lava B erto-:· ..

Knj. 2

. .

, .
.. .

• r'
�
. . Dll1.\ VN 1
'.
All H l\'
,·
u PAlUJU

. .
.

) ' ...
l •
, -1

Sveučilište Jurja IX1hril� Puti Drlavni �lrllh· u Pazi nu

. .

u - r .

.
l
Pul n - Pali u �O 13. .
.
. .
.

. .

. ' .
-�
. .
' .
. ;

· •i
. ,
 · :r .

-· ,.

KAZALO SAD RZAJ A

l Vesna Girardi Jurkić

Kasnoantička ognjišta u ruralnim i rezidencijalnim vilama antičke I s tre :

Pokazatelji transfonnacije objekata od 5. do 7. stoljeća . . . . . . . . . .9

Tomislav Popić

Pokrštavanje Hrvata kao znanstveni problem . . . . . . . . . . . . . 25

Nella Lonza

O nosu i ponosu: svećenik Barbije Longo pred crkvenim

i svjetovnim vlalitima srednjovjekovnog Dubrovnika. . . . . . . . _ 45

Klara Buršić-Matijašić

Gradinska naselja na putu Istarskog razvoda . . . . . . . . . . . . . 61

lLujo Margetić l
Prolegomena monografiji o Pulskom statutu . . . . . . . . . . . . . 71

Marko Jerković

Tko su bili prokuratori zagrebačkih biskupa

u Apostolskoj komori XIV. stoljeća? . . . . . . . . . . . . . 89

Franjo Šanjek

Crkva bosanska u vrijeme Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1350.- 1416.) . . . 111

Peter Štih
.... '.
Goriški grofjc in Trst do prihoda mesta pod Habsburžanc 1381 . . . . . 123
.. �·

Gordim Ravančić

Javno. svjetovno i sakralno: primjer nasilja(?!) svjetovnih vlasti nad

' 1
crkvenim osobama i institucijama u srednjovjekovnom Dubrovniku . . 145
.. . ,

"' ..� ... . . . . .

tr' � ;... .
... • t
5
.4 .., . .
��--.--=-
.

. . .
·

- ·
�
..

'·

.•

Gordan Ravančić

JAVNO. SVJETOVNO l SAKRALNO:

PRIMJER NASILJA(?�] SVJETOVNIH
VLASTI NAD CRKVENIM
OSOBAMA l l NSTITUCIJAMA
U SREDNJOVJEKOVNOM
DUBROVNIKU

Autor naznačuje rigidnost duhrova(."kih srednjovjekovnih vlasti te na osnovu nekoliko

primjera i.: pn-e polovice 15. stoljeća pokušava ravnatrati do koje su mj ere dubrovački organi vlasti
zadira/i u privatnost pojedinih crkvenih osoba i institucija. Zaklju(.�ltje da reakcije dubrovac"kilz vlasti
ni.w bil� rt!zu/tat neke posebne strogosti prema Cr/..-vi, nego tek odraz vremena i politi(.�ke situacije,
ali i "predostromosti" dubrovačkih gospara. Na kraju autor donosi transkripcije dva slučaja takva
uu/iranja u privatnost redovnički/t zajednica.

Ključne riječi: svjetovna i crkvena jurisdikcija, Dubrovnik, J 5. stoljeće

PUBLIC, PROFANE AND SACRAL: EXAMPLES

·

OF VIOLENCE(?!) OF CIVIL AUTHORITIES OVER

CLERICS AND ECCLESIASTICAL INSTITUTIONS IN
MEDIEVAL DUBROVNIK
Since the relationship between public and private in medieval times was rather dijferemjrom
our �rt'unt notion o( these words, a researcher can he qui/e surprised to discover as 10 what extent
�dtn.>a/ authoritie
���orlri�s J inrruded in pri vate space ofits subordinates. Similarly, the attitude ofthe medie\'(]/
0/Dubromik towards ecc/esiastical institutions mul
c/eric s could seem, at first g lance. quitc
.
' .
gtcl. TIJu cou d
be l easily
proven with several example s oj Dubrovnik authorities' intrusion into pri vare
. . SJ>act"ofmonasteries, and conviction of eleri cs because of qui te simple "crimes" .
On the other lunu/,
'

ifone puts these example.Y in the co111exl oj thefirst ha({ of the fifteenth century,
fLJJ:ing Into
account
,•·
·' '

mi?ntality and political circumstanceJ, then this rigidn e.u could be viewed under a
d'iffi
1 mmtlight. Namely, it seem'i that civil authorities in medieval Dubrovnik were not so rigid /mt simply ve ry
ailnfou.,.ll11tltending not to allow mzybody to corrupt or obstruct their domination and jurisdi ction.
:" .
Key words: profane and
.' � · : .:·<: :
.
, ....
-
:,
. ..
--
ecclesiastical jurisdiction, Dubrovnik, the liftecnlh century

. ' ..... .....

. : . .
. ..

l '
.·
145
.. . .
..

-
.

pojedinih dntštvenih skupina i struktu ra u s

Medusobni odnosi
· . . . ..... . v ak OJ.
mh sastavm ca, k OJC poctVaJu ne sa .
7�tjednici predstavlja niz komplck s mo na parad i
gml
institucionalnih strokturn nego i na međ usobnun. od nosuna . poJe. d'maca koji pre ds t
av r a ·
te institucije. Pri tome se svakako ne smije izgubiti iz vida ni tzv. politič ka v olja in stitu
i � ��
uključenih u odnos. 1
Sukladno izrečenom, valja imati na umu da je odnos javnog i p rivatnog u
sn..�njovjekovnom svijetu ponešto "pomaknut" s obzirom na današnje poimanje tih
pojmova.2 Naime, prostor javnog u srednjovjekovlju bio je daleko širi, a laičke vlasti
nerijetko su u interesu "javnog'' zaclirale u privatni prostor pojedinaca i njihovih obitelj i .J
Dubrovačke vlasti nisu u tome bile izuzetak. Naprotiv, zbog političkog interesa očuvanja
... plemenitosti" svojih rodova i same vlasti u
gradu, dubrovački gospari nerijetko su čak
zavirivali u ložnice svojih sugrađana - ne dopuštajući da glasine "ometu rad" javnih
organa vlasti:� Zanimljiv primjer takva uplitanja predstavlja slučaj dubrovačkog vlastelin a
Stjepana de Zamagne iz 1438. godine u kojem su dubrovačke vlasti zašle u privatnost
bračnog odnosa i prve bračne noći sve dok se vlastima nije javno dokazalo da je brak
konzumiran per copulam cama lem proztt est p ub/ica vox et fama.5
Upravo u tom smislu može se na dubrovačkom primjeru promatrati i odnos
dubrovačkih vlasti prema crkvenim institucijama i osobama.6 Naime, tu se na prvom mjestu
svakako može postaviti i pitanje načina sklapanja braka i državne i/ili crkvene ingerencije
nad tom društvenom institucijom.7 Premda su u pravnom smislu sva pitanja vezana uz brak

Vidjeti zajedno s literaturom koja se tamo navodi, npr.: Tomislav POPIĆ, "Oblikovanje
srednjovjekovne stvarnosti- sociologija znanja i povijest", Povijesni prilo:i 33 (2007 .). str. 239-
248� Mladen ANČ1Ć, "Kako 'popraviti' prošlost. Konstrukcija memorije memorije na nadgrobnin;
spomcnkima 15. stoljeća", Povijesni prilozi 34 (2007.), str. 83-102; Zdenka JANEKOVIC
ROMER, Okvir slobode - Dubromčka vlastela između srecbrjovjekovlja i humanizma, Zavod za
povijesne znanosti HAZU u Dubrovnik.<I, Zagreb- Dubrovnik 1999., str. 251-324.
Vidjet i 1..ajedno s navedenom literaturom. npr.: David HERLIHY, "Soc iet a e spazio nella citta
I tal iana dc1l'vle<..lioevo", u: ISTI, Cities and Society i11 Medieval Italy, London 1980., str. 174-190;
Gordan R AVA NČ I Ć . "Javni prostor i dokolica kasnosrednjovjckovnog i renesansnog Dubrov n ik a".
Anali Zcwnda :tl povijesne manosti HAZU u Dubrovniku 38 (2000.), str. 53-64.
Zdenka JANEKOVlĆ ROMER, ''Nasilje zakona: Gradska vlast i privatni živ o t ��
ka oo rednjovjckovnom i ranonovovjekovnom Dubrovniku", Anali Za\•oda za povijesne vuuwsll
HAZU u Dubrovniku 41 (2003.). str. 9-44; RAVA NČIĆ, "Javni prostor ...", passim.
Vjerojatno ponaj lje hi� toriografski razrađen primjer uplitanja vlasti u privatni život i
�
•

4 bractĆ
odno$e predstavlJa Maruše Bratosaljić s kraja 15. stoljeća. Vidjeti: Zdenka JANEK O I
slučaJ �
ROMER, Maruša ili s11denje ljubavi_· bračno-ljubavna priča iz srednjovjekoviiOR Dubrovmka,
Zagreb 2007.
5 Dr/..avni arhiv u Dubrovniku [dalje: DADU ) . Ac/a co11silii rogatorum, 3, vol. 22, fol. 158' -160. Ovdje
nnjljep� zahvaljujem kolegici dr. sc. Zrinki Nikolić koja me je uputila na taj slučaj Vidj eti i: Gord
an

RAVAN�I�: "llVanbračna ljubav i ženska posluga u vlasteo�kim obiteljima kasnosr . edn jo vjekovt �o�
,
Oubrovn1ka . u : Alexander BUCZYNSKI- Milan KRUHEK- Stjepan M ATKOVIC (ur.), Hcreclltas
.
r�mm croarrcamm. Hrvatski institut z.1 povijest, Zagreb 2003., str. 63-68. .. . . .
.
O odnosu crkve i drža ve u Dubrovniku začudno sc malo pisalo. Jedine dvije cjelovite stu<..IIJC JCS��
Kosta VOJNOVIĆ, "Crkva i država u dubrovačkoj republici" Rad JAZU knj. 119 ( 1894.), str. 3-
.

142� ISTI. "Crkvu i država u dubrovačkoj republici- drugi dlo" Rad };\ZU, knj. 121 ( l89S.). str
.

·� -91; koja je danas već podosta zastarjela, ali jo� uvijek iskoris;iva te: Ivica PRLENDER. Crkv�
ebu. Za gre
1. drtava �t. red11jovjckovnom Du!Jrovniku
� . doktorska disertacija .. Sveučilište u Zagr
-.

1998.; ko�a do danas još

J�
.. • .

uv�jek ne(�bjavljena.
>

. J��E.. KOYlĆ
J • '

_D�bar pnmJ�r ocnava st.uča .u:

J Maruše Bratosaljić s kraja 15. stoljeća. VtdJc .
. ·. .

1·.:. . ose bice

:. · • • -

v dJ
t • •

ROMI,:R. .. , passtm. Glede sudsk ih instanci i izmješanosti nadlcžnqsll.

���uJa t cll P -
-
:·--; �- .. . 1'
'·

l>OtptJglavlje Nadle. žno pravo, slld i sudsk služb

.

:· ;. i enici", str. 29-34.

. ... t.
·S •

. ..
.
146
.. '
•
' ..
·. .
•\ •
••"" .·- • •• .> '- . . .
.
.
.., \.
.... . ...·
 .
.

n3čclno bila dio crkvene nadležnosti, tj. u nadležnosti kanonskog prava, u stvarnom životu
dubrovač ke su vlasti postupno nametale i u tom segmentu prvenstvo svojih interesa.8

Nadalje, činjenica je da su dubrovačke vlasti. kao i većina srednjovjekovnih europskih

društava. vrlo često intervenirale u crkvena pitanja, vjerojatno ih smatrajući dijelom svoje
javne ddavne poHtike.Q Osim toga s izmakom srednjega vijeka dubrovačke su vlasti

po stupno prilagodile i crkveni ceremonijal svojim potrebama.10

No s druge strane, nikako se ne smije zaboraviti da je dubrovačko društvo, kao i
dr.lavne strukture, srednjega vijeka bilo duboko prožeto kršćanskom vjerom i moralom.
štoviše. dubrovačke su vlasti ulagale nemale napore u zaštiti papinske politike na ovim
prostorima u doba turske opasnosti, a krajem 15. stoljeća u izvornoj građi Dubrovnik se
počinje spominjati i kao republica christiana." Imajući na umu takvu duboku prožetost
kršćanskim duhom, istraživaču mora "zapeti za oko" istovremena svojevrsna rigidnost
dubrovačkih vlasti spram crkvenih osoba i institucija.':! Kao da je načelo države, barem
površinski. uvijek nadvladavalo sve druge principe (Obliti privatorum publica curate).
Osim toga, pravne strukture srednjega vijeka nisu bile jasno odijeljene te su se
ingerencije pojedinih sudova često prepletale, ako ne i sukobljavale.13 Jednako tako, sudska
ingerencija nad crkvenim osobama u pravilu je bila pravo crkvenih sudova. Međutim,
u kasnom srednjem vijeku, s uznapredovalim razvojem svjetovne države i državne
vlasti. svjet ovni su sudovi često uzurpirali pravo sudovanja i nad crkvenim osobama.
O takvim sukobima crkvenih i svjetovnih vlasti svjedoči i slučaj iz Amiensa iz 1408.
godine. Naime. na kraljev sud su te godine dolazile brojne pritužbe zbog čestih slučajeva
u kojima su kraljevski službenici utamničavali crkvene osobe. Iz prepiske nadbiskupa s
kraljevskim sudom jasno se može iščitati tenzija tog sukoba, kao i "pozadinska" borba za
prevlast. U tim pismima biskup se žali da svjetovne vlasti ne prepuštaju zatočene klerike
volji crkvenih institucija i kanonskog suda. nego da ih naprotiv zadržavaju u kraljevskim
tamnicama te ih. štoviše, i podvrgavaju torturi. S druge strane kraljevski su službenici
na brojne načine izbjegavali izručenje optuženih klerika smatrajući da su crkveni sudovi
prcblagi prema optuženicima te da bi izostanak tjelesnog kažnjavanja i smrtne kazne
samo pogoršao situaciju u gradu koji je "ogrezao" u zločin, a čiji su počinitelji vrlo često
upravo crkvene osobe.14
Takav odnos međusobnog sukoba i realne supremacije svjetovnih vlasti ocrtava
i nekoliko dubrovačkih slučajeva s početka i prve polovice 15. stoljeća, iako bi ih se

ISTA, "Nasilje zakona ... ," str. lO-l l . Situacija nije bila bitno drugačija ni dmgdje u Europi gdje sc
s jačanjem središnje kraljevske (državne) vlasti i sfera ingerencije svjetovnih sudova širila. Vidjeti
npr.: Dcnys HAY. A general history of Europe: Europe in the Fourteenth and Fifteenth Centuries,
9. izd., London 1980., str. 161-162.
9 Do koje je mjere dr:lava "nadvladala" Crkvu posredno svjedoči i činjenica da dobar dio izabranih i
postavljenih dubrovačkih nadbiskupa u kasnom srednjem vijeku i ranom novom vijeku nikad nije
nogom kročio u Grad.
JANEKOVIĆ ROMER, Okvir slobode .. , str. 291-324.
'
lo .
.
ll lSTA ... Nasilje zakona ... ", str. 35; Branista .. NEDEUKOVIĆ (ur.), Liber Croceus, Zbornik za
·

.
. istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, III, 24, SANU, Beograd 1997 .• e. 4.
.
12 Na ovo pitanje djelomično se već osvrnula iz ponešto drugačijeg kuta i: JANEKOVlĆ ROMER,
. �.. "Nasilje zakona ...", str. 9-44. Vidjeti posebice str. 35-39 .
..
-:
n Roben N. SWANSON, Religion and Devotion in Europe e. 1215 -e. 1515, Cambridge University
Press, 3. izd.� Cambridge 2000., str. 39-40; Trevor DEAN, Crime in medieval Europe, London
;
2001., str. 108-114.
l ..'
I4 liJo, str. 110-111.
..
-
,
...
..

.. .
'·-
147
 • q
. .,
. \ .
. .
t•,

. '

� ....
'
t

rl.-d!! Unt\)
.. pregkdom sačuvane i zvorne grm1e moglo pronaci i mnogo vH!c ,�
fcta.lj ntjim
. .
Ndd l'<d njih )(jrablvaju � l ub iji. . oblik zn di rn njn u privatnost crkvenog p rost ora , tl<,>k
"

dru.gi ja-sno S\jcJočc 0 •· vcmoćnosti" dubrovačkih vlastelina koji su držali u rukama svu
V):L'\t u G.r.1du. Medutim. mislim dn niji! nevažno primijetiti da svi li primjeri potječu iz
zapisnika radH dubrova(kol!a Malog vijeća, što posredno govori o važnosti tih proble ma '
1 • }?r sluČljevi nisu prepU!'lcni ua neke niže upravne i sudske instance.
·r Pn•i slučaj. dakle. svjedoči na koji su način dubrovačke vlasti prornatralc
l
l
r ..
l �ratni i privami prostor dubrovačkih dominikanaca. Tijekom popločavanja tog dijela
gr.tdskog pro tora, gradskim se ocima učinilo da tlocrt dominikanskoga samostana.
naslonjenog na is ročnc gradske bt!demc i vrata, odudara od zamišljenog i željenog tlor i sa
' .
'

gradskih uli ca. Stoga je, bez mnogo ustmčavanja, Malo vijeće 26. veljače 1415. naredilo
dominik.:.mcima da premjeste svoj toalet te da zazidaju neka od vrata i prozora na svom
�ostanu zbog novog izgleda ulice u kojoj sc samostan nalazio.'6 Nešto slično do godilo
se te iste god i ne i samostanu sv. Marka.11 Zanimljivo je primijetiti da je trošak tih prei naka
išao i kJjučivo na račun dubrovačke općine, što navodi na zaključak da su dubrovačke
\'lasti na prostor gradskih samostana gledale kao na gradski, a ne kao na crkveni prostor.
Također fonnulacija odredbe jasno ukazuje da odredba nije bila usmjerena isključivo
na dominikanski samostan, nego na cijeli taj dio grada, što samo dodatno potvrđuje tu
pretpostavku. Neki drugi slučajevi sukoba državnih struktura s crkvenim institucijama
i o obama također otkrivaju da su dubrovački vlastelini, vjerojatno iz pragmatičkih
političkih razloga, smatrali da te institucije pripadaju prije svega gradu, a ne Crkvi.'R
No čini se da dubrovačke vlasti nisu samo crkvene institucije smatrale dijelom
..
vog domin i ja '' nego su beskompromisno uzurpirale i pravo sudovanja nad crkvenim
osobama. ukoliko je to bio interes Republike. To ne treba pretjerano čuditi jer su gradske
vlasti tC'i.iJc kontroli gotovo svakog segmenta javnog (a često i privatnog) prostora.''�
Takav se rav dubrovačkih vijeća može naslutiti već početkom 15. stoljeća iz odredbi i
7..abr.ma da franjevci dolaze misiti u ženski samostan sv. Klarc.2° Kada se 1434. godine
povrh toga dogodila ljubavna afera između mlade klarise Pervule de Tudisio i franjevca
Antuna Vu kčića. dubrovačke su vlasti reagirale vrlo strogo, zadirući u privatnost
ljuba�1nika, kao i u ingerencije crkvenih institucija kojima su nesretnici pripadali. Naim e .
·.
mlada dumna potajice je odvedena u neki drugi dalmatinski samostan, a muški je krivac
nwnšio u tamnici. Štovi.šc, i svi njihovi pomagači u c;zločinu" primjereno su kažnjeni ­
progonom iz Grada. Čak nl pok u šaj nadbiskupske intervencije nije spriječio dubrovačke
go parc. da trale da se nes.rctnog Antuna kazni kaznom "prihvatljivom Bogu i sukladnom
pre�ju da bi pred Bogom bio zaslužan i dostojan, a pred ljudima pohvaljen."�'

Jj N�ke-od �li� �lja nruJ crkveni m lnstitudjama izdvojila je i: JANEKOVIĆ R6MER. "Nasilje
J...dooa. . . ' ,fr, 35-39.
16 DADU, Acta Camtli MitJoriJ, li. 5, vol. L fol. 13. Vkljc
ti Prilog L.
n ist(J,. �- 5. vol l, fol 73.
!ANf!KOVJĆ ROMER, "Nasilje z.ak.ona_:·, str. 38, Js li sc dojam može dobiti iz nekih od�dbi
<ID.brov�� �alo� vij�ć a. iz 13_80- ih gdj� lo.
di��J!_' knnSte nJ U �lb YrtO\'a 17mcdugrndctklhvijeće
od�učt�J\�
�amostalno i snm�>v?ljno
:1
· ?pr,:. y,·�zik
snmostnna sv. Bnrtolomc_ral sv. �lnr�:
MlhJti!O J. Dl,t:tJć ( pnt. J, Od/uk4t vt{u D11hrovaćke Republike, knj. l, Zborni� za rstonJU.J
1 kllJile�J!OĆ O rpsk� n;mxla, m odclenje, knj. J .5;SANU. Beograd 1951.. str
·

l9. R .AVANd . 'Ja\'nl Jl�91'-. ","str. 54 . 39-40.

•
.
� JANEK()VlĆ RO.MER , ..N�llje 1.akonil...
"', )tr. 37.
•

:!J Više o qmorn. �r�taju i njc:go\o·oj interp

· •
ro�ciji v.idjcti: /slo, �Ir. 37-39.
·.

..
� \ .

·�
 . ' '

-l dok bi se gornji slučaj još mogao protumačiti kao pokušaj gradskih vlasti da
se 7"a.�ititi moralan život i čistoća redovnica sv. Klare, sljedeći primjer dodatno svjedoči '•

dl je u pozadini takvih reakcija vlasti u biti bila jednostavna potreba državnih organa za
kontrOlom svih segmenata ž.ivota u graduY Naime, 1415. godine negdje kraljem veljače
ili početkom ožujka dogodila se u klaustru samostana Male braće tuča, koja sama po sebi.
ne bi predstavljala nikakav događaj da iza nje nije uslijedila intervencija dubrovačkih
organa vlasti koja je, kao i u prije navedenom slučaju, izazvala nadbiskupsku reakciju.
Čini se da je klaustar dubrovačkoga franjevačkog samostana funkcionirao kao neka vrsta
polujavnog trga gdje su osim samih fratara znali zaći i odmarati se i obični laici.23 No
takve osobe mogle su i narušiti mir franjevačkoga klaustra, kao što se to dogodilo i u
to m slučaju kada je došlo do tuče između izvjesnog Vlahe Stankova zvanog Kotica24
i nekih fratara. Reakcija dubrovačkih vlasti bila je brza i odrješita: Vlahi Stankovu
zabranjen je ulazak u prostore franjevačkog samostana sve do kraja tekuće godine,
pod prijetnjom kazne prema slobodnoj volji Maloga vijeća.25 Također se Malo vijeće
indiskretno uplelo u postupak koji su sami franjevci pokrenuli da bi se spor riješio unutar
cr�·enih institucija i okvira -jednostavno se zatražilo od franjevačkog inkvizitora fra
Nikole iz Splita da slučaj prepusti svjetovnim vlastima koje su odlučile same provesti
postupak protiv upletenih franjevaca.26 Nadbiskupska intervencija nije ništa pomagala.
Naprotiv. dubrovačko Malo vijeće tražilo je samo savjetodavno mišljenje Senata, nakon
čega se postupak poveo ponaosob protiv svakog od upletenih nesretnikaY Nakon ne
duge rasprave. o kojoj nažalost nije ostao nikakav zapis, već sljedeći dan franjevci su
protjerani iz grada -većina sve do studenog 1416., dok su dvojica "zaradili" progon
samo do kraja tekuće godine. Nasuprot tomu, fra Lauren cije osuđen je na najduži progon
iz Gmda i njegova distrikta-na čak tri godine.
Iz sačuvanih se zapisa nažalost ne zna što je bio povod tuči i tko ju je započeo,
ali je, u svakom slučaju, kazna koju je Malo vijeće izreklo bila teška i rigidna, pogotovo s
obzirom na činjenicu da se nije radilo o krvnom deliktu. nego tek o tuči u kojoj očigledno
· nitko nije teže stradao. No bez obzira na to, ponešto se ipak dade naslutiti i zaključiti. Fra
Laurencije očigledno je smatran glavnim krivcem čim je dobio najdužu kaznu, dok je
Vlaho Stankov vjerojatno bio povod tuči u kojoj su franjevci burno reagirali i "izazvali
gnjev·· dubrovačkih gospara. Ostali osuđeni franjevci vjerojatno su se tek priključili tuči
između fra Laurencija i Vlahe, braneći svoga subratima.

11 Ovdje upozoravam na primjere u: RAVANČIĆ, "Javni prostor...", passim; JANEKOVIĆ ROMER,

"'Nasilje zakona._.", passim; Gordan RAVANĆlĆ, "Prostitucija u kasnosrednjovjekovnom i
renesansnom Dubrovniku"', u: Tomislav POPIĆ (ur.), Gradske marginalne skupine u Hrvatskoj
k.ro2 srednji djek i ranomoderno doba: ,;.bornik radova sa znanstveno�? kolokvija održanog JO.
prosinca 2fXJJ. ll Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb 2004., passim.
23 Vidi: ;Anđelko BADURINA, Uloga franjevačkih samostana ll urbanizaciji duhrovac.�kog prostora,
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 1990., str. 15-16; RAVANČlĆ, "Javni prostor. . . " , str. 55-

>·
56. .
2� Valja napom enuti da se uz ime Vlaha Stao.kova nalazi i prcftks dompnus što upućuje da sc
•

�- ,
t.
!Mžda također radilo o crkvenoj osobi. A ukoliko je Vlaho uistinu bio klerik, utoliko je upletanje
.· .... duprova čk.ih svjetovnih vlasti još bolji pokazatelj uzurpacijc crkvenih prava u srednjovjekovnom
.. Dubrovnjk u.
25· DADU. �ta Consili Minoris, s. S, vol l, fol. 15'. Vidjeti Prilog 2.
.
16 l.sw. s. S. Vol. l, fol:15. Vidjeti Prilog 2. •
•
�=: l

,. :
· . � 21 ·. Isto s. 5. voL l, fol . 15' .:}6. Vidje Pri
,
ti log 2. •.

l • r'•t '
� ... ' • l" .""" t .

l . . .j�.. � • :. : .. ·: • •
l ,,; .· ..,. t- :j�.·.·.· : ' .. 149
- l .
. .".... ....·:""�·'"
.. " .
 Sl":'l.ru· prim�ie ri osuđivanja klerika od strane svjetovnih vlasti
·. ·

Je . . u 0 nod
obna·
ngtdne kazne, poput progona, 1znc ale sam
•

Europi SVJ. edoče da su se tako k·rvneJ

. •

" . o z a

i teie zločine.zs Ipak. dubro �

ack
�

� :
. go pan. u to lUC JU odlue•.,. su be
�
�� �
sko mpro "

k.�niti nevaljale fratre te se •stran� . ac " up1tat zasto. Buduct

moze ,
da u �
ač u van oj
misn o
�
_ građi
razlog, moze se samo predmm_ Jevat 0
niJ·e izriJ' ekom naveden nekt poseban . i.
pravlm
razloz.ima takve presude. Moguće je da Je Je . dan od razloga bio što su
dubrov �
v •

franjevci pripadali Dalmatinskoj provinciji koja je bila pod većim utje cajem Ve ne
" · · IJe :��
nego što su to dubrovacke vlasu ze 1·Je le.29 No Je
· dn ako tak o ne tre ba gubltltz vida da se
� ·

�
·

�
radi 0 početku 15. stoljeća- razdoblju ka a je �ubrov ik proživl j�vao sv oj gosp oda
rs �
procvat i početak kulturnoga procvata. TaJ nagh razvoj uzrokovao Je određe ne pro m·
ene
u uzusima živ ota te je moguće da su se dubrovački gospari počeli priboj avati i n kih �
korjenitijih promjena. Činjenica da je ta odredba izrečena "kao primjer" i "protiv
skandala" možda može ukazati na daljnje pravce domišljanja zašto je kazna bila tako
stroga. Franjevački red, vrlo popularan među pukom, svakako je mogao predstavljati
određeni uzor i model moralnoga i poželjnoga ponašanja. A ako bi se takvi skandali
·toleriraH fra}ljevcima, tko zna što bi se iz toga moglo poslije "izroditi"?! S toga je moguće
da su dubrovački vlastelini, prema starom receptu "bolje spriječiti nego lij e č iti " , stvar
u samom korijenu pokušali "dovesti u red". Tako su se i jadni fratri našl i na "udam''
svjetovnih vlasti te su na primjer svima prognani iz svog Grada i samostana da bi se
.. opametil i"' i prestali "sablažnjavati" narod.

.-
·,

'
...
...
o ·.�

. . •. : .

... ..
, . .
·
.

..

'.
..
. . . '
'
•r

.. i .

7·vfa)eti npr.; DEAN eri

�

·-·
.

f..
...
...�

�9 JANEKOVIć Rl()M��· Nas,� 108-112. .

is ·
��·: ·• ��·
·
�
· · ·

e zakona ... , str. 38.

·
•. t.

. ·- "
. .
. .
.... - �
.

' ..... .

L50 ' ''> : :··

 :

pRILOZI- TRANSKRIPCIJE ODLUKA DUBROVAČKOGA MALOG VIJEĆA

.·

l'rilog l.
Acta Consilii Minoris, 5, vol. l, fol. 1
3
[die XXVI februarii 1415], lpro monasterio fratrom predicatoroml, Captum fuit quod
omnes porte que funt circa monasterium fratrom predicatorom quocumque modo
murentur exceptis solummodo tribus videlizet duabus ecclesie et tertia claustri versus
ponentem. Et quod dictum monastrium pro diligenti custodia ciuitatis et conseroatione
honestatis fratrom dicti monasterii reducatur in scoleum siue insulam sic quod remaneat
expedita via comunis eundi circa muros ciuitatis. Et quod latrine siue conductum que
sunt iuxta muros destruantur et fiant a redificentur aut in dicto monasterio in domo eius
existente a parte ponentis aut in via versus ponentem subtus teram in illo loco et in ea
parte dictorum locorum prout et sicut placuerint ipsis fratribus simile cum procuratroribus
dictorum fratrom pro commoditate ipsorum fratrum. Et quod due siue tres fenestrie que
sunt in vna cella ex parte (cass: murorum) murorum civitatis murentur uel inferrentur
si et in quantum per exportationem terreni existentis retro ipsam ceiJam non videatur
domino rectori et minori consilio quod remaneant adeo alte quod nulla suspictio haberi
rationabiliter debeat. Que omnia debeant expensis comunis.

Prilog 2.
ACMin, 5, vol. l, fol. 15
[die XI martii] lpro fratribus minoribusl Captum fuit de procedendo contra fratres
nlinores propter excessum commissum inter eos de vulneribus et percussionibus inter
se ipsos perpetratis (?)vigore, habite primo licentie a venerabili fratre Nicola de Spalato
inquistitore ac viceuicario in prouincia Dalmatina.
lpro eisdeml Captum fuit de inducando super processu predictorum fratrium vsque ad
diem louis dc Marie (?) proxime futuri que erat ... (?)

ACMin, 5, vol. J, fol. 15'

[die XIII <martii>] lpro dompnum Blasium Stanchil Captum fuit de precipiendo (?)
dompno Blasio Stanchi dicto Cotiza quod nullo modo audeat uel persumat intrare
monasterium fratrium minorum de Ragusio vsque per totum menssem decembris
proxime sub pena voluntate nostra regiminis.
/pro fratribus minoribus/ Captum fuit de non portando ad consilium rogatorum processum
fiendum contra fratres minores propter delictum et excessum eorum.
/ pro eisdem / Captum fuit de procedendo contra dictos fratres minores singulatim ad
vnum ad vnum quemad ... (?) videbitur presenti consilio.

ACMin, 5, vol. l, fol. 16

[die xnno marcii 1415] Captum fuit in surascripto minori consilio in quo
interfurenut
consiliarii decem de excludendo per sentenciam /summam ?l infrascriptos fratres
{ ordinis
minorum} -propter uulnera ripas (?) questiones et percussione
s habitas inter dictos
fratres, vt (cassatum: de) monastcrium de certo remaneat in
quiete et nullum scandalum
in hac ciuitate (?) per eos oriri possit erno (?) ut certis
etiam transeat in exemplum quo
vercantur sibi (?)de certo perpetrare
a ciuitate Ragusii et eius districtu in quam ciuitatem
.
et districtum .uenire non presuma
.·

. nt infra tempora infrascripta, et si uencrint totiens

· ··'

,.
.. . ·.
 .�
7. .- · ·
-���
·
� .

f' . !. •

excJ udantur per ilJa 6adem

tempora quotiens (?) per ipso s ue) aliqu .
em 1pso
. . . rurn fu
.

.
. .

ban patent. er.u

c·ontrafactum si Iegitime pro
�" ... . ... ...

•j..
'· ,.
.

. .
# ... • �

' ... • � 4

e t districtu ut in parte supras cri

frater Laurentius·fuit exclusus a ciuitate
. .
...

pt a conr·m
·
eturper
annos tres prox ime futuros
frater Marinus de Antibaro capellanus in ... arum (?) usque ad diem XVUn no
uemb . ns
1416
frater Nix a de Catharo fuit e�clusus ut supra ad dicta m die� xvun nouem bri s 1416
frater Petrus de Ccardona fl;!It exclusus ut supra usque ad d1ctam die m )(Vlm nouembn.
s
·.

1416
'
... ' ...

frater Ziuchus de Ragusio lector fuit exclusus usque ad dictam diem XY.un n
oucm bn.s
'1416
frater Iacobus de Spale to fuit exelusus usque ad dictnm diem XVJrn noucmbris
I4I6
frater Antonius de Caffa et frater Michael de Dumchio lector Cathari us q ue per totum
mensem decembris 1415.

Captum fuit in suprascriplo minori consilio quod illi fratres ex suprascrip

tis qui ad
presens non sunt in carceribus habeant (?) tcrminum recedendi in Ragusio
,. l
per totam
diem domenicam proxime futuram.

l 'l

f
.
l

i! l!
l
l�
.

"
•;

l,

, .
l • • •
. .,
,..

· �

... . · ,
l • • - l
. · .,
.. �
.

.·

.
·-
...

.. ..

·. , ...

..
.· .
\ .. .
"; . .
..

•' . ..

1
.
�:, " "
•
.
... ..

.,
• l •
·.
. .
.
 E N O G RA DIV O:
·KO R I Š T

ori :
� (l)bj;I' �ni izv

- Ori a,-n i arh iv u Du

brovni ku .
t\craCorrsili Mi11oris
Acta consilii mgatonmz.

atura :
Objavljeni innri i liter
orije na
Kako 'po praviti ' pro šlos t. Kon stru kcij a mem orije mem
Ančić. M !Jden l (20 07.) , str. 83- 1 02.
. stolj eća Po vijes n i pri o::i 34
. ..

o.1dgrobnim spomen icim a J 5

",

rovacrkog pro stora,

ranjevačkih samostana u urban izaciji dub
s�u:ri.n.l.. Andel ko, Ulogaf
Zagreb ) 990.
m
, S tj ep a n ( ur.) , Hereditas reru
Kru hek , M i lan - Matko vić
HnCZ}nski, Alexan der -
03 .
croaticar1.1 m, Zagreb 20
k nj . l , Zbo rnik za isto rij u
uke veća Dubrovacrke Rep ublike,
,

Din ić, MihJjl.o J. ( prir. ), Odl j e , knj . 1 5 , Beo gra d 1 95 1 .

v n o s t srp sko g n a rod a SA NU , I l l o d e l en
k knj i
jezi i že

l Europe, Lon don 200 l .

� Trevor, Crime in medieYa
nth and F{/icentlr
ys, A �en era l hist ory of Europe: Europe in the Fourtee
Hay, Den
tur-ie.J� 9. izd ., Lon don 1 980 .
Cen
o", u: Isti, Citie..fi and
Hethhy. Dnv id, .,.Soci eta spaz i o nell a citta I tal i an a del Mcd ioev
e
1 980 ., str. 1 74- 1 90.
Sociery in Medieval Italy, Lon don
ovlja
rot'aLtka vlaste la i:medu srednjovjek
llL"Jek:m•ić RC.mcr, Zd cnb , Okvir slobode - Duh
i humanr:ma, l..:Jgreb - D u brov ni k 1
999.
i pri vatn i z ivot u kasn osre dnjo
vjek ovn om i
, .. Nas i lje zakono : Gra dsk a v last
Zavoda za po vijes ne ZllliiWS fi HA ZU
---
u
ranonovovjeko\' nom Dub rovn iku' ', A nali
Dubromiku 4 1 ( 2003 . ). str. 9-44.
ubavm1 priLfa i:: srednjovjekovnog
, ·' fwlJJ a ili Htdenje ljubavi : braćno-/j
Dllhromlkn, Zagreb 2007.
za i storij u , jezik i k nj i ževn ost
Neddjkov lć, B rani s bv ( u r. ). Liber CmceuJ. Zbo rnik
5T{T'J,:o g naroda SANU . l l i , 24 . [Jeogra
d 1 997.

J>op.ic, Tomi s� \l (ur. ), Grads ke marg inalne skupin e 11 Ifrvatsko/

kroz Jrednji \'/jek i
og kolokvija odri mwg l O.
l'fJJtomodemo doba: zbon11k radO l'a sa :=nam tven
proJtnca lOOJ. u lagn:bu, L1grcb 2004 .
!l l V Jm ost i f.oci ol ogijn 7nanjn i povij est",
--- , '"Obl ik.o�· anJC sredn jm. j ekov ne
-

Porr,ifć':mi prilo=i 33 ( 2007 ) s tr. 239·248 ..

dise rtac ija.

Pd:e� l v � Cr!l!a 1 dr:ava
.. u J rednjo �jektwno m Dubro vniku , d o k to rs ka
l.Jgrrb 1 998 .
. · .

0\110g i rencsart�nog Duhrovnikn",

'

Ra�l5ćt� -''Javni prostn r r doko l icakusno re�nJO\-jek

38 ( 2000.), str. 53·64 .
. . , ·. 1fll(llj Zn:odn =.�1 pm·ifC!.!.IJt! zrurno.Hi HAZU 11 Dubro-miku
•

.
�

�
�

1 53
..
. �

' ( ._
.
. . ,.
 o
' ,., "
. .. . "' , . J

<
. ..

. " lzvnri bračnu ljubav i 2cnska }JOsl uga

u '' la s t l' O
---

� sk·
kus nosrl!dnjovjc. ovnog O u b r�vm'k a u : A l cx� n<·f c r B� �o.zy
nsk i M'rni b nobu. e ,� rmJ. .,
· • . .

Stjepan Matkov tc ( u r. ) , 1/er(chtas tl:t1Jm croultcarum Z.t g rcb 200J

_

K�hC'k ­ .
" Prns ti t u ciin u kasnosrednj ovje ko v nom i · ,- · · t r.
� ·6N.
., re n es a ns n o m
0
'

1 1 ' ro
·

Tom islav PO P I C ( u r. ), GrOL /rtkc marg ina1ne skup \.'ll l k u ·

ine 11 1/rva l.vk.oi kro... · · u:
, •
; ranomoderno w1 ' l'a: zlwrm'k reu·�0\'a Ml J - ."i rt dn/ l \' ,
·-

zncms l\'t 'nog kolokvlfa l - 1/C;,

'
prosinca .?OOJ. 11 lagrc•b u, Zn g re b �004 ., sl r 89- 1 O 0' rzu nog
.

Jo
·

. .

Swu nson , Robe rt N ., Relig ion mul Dl'\.'olioll in f::

umpc! e. 1 2' 1 5 e. ,5 3
Cmnbr idgc 2000. H
-

- ·
· l id..
Vojn ov ić, Kos tu, "Cr k va l <h·>.u vn 11 dub
rovn čkoj repu blic i'', Had JA ZU. knJ·. 1 n
l' s t l.. J1.
... J 42 1 �(L
i - !J. I _ ),
. .
'

l , "C r k v a l drla vu u d u bru vnč k <>J rep

u b l ic i dn 1 g i d i o• · .
( 1 895.). str. 1 -<> l . llad JA lt.;, -

knj 1 ; 1

� . .
. . _,
,•

' • •• 1- - •

. ... .•

. . .

·. .. .
t r: •'

.
' -
, .
.

.
.
. . '
'

:, .... ..
. .

'
"7 · · ;