Intelektualni i znanstveni srednji

vijek. Načini obrazovanja, primjena

znanosti.
• Samostani – srednjovjekovni otoci znanja i čuvanja tradicije
• Samostanske knjižnice očuvanje pergamena s antičkim
znanjima i prenošenje putem prepisivanja u srednjovjekovnu
znanost
 ŠKOLOVANJE

• Bogatiji slojevi školovanje kod kuće – privatni učitelj, osnove

pisanja, čitanja, latinskoga
• U društvu – manji značaj pridaje se školovanju, važnija neka
druga znanja i vještine
• Dječaci i djevojčice – slanje na nauke u druga kućanstva
• Siromašniji slojevi stanovništva – nema sustavnog školovanja,
učenje prema životnim potrebama
• Samostanske škole – „sustav” školovanja za one koji će postati
redovnici
• Od 11. st. osnivanje katedralnih škola pod nadzorom biskupa –
svjetovno svećenstvo
• Italija – iz antičkog perioda preživjela tradicija svjetovnih škola
• Način učenja – ponavljanje za učiteljem i učenje napamet
• Sedam slobodnih vještina – trivium (gramatika, retorika,
logika) i quadrivium (artmetika, astronomija, geometrija,
muzika)
• Pisanje na voštanoj pločici styllusom
• Fizičko kažnjavanje
 SVEUČILIŠTA

• 12. stoljeće- osnivanje i razvitak sveučilišta – universitas

(zajednica studenata)
• Najpoznatija: Pariz, Bologna, Oxford
• Način rada: predavač čita iz knjige, studenti slušaju
• Određena pravila ponašanja: predavači, odijevanje, propisane
knjige iz kojih se čitaju predavanja, studentski život
 SREDNJOVJEKOVNA ZNANOST I TEHNOLOGIJA

• Razvitak znanosti osobito od 12. stoljeća – utjecaj sveučilišta,

ravitak gradova, utjecaji iz drugih dijelova svijeta

• Alkemija
• Astronomija

Portret Nicole Oresme , s prikazom sfere

• Interes za putovanjima
• Razvitak botanike (biljke za liječenje) i zoologije
• Snaga – ljudska i životinjska
• Tehnički napredak - iskorištavanje energije vjetra i vode
• Primjena starijih izuma – naočale, barut, tehnika izrade papira

A. .
Prikaz naočala na ilustraciji iz 15. stoljeća Iako je bila poznata i u antičko vrijeme vodenica je punu afirmaciju
doživjela tijekom srednjeg vijeka. Postala je jednim od središta
okupljanja i javnoga života
 ZNAČAJNI MISLIOCI

IBN RUŠD – AVEROES – 12. st.

prijevodi i komentari Aristotelovih djela
– širenje ideja tog mislioca na znanstveni
svijet srednjovjekovne Europe

IBN SINA – AVICENA – 11. st., Kanon medicine

AL IDRISI – 12. st., kartograf, Karta poznatoga svijeta (na karti jug
je okrenut prema gore

GILBERT ili PAPA SILVESTAR II. – 10. st. Inovacije u nastavi

matematike, arapske brojke, računaljka sfera, preteča teleskopa

ALBERTUS MAGNUS, 13. st., Aristotelova djela,

eksperimentiranje u znanosti
VINCENT IZ BEAUVAIS-A, 13. st., Speculum Maius- enciklopedija
srednjovjekovnih znanja

ADELARD IZ BATHA- 13. st, prevoditelj arapskih pisaca na latinski,

arapske brojke u matematici

TOMA AKVINSKI, 13. st., Theologia summa