tematski blok:
aspekti samoupravljanja
1-13. strana
Zrnje za baladu
branimir: bonjak
Mi mo a sfemana Ho ofave stat
medic rugin sfemenjers sjediajent vloxomn
ja nasa Ka tem sing
Tragraute velove
tijela. Ona/sa\ne aaursavaju Boron,
diatom,
foplivom koju Sirimo snojegfems prelage
fata eh dro
tera 1 eeedent
bestia
nel
miri6u evjeedanim znojem kaplie
‘svyetjavafued
vlad noe dvostruke samoée. Sarl
Kako je jednostarmo to savernistv,
‘ako Head
tac kojoj smo stoljecima’ gin
Stognati u oklopima. tajnth tila: Teadi
us nod gdje se dodirujn mokri ploenic
ved srew neistrosenog. Evora
Nasa glavw
rma Madno staklo, govoris usnama no tw
da bik stuiao SVE, Tako se otpotinje
vjerovarme neznatno, neki tivor aes”
tanje. novina
‘A vedera» sskvahome:t-vakovim it bilo.
Cove Urdltena't it mmoting t svifer koft
‘atiage Seon samadovolinast, Zajetnicka
tad
je neidativa, Bye: ona se frost
opt automobiskih guid, ane
ronalazt cil)
Politiéki pluralizam
i pluralizam samo-
upravnih interesa
milan matié
Stupajuéi a, istorijsku scenu, svaka viadajuéa. klasa, kao
nosilae naprednijeg natina protzvednje donost svoju 1 speciic:
hu struktury osnovnih interes, Kou: pratl Vadajuéa.ideolog
Ja, sistematizovent posted na svet_vladajuge.Alase. Avatomija
Imaterijalnih. interes. po. Markst, kijue je ne samo za raume:
waaje reaine’drustvene poviije { uloge drustventh. Klass, vee 1
loge | dalje Llorijske perspektive
. Oksinima tikvos pyistupa, Marks je dominantnu strukt
Ruvteresse Lapieatizmy uw sucts prfvatne svoline koja fe un
Nervalh@oapnva Peuimiens’ meta svih ostalih foteresa t pogleda
od. whonomije doletike's cstetike), poverao.s takvim dstve:
in odosing 8 solime. eared eovsks 1 Cova nena kak
Ne dauae vecestzurey woloe Teresa Kojima se. sve rastvara
1 Fedeno) voll cebicnog ‘nieresa.» Burzoaskt potieht sistem 4
dizava ove nist samo prosto.oblik texutisanja difumoy | pro-
Aivrednog ditidivenoe saabyacaja,.veé-t ulavnl spoljasny-obIik
Kojem se neprekicno dela proces klasne redukeije razieitih
interest, u skladu s dominatnim wredostima | prionstim pra
vilimadeusivene 1 poliitke igre. Politicke.insttucije i "na
ela Su subiniacin, potoie ute) angio rusia, i
Tay, potreve 2a nent. odczavanfem 1 reproduke!|om, pri com
Su ctkorvani polllekt prncipt lopite pravo lesan wicha slobo-
ac ita) JaUljaju kao aatomiljen: ® sigakrenati ob
Koi se Vode tealne interesne borbe drudtwanih lacs Potties
Je tip Uuslovimia. OpSia,-possedajiea | aednosno (ilasno) ot
Teena forma, u rozment protiveccuih socijalimh Interese, ei Je
erultat abot i priznanie Masoih, odnosna slegitimniy inteie
3 u_polfeldmn odlulatna 1 drigin aktims opserazecee ke
Sistematizovant princip politike orsunizacife. yurzoaskos
drusiva, Koji fe istovremeno' 1 osnovnl Kanal 2a focal ju i
edu fazdrobljene | antinontte interosne straktare. radar
Skog drusva { centea njlhove definitimne politieke sinteze, jo
princip spolitikog plurallzmae, Ma kolico velian ie samo kao
Aska instrument, vee | simbol demakratije 1 demokratskih
fnciia (Veber: Sloboda je moguénost laborac), polities plurs
Taam je fokom Islovijshog rantoja sve vice pusiaiao proba! te
ren 4a izbor nalposodaiiih prosramskili | crn aiternativn 20
ladajudt Slant dok je za Fada hclrusivena veéinu ta} plure.
Tizam 11 suftini osta0 potse da formatnog ucesea Ww siluzorno} 2a
Bap Jeradanaho| ouch dzavis)' tealno mechani, 20
Drelvaranjesformule {-neautetidtne volje-vesine-w Takeithu vist
Kiasient polvigk plualizae w'savemenom burZoaskom. dru
vu ap mehanizan! unislarklasnihalteraativa, kompromd
phiepoltithe Kantrale:edrzavanje. postokech, ocnosa, postae je
ZA tamu, ina ne semorieansparentan, vee sa zao‘travan ier
Avize J peotivretnosit ue tom datas dobrim delory 1 kompro-
ncovane Realag pov skivanie soeljalion pluralizma x. polities,
Prostora (uz tstowsemnena. darzavamepoliickoy plurallema kao
pfividne dates) wlclfivo je 12 procesd ‘hasialanja,novis uslova
Gy. “iasovnog rastvay dh Koliinalse teyete pokiicke kontrole
Drenosi na’ tcean soetltzelfe ahve pratt dalje 00
Yajanie masa od pHleala na cebtee polltitkiog dirigovanja, Poli
ticka.struktutal ee: zavonidiuje tourists UruStvenstruktara,
dik se politika oluduisejailia ka tina od. dimenrija cove
Kove sobtiaings kalturne 1egzlstenebalne. sitsacie.
Nile slucafag dai Uslosima masovnok deustva 4 sveprisut:
ne manipulacljer ol00¢ ka promenaiast-sieliny ragikatnit a
Tecaathvamaponekae dojeal-do trays w wrtevto} tes]
Polliehs pluralzam, Koj, ma. kollkoHuzoran, bat od ?va trae
ove demokratsiah tradicsjaT oeekitaaja via mogacnost bilo
Kakvog lborae: Tuvavisnostod demokratskih adie s Orure
Sitane, podria ab 1 Jednostrana aif negativnd takuetya poled
Tih Teed raevolacsodkjalsickimzemijama, w kolima-te-odr23
Nanjedrfavnosvojinskog monopolat'monolitne.strukture. fi
Baktai + Bibi x Denegri« Draskovié « Grlié « Jesih « Dusan Matié « Matvejevié
« Milo3 « Prokopijevié « Radojkovié « Redep * Risojevié » Stambuk « Tilijevarhijskog_interesa_potiskivalo irraavanje_socijalnog. plura-
iima't Bosatsiva.stvaralatkih snaga »socijalisitkog drustva,
Pred socijalistickim pokretom, kao epohalna allernativa. starom
svetu, T'dalje stojt olvareno pitanje kako da ane samo obuivati,
hhogo ida nadmatidostignute politicke, ekonomske | duhovne
Vrilednosti demokratije 1 tako ‘da odluéujuce utice na tokove
Socljainih zbivanja i Bude falctor rath t afirmacije socials:
‘ma, kao sinonima, demokratije, Tavnopravnosti,nezavisnosti,
Tudske.pravae I slobodes (Tito! w ialaganju na sastank komu
SUC pera w Berlina) U tom, kontekst alla posmatra-
Ui pojavut Koncepeiu samqupravijania | puralzma’ samoup-
Tavnih Interesa’ ke istorijskt novos Oblikapoltickog. sistem,
Koji se razvija na osnovama svestraniht }-dubokih promena
rsererictl fom dovekovos Svan aati prolvodni, 4
Snjim i gitavom kulturnom sKlopat drustvenox' zivota, w poli-
tigkoj | etigko} fer}, kao Tu Wudskim ‘odnosima, ‘Samouprav
sie foci aan er
a rar Yat a seroma | Elev it seu
See ieee (a ret ete
med
uw
Dosadaénjaistorja klasnog antagonistickog drustva u osnovi
je bila istorja Klssne. dominacije.na_osnovaina. privatne svoli
AM Strukture dominacije klsanik ineresn Zasnovanih na Po.
NSainim oblicima, otudianja svojine, rad i Tomltata ada od
promvadackih asa, radmih.slojeva’drustva," Monopol“svojine
Potuaivanje seta fada od svosine, a time t od poltike, w oF
hou ostaje iu tslovime,didavne vojine 1 drtavnog monopole
nad sredstvima 2a, proievodnju, kao su _njemu sadréane stor
3h Tondencja, {otvorena. moguenost daljesocijabizaclfesvoie
fhe, Kato uslovima hapializm, tako. tu uslovima.drzavnog
Sotilliama, ede etn moguenost poste vlegilimna, Bitao pre
MRallaenye’svojitskoy monopola (ocr obzira na radanje ovog
Uhultve sie ‘utfobestarowy, nasledane ‘protvretnont sveta. prt
Vaige svojine t robae proizvodnje) 1 wapostajanje_ drestvene
Sone, kao temeljnekatogorje interes strukture. soijalizma
icjeomoguéaye praksu i pokret"u_praveu oslovodenja ada,
‘Smoupravijanja Pavestrandg_preobragaja drustva, epokalia je
prekretnice ne samo st interésho).stukturidrusiva, vee 1's
rem raion pov | prensa} rs ob ved
hoctina bitno menja,porieju rada i drugiva qodnosu ‘a sve
‘lere hoje su w kisenom drustea bile Sublimacta' | potwrda
stencijinog otudenjaGoveka, a time L smisao 1 cadedinw ie
Trcan u soljallstickom ‘samoupravnen) drustea, posebx9 od
osu na poliieku dominaeiju y polltitko, vsmeravanje, U emu
Ea‘vidit obsiefja tos ebria? Kojim svojstyima intereena struk
fra nove. drustva urazava. nox Tsiorjsku stvamost drastva
tj, pase aa cnoovama.proment i samom drut
Gus Weems je nova postelja ? posredujaca wlogs Pollttkos or
Shnizovania onobadanu | rena nse Brake Se
‘alistckog samoupravmoy drustva?
Tako se na ove pitanja jos ne most naéi pospani teorjski
‘odgovor, vredn je hapora wkazali‘na mogucoa rasmisljanja
{om smisia, polassct od ‘nkustva. samoupravaog -preooravala
irustva i njibowog wopStavanja studi E. Kardalja sPravel
‘auvoja_poitickog: sistema socialisichog. samoupravljanjan
Novi smisso interesa { interesne strakture 1 uslovima, sock
jatistigtog samoupravijanja, kako to wkazuje studija Ev Kare.
fa, mje ts sgolime materijalnim interesima, vee sien oxo:
wa" i dimenstja.inteeane strukiure u skladkt + prosesom oso.
badenja sada, nt osnovama drastvenog samoupravjanja, prs
‘na samoupravijanje 1 nove. druitvene 4 polite. porkee Go
Ea ur aview oblleima dmudivene + pollGeke organinele
Novi Karakter | smisao.samoupravaih interesn jeu njiho-
vom vodenju iz sfere autentionih potreba rang coveka,"U
Srctu ‘Eapitalistiéke' toons. protwvodaje, dominant Sotsres. st
je“fenaa it wan tveta etvarih ludskih potreba. Renomen| of
Neg postvarenja,ijudskihtin}i potrebs, proivodnjavestae
i stich Tiana uation ptt sto deo
pojatn! oblie deformisane.strukture jadskih potreba, njonog
Metis poem pian dave {etre ne
ita 1 privaine svojin)- Raskorake hamedu potreba | interes w
Klaigsom Iapitalzmu,ogledao se, a ekstrennomy ‘id Kets
Ina hiperprodutetje, a savremenom kapitalieickom drustva
Uiprevad vestackih’materijaimi potreba ‘had