You are on page 1of 4
tematski blok: aspekti samoupravljanja 1-13. strana Zrnje za baladu branimir: bonjak Mi mo a sfemana Ho ofave stat medic rugin sfemenjers sjediajent vloxomn ja nasa Ka tem sing Tragraute velove tijela. Ona/sa\ne aaursavaju Boron, diatom, foplivom koju Sirimo snojegfems prelage fata eh dro tera 1 eeedent bestia nel miri6u evjeedanim znojem kaplie ‘svyetjavafued vlad noe dvostruke samoée. Sarl Kako je jednostarmo to savernistv, ‘ako Head tac kojoj smo stoljecima’ gin Stognati u oklopima. tajnth tila: Teadi us nod gdje se dodirujn mokri ploenic ved srew neistrosenog. Evora Nasa glavw rma Madno staklo, govoris usnama no tw da bik stuiao SVE, Tako se otpotinje vjerovarme neznatno, neki tivor aes” tanje. novina ‘A vedera» sskvahome:t-vakovim it bilo. Cove Urdltena't it mmoting t svifer koft ‘atiage Seon samadovolinast, Zajetnicka tad je neidativa, Bye: ona se frost opt automobiskih guid, ane ronalazt cil) Politiéki pluralizam i pluralizam samo- upravnih interesa milan matié Stupajuéi a, istorijsku scenu, svaka viadajuéa. klasa, kao nosilae naprednijeg natina protzvednje donost svoju 1 speciic: hu struktury osnovnih interes, Kou: pratl Vadajuéa.ideolog Ja, sistematizovent posted na svet_vladajuge.Alase. Avatomija Imaterijalnih. interes. po. Markst, kijue je ne samo za raume: waaje reaine’drustvene poviije { uloge drustventh. Klass, vee 1 loge | dalje Llorijske perspektive . Oksinima tikvos pyistupa, Marks je dominantnu strukt Ruvteresse Lapieatizmy uw sucts prfvatne svoline koja fe un Nervalh@oapnva Peuimiens’ meta svih ostalih foteresa t pogleda od. whonomije doletike's cstetike), poverao.s takvim dstve: in odosing 8 solime. eared eovsks 1 Cova nena kak Ne dauae vecestzurey woloe Teresa Kojima se. sve rastvara 1 Fedeno) voll cebicnog ‘nieresa.» Burzoaskt potieht sistem 4 dizava ove nist samo prosto.oblik texutisanja difumoy | pro- Aivrednog ditidivenoe saabyacaja,.veé-t ulavnl spoljasny-obIik Kojem se neprekicno dela proces klasne redukeije razieitih interest, u skladu s dominatnim wredostima | prionstim pra vilimadeusivene 1 poliitke igre. Politicke.insttucije i "na ela Su subiniacin, potoie ute) angio rusia, i Tay, potreve 2a nent. odczavanfem 1 reproduke!|om, pri com Su ctkorvani polllekt prncipt lopite pravo lesan wicha slobo- ac ita) JaUljaju kao aatomiljen: ® sigakrenati ob Koi se Vode tealne interesne borbe drudtwanih lacs Potties Je tip Uuslovimia. OpSia,-possedajiea | aednosno (ilasno) ot Teena forma, u rozment protiveccuih socijalimh Interese, ei Je erultat abot i priznanie Masoih, odnosna slegitimniy inteie 3 u_polfeldmn odlulatna 1 drigin aktims opserazecee ke Sistematizovant princip politike orsunizacife. yurzoaskos drusiva, Koji fe istovremeno' 1 osnovnl Kanal 2a focal ju i edu fazdrobljene | antinontte interosne straktare. radar Skog drusva { centea njlhove definitimne politieke sinteze, jo princip spolitikog plurallzmae, Ma kolico velian ie samo kao Aska instrument, vee | simbol demakratije 1 demokratskih fnciia (Veber: Sloboda je moguénost laborac), polities plurs Taam je fokom Islovijshog rantoja sve vice pusiaiao proba! te ren 4a izbor nalposodaiiih prosramskili | crn aiternativn 20 ladajudt Slant dok je za Fada hclrusivena veéinu ta} plure. Tizam 11 suftini osta0 potse da formatnog ucesea Ww siluzorno} 2a Bap Jeradanaho| ouch dzavis)' tealno mechani, 20 Drelvaranjesformule {-neautetidtne volje-vesine-w Takeithu vist Kiasient polvigk plualizae w'savemenom burZoaskom. dru vu ap mehanizan! unislarklasnihalteraativa, kompromd phiepoltithe Kantrale:edrzavanje. postokech, ocnosa, postae je ZA tamu, ina ne semorieansparentan, vee sa zao‘travan ier Avize J peotivretnosit ue tom datas dobrim delory 1 kompro- ncovane Realag pov skivanie soeljalion pluralizma x. polities, Prostora (uz tstowsemnena. darzavamepoliickoy plurallema kao pfividne dates) wlclfivo je 12 procesd ‘hasialanja,novis uslova Gy. “iasovnog rastvay dh Koliinalse teyete pokiicke kontrole Drenosi na’ tcean soetltzelfe ahve pratt dalje 00 Yajanie masa od pHleala na cebtee polltitkiog dirigovanja, Poli ticka.struktutal ee: zavonidiuje tourists UruStvenstruktara, dik se politika oluduisejailia ka tina od. dimenrija cove Kove sobtiaings kalturne 1egzlstenebalne. sitsacie. Nile slucafag dai Uslosima masovnok deustva 4 sveprisut: ne manipulacljer ol00¢ ka promenaiast-sieliny ragikatnit a Tecaathvamaponekae dojeal-do trays w wrtevto} tes] Polliehs pluralzam, Koj, ma. kollkoHuzoran, bat od ?va trae ove demokratsiah tradicsjaT oeekitaaja via mogacnost bilo Kakvog lborae: Tuvavisnostod demokratskih adie s Orure Sitane, podria ab 1 Jednostrana aif negativnd takuetya poled Tih Teed raevolacsodkjalsickimzemijama, w kolima-te-odr23 Nanjedrfavnosvojinskog monopolat'monolitne.strukture. fi Baktai + Bibi x Denegri« Draskovié « Grlié « Jesih « Dusan Matié « Matvejevié « Milo3 « Prokopijevié « Radojkovié « Redep * Risojevié » Stambuk « Tili jevarhijskog_interesa_potiskivalo irraavanje_socijalnog. plura- iima't Bosatsiva.stvaralatkih snaga »socijalisitkog drustva, Pred socijalistickim pokretom, kao epohalna allernativa. starom svetu, T'dalje stojt olvareno pitanje kako da ane samo obuivati, hhogo ida nadmatidostignute politicke, ekonomske | duhovne Vrilednosti demokratije 1 tako ‘da odluéujuce utice na tokove Socljainih zbivanja i Bude falctor rath t afirmacije socials: ‘ma, kao sinonima, demokratije, Tavnopravnosti,nezavisnosti, Tudske.pravae I slobodes (Tito! w ialaganju na sastank komu SUC pera w Berlina) U tom, kontekst alla posmatra- Ui pojavut Koncepeiu samqupravijania | puralzma’ samoup- Tavnih Interesa’ ke istorijskt novos Oblikapoltickog. sistem, Koji se razvija na osnovama svestraniht }-dubokih promena rsererictl fom dovekovos Svan aati prolvodni, 4 Snjim i gitavom kulturnom sKlopat drustvenox' zivota, w poli- tigkoj | etigko} fer}, kao Tu Wudskim ‘odnosima, ‘Samouprav sie foci aan er a rar Yat a seroma | Elev it seu See ieee (a ret ete med uw Dosadaénjaistorja klasnog antagonistickog drustva u osnovi je bila istorja Klssne. dominacije.na_osnovaina. privatne svoli AM Strukture dominacije klsanik ineresn Zasnovanih na Po. NSainim oblicima, otudianja svojine, rad i Tomltata ada od promvadackih asa, radmih.slojeva’drustva," Monopol“svojine Potuaivanje seta fada od svosine, a time t od poltike, w oF hou ostaje iu tslovime,didavne vojine 1 drtavnog monopole nad sredstvima 2a, proievodnju, kao su _njemu sadréane stor 3h Tondencja, {otvorena. moguenost daljesocijabizaclfesvoie fhe, Kato uslovima hapializm, tako. tu uslovima.drzavnog Sotilliama, ede etn moguenost poste vlegilimna, Bitao pre MRallaenye’svojitskoy monopola (ocr obzira na radanje ovog Uhultve sie ‘utfobestarowy, nasledane ‘protvretnont sveta. prt Vaige svojine t robae proizvodnje) 1 wapostajanje_ drestvene Sone, kao temeljnekatogorje interes strukture. soijalizma icjeomoguéaye praksu i pokret"u_praveu oslovodenja ada, ‘Smoupravijanja Pavestrandg_preobragaja drustva, epokalia je prekretnice ne samo st interésho).stukturidrusiva, vee 1's rem raion pov | prensa} rs ob ved hoctina bitno menja,porieju rada i drugiva qodnosu ‘a sve ‘lere hoje su w kisenom drustea bile Sublimacta' | potwrda stencijinog otudenjaGoveka, a time L smisao 1 cadedinw ie Trcan u soljallstickom ‘samoupravnen) drustea, posebx9 od osu na poliieku dominaeiju y polltitko, vsmeravanje, U emu Ea‘vidit obsiefja tos ebria? Kojim svojstyima intereena struk fra nove. drustva urazava. nox Tsiorjsku stvamost drastva tj, pase aa cnoovama.proment i samom drut Gus Weems je nova postelja ? posredujaca wlogs Pollttkos or Shnizovania onobadanu | rena nse Brake Se ‘alistckog samoupravmoy drustva? Tako se na ove pitanja jos ne most naéi pospani teorjski ‘odgovor, vredn je hapora wkazali‘na mogucoa rasmisljanja {om smisia, polassct od ‘nkustva. samoupravaog -preooravala irustva i njibowog wopStavanja studi E. Kardalja sPravel ‘auvoja_poitickog: sistema socialisichog. samoupravljanjan Novi smisso interesa { interesne strakture 1 uslovima, sock jatistigtog samoupravijanja, kako to wkazuje studija Ev Kare. fa, mje ts sgolime materijalnim interesima, vee sien oxo: wa" i dimenstja.inteeane strukiure u skladkt + prosesom oso. badenja sada, nt osnovama drastvenog samoupravjanja, prs ‘na samoupravijanje 1 nove. druitvene 4 polite. porkee Go Ea ur aview oblleima dmudivene + pollGeke organinele Novi Karakter | smisao.samoupravaih interesn jeu njiho- vom vodenju iz sfere autentionih potreba rang coveka,"U Srctu ‘Eapitalistiéke' toons. protwvodaje, dominant Sotsres. st je“fenaa it wan tveta etvarih ludskih potreba. Renomen| of Neg postvarenja,ijudskihtin}i potrebs, proivodnjavestae i stich Tiana uation ptt sto deo pojatn! oblie deformisane.strukture jadskih potreba, njonog Metis poem pian dave {etre ne ita 1 privaine svojin)- Raskorake hamedu potreba | interes w Klaigsom Iapitalzmu,ogledao se, a ekstrennomy ‘id Kets Ina hiperprodutetje, a savremenom kapitalieickom drustva Uiprevad vestackih’materijaimi potreba ‘had

You might also like