Ritam

PRVA STRANICA

Kompozicijska načela:

- kontrast

- ravnoteža

- harmonija

- proporcije

- jedinstvo

- dominacija

Pješčana slikarija Navaho indijanaca; Stupovi oblaka i crni kukuruz u sredini

Paul Klee: "Grad snova"

Perzepolis, dio istočnog stubišta, reljef, oko 500. g.p.n.e.

Egipatski hijeroglifi

Victor Vasarely,

1908.
Damir Hoyka: "Wave", fotografija

Fraktal, 3D grafikon nelinearne (kaotične) matematičke diferencijalne jednadžbe. Primjećujemo vrlo

naglašen ritam u oblicima i bojama koje se beskonačno kopiraju unutar sebe po svojim rubovima.

Ako bismo poželjeli tražiti ključne pojmove, riječi kojima bismo pokušali obuhvatiti i izraziti suštinu
ovog pojavnog univerzuma i života koji u njemu opstoji, svakako bi jedna od tih sveobuhvatnih riječi,
pojmova, opažaja, bio ritam. Zamjećujemo ga svuda u vidljivoj i nevidljivoj prirodi, prepoznajemo ga
u strukturi i ustrojstvu života, u njegovom pulsiranju i samoobnavljanju kroz vrijeme i prostor. Uvijek
u ponavljanju, povratku, napretku, izmjeni, u otklonima i priklonima, ritam je sinonom za životnost i
dinamičnost, ali i za postojanost i sigurnost zbog svoje nesklonosti k improvizacijama i skretanju sa
zacrtanog puta i načina.

Ritam je pravilna izmjena ili ponavljanje elemenata. Pravilnost se očitava u prepoznatljivom i

izmjerljivom algoritmu, načinu odabranom da se promjena izvrši. Promjenu i izmjenu osjećamo kao
novi podražaj koji pohodi naša čula, a o elementima uključenim u djelatnost koja se poput kotrljanja
po nizbrdici nezaustavljivo pokreće u određenom trenu našeg uočavanja, o tim elementima ovisi koja
će naša čula biti aktivirana i kakav će to psihofiziološki proces pokrenuti u nama. Svakako, u procesu
formiranja ljudske svijesti u prapovijesti ključnu je ulogu odigralo prepoznavanje istog načela ritmova
unutar tijela promatrača sa onim izvan njega. Disanje i ritam srca su svojim uočljivim ritmovima
postajali još naglašeniji zbog vanjskih poticaja: straha i uzbuđenosti. Seksualni ritmovi koitusa
povezali su se sa ritmom rađanja i umiranja, života i smrti, tim krajnjim otklonima kojima se mjere
primarne vrijednosti. Ritam izmjene godišnjih doba dao je nadu i filozofsko objašnjenje smislu
ljudskog dolaska i odlaska s ovog svijeta; kao što nakon zime svijet ne nestaje već ponovno počinje
buđenje prirode na istim načelima kao i do tada – ali ipak drugačije, na svoj način, tako i religije
analogno spašavaju čovjeka od besmislenog nestanka, omogučujući mu nastavak postojanja na
jednom drugačijem nivou. Sunce se, kao simbol i izvor života ritmički izmjenjuje sa mjesecom, nakon
dana uvijek slijedi noć u beskonačnom nizu ponavljanja. Solarni i lunarni ciklički kultovi direktno
utječu na koncepte oživljavanja, reinkarnacije ili uskrsnuća; sjemenka uvele biljke u sebi krije začetak
novog života i čeka povoljne uvjete. Jedanaestgodišnji ritam sunčevih pjega (protuberance) izrazito
utječe na prirodna kolebanja biljnog i životinjskog svijeta naše planete, migracije životinja i godova na
drveću. O ritmu koraka ovisi kretanje; o brzini ritma trčanja ovisi spas pred opasnošću ili nagrada
lovcu. O ritmovima smo životno ovisni.

Analogija ritmova van nas i u nama navela nas je da se njima posebno počnemo baviti. Pokušavamo
na njih i svjesno utjecati, dajemo im čak i društvene normative: dijete ili možda pijana osoba krećući
se bez ritma djeluju “nezgrapno” i “smiješno” dok je usporeni ritam pokreta “elegantan” i
“odmjeren”. Disanje se u stresnim situacijama izvodi u nepravilnim intervalima, pa možemo svjesno
djelovati na nj usporavanjem i uspostavljanjem pravilne izmjene udaha i izdaha u svrhu stabiliziranja
organizma. Disanje i ritmički zvukovi također igraju ključnu ulogu u hipnotičkim stanjima i uvođenju u
stanje transa; poznata je i upotreba ritmičkog bubnjanja i plesa u slične svrhe. Čini se da posebno
zvuk ima mogućnost stvaranja ritmičkog obrasca u tijelu receptora. Rezonanca koja uvjetuje
spontano titranje jedne žice podražene valovima titraja susjedne, proizvodi i fiziološku reakciju u
tijelu i psihi konzumenta zvučnog ritma; plesovi se time koriste, a i psihologija mase time ponešto
objašnjava: grupacije poput nogometnih navijača ili vojnika skandiranjem i ritmiziranjem pjesmama
proizvode osjećaj zajedništva i kolektivnu svijest. Takt svojom brzinom određuje efekat koji se želi
postići; poznajemo i naziv “koračnica” i “marš” za melodiju (zapravo ritam) koja olakšava utilitarni,
dug hod. U narodnoj umjetnosti, glazbeni je ritam lako prepoznatljiv jednako u afričkim bubnjevima,
temperamentu flamenka ili treperenju tamburica. Također je nezaobilazni dio svakog likovnog
narodnog ukrasa i ornament, ponavljajuće strukturiran jedanostavnim ukrasima, kao i kompleksna
arabeska.

Ritam može biti monoton ili uzbuđujuć. Istražujući ritmove nećemo zaobići ni vizualne. Drvored,
ograda (plot) ili niz prozora podliježu istoj kategorizaciji kao i ritmovi zvuka i pokreta. Prema N.
Despotu prepoznajemo a) dominaciju – egzaktno ponavljanje uvijek istog elementa (ograda od
dasaka bez međuprostora, odn. a-a-a...), b) alternaciju (daske se izmijenjuju sa prostorom, odn. a-b-
a-b...), c) varijaciju (a-b-c-b-a-b-c...), d) gradaciju (krešendo, pojačavanje akcenta, odn. a-A-a-A...), i e)
radijaciju (radijalno, zrakasto širenje iz jednog centra.

Victor Vasarely, "Vega", 1957.

Pogledajmo sliku lijevo. Vasarely je očigledno uzeo ritam kao osnovu svojih varijacija, i kroz mnoštvo
deformacija stvorio privid elastične plohe na koju su bačeni, ili podmetnuti čvrsti objekti i napeli
površinu na različite načine. Ritam je dakako izrazito učinjen vidljivim alternacijom crnih i bijelih
kvadrata, koji putuju prema deformaciji oblika i veličine. Jačina svijetlo-tamnog kontrasta stvara
agresivan optički titraj kod gledatelja, a matematička pravilnost izrade proizvodi utisak
mehaniziranosti, kompjuteriziranosti i hladnoće suvremenosti; na to asocira i naziv “Vega”, prema
najsjajnijoj zvijezdi u sazviježđu Lire. Suvremeni ritam života i jest jedna od najčešćih tužaljki
današnjice. Prisutne su sve kategorije ritma kroz dvije kružne perforacije, dvije četverokutne i jednu
usku, izduljenu, s dominantom na donjoj trećini.

"Željezna ograda", dječji rad, 8 godina

Pri radu s djecom moguće je korelirati ritmove kroz razne izraze: slušajući ih s kazetofona, prateći ih
pokretom, plesom, dirigiranjem, možda recitiranjem ili pjevanjem. Napokon, ritmovi se mogu
prikazati i osvijestiti kroz likovne produkte. Nastavne jedinice s temom ukrasnog papira, narodnog
ornamenta, željezne ograde, prozora na zgradama ili ritmiziranja geometrijskih i slobodnih oblika
pomažu u sagledavanju i imenovanju takvih pravilnosti u okolici. U analizi se možemo poslužiti igrom
bubnjanja, gdje ćemo jednu boju ili oblik ozvučiti udarcem lijeve ruke, a drugu boju ili razmak
udarcima desne ruke. Pri bubnjanju djecu upozoravamo na brzinu ritma (gustoća, razmaci oblika) i
jačinu (veličina oblika, npr.). Korelaciju je moguće proširivati i pokretima (uspravan-sagnut, odruči-
priruči i sl.) i pjevanjem, tj. ispuštanjem glasova. Tako ćemo djeci približiti preplitanje i homogenost
ritmova u njihovim različitim pojavnim oblicima u prirodi i životu uopće.

Kao zaključak, prisjetimo se izjave slikara Maurits Cornelis Eshera (1898. – 1972.): “Ono što mi je
lijepo želim da se ponovi, opet i opet. ” A to je ritam.