:

Prlruunlk ll

zt drzanle mi s lI a

Duhovnim pastirima naPisao:

Bogotriub Striii6, D. L
i

I
I
;

ZA,GREB.
Tiskom G1as,nika Srca Isusova

,l
i

Duh ovni pastir i misii e.

Sto su duhov'ne vieLtbe za paiedince, to su o'tprilike
misije za nar.ad. jVnisiie uz osobitu milost \oziu preporada-
ju narod na novi svrhunaravni 'zrot. D'o'ziv,aiu narodu
u pamet vjedne is,tine, svra6aju njeg'svu paLnit na dru$i,
^- popu5lgnieq Nadb. duhovnog Stola u Zagrebu 19, 9. vjeeni Zivol. U misiiama gleda narod u svijetlu s'vete
br. 5.280 i Starje5instva Dru2be Isusove tZ. S. tgZg.
_
1929. vjere svoj ,v,re,meniti Zivot: gleda, kako ie-zalutao-?.puta
br. 162. istine i pravde' up'oznaie sv'oju pretesku kriv'njrr, kaje se
za svoje grijehe dublje no ikad priie, skru5enije i iskr-enije
otvara t-ooje st"u u ispovijedaonici, stvara tvrde odluke
za svoi budu6i iivot", Jednom rijedj ,ostavlia Zivot Srijeha
i daje se na kr56ans'ko iivlienie, Misiie su 'o'b'nova Zupe
u Kristu, To6ia izrvanreCnog pastirskog srecisilra 'dulan se
laiati duhovni pastir, narodit,o u r.lanalniim, po$otovu
poratnim vremenima. To izlazi iz sarne naravi- pastirske
sluzbe. Duhovni je naime paslir cluzan upotrebljavati s",'a
ona sredstva, koja su potrebna za s'i:asenic nie6icva stada.
Medu ta idu i misife. Zato crkveni zakonik nareduie bis-
kupima, neka se brinu da duhovni pastiri irnaju u Zupi
misije
.Da barern svakih dese't godina (can. 1349, S t')
se hrvats,l'ri na,r,oC ohnovi rr Kristu, trebalc bi cla
se obnove sve njeSove stanice, t. i. Ztpe, Misionari trebali
bi iii od iupe do Zupe propaviiedaiudi' (raljevstvo Boiie,
I to ne tako, kako to sad biva, da se naime drie misiie
sacl u ovoro sad ,;r on,om kraju hrvat,,ke natn doinovine,
nego bi valjalo sis'tematski o'bnavljati jednu iulp'u za dru-
Som, kako se i nalazi ledna krai druge. Kad bi se na pr.
rnisije svr5ile u Mectu,muriu, i51o bi se u Podravinu; pazeci
viSe na Seopirafski 'poloLaj iupa i na niihovo inedusobno
drui,enje, ne6io na njihovo politidko i crkveno razdielienie.
Razumije se samo sobom, cia se ima za tim iii, da
misije 5to bolje uspiju, koliko to s,toji do 1judi. Niiedan
drlhovni pastir ne moie se tim utjesiti, 5to je pri:krbic
 'r
'il'r\
| .^
lf :ur r
I 5
svoflre stadu ,misiie, ako rpri tom niie sve udinio, 6to je rno-
gao i morao urdi,niti, da ,one dobno uspiju, PIod misiia
ne stoii samo do misionara, ve6 poglavito i do samog du-
ho,vnogi pastira. , Zato trerba da su nlisile naiozbilj,niiJ bri-
ga i posao za duhovne pastire. Da irn taj po'sao ola,k5arno,
napisasmo. i. ovai,, rekli bismo, prirudnik- ili rukovod za
crtzanle mrsrJa u zupt,
Priie misiia,
Za m.isiie treba narod rpripraviti. Ta prip,rava s,t,oii
u to_m, da duhovni pastir sk,lomeivoje Zupljane,-da nesamo
m.a,rlji,vo polaze misijske rpobroZnosti, naro3ito p,ropovijedi,
nego da utpr&v 'zaiele,misije. D,o rsame priprave ,rio mro-
So stoji.- S rp-unim-pravom im,oze se re6i; ,lia,kova p,rip,rava,
onakve, i misije. Ako je narod za misije dobro priprivljen,
taC polazi i ,prve misijske propovijedi, inade ilubo.' A
u_prav prve misijs,ke prolp,ovijedi rade o naivaZniiim vier-
skim istinama: o svrsi iovje,ka, o grijehu, o ispovijedi, o
paklu, o smr,ti. Te _su isti,ne najod,ludrnije,'da nar,od'do,bro
ovrSi svoie ispovijedi i poloi.i temeli svome novom Zivotu.
Za prvi! misiiskih_da,na vjerske istine do dna potresuju
duSom ljud,skom. Za tih dana ko,paju se ternelji' za novu
zgradu kr56anskoga Zivota. Iza-tit prvih dana vi5e se
ureduje ve6 u temeljima podignut novi Zivot. Zato ie od
ne.izrecive S,tete, a,ko narod polazi,s,la,b,o, crkvu ,na poSet.ku
misija, pa rnaka,r je po,s,lije, prema ,k,oncu misija, i dupkom
punr,o,
A, TehniEka priprava.
l. Naiprije treba odrediti, kad se imaiu driati
i kafo dugo. Duhovni ie pastir nastojati, t<otiko je domisiie
nje_
ga, da se mi-sije y njegovoj Lupi drZe u ono vrijerne, k'ad
njegiov..narod polazi
-najvedma crkvu. Op6enito govore6i
za m.isiie je nalprikladnije vrijern_e_od listopada dro"oZuj,ka,
narodito na selu, U gradovima bilo bi goiovo svejedno s
obziro.m na posao gradskih ljudi, kad ie dri,e *lli;", .fl
6e biti najboilje dri.a:ti ih u vrijeme, ,kad se mo2e zado|olii-
[i crkvena. zapov.iied o uskrsnoj ispovijedi i prieesti. AiL
se pak drZe misiie u gradovima a lo' 6e moZda ,aZalosi
-
i za koie selo - izvan vremena odredenog 2a
vriiediti
,;il;;;; ispo,vijed i pridest, drZimo, {a bi bilo-.potr-ebno,
'doti6ne
da biskupi za ilupe izmole u Svete Stolice, da sve
*isionsk. ispovifedi i pridesti barem podev5i od siiednfa
vriiede za uskrsne one
' Osobito su oni dani-'zEiod,ni
Sodin-e
za mtsiie, kad u sed'mici
ili
io5 drode koji blagdan takav 'da'n' k'oii rarod '$otovo
p,raznure.
' U ,nas 'traiu misije isamo osa,m dana., To je zaptauo
naikraie vriieme, Sto tie'ba da traju misiie. I u tom -po$Iedu
trebalo bi se obazirati na ,prilike pojedinih |upa. U $rado-
vim.a naib,olje bi bilo da triiu rnisiie 14.danat prvih 7 dana
za Lene, a drugih 7 dana za mu5ke, Tako bi misije za i:ne
ujedno til" irr"t.ru priprava k misijama za muSkarce' Tek
,,Lk" p.opovijedi, pbboznosti kao i sam zavrSetak misiia
6it" ti ,irr"' ,ui.ino. Tako seiradi na.pr, u niemadkim
kraievima, Sta ,ris" u golemim Lupama drLe se misije i po
4 sldmice, razdiieliv'ii sl'uSade po staleZimat naipriie Na za
J;u"";t zalirn za ie'ne, a otda-za mladi6e i muZe're'
ovakav",nadin, raztmiie se, moZe se mno$o viie udiniti,
negoli se u nas ueini. Sto koristi; ut aliquid fecisse vi-
deatur?!
Duhovni pastir treba 'da u$'lavi s vodom. misija misii-
ske poboZnosti za'tim koliko- si dtLi.propoviie'di na.$an i
t Nu dan treba da su ,s,vakako dviie plo':'ovije'di' Pored
"au,neka ibi bila svaki da! po jed'na stale5ka- propovii.edr
tola
,i di."u, dievoike, Lene, mladite, muLeve, Ako ie iu'plie--
niina veoma daleko 'do Zup,slke cn',kve, moZe se s'tvar i ta-
k,o tr,deseti, da se drZi rnisijsrka prop'ovije d ujutto, zalim
se jedan sat prideka, za to vriieme-se- narod ispovijeda,
pu r" odmah drZi druga,pro-poviied. Kalo ie za kolt lup.u
najprikladnije, znanaibolie duhovni p.astir, pa neka to prije
misija bil,o pismerno bilo uisrnen'o uredi 's vodorn n:isiia'.
' Duhovni pastir, kako ve6 rekosmo, treba- se pobri-
nuti, da mu nirod polazi misijske p.oboinostl" Zala te
*"liti usmeno ili pismen'o, kako ie u kojem sludaiu bo'lje,
gazde, obrtnike, tvornidare i t. d., da svoiim podloZnicima
iuru-o dadu dopu5tenie polaziti crkvu ne$o da ih na to
i p,otaknu.
 6'
Bilo bi do;bro, da djeca \ne [rc]aze rnisijskih propo,viie-
di, narodito one naveder, jer'im- je te5ko izdrlati po l"dao
sat. A misije su ugllavnom ne za djecu ve6 za odiasle.
2. Misije idu u prvom redu za tim, da se ljudi dobro
ispovjede. Ako se mnogo liudi u Zupi ispovjedilo sa suza-
ma u odima, tad su misije izvrsno uspiele. Ako mnogi i
mno6ii, koji se nijesu ve6 godine i godine ispovijedali, opet
d,odu na ispovijed, ,rnisije srr izvrs,no uspjell. Ako gdjekbje
nesrecne cluSe, kojc str se istina svake godine ispovijedale,
ali sveto{rrlno, sr:rrrreii sc otkriti svoju du5u poznatom sve-
cenikrr, otkrijrr rrrisijorr:trrr svoje grijehe, misije su izvrsno
uspjele. K,olik:r li ir: r;rtlos,t i zaslugia za do:brog pas.tira,
ako njcfovc ovc(' opcl nadu BoSa-svo$a, Zato -6e sve
udiniti, da misiiskt. ispovijedi budu obnova hrama Duha
Sveto.qa u dttiirrrrlr ni/.'li()vih vjernika.
Nije od nrirlc va,.':nosti za sarne ispovijedi, da budu
u crkvi poStene ispovijedaonice s gustim re5etkama, ka-
kove zahtijeva sv. Crkva (can.909. $2.), a ne ,kojekakvi
stolci, na ,kojima sc isrpovjednik bez potrebe sa,mo izmudi
ikuudinj nesposobnim za dugo ispovijedanie, a u dru,gu ru-
takovi stolci znadu biti p,o,vod, 'da se koji grijeii pre-
Suti, StraSno ali istinito! Nema li crkva prurrih i"spo,vijeda-
onica, ili ih ima. prenralo, duhovni pas,tir moZe si tako po-
modi, da uz,rne klecala s re5et,kama, ili ako takovih nerna,
da pridvrsti na_ iednostavno klecalo ili kakovu klupu gu-
stu re5etku,. koja ie stajati medu ispovjednikom i pot<orni-
kom. lspovijedaonice .nijesu u crkvi suviian predmet, ve6
upra',ro prijeko potreLran i strogo propisan.-
. .I mnoge one du5e, koje nemiju ni5ta posebno na
g".igi savje_sti,_ iele cla se ispovjede kod rnisionara; a opet
ima i takovih, koje se nc 6e nikako da ispoviede kod .rroOu
duhovno.Ei pastira. T9 ,g dinienica i psiholo5ki razumr;ria
stvar. S tim treba da duhovni pastir i raduna: za to ji
najbolje, da on za vriiente misija'i ne ispovijeau. ,q.f.o l"j"
uZ:ulpi za ispovijed oko 1000. du5a i ne5to vi5e, tad ih mogrr
u osam dana ispovjediti sarni misionari. Ako ie Zuia
velika, naibolje ig, i" cltrhovni pastir pribavi ioS'iednlp
rlr dva sveienika, t .ii g.q ispovijedati t ako je ikako mogu6e
neka su to redovnici ili birem strani, lju'dima
sve6enici. ,Nikad, a.najnrunjc ,za vrijem'e misija,""prri.ii,
ne smije
se ispovjednik Zuriti, sanro da Sto vi6e ispovjedi. Oo
1
ispoviiedi stoii vieEnos!. Za vjeEnost vriiedno ie ne5to vi-
5e vremena upotrijebiti, Ukratrko rdtrho,vori ie pastir duian
za tdk'ove se isprovjsdnike ,pobrinuti, koii 6e nje'govu stadu
otvarati nebo, a zatvarati pakao.
Naipriie se ispovijedaiu djeca, a onda odrasli, i to
orbid,no ,ovim red,orn: djevoj,k€, 'p& 'Zene, za,tim muZe'vi i
rnladi6i, Nijedan s'taleZ nerka ne ide na i,spovijed, d,o,k ni-
je duo svoje staleS:ke p,suks. Gdje se na to ne pazi ili se
ne drie stale5ke poukL, tu se rni,sije tne vr5e onako, kako
bi trebalo, da uzrnognu uroditi 'Zalje'ni,m uspiehom. B,o,lesni-
ci u Lupi mogu ,se is,p,o'vjsidili ili odrnah na podetku misija
ili na njihovu svr5etku. Za sve one, rkoiisu S,luhi, nagluhi,
trebalo bi odrediti jedan dan. U ,ve,lirkim Lupama, girad'ovi-
ma, da ,se duglo ,ne deka kod iqpovijedaonice, m,oZe dtlhov-
ni rpastir o,drediti, ,da d,o,la,ze pojedini staleii (dfeca, dje-
voike, mrtZevi, mladiii), po alfabetu ili po ulicama, selima"
Redo,vito se tudi Lupiljani ne ispovijedaju, tek rn,oZ'da
izuzetn'o.
3, Sv, PriEest treba da diieli sam duhovni pastir
svakoE! pola sata. Bilo bi z6odno, da djeca pri-rtupe :2,r.-
jednidki i svedano 'k 'sv. Prides,ti. P,rit,om 1n6g&o bi im se
drZati rkrat,ki g,ovor. Bilo bi vrl,o lijep'o i pobu,dno, kad bi
tako p,ristuioili k strolu Gosp,od,njsrn i os'tali staleZi, Na
velikim iaparma, Srdje to nije rnorguie, neka bude barem
1 sv. Misa ma'lo svedaniia, za ,k,oje neka se podijeli Sv.
Pridest.
Ali, ako se valja ,b,oiati, da bi narod, po6'to ,se pri-
destio ,oti5ao ku6i i ne duv6i rnisijske jatarnje propovijedi,
bit 6e dobro pnvo prideS6ivanje odgoditi do poslije pro-
p,ovijedi.
. Misije neka se svr,Se 'sv. Mi's,om sa z.ajednidkorn sv.
{ Pridesti za sve i kratkim giovor,orn. Dan iza misija trebalo
bi opet tpozvati vjer,nike, da dodu u cr,kvu i da svoju sv"
Pridet p'rikaZu B,ogu za s,voje 'pok,ojne. I sam duhov,ni pa-
{, stir, ako moie, re(.i te, da ie sv. Misu sluZiti za n;\'hove
pok,ojne.
Bolesnicima odnijet ie red,ovno sv, Pridest sam du-
ho,vni pas,tir.
4" Sv, Mise tre,ba ,da se t,odno u odredeno vrijerne
sluZe. Jedna sveta Misa ne'ka je p,rije jutarnje propovijedi,
a jedna,odmah poslije nje.
r
t::

I ,,:,,.1

9
8
ih ima, neka se sa svoiim zastavama nadu na ovof preli-
5. Ako su na dan barem tri misij'ske pro,ilovijedi, ka- jepoj svedanosti'
'ko bi urpravo trebale da budu, uz stale,S,ku pouku, prije se Kao S'to se udesi u detvrtak svedano'st na dast presv'
druge,propovijedi (koja ie ne5to prije podneva) moli KriZni nrrr"riJl"l't.t" t.k" ;"'ptit"di :1 t"hgtl u das,t, B1'-?f1rtl
put (ne dulje od 20 minuta)i a priie trete, vedernje pro- Mariii, Ako ie u crkvi liezin oltar ili,barem nlezrn Krp ln
pdvijedi pjeva se zlalua krunica ili se moli ,obidna rkrunica rflt"'ifi ako nema , mi njezina kipa ni slike uzafmi
(ne dulje ,od 20 minuta). P,osliie se vede'rnje propovijedi "rki'i
se za tai dan od ono[a u Zupi, tko ima spomenute stvarl'
vrSi kratka poboZnost pred izloienim presv, 'Sakramen- Oko oki6ena se oltara ili kipa ili slike svrstalu. rectovl
tom. Mogu se na pr, moliti koje litanije, pa ondri l'antrrr;; Jievoifica i dievoiaka u bielini sa svije6ama u ruci'
ergo, Genitori, Oracija i blagosiov s Presvetinr. t--- uo i kod'proslave presv' Sakramenta'
L t--lnti.ii.ka' 'eclna-
je .rr"duno.t-i blagoslov misiisko$ l'':'l;
Pioslije jutarnje pnopovijedi, ako nije iza nje sveta Znak naiela spasenia neka bi viernike opominiao, vleenfi n;r-
Misa, zgodno je pjevati koju pjesmu u dast presv. Srcu istina, Sto iu ih slu5ali u rnisijama'. l".ka br utvrdrvao
trsusovu ili Majci B'oljoi, To su misiiske poboZnosti, i;;;'odluke -"piu"iil"" na
i ""'pn".1u*o ih 'podsie6ao niihovo srce' 'nebo' kamo
-
6. Misije imaju i svoie sveEanosti, Bilo bi lijepo, ir"t. a. ." niihove odi i uzdig-nyto .
kad bi duhovni pastiri i u nas, ,kako to drugdje biva, dair itriz tt"t" a"ti vee priie napra'viti' Neka bude po.m9-
u 'predvede,rje misija zvoniti Lzvono,virna. Zatim, ako sc g;6"";ti li,.po irrui.i i od tvrda drveta ("u p,1, ili
n-:":1?,1:
u crlcvt'
misionari vode iz Zupskog stana processionaliter u Crkvu, iut. Xtiz i" moz. smiestiti ili pred crkvom
rnoZe se putem ,do crrkve pjevati koja p,o,kornidka pjesma, iil; r;';;tr"'pt"a "tlvu' tteba da.ie onda i dulji' budu6i
kisne'
na pr. psalam 50: Smiluj mi se BoZe. Kad se dode u crkvu, d;-.t *ota d.tLoko uk'o'pati u njim'naiinizetnlju' Da ne
klecalo'
na-
duhovni pastir moli Veni creator, Izatoga ptedaje misio- ;;.;i ;;-;" i k.o.'ie-'i'red o zid' U t9-m sludaiuU se
narima kriZ i stole. Tad jedan od misionara zamoli u, [fi;i ;H-t" r.'i]-tu'mo oviesiti ie
duhovnog pastira blagoslov; Jube domne benedicere i i mnopo tanii, nego ["J 1t"ii pred crkvom' KriZ moZe da
do'biv5i blago,slov: Dominus si,t in corde tuo... rekne prvu #"i1"";"1,' uri-"" trlba, sto i", i.ini se' barem u nas'.i
uvodnu pno,p,ovijed. -f.rfl" t"'popr"ltoj- gredikr:iza biio bi z'go'd'no ureizati'
trza svake ved,ernie misijske propovijedi zvoni plt- "'rrie;i*.
ifl d.uk8l|e, .li"ii,-Sputi du5u .svoiu; a, na olomitoj
niedovoi {redi: Misije s datumorn' kad su bl[e' rr.rlz
se
k,ornidk,o z.nono ili zvono za \o;braeelje $reSnika i svi tiho
nrole 5 ili 3 Odenaia i Zdrav,omarija. Kad to zvono dujir iii"E"'r,{,ri"i;';;;;; llust' i sa,crvenom Stol'om) obidno
zvoniti, mo it 6e i ,o,ni, koji su k,o,d ku6e, za obra(.enije ;;ii;;;li';J" *i'ii". S'misijskim kriaem spoieni su mnogi
se kr-iL postavi ili
{reSnika. Iirosti,'i to potputi, t. o'uj dan,.kadpo-stavlien. ili blaAo-
U detvrtak naved,er je sveEanost na iast presv, Uiup,orttri; z. ia .qoJisnlicu, kad i"--big
oltarskom Sakranrentu, Udesi se otprilike ovako: najprije ri"ifl"., j. nu dan naiaska sv' Kti1-a (3'-svibnja)i !'.-nu
se izToii rp,resv. ol,tarski Sakramenat u monst,r a,nci, zatint { don Lr"isunia sv. Kriza (14. rujna)'Jyj"ti su kao P91e'9t
je p,ropovijed ,o trom Otajstvu (za vrijeme propovijedi, td- za potpune
-i 'oproste: ispoviied,^sv' Pridest' po.hod ktrza
zumlie se, stavi se pred rmonstancu s Presvetim zastavaJ, *Jitva ,po nakani sv. Oca' Tko ne do'bije opro-sta
koja se zavrli kratkom o,trpr,o5niom za nanelsene Lsusu d "ri.i.
," odr"d"rri dan, rrr,z" gu dobiti idu6ih sedam dana' Ne-
uvrede ,nar,odito u ,presv. oltarskom Sa'kramentu (zastava potpr,li puk oprori od S-godina i 5 kvadr{€e1a, moSu do-
ispred Presvetoga sL ukloni). Izato1a je blagosl,ov.'Da o,va
,l:
svaki dan jedamput, ako skrusenr rsKazu Ka-
fl titi-rr1".t'ti"i Zdra-
svedanost bude Sto svedanija, neka oko oltara u polu- ko.ro ,urirko poStovanie s,. iGizu iz'rnoliv5i Ode-na5'
kru,giu budu dje'vojdice i djevojke u bjelini sa zapalfenim ;;;;;il^'i'-sl;; o"; isusoroi muci na dast' (Naiz$odniie
svije6ama u ruci. Ako je mo5iu6e, neka i predstavnici obla- i" m, .i*'rii"ti klede6i predkriLem)' Potpuni i nepotpuni
sti drZe u ruci zapaljene svije6e. I razlid,ita dru5tva, koliko
_I
i

, ,:.,r.,i:. .,.,,,
_

',',%
10
1l
gpro.s.ti tako^ d'oibiveni mogu se 'namiieniti dusama u d,istili-
5tu (A. A. S. 1913. 429.)' B, ProPa{iranie misiia'
Kako ie se radova,ti duhovni pastir, kad bude gledao
posliie Duhovni pastir treba nesamo da prirpravi, sve' Sto
.'misiia, {t giko,narod nie gov ddlazi, ii*,ti*iriirkT l;i ;, je p'otre'bno za-vriieme misija, -o demu smo dosad $o.vorrlr'
pred njim kledi i moli.
NeSdie _se misiie podiniu sa svedanim bladoslo_ neOo ioS viSe mora nastoiati, 'da sva'ki nie$ov viernik zna'
vom djece_. _Pozovu se sva Skolska dieca, Sto" su misiie i da iedva deka dan, kad 6e se one dtiat'l
,o?it.fii D;"gi* rijedima tieba da misife 'propa$ira, pismeno i
m,ogu da dodu i s malenom djecom (samo tr"bu" p"riii- d'u
J

ne bi smetala). Najprije se otpieva p;"r*u u east dj"i"i" usmeno,

-
rsusu, a onda misionar poslije propovi_ I Ako se misije imaiu dr2ati u Eiradu, up'otrebit 69. du-
-propovijeda djeci. I hovni pastir za piopagandu misija ftat'o'lidke novine' listo-
iedi misionar ih blagoslbvi. flaizad se otpieva'p,;;;". U
vecim miestima oriredi se stjecom p.o""iij", i.;,;i ;r; ee moZlda" o njima i z$o-Cnu bro5uru' A i za
ili,st'i,t u ,a;eteta Isusa. Ta je svitanost veoma " dirljiva ".; ""plt"t
seoske' iu'pe moie da se sastavi zgodan letak' Pozval
(e
ifip
rza odra,sle. *""g" iuillti;" i pis,meno Saliu6i im- uiedn'o -dnevni red
Mnogi misionari obidavaiu u petah vr5iti svedanost misii? (s letakom, broSurom)' Isto tako dat 6e Stampati
kri,a za izmile.nje.neprijatelja-.' nur'",oi;" ." ,a-o .;#, oglas s'dnevnim redom i metnuti ga na cr'kvena vrata'
- Duhovni
da svedanost ili poboZnost treba oglasiti kao svedanost krij ie pastir i usmeno propaSirati misiiel 3
Zu,.I" sp,ominiudi izmirenia neprijalelja, buduii d; biih; 5ko1i, kod kr56ansk^oga nauka, u ispoviiedaonici, u'dru5tvi-
odbilo,-pa. ne bi do5li u crkvu. Na zgodno miesto metne ma, i os,obito s'pro'poviie'daonice.
se veliki ,kriZ s korpusom, okiti se
"il;"e"*,i-""i;"?"*". Dva do tri rnjeseca unaprijed objavit 6e svorme naro-
fJguu .t piesma o svetom kriiu, zatim'misionai ;;;;;i: du misije. A vec m,n'o'go priie to$a 6e-udesavati svoje pro-
leda q liubavi ,k bliZniemu, narodito k neprijateliima^. Na l
svrSetku propovijedi svedano govori ,r"rod lii # poviiedi, da budu p'riprava za mrsiig' da se one i ne s';'srns-
roda sam misionar pred kriiem, da svaki od "'i*" ""1
srca radn
kh nu @alja rpripravai. U Zupama, gdje je siaba viera, duhov-
opra5ta svojim nepriiateljima i da 6e se s njima ir*iiii. 1 ni 6e pasiir
-o Sovoriti: da ima BoS, zatim o Isusovu bolan'
lzatoga^.pieva se z"4odna pjesma i g,vrSi kratka poboZnosi. I stvu i C.t Te 6e teme obraditi apolo$etski. U drugim
lapama bit "l.
6e b,olie $'ovorili o zapo,tiiedima B'oZii'm i cr-
.. - Jltisije
vijed,
se svr5avaiu sveEano, DrZi se svedina DroDo- f kvenima. Teme samih misiia ne valia obradivati,
obnavlja se krsai za.vje t, daje .. pupi"rt i l;H;i;;,
-'i,Juili"", -"Z.ti,ri {' Tri do d.etiri nedielie pred samim misiiama iebliia
blagoslivljaj u se^ kriiiti,,krir"i"", .f if-".
se tztozt_tp,resv. Sakrame.nat, zapjeva Te Deum pa Tantum priprava za. misiie..Za lo ie vriieme poticati u svojirn {'c-
ergo i_Genitori s Oraciiom. d
vorlma .svole /vlernlka, ,da se o,dazovu misiiama. Molit ie
Kad se sve to svr5i, predaju misijonari na podetku { roditelje, $ospoCare, rnajst'ore, da ne samo pu5taju svoju
i
dobiveni kriz i slole duhovril'p";i;;.'iG;;'""";;";:: djecu i podloZnike k misiiama, negio da ih potidu i rije-
hvali misionarima snekoliko ,i;e8i.-U gradovima ;;zd. dima i svojim dobrim primierom,
6e bitj bolje, ako izos,ta,ne o-ra zahvaia. Govorit 6e svojim Lulplianima, kako fe potrebno, da
,ne,ka se ,^ ,r"ro-.ra postara se za misije priprave pokorom odridu6i se zabava, da se
_-^"^P*?_yli
nakrt, ,p1..ti. pjevanje, za po_ ,ozbiljno zamiile u potre'bu, da spase svoiu neumrlu, du5u,
1.9brT s.yijede, ministrante, po5tonu #o_
oalu ctevocronahja, spomena na misije i t. d. da odstrane sablazni, nepriiateljstva, da prekinu zla po-
znanstva, da vrate tude dobro; iednom riied,i, da uklone sve,
Sto bi moglo ometati niihovo nastojanie ri radu za spase,nje
duie. Prep,orudit 6e im da priprave duSu za misije dine6i
dobra djela i mnogo se mole6i,
I
I
12
- Duhovni pastir reti te,,kako je ip,o,trebno, da svaiki
udesi tako svoje poslove, da uzmo,5lne duti, koliko je rno-
6iu6e, sve propoviiedi
U svim,svoiim giovorima molit 6e ih bla,(o, da udine
ono, 'Sto im prep,eruduje. U govoru duvat 6e- se duhovni
pastir sva'ke,o,Strine.
Ako bi se na5lo_ protivnika misijarna, ,rnirno i ljubez-
no razl,oiit 6e protrebu misija, niihovu neizrecivu korist
1? 1up\ za obiteli, za p,ojedinca, Istaknu,t de, ka,ko sv.
Majka_ Clrkva 'zahtijeva, da se misije drZe.
U_$raCovima, a i u veiim seosi(im Zupama, tre,ba da
duhovni pastir pozove u pomo6 dobre i revne svjetovnjake.
Svakome ie odrediti njegovo podrudfe za propagandu mi-
siia .(pojedine ulice, dijelove orada, sela). - Suu'iu prola_
fandu po svjetovnjacima tre5a da nadzire, .ukonrodi'on
sam.
Kako u glavnom uspjeh misija stoji do milosti Boiie,
bit ie molienje za misije prijeko'potrebna priprava. Du_
rpastir sjeiat ie se misija u sv. Misi, u breviiaru
ifovnr
u,.drugim svo.jim poboZnostima. Misije ie preporueii:uLi
yoli-{vamq svojih Lupliana, ,narodito djece i pob'oZnih du.-
5a, {a.1.toja_t te; da se u svakoi obit;lii ,rruli du, ;"si;
zajednilki izmoli za.sretan uspjeh misija. Napokon- i; i-;
Zupsrkoi crkvi_!ekoliko sedmica moliti ,u rniriy"- poriiiu
svake Zups'ke Mise.
. Duhovni pa,stir, koji bude pre,ma svemu redenome
prirpravio svoj narod za misije, Zei ee obilan plod.
Za misiia,
Iza samih misija imat 6e duh,ovni pastir dosta brioc_
1. Pazit & da bude u crkvi red. Brinut 6;; ?;
sve m.isijske p,oboZnos,ti i sveda,nosti budu toe"o ,Ji"a"-
no vrijeme. Za vriieme ispovifedania nadziral ie" u ;J-
da. viernici ne stoje preblizu ispoviiedaonici, da bude
red i mir.
.. Duhovni
stima,
6epastir pribi,vati i svim misijskim poboZ,nc_
rsvedanostirna, nirodito propovifedi*u, dI-tt-;;-
mogne upotriiebiti u svoioi pastiiskoi sluZbi.
. ? Duhovni pastir naslojat ie saznati bilo sam, ako
1e malena Zupa, bilo po drugim p,ouzdanim osobama, da
13
li niedovi viernici 'polaze pnopovijedi i primalu sryete s.a-
,kramEnte. Ne*arn" ie ili sam p'ohoditi, ako bude mlslll)'
,da ie to zoodno, ili 6e ih po dru$im osobama pota{rnutt'
da se ,odairru glasu BoZfem'r'r. Mo$ao bi im i pisati' ako
misli, da 6e timlredstvom vi5e pos,ti6i'
----*--'t-N;izad
lma brirgu dtrh&ni pastir za misi.i.a i z.a
iupni dvor, o t*o" ima" na rpr. list rza nadbiskupiiu lrei-
liiSk* oro, ,Nupose treba 'di su obroci u todno vriieme""
Rudak neka ne iraie dulje od jednog sata"' K'tza. st'olu nije
,Ooi"" p'ozivati svietovniake. Ne valia d.u$o veicre
'skraiivati ttriierne
oituti kod stola i tako potrebno. za
;a;;;,,--kodltolu nerka vlada u'rnierena veselost, a duvaLi
;" ;;ii; u"ut " buke i 'prekro'mjerne. veselosti' Pripovijesti
i-sui"'"* c,onfessionali r" ptipovijedaju se nikad i ako
nema nikakove po$ibli pro sigillo'"
----ilh;""i p"t't[ takb ce urediti ku6ni rp'o'sao, .da..i
niegova druhini uzmo$ne pribivati misif skim. pro;oviiedi-
mal *rkar morao za to :uzeti i kakovu pomo6 izvan kuce'
Posliie misiia,
Duhovni 6e pastir nasto'iati s novom Sorljivo56u.. i
snagom, da sjeme ,ii"ei B'ozi. posijano za vriieme rnisija
ne lropadne' neElo ,da donese rod. U svoiim 6e '$'ovorima
poaulueuti na mlsiiske Froproviisdi; ob'navljat 6e s niima
iobtl odltlke; narodito-6e-ih poticati, da de'sto rp'rimaju
f svete sakramente. Gdje se riietko primaiu sv-eti sakra-
menti, tu redovito ne moile da du$o postoji -svrhunaravno
t
I Zl"ti"ii", osobito danas, Sdie su - vjernici izloZeni tolikim
oputto.ii*a za svoju,vjeru i svoi kr5danski Zivot'
I
PRIPRAVNE PROPOVIJEDI ZA MISIJE,
r1, Sto su misiie i niihova korist'
Predragi viernici! Naviiestio- sam vam' da ie se "o
na5oi Zupi aizati misiie. Da'imadete od nfih Sto viS.e ko-
risti,' treba da svoje d,u5e pripra-vite tza't'o sveto vriieme,
tn du i"dr,a dekate dan i das, liad 6e misiie zapodefl Stoga
6u vam nekoliko nedielia $ovoriti o niima' Danas 6u ka-
zati, Sto su rnisije i k61u 6ete od niih imati korist'
 14
15
1. Sigurno ste vei duli ili ditali, kako katolidki sve-
6enici idu u daleke krai:ve medu neznab.o5ce, da im pro-
povijedaiu rijed, BoZiu. Ti se sve6enici zovu misio*rari Tako isto radila je uvijek i sveta Crkv a, le ie osno{r'a-
poslanici, jer ih 5a,1je sveta Crkva, da iadne neznabo5ce - la i' o,osebne Redove za misiie'
''
upoznaju sa svetorn vierom Isus,ovom, To su t. zv. izvani- "i;;iiir.i'i"irJi
-du""o u""dt liud" imaju svete rnisife' Da-
ske misiie, Misijonari naime prop,ovijedalu rijed BoZiu krko i niegovi prista5e protive se 'misijama' .|er
onima, koji joS nijesu u katoliikoj Crkvi koji su izvau ziaia, da im tamb"nlitrova opaki nastoiania slabo uspiie-
$e. - vaiu, gdje se drLe misiie.
AIi i _onima, koji vei jesu u katoiidkoi Cnkvi, Sallu f Svi mi urrn^o,--iiko dovjeka sviiet i 'njepova dobra
katkada crkveni poSlavari posebne sve6enile misionaren zasfiiepfiuiu, *u*". Znamo, kako tovfek mora da dvrsto
da im moitda oslabljenu vleru ojadaju i zamrlu ljubav ,Jei u'druSi srijet, da $a ovai. svijet ne svlada' Zato
BoZju probude-. To su,t, zv.' unutainie' misiie,
',1
"r.Z f."iitoeEau pob'oino" aive,'koii ne t'e, da -zivetj i
frLai.
i.J"ti o"o* s"ifetu, izgube viedni Zivot, idu od vrem.c-
S.a. dovjek_om je kao i s kuiom. Najpiije treba kuiu t
saSraditi i urediti. Zatim ie duvati, da se ne sru5i, sve-
:1,
,,,l-a; ""
,ri"*".. u dohoori samo6u i promi5liaiu.o svoioi
udilj je popravliaju6i. No malo pomalo postane ipak tro- ,rrhi, o s'pasenju 'svoje duSe' Dru$im rijeiima.vrse
Sna tako, da se mora ,temeljitije popriviti, Tako prve, "t"""i
t. zv,'duhovne vieibe,
-i Tako rade redovnici, svecenlcl' cl-
izv.11is!: misije sagi-rade u dovjeliu - ku6u Boiju, hru* ---aii trgovci Skolska mladei'
no,vnici,
^--
Bolji. Za_taj hram BoZji brinu se redoviti pastiii.'No od r1?i eoq"k ne m'oZe imati duho-vnih vjezba',Sv'
vremena d,o ,vremena treba i veiih popravaki u duh,ovnom oak Crkva radi za'spasenie svake du5e' Zato 'onima' koii
itotu iupe. Za te izvanredne poprivke zovu se obidno ;;;a; i*;ti a"n"""lft viebba, drZi misife' Nii'rna pribi'va-
i izvanredni radnici misionari. -To su nutarnje misije. ti-- ---p""atagit
noie svaki dovjerk.
fai sam 'desto 'puta ditao, da- ie ova.ili ona
-
Ve6 u starome lavjety imamo misija. Judejski krali
Josafat posla sveienike i levite uditi narod Boiiemu zr'- zro" i-al. i.i"ii", budila se u mom srcu Zelia, da i ia svo-
je sre-
konu: ,l uiahu po Judeji imaiuci pri sebi knjigu zakona ii"i
'ta "i"r"i"ima pribavim't'u sre6u. Hvala Bo$u, ta
Gospodnjega, i pohadahu s,ve gradove Judine ,eJei ,rurod- i o'vu
-- --i. Z; riiee ZuPu!
zapala
(2. Par. 17, 7-9). Gospo'dnju, narodito u vriieme misija',vri-
Najve6i misionar i uzor svim misionarima bio ie iede Psalmistove riile|: ,'Glas je Gospodnii nad lgdCIT'
naS, BoZanski Spasiteli, Za nj pripovijeda na {pr. .rr. iloo slave prmi, Gospod ie nad vodom veli:k'om' GIas ;e
delist Luka:_,A_pot,om izabra G,oipod i drugih seda-deset "rruir- G;:";A"ii 3ilat , plas- ie Go'spodnfi slavan' Glas Gospodnii
i dva i.po-sla- ih dva po d_va pred sobom 'u svaki grad i il;T;;d;", C"!p-ta lomi cedre Libanske'pustiniu, Glas sipa pla-
men odnieni. Gias Gospo'dnii potresa potresa
mjesto, kuda hotifa5e sam do6i" (10. 1,).
G;6"d pustinju Kadeso'(28. 3-5:7. 8')' GreSnici skru5uju
.. Predragi,
godine
dobno z,nadete, kako le na5 Spasitelj tri
prolazio Zidovskom zemljom, desto puti i glajan i o .roii- srcima i vra6aju se Bogu svoiemu mole-6i ga
iedan, ude6i ljude, Sto im je vienov.ati i di;iti, di spase
""
s Davidom kraliem: "smilui se 'na me, BoZe' po velikom
sv'oje neumr e ,du5e. Llo.ra" ."oie,'i po velikoi dobroti s.voigi odisti bezako-
Za Isusom povedo5e i njeg,ovi aipostoli Sireii s,vi- nje moje. Oberi me dobro od bezakonja m'oje$a, i od
jetlo svete vjere got,ovo po'se gi-iieha mojeSa odisti me",' !p, 2. 9.)-
cijelom-tada porznatom a,viie,tu,
Nijesu ,oni i51i samo propovijedati evandelye tamo, gdje se
'--'- Miril6 -upale vatru lfubavi k Bogu i bliZniemu' Hla-
niig jo5 _dul'o, neg,o su osno,vavli kr56anske orjei"" dna srca lreSnika za sve, to ie nadzemaljsko, vjedno, stanu
i9n-o
dav,Si im du'hovne_pastire, bisrkupe i sve6enike, opLt ." se opet
.L
za
-- --lvtl.ii8 ll.kurr,uBo$a,'za
zZlriiavati krepo'st' za netbo'
s"najbolfim-lijekovima za bolesne
vra6ali u njih i utvrdivali ih u vjeri.
i tuine lju'dske duSe.
(
16
Misije su ogledalo, u koje,m vidimo, da li srno djeca
Boija ili nijesmo: u niima jasnro u,poz'najemo, da li na5i
putovi Zivota vode u vjednu sre,inu domovinu ili u vjednu
propast.
U misijama dobivaiu pojedini sta'leZi (dieca, djevoi-
ke, iene, muZevi i mladiii) ,pouke, upute, kako im valia
vr5iti ,svoie stale5ke ,duZnosti, da uzm,oEnu rposti6i svoiu
vjednu sre6u,
Za vrijeme je misija nafbolja prilika, da dovjek ovr5i
Sto bolie, skru5enije svoju ispovijed. Misionarima moZe
m,oZda lakse gre5nik otkriti svu svoiu du5u.
Gre5nicima rp,otre'bne su misije, da se obrate; mla-
,kima, da se opet revno prih,vate p'osla oko spasavanja
i Duha S,vetoga; udedi ih, da drZe sve, Sto sam ltam zapo-
svojih tluSa; dobrima i svetima, da budu bolii i svetiii.
I-ijepo kazuje, Sto su misije, jedan danaSnji udenjak, ovim
rijedima: "Misije hode spasiti ,du5e, ,obn,oviti glavu, p,opra-
viti srce, ,nadvladati pakao i u nas osno,vati kraljevstvo
Boije, bore6i se protiv grijeha, (protiv poiuda, protiv gre5-
nih pogibli i prilika, i radeii da se iovjek s B,ogorn po
ljubavi sjedini. Misije dine, da su ljudi savjesniji, odluf-
niii za dobro, da se ne boje ljudi i ,da ne budu nernarni, da
se budnije i oprezniie duvaju od zlih primjera.,. A jedan
pokrajinski crk,veni sabor (u Ktilnu) veli o misijama:
mo, kako u misijama mn,ogi ljudi ostavljaju svoje gre5ne "Vidi-
navade, ,kak,o se neprijatelii izmiruiu, kako se tude',dobro
vra6a, mlaki postaju gorljivi a dobri ioS bolji. No naj-
glavniji su plod misija iskrene i skru5ene ispovijedi, do-
stojne svete Pridesti, mnoge op6ernite ispovijedi, kojima
se-vrlo desto popravljaju mnoge svetogrdne'ispovijedi, i
pokornici lakSe ,se sk onu, da i unapredak deSCe primaju
svete sakramente..,
Najve6a je utjeha za mnogoga 6ovjeka, kad umire
Sto je u Zivo,tu pribivao sv. misijama. Sjeda ,se, kako se
za misija skruSeno ispovjedio i drukdije otad po,de,o i:lvjeti.
Misije su mu i na dasu smrti najmiliji ,das,ovi u i,iy,otu.
Predragi!-Samo su oni protiv misija, koji ili ne znaju,
St,o su misije, ili su izgubili svarki smisa,o, za sve ono, Sto
je lijepo, plemenito, do,bro, vjedno. Vi ste aad duli, Sto su
misije i koja vam je od njih ,korist. Uvjeren sam, da ste
I
I
I
I
I
I
I
I
t7:
radosni, 5to 6ete doZivjeti u svoioi Zupi veliku milost
i da jedva 'derkate das, kad ie misije podeti. Amen,
tsoZfu
IL Misiionari,
,Tako da nas drZe liudi kao sluge Kristove i dfelji-
Pravo misiie odrediti i slati misionare Sirom svijeta
pripada svetom Ocu i biskupima. Isus je rerkao' s-armo
ipostolima i niihovirn zakonitim nasljedni'cimar .Idite
dikle i naudite sve narode krste6i ih u ime Oca i Sina i
viiedao, I evo ja sam s vama u sve dane do svrSetka vi-
jeka" (Mt. 28, 19. 2O).
Tako i sv. Crkva Salje svedenike s'vjetovne i re-
dovnike Sto je o idnije da drZe misiie. Oni su dakle
poslanici - ili misionari - Crkve. Dolaze k nama kao
-oci,
uditelji, - Promotrirno maI'0, bolie, 5to
- lijednici i suci.
znat,e te rijedi.
:;:
1, Misionari dolaze kao oci. Sve ostavi5e, Sto svijet
ljubi i za iim toli,ko ider bo$atstvo, dast, uiitke, pa u
samostanskoj samo6i rade samo oko dasti Boiie i spasa-
vanja duSa. Misionari moEiu da poput apostola reknu dra-
gomu naSem Spasitelju; "Eto, mi smo ostavili sve i podli
Jmo za tobomn lMt. t9, 27). Ostavi5e oca i majku, brata
i sestru, d'orn i rod svoj. Sve ostaviSe i svedano se zavie-
tima obveza5e, da 6e Zivieti u siroma5tvu, disto6i i i posluS-
nosti rprema svome redovnidkom p,oglavanu. Redovnike
sve6enike obidno zovem,o Oci. A samo onaj je dobalo,tac,
tko ie pun ljubavi. Uistinu, misionari su oci, ier upravo
gore ljubavlju prema dragome Bo,gu i neumrlim du5arna.
Ta zato i ostavi5e sviiet. Do6i 6e k nama misionari, koii
6e nastojati, da va5e du5e, ako su u grijehu, dignu iz to{a
grijeha i privedu boZanskome Srcu Isusovu.
Oni d,o,bro poznavaju 'bijedna srca ljudska i osjecaju
duboku Zalost i smilovanje s jadnim 'duiama gre5,nika. I
sve njihovo nastojanje bit 6e da i kod nas od v'urk,ova udi-
ne jaganjce, od gre5nika andele, od ljubitelia ovoga svije-
ta ljubitelje Boiie, iednom rijedi od nemirnih, Zalosnih,
nesrednih ljudi sre6ne i presre6ne. Radujte se Sre5nici,

18
misionari doniiet 6e vam novi svrhunaravni {vo-t' u-koi.eryt
ako ustraiete, zadobit 6ete viednu qagladu. Roditelje, ilroii
nam dado5e zemaljski Ziv,ot,'treba da liubimo i da smo im
zahvalni. I(oliko ,ris" *ot.*o ,biti zahvalni onima, po koji-
ma dolazimo do viednoga Ziv'ota.
2. Illisionari bit 6e nano uEitelii, Uditelj udi, opominie,
a kad zatreba i rkara. I,stina, i duhovni pastiri 'kao i 'dru$i
svedenici ude riied Bolit, i koii ih slu5aju, spasit 6e- se'
Ali,kako nanod-te svoie duhovne 'pastire uviiek gleda i
sl,uia, dogada se, da se i niihove rijedi ne doirnliu t-akcr
,dubok,o 'ijegova ,sr'ca, Zalo treba ,da se katka'd duje s
propovijedaonice glas misionara, Za riieE- Boliu, propo-
,riledao' je ma !ko, vrijedi ona Pavlova: ,Jer ie Ziva iied
B'ozia i djelotv,orna i o5trija od svdk,og ma'da oStra-s-obie
strane, i prodire do rastav'lfanja i duie i duha i zElobova
i mozga i- udi ,mislima i pomiali'ma 'srdadnim" lzid, 4, l2),
i Jerelmiiina: "Nije Li riie€ moja kao oganj, Sovori Gospod,
i kao malj, koii razbijalkameno (23,29.)? No ljudi osobito
osie6aju tu ja8inu rijedi Bozie, ,kad ie propovifedaju rnisi-
onari, A onda oni govore o t, zv. vjednim istinama: o
svrhi dovieka, o grijeihu, o paklu, o smrti; a. te su istine i
te kako podobne da potresu du5om liudskom do dna.
Papa je Pilo IX. rekao u svoioj poslanici od 9. stud^eno-$a
godine 1846, Sto imaiu misionari prop-oviiedati. Ova-ko
naime veli: "Treba da navije5taiu riieE BoZiu pravo i do-
stoino, neka propoviledaiu Krista raspeto$a i ude yi-erske
istine i zapoiiiedi onako, kako to udi katolidka Crkva i
'krepko
s,veti O,ci i to i puku razumliivo. Valia im dalie
todno razla{ati stileSrke duZnosti. Sve 6e 'o'dv'radati od
grijeha i poticati na poboZnost, da budu viernici BoZiom ri-
fedi spasbnosno p'oudeni, da se klone svakog ,grijeh-a i
nastoje oko krepbsti, i tako umaknu paklu i zadobifu
nebesku slavu,o
Kolikim su i rkolikirn ,gre5nicima misiie o'tvorile ne-
beska vrata. Ali dern'u da vam o tom 'dulje ,govorim, ta sa-
mi (ete to doZirrieti. VaSa srca topit 6e se kao vo,sak.
Uvieren sam, da 6e riieli misionara doniieti i stostruki
pl,od u na5oj Zupi, koii ne ie propas'ti. Ali treba da zato
svi molimo, mnogo molimo. Glasoviti misionar Leonard
a Porto Mauricio ovako je iednom svoi misionarski put
preporudio molitvarna ne,ke po,boiZne du5e: ,Pornozite mi
19,
predobiti du5e. Od eetiri sata do Sest na veder stofim
na pro'poviiedaonici s rnadem rijed.i Boiie protiv pakla.
Dignite zat'o "rriierne katkad svoje srce k Bogu prikaluiu6i
mu njegiova blagoslovljenoS Sina,"
3, Misionari dolaie liieilili. Pored tjelesnih bolesti
ima joi vi5e duSevnih. I kako fe du5a nad tijelom, tako
su i du5evne b,o,lesti stra5nije od tjelesnih. Du5evne su
bolesti strasti, Sriieh, gre5ne navade. Sv, Ambrozije k
dudu Isusovu, kad je ono izlijed,io od groznice Petrovu
punicu, primje6uje u svojoj p,ropovijedi ovo: ,Naia ie
groznica lak,omost; na5a ,5iroznica p,ohota; na5a grozniea
bludnost;_na5a,groznica dastorhlep,nost; na5a ie,[r.oznica
srdZbao (Brev. Rom. hom. s. Arnbr. sabbato Quatnor Tem-
p,orurn Penteco,stes, lect, IIL sub finern). Sveti Ambrotzije
nabroiio je sa'mo neke glavne ,du5evne groznice, a ,prat;o
irna ih t,oliko, koliko ima dovjedje srce pohota, sirasti.
I Sto je strast ve_c_ma zagospodovala dovjeliom, t,o 6ia jade
trese g_roznica. Koliko ima ljudi, koji su godine i goCine
teiko bolesni od bolesti, koje svr5avaju smr6u, vjednom
smr6u,
I za te duSevne bolesnike, greSnike u smrtnom Srijehu,
kucnuo je o,sobit ias ,milosti Bozie, koji im nosi zlravlje.
Dolaze misionari, iskusni du5evni lijednici, da liiede teii<e
rane 5lre5nika. Veselite se dakle, blizu je das va5eSia
,oedravlienia.
cete u lpro,p,ovijedima i p,oukama, Sto vam je di-
niti, -Cr.rt
kako vam se vladati, da opet ne podlegnete ,griiehu.
Ali osobito u svetim isporvijedirna davit ee iskusnl i po-
boini misionari upute svakome od vas napose, Sto vilia
r:iernir diniti, da se spasi, U ispovijedaonici saznat tete
potanko, degia vam se valja kloniti, koja sredstva morate
upotrijebiti, da spasite svoju neumrlu du5u, I oni, koji,
hvala Bo,€u, nijesu u te5kirn grijesima, trebaju du5evnih
recepta, koji 6e im jasno i todno re6i, Sto im je diniti,
te ne p_ad1u u grijeh, da se ostave puta, koji ih vodi u
grijeh, da budu svaki dan sve bolji. Jest, svi'mi trebamo
du5evnih liiednika. tr hvala dra61,ome Bo6iu, Sto k narna
dolaze misionari nose6i za svakoga uprav onai liiek, Sto
ga tko treba. Bude li rk,ome potrebna i te5ka du5evna ,ope-
racija, misionari 6,e je izvriiti liubezno i odudno.
20
Sto sve ne urade tielesni bolesnici, da dodu do zdrav-
lja. Nijedan lijek niie irn preskup' Predragi, zar '6erno ,rni
manje cijeniti zdraiie duSe? Zar (etno manie 'troiati se
du5evne'rbolesti, smrtnog grijeha i 'sve{a, Sto vodi do nje-
ga? Zar nam ie manje stalo do vjednog Zlvota negio vre-
*911g,$a?
4, Naizad misionari dolaze k ham kao i suci, Da,
dolaze i kao suci, ali ne da odsude, nego da svakoga, tko
sarno bude htio, odrije5e od ,njegove krivnie. Kak'o 6ete
biti ,sre6ni, kad budete duli u ispoviiedaonici B,oZanske
rijedi mil,os1fa; "ES,o te absolvo a peccatis tuis Ja te
odrje5ujern od grijeha tvojih", poSto ste sve svoje- grijehe
iskreno i skru5eno kazali. Srce va5e klikovat 6e od ra-
dosti, jer 6ete biti uvjereni, da vam ie dragi Bogi na usta
ispovjednika sve ,o,prostio, dime s'te €a bili uvrijedili; vi
cete znati, da ste opet 1po'stali ,djeca B'odia, i osieiat 6ete,
kako se slatki mir i tiha radost razliieva va5om duSom.
Drafi moii, bili vi ne znam kako greSni, ne boite se,
misionari ne 6e vas dodekati s o5trim riiedima i ukorima,
vei sa srcem 'punim odinrske ljubavi. Imaju oni na pameti
rijedi sv. Karla Boromejsk,o'pa: ,Dok ispovied,nik slu5a
{rijehe pokornika, neka se zajedno s njim kaje od srca za
frijehe, sjetajfti se svetih Otaca i narodito sv, Ambrozija,
k,oji je sluSaju6i ispovifedi pokornika neprestano plakao s
Predragi! Dolaze k nama misionari! Dolaze na5i oci,
na5i uditelji, naSi lifednici, 'na5i rnilosrdni ,suci. Potecim'o
i,m u susret, S rado,snom ih Zeliom iSdekujmo. Pripravi-
mo svoje du5e, da dodekaju misionare s dietiniom ljubavi
IIL Nevidtiivi i vidliivi pomo6nici misionarima,
,Ako Gosip'od ne 6e graditi doma, uzalud se mude,
kofi ga grade" (Psalam 126, l,).
I naibolii misionari treba da reknu s apostolom
Pavlo'rn: "Ne da srrn,o sp,osdbni od sebe ,pomisliti St,o, kao
od sebe, nego je naSa sposobrro,st od B'oga" (2. Kor. 3, 5).
O,ni, sami po sebi, govorili i najdivnije, ne mogu nadvladati
pakla, ne rnogu otopiti leda sa sr,daca ljudskih, ako ih
2\
Bo,g svojom miloSdu ne takne. Srce ie ljudsko sarno u
rukama BoZjim kao mek vosak. Misionari samo siju ri-
jed BoZju i zalljevaiu, a rnilost B'oZja dini, da posijana rijed
nikne, raste i d,onese plod. "Tako niti je o,naj Sto , k,oji
sadi, ni onaj koji zalijeva, nego Bog, koji daje te rasteo
(1. Kor. 3, 7.).
Treba nam se dakle moliti, da Bog svojom milosti
rasvijetljuje i griie na5u duSu, te uzmognemo Sto vi5e
crpsti koristi iz misija za spasenje na5ih neumrlih du-
5a, Ali kako su na5e rnolitve slabe, valja da se utedemo
k onima, kojih 6e molitve Bog usliSiti.
1. U prvom redu obratirno se na presy, Srce Isusovo,
Nitko me rnoie d,o6i k Bogu, nego po Isusu. Nidije nas srce
toliko ne ljubi, ,kolik,o Srce Isusovo. Ono je puno ljuba-
,vi i dobrote. Srce Isusovo, koje je o,prostilo skru5enome
Fetru, poko,rnici Ma€,daleni i razbojniku na kriiu, o,pradta
i -danas_svakome gre5niku, kofi se skruSena srca k njemu
obrati. trstis pokazuju6i svoje rane nebeskome Ocu ovako
govori: ,Vjedni Ote! Gledaj, kako veoma lj,ude ljubim,
gledaj, Sto sam za niih pretrpio! Istina, oni zasluZuju ka-
zny- ali opomeni se, da sam za njih pretrpio najstrainije
muike i prolio svoju predragocjenu krv. Lludi doduie ne
zaslu}uiu nikakove rnilosti zbog s,voje neposlusncsti, ali
ja s-a,m bio poslu5an do smrti, do s,rnrti na kriiu. Ode rnoj,
smiluj im se mene radil" Tak,o Lsus neprestano za nas
;n.oli.
-Sigurn,oste duli, kako se Isus objavio svetoj MarSa-
reti Mariji Alakok i oditovao joj, kako liude ljubi p"Eu-
zujttii na svoje otvoreno ,presv. Srce, i kako ga ,bofi, Stc
mu ljudi rnjesto ljubavi ,vra6aju od najveie "desti samo
nezahvalnost, mlakost, Da se opet kr56ani uLeiu ljubavlju
prema njemu, _rekao ie svetici, neka iiri poboZnost prema
njegovu Srcu. Stovateljirna pak svoga sria ,obe6ao jL Isus
velike milosti. .Medu njima nalaze se duile, koje se'o,s,obi-
to i.spunjaf u u vrijeme.misija. Prva iet "Gre5nici naii ce u
morem srcu izvor i neizmierno more mofega milosrda." A
{ryg. se milost tide samih misionara:
"sve6enicima udiie-
lit 6_u dar, da mogiu Sanuti i najtvrda srca.<(
Dajmo dakie,
predragi, utecimo se presv. Srcu m,ole6i ga, da dobr,o,stivo
pogleda na nas, osobit,o na one, koji se udalliSe od njeSov;r
tl
22
Srca. Neka presv. Srce blagoslovi rad i muku na5ih misi-
onara. Molimo sa svetom Crkvom onu molitvu posliie,
Lita'nija o presv. Srcu trsusovu; ,Svemo,$u6i, vjedni BoZe,"
pogledai ,na Sr,ce preliublieno,ga Sina svoje,sa i na hvale i
zadovoljstine, 'koje u ime Sre5nika Tebi prikazuje, i njima,
koii mil,osrde tvoje m'o,le, ti ,rnilostiv oproitenje udijeli,
u irne istoSa Sina tv,oie,€a Isusa Krista, ,koji s Tobom Zivi
i kraljufe u jedinstvu Duha Svetoga BoS, po sve vijeke
vijekova. Amen..
2. Bog nam dijeli mil'osti, ,k,oie nam je Isus svojim
Zivotom, mukom i smr6u zasluLio, Ali Bozia je mudrost i..
d,obrota htjela, da sve milosti dorbivamo po Mariji. Mari-
ja ie vrala nebeska, naS Zivot i ufanje na5e. Stoga nam va-
lja prep,oruditi ,ove naSe misije na5oi dobroi Maici, da nam
za njih isprosi St,o vi5e milosti u svemo,gu6ega Boga. Ma-
riia je utodi5te gre5nika. Ona je nas tako ljubila, da je
Sina sv,oga za nas irtvovala. I ni5ta yo1 niie toliko na Srcu,
kolik,c, da ne bude badava pr,olivena krv njezina Sina,
Na svakoj du5i i onoj najve6ega gre5nika gleda ona krv
Isusovu te nastoji, da se du5a spasi. Marija moZe sve
isprositi: da se dog,ods i najve6a iudesa. I uistinu, kad du-
i.a, koja se p'o,sve ,grijehu rp,o,dala, zamrzi na grijeh a o,brati
se k Bogu, veliko je dudo, kao da mrtvac iiv uslane iz
groba. Takova dudesa, da se grednici vradaju k Bogu,
zbivaju se svaki dan na ,molbu i zagovor na5e ne,beske
Majke. Preporudujm,o joj svaki dan ,osobito one duSe,
koje su u ovoj Zupi ostavile nebeskoga Oca, i budimo u-
vjereni, da 6e dragi Bog za misiia upravo lijevati milosti
u njihove duSe, te 6e se poput rasipn,oSia sina vratiti k
Ocu svome,
3. Osim t,o,ga molit 6erno se i svojim andelima duvari-
ma, da i oni podupru nade pro5nje svojima. Andeii se
raduju, kad gledaju suae pokornidke u odima ijudi, nar,odito
onih, koji su povjereni njihovoj brizi i painji, drupim ri-
jedima, kojima su oni duvari, I poboZni misionari obida-
vaju prep,oruditi svoj posao i nast,ojanje andelima duvarima
onih vjerni,ka, kojima su nakanili driali misije.
NaSa Zupa ima svo$a za5titnikan pa 6emo se i njemu
moliti, da nas pomo,gne svojirn zag,ov,orom kod Boga, No,
kak,o znamo, da je sv, Josip za5titnik cijele kafolidke
Crkve, njemu 6em,o se poslije Maike Boiie i naivi5e pre-
23
;porudivati._ Pored to'Sa svaki nas ,nosi ime kojega sveca,
zato ,se i o'brada sv,om imenom za5titniku u svakoi po,trebi,
"a nar,odito u ovakoj, kad se radi oko spasenja duSe.
_. _Samo se p,o .sebi_razumije, da 6ete se za vrijerne mi-
,sija sje6ati i svojih milih i dragih pokojnika mo1e6i Bo(a,
d_a im se smiluje i otvori vrati ne6eska. A u vrijerne rii-
,sija m,oii iete im i viSe pomo6i nego inade, buduci moZete
za&obiti mnoge oproste, pa i nekoliko potpunih, te ih na-
mijeniti dtsama u distiliStu, narodito onima, koje su vam
naibli,Le. P'oznata je stvar, da su ,du5e u distiliStu veoma
:zahvalne-; da Bog-_njihove pro5nje usli5ava. preporuduiemo
se i u njihove m,o,litve,
4. Bez tih nevidljivih p,om,o6,nika i zagovornika ne bi
misije uspjele. Ali, kako u svakom poslu oko sDasenia
duSe uz nevidljivu milost Boiju treba sudjelovati i eovfek,
tako_.i u misijama treba da i lfudi pomoEinu misionarima
u njihovu radu.
U prvom redu, r3zumrle se, da mora duhovni pastir
i6i na ruku misionarima. Ta on ih ie zvao. Njemu po-
maZu pasti stado. Bez sumnje da 6e svaki duhovni pa_
:stir_- sve udiniti, Sto bude mogao, da trud misionarl i
uspiie i trajan ,ostane.
P'ored duhovnog pastira trerba osobito da roditelii,
.fospodari, tvorrriEari, nL sa,rno rijedima, vei i svoji* pil_
mjer.om potiiu djecu i podloZ,nike na ,pribivanie misiiskim
poboZnostima, naroiito propovijedima. Jao stariiim&, po_
glavarima,_koji bi tu
_svoju duZnost nesam,o ,un"^uiili,,
. ne6io i moZda odvra6ali od misija!
_Bog 6,e traiiti oa ,jiii
_radun i za duSe, koje su im bile povlerene.
. strog
- Najzad svi mi trebamo pomodi misionarima sa svoiim
molitvama, dobrim djelima, pioko.a-a,
"da ljudi "td; ;;;
-- "-"-
dobra djela i hvale Oca ne,L*esko€ao '(Mt. s, iO.)
Predragi! Budem,o Ii se svojim molitvama utiecali
presvetom Sr,cu Isusovu, Bl. Djevici Mariji, ,". j;;ip";
svojim andelima duvarima, za5titniku ove'i,upe i zaSiit_
nicima, koiih irnena nosimo, i duSama u eistiliStu, i
ruku bude li svaki od nas iinio svoju duZnost, narodiio";;;;
d.1vg.iuli
{har ,primjer, tad ce se i na ovoi Zupi ispunitl
:riiieEi Sv. Pisma:
"euite me, Judejci i Jerusale"ili";f ;i;:
rujte Gospodu BoSu svoiemu i bit tete jaii;-i".ir,i;'pl;_
I '"\
)l
;i
ll
21
rocima njegovima, i bit 6ete sre6ni" (II, Par. 2A, 2O). Dat
eujte me, kr56ani i prebivaoci ove Zupe, vjerujte Gospodu,
Bogu va6emu, i bit tete jakil vjerujte misionarima nje$o-
vim, i bit 6ete sre6ni! Ame'n.
IV, Nepriiatelii misiiama,
. \i
-. PredraSi! Misije imafu i svoiih neprijatelja. Najvedi je
davao, hoji "kao lav ridu6i obilaz| lrai,eti koga da progu-
"ta., (1. Petr. 5, 8). Davao pun mrLnje na BoSa i zavisti
.. spram lfudi sveudili nastoji oko togla, da Sto vi5e ljudi upro-
pasti, A kako su misije izvrsno sredstvo za spasenie du5a,
svagdje radi protiv njih. Tako 6e i u naSoi Zupi sve
-'., davao
pokuiati protiv misija i njihova uspjeha u liudskim duSama.
Ne dajte se zavarati njegovim kojekakvim pri5aptavanji-
j ma, desto puta naoko opravdanim, ve6 ih postojano odbi-
jajte istinama naSe svete vjere i molitvama dragom Bogu
i njeSovim svetima. No pored toSa nevidliivog nepriiatelia
imaju misije i vidljivih, O tirna nakanio sam vam danas
govoriti.
1. Neki ljudi reii 6e moidar Sta nam treba misionar'
u na5oj irpije sve u redu. Predragil Koji tako govore, iasno
pokazuju, da nije u redu njihova duSa. U redu ie naime
ona du5a, koja ni.stoji da bude Bogu sve blii,a. A misiie i
te kako du5e Bogu pribliZavaju. Pitam vas, koii nas ne bi
trebao da bude bliZe svome Stvoriteliu? Sve je u redul
Zar je to red, ako se nepolazi crkva svetkom i nedieliom?
Zar je to red, ako ima i takovih, kofi ni o Uskrsu ne idu na
sv, ispoviied i Pridest? Zar ie to red, Sto se toliko Psuie,
i t. d. Predragil Sve je to nered, stra5an nered, zbo$koie'
ga se dolazi u pakao, Zavirite bolje u du5e svoje, pa 6ete
-ridleti, da li ie u njima sve u redu? Dalie, koliki moZda idu
k Misi i na sv, ispovijed, ali sve vr5e onako iz navade, bez
poboZnosti, bez pravog duha, A takovo vr5enie -poboZno-
iti ne vodi u nebo. Zar nijesu onda misije i te kako po-
trebne, da slijepci progledaiu i vide, u kako se Zalosnom
niihova du5a'
' nalazi6e
stanju
opeh Sta 6e nam misiie, kad 6e liudi opet
Drugi
po svoiu, kao Sto i prije misija. Ta etg, u-toi i.toi Ztryibile
iu misiie, pa su liudi zli kao i prife. Predragil To n-aiprije
nije istina,- Uspjeh misiia ne da se uvijek vidieti, sakriven
i ..
25
ie liudshim oEima. U misijama mnogi poprave svoje neva-
ljane ispovijedi, To nitko ne vidi, a ipak ie korist neizreci-
va. Drugi se opet poprave u stvarima, za koje niie znalo
oko ljudsko, pa i sad ne zna za njihov popravak. Ako se
ipak dogodi, da je tko poslije misija upravo onakav, kahav
ie i prije bio, tad je svoje misijske poboZnosti narodito
ispovijed lode ovr5io, lli. je siromah opet pao zboS svole
slabosti. Stoga samo oni, kofi vrlo malo poznavaju vjerske
istine, 6lovore tako i slidno protiv misija. A upravo njima
i treba misija.
2. JoS je gore, kad ljudi iz opakosti svojeSa srca Eio-
vore protiv misija. U mnogim mjestima, danas nesamo po
gradovima ve6 i po selima uzela je mah nemoralnost. Mla-
dei je razuzdana, vjendana se vjernost gazi, krade se,
vara, pijaniuje i psuje, Zalosna slika mno{ih mjesta, Ako
se lfudi, kojima je {rijeh zavladao, diZu protiv misija, ra-
zumljivo je, ier misije idu za tim, da ga i5dupaju iz du5a
ljudskih. Kad opaki ljudi dufu, da 6e biti misije, nekako
im je dudno pri srcu, boje se, pa stanu govoriti, da misije
samo stra5e i uznemiruiu ljude. Naprotiv one donose liudi-
ma slatki mir, kakova svijet ne rnoie nikad dati. Sva je
prilika, da ljudi, koji se boje misija, imaju Sto te5ko na
du5i, a davao ih neprestano umiruje tje5e6i, da njihovi
grijesi nijesu ni5ta drugo nego sarno slabo6e ljudske, kofih
su puni i drugi lfudi. Takav je mir uZasno stanje. I sve ono,
Sto moZe, dovjeka probuditi i,z takova gre5na stania, za
njega je najveta sre6a. Zar nije sre6a, ako dovjeka probu-
dimo, kad spava u ku6i, koja gori,I upravo su misije desto-
puta jedino sredstvo, da probude mnoge greSnike u lalni
san uljuljane. Iskustvo nam kazuie, da uprav oni, kojima
su misije najpotrebnije, najmanje ih iele i ispodetka im se
svom snaforn opiru. No milost BoZia i nfihove du5e vodi
obra6enju. Pa se dogada, da oni, koji su vikali na misije,
naposljetku sa suzama radosnicama zahvaljuju Bogu i rni-
sionarima za sre&1Sto su je u misijarna postigli. Predrapii,
molimo osobito za takove Sre5nike!
Ima najzad i takovih, kofi su protiv misija ne toliko
iz opakosti, koliko zbog razlid,itih lfudskih obzka. Boje se,
Sto 6e ljudi o njirna re6i, budu li ih vidjeli, kako polaze
misijske pobolnosti; boie se, da se moZda ne zamjere svo-
iim bezbolninr {ospodarima, poglavarima. Takovi slabi6i,
l.'
i
-<R
.f i. u,,"{- 1.,,' I.i t,.
lit
'
. .: l ,lr:- { ": t-:. .,
, i;.- q !r.l
l
: , ,,i( ,, :.- ,1) , , , ",ii
i. ^i, ., 'i
I !1

26
robovi liudskih obzira, neka stresu sa sebe sramotne rop-
ske okove misledi na Isusove fijeEiz "Ne boite se onih, koii
ubijaju tifelo, a du5e ne mogu ubiti; nefo se priie boite
ono6ia, koii moZe i du5u i tifelo baciti u pakaoo (Mt, 10,
28). "Sto koristi dovjeku, ako sav svijet dobije, a duii svo-
joi naudi? Ili Sto 6e dati dovjek u zamjenu za du5u svoiu?
Jer tko se postidi mene i mojih rijedi u rodu ovom pre-
ljubotvornom i gre5nom, i Sin 6e se dovjedii postidjeti nie-
ga, kad dode u slavi Oca svojega s andelima svetim" (Mar.
8, 36-38). "TkoSod dakle prizna mene pred ljudima, pti-
znat 6u i ja njega pred Ocem svojim, koii je na nebesimao
(Mt. 10, 32.).
3. Prigovorima protiv misija, o kojima smo dosad
govorili, kao i svim drugima, koii bi se mogli duti, mnogo
je kriv duh dana5niega vremena. Sto je to duh vremena? .. Predragil Uklonimo slre_ zapreke,_Sto ih stavljaju mi-
siiama yez2a1ie, _opakost i duh viemenii, pa otvorimo'svoia
To fe mi5ljenje, htijenie, djelovanje ljudi u neko doba, Uvi- srca milosti BoZioj, koia 6e nas zapasti u svetim misijama.
jek, tamo od Adama, ljudi su skloni na zlo. Ali ljudstrra zlo- Amen.
6a sada ie veta sada manja, sad se odituje vi5e u ovoj
stvari sad u onoj. Danas kao da je opakost ljudska na svo- V, Milost misiia,
jem vrhuncu. Ogledajmo bar neke strane dana5nje$ opa-
kog duha vremena. Bez milosti, porno6i Boije ne moZemo niSta udiniti za
Najprije udara u odi potovo op6a teZnia za uiivanjem, svoje vjedno spasenje. Dragi nam ie Isus zasluZio milost
Svak ho6e uLivati. mlado i staro, mu5ko i Zensko, ljudi u tsoliu, i Pgg je po Mariji sveudilj dijeli. Rasvjetljuje nam
gradu i na selu, udeni i neuki. Svekoliko nastojanje ve6ine razumi dini, da nam dobre rnisli dolaz" rru pu*"i, misii ,r
ljudi ide samo za tim, da si pribavi kakav uiilak, Toj se Po.€r,- o vjednosti, o smrti, o krepostim a; krijepi";- ;;ii",
teinii za uZivanjem protivi kr56anski duh, koji i5te od nas, daie da mrzimo na svoje grijehe, da nam se gide, da ih se
da se odredemo sebe, da uzmemo na se kriZ Isusov, t. j. stidimo, da se.za njih kajerno, da odludujernJ popravitise.
odricanje, i tako da idemo za Isusom. Misije propovijedaju N.e osje6amo li.neprestano, das jaie das itatii", to djelova._
Isusa raspetoSa. Koje dudo, ako se ljudi, koii idu za liele- nje milosti-B9Zje u na5irn duSama? O dal osje6amo. A da li
snim uZicima, protive misijama. smo. zahvalni dragoroe B-og_u za_tu pomo6, Sto moZemo po-
A ipak, predra6li, ba5 to gramzenie za uLitkom, to sti6i svoju _vjednu sre(.u? Pored te milosti djeluju6e irnl i
uLivanje naiveli je nepriiatelj dovjedanstva, Vremeniti uii- {ru$a Bglia rnilost,_ koja nas dini Bogu -ilirrru, djecom
Boijom, ba5tinicima kraljevstva nebeskJga. Tu imaju'sarno
ci, narodito tjelesni, dovjeku pribavljafu sramotu, bolest,
preranu smrt. Koliki i koliki 1e6io5e_rano u hladan Srob, oni, koji nijesu u teSkorn griiehu. IJz ou" wtarnje milosti
jer se podado5e tjelesnom uZivanju. Tako ved uiivanje na B_o6i nam pomaLe i izvanjikirn, vidljivim nadincm u radu
ovom svijetu unesre6uje dovjeka, a Sto tek dini or1 njeg na oko spase_nia naiih du5a. Bolesti, kriievi, srnrt oko nas,
druglom. Naprotiv odricanje, i ako je za tiielo trpirc, naro- opome_ne i r.rkori drugih ljudi, pa osobito propovijedi, pri-
dito spodetka, pribavlia nam ve6 na ovom svijetu tihu mjeri Isusa i Svetaca mo6no na nas djeluju. I misije su
radost du5e, koja je vi5e vrijedna od svih zemaliskih uLi- izvanredno srerls['zo, koje imaju i svoju vidljivu veliku
taka. Do te tihe radosti vode misije. Prezrimo dakle duh mo6; dobar prirnjer drrrgih, ririei BoLia i i. d., ali'osobita im

28
je mo6 nevidliva, ier Gospod Bo{ za vriieme misija upravo
poplavliuie naSu du5u svoiim milostima. O tomu ho6u da
vam danas koiu reknem,
1. Pravednici t.i.oni, koiisuu'milosti Boi.ioi posve-
6$a6oj vazda osje6aiu ljubav i skrb nebeskoga Oca.,Kome
imaiu. zahvaliti, da su u milosti; da svaki dan svladavaju
tolike napasti, Sto ih snalazei da kriZeve svoje strpljivo
nose? Zai sebi? Ne! eoviek svega toSa po sebi ne moie.
Po sebi samome mol,e da {rije5i, da ide za onim, Sto ugada
njegovoj tjelesnoi pohoti, Trebaiu li i pravedne du5e misi-
ia?-Trebaju, da budu bolfe, da se utvrde u dobru, da se
naoruLaju protiv napasti, koje ih jo5 mo$u sna6i u ovom
Zivotu. Trebaju, jer- im valja slu5ati opomenu- apostola
Petrat "Napredujte u milosti i poznatju Gospoda- na5e$a i
Spasitelja Isusa Krista" (IL 3, t8). Dani misija bit 6.e -za
piavedne du5e prava duhovna {oz!a, Ojadat 6e se u-ljuba-
ii Bozioi, tjesnije 6e se s niim zdrtZiti, odludit .ee -kloniti
se nesamo imrtnih grijeha, neSo i posve svoievolinih lakih
giieha i pogre5aka-, Naudit 6e u misiiama bolie moliti,
Jtrpliivije nositi svoie sva6idanie kriZeve.
' ' O'dobre i svete duSe, odazovite se i vi misiiama, i ako
vam one nijesu uprav potrebne! Ali Sto vas ja zovem? Ta
vas ne lreb,a zva{i, ier u vas ima liubavi Bolie, koja 6e vas
poticati, budete ondje, gdie 6e se o Bo$u $ovoriti,
^ Ali da ima i takovih pravednika, koji svakim danom po-
staju mlitavifim u stuzbi BoZioi, te su-u neprestanoi.velikoi
pogibli da teSko sa{riieSe. Ti su nalik na.liude, koji drij,e-
ma'ju. Jos nisu zaspili t. j. te5ko sa$riie5ili, ali sva 1=e pri.li-
ka,' da 6e, ako s" n" probude, sad na zaspatl Takvim
pravednim dulama su misiie i te kako Po-trebne, 4u :'
probude iz svog driiemeLa. Sunce milosti B,oZi9, koie 6e
Za misiia osobito siati i $rijati, potabnut 6e ih, da se -svoj-
ski prime posla oi.o spisenja svoiih du5a. I da ne bude
mozla misija, mogla 6i ko;u mlaka du5a da i zauvii?k
-duSe, imaite na pameti one rijedi^ Sv'
propadne. Miake
i'ir-u, ,,Znam tvoja djela, da'nijesi ni studen ni vru6. O da
si studen ili vru6!'Tai<o, budu6i mlak, i niiesi ni sriuden ni
vru6, izbacit 6u te iz usla svojih. Jer $ovori5r bo$at sam,
i obogatio sam se, i niSta ne potrebui-9m1 a ne- znaS,-da si
ti neJre6an i nevolian, i siromah i slijep i gol" (Otkr' 3,
\
29
15-17). Predragi, u mlakosti lako se padne, a naigore ie
pritom, Sto mlaki ljudi to{a ne vide, nego misle,-da su
bogati i da niSta ne potrebuiu, misle naime, da su dosta
kreposni, poboZni, sveti; a onamo su upravo nesredni, ne-.
volini, siroma5ni, sliiepi Soli. eujte dalje, Sto 6iovori takim
du5ama Duh Sveti: "Svietuiem te, da kupi5 od mene zlata
ieZenofa u o6!nju, da se oboSati5" (18.). To je zlalo ieieno.
u ognju obilna milost Boija, revnost za slavu Bohju i spa-
senje duSa. A dobiva se narodito u misijama, Predragi, ne.
pr ezrimo savjeta BoZiepal
2. Ako su misije za pravednike od tolike koristi i
potrebe, Sto da istom reknemo o $relnicima. O onima, koji
se nalaze u smrtnom grijehu i koji se ne obaziru na redovi-
te milosti Bolje, koje Bog ni njima ne uskra6rrfe, Koliko
puta duju gre5nici u crkvi riied, Bolju i jednako ostaju u
svojim grijesimal Koliko im puta dodu na pamet dobre
misli; da bi trebali grijeh ostaviti, da je on za d,ovjeka naj-
.ve6a
nesre6a; i koliko puta osjete strah od vjednosti, od-
vratnost spram grijeha i ieliu da budu dobri! A ipak ostaju,
i dalje u svojem stra5nom staniu u smrtnom grijehu.
Koliko su milosti prezreli takovi-greSnici! Ali ipak ne
smiiu da izgube ulanje u milosrde BoZie. Da, nema na
ovom gre5nom svijetu i ne moi,e biti Sre5nika, hoji se ne
bi moSao spasiti, samo ako hole, ier je milosrde BoLie
neizmjerno, Evo Sto nam kazuje Sv. Pismo o milosrdu
BoZjemut >nego nas trpi, ier ne 6e da tko poSine, nego svi
da se obrate pokajaniem" {2 Petr.6,9), "Tako bio ia Liv,
govori Gospod Bog, ne iu smrt bezbolnika, nego da se
bezboZnik vrati sa svojeSa puta i Zivi" (E2.33, 11),
grijesi va5i budu kao skrlet, postat lebijeli hao snijeg;"Ako
ako.
budu crveni kao crvac, postat 6e kao vuna< (Is. 1, 18).
Dakle sve psovke, sve neviere, bludnosti, krive prise6ie,
ubistva, priievare, klevete, neiskrene ispovijedi, u smrt-
nom grijehu primljene Pridesti. Da, sve grijehe opraSta Bog,
Makar tko udinio i to.liko griieha, koliko ie li56a u gori,
pijeska na zemli| sve 6e mu grijehe oprostiti, jer je lo
obe6ao, kako ditamo kod Ezekijela proroka: li bi se
bezbolnik obratio od svih grijeha svoiih, koje"Ako udini, i odr-
Zao bi sve zapovijedi moje i tvorio sud i pravdu, doista 6e
iivieti,, ne cc po{inuti" (18, 2t). Da Bog spasi gre5nike,
poslao je na svijct i Sina svoga, dime nam je pokazao svoju
';'
30
leiz.mjer.nu ljubav, kako to veli Sv. Pismo; ,Bog tako
ljubi svije.t, d.a je. Sina _svojega iedinorodenoga dao,-da ni-
1e.dan, koji vferuje u njega, ne pogine, negio- da ima Zivot
viginii jer Bo€ ne posla Sina svojega ni svijet, da sudi
svijetu, ne6!_o da se sviiet spasi kroza n1". 1Iv. i, tO. tl1.
.Pouzda_i se, o
gre5nide, u milosrde Boiie, koje uprav
za misija daje obilne milo_sti, koje i najledenija i najtvrda
srca. ganu! U misijama obratili su se i najveli gre5nici.
Moglo bi se s punim-pravom re6i, da gotovo nemi misija,
u -kojima se ne bi dogadala uprav audesna obralenja. i
takovi greSnici, ,koji .su, da tako reknem, giotovo biti u
paklu,_ i zbog njih su mno6ii ve6 malone odajivali, naili su
za vriie.me misija pgt do Boiiega milosrda'i tako put do
svoje viedne sre6e. Ponovno naglasujem, kako r, .. tuko-
r.a. obra6enfa _dogodila na_zagoior Majke Boije i Majke
na5e Bl. Dj_evice Marije. Zato molimo se Majci milosrha,
da svoje milostive odi svrne na nas, na svoju iadnu gre5nu
djecu.
- 3, Bog dragi daje svakome do-rieku dovoljno rnilosti,
dase moZe- spasiti, ali nikoga ne sili, v'e6ho(.e, da mi svoionr
voliom milost BoZju prihvatimo i s njime zajedno raleli
postignemo svoju vjednu sredu. Bog svojom milo56u kuca
na na5e srce, kako nam to lijepo siikovito ri5e Sv. pismo
ovim rijedima: ,Evo stojirn na vratima i kucam; ako tko
duje. glas. moi i otvori vrata, ud tu k njemu i vederat 6u
s njime, i on sa mnorn.<< (Otkr. 3, 20),
Bo{ nam pruZa svoju ruku pomirnicu, ali mi je mora-
mo i prihvatili, a ne srnijemo je odbiti. Evo kako govori po
proroku Joelu; "Obratite se k rneni svim srcern"svojim i
poste6i i pladu6i i tuieti. I razderite srca svoja a ne haljine
svoje, i obratite se ka Gospodu Bogu svojemu, jer je milo-
stiv i Zalo_stiv,,spor na gnjev i obilan rnilosrdemo (2,'12. 13).
Samo onda, ako se okrenemo od grijeha, ako na nj zarni-
zi.rmo, a obratimo se Bo6!u, uzljubimo Boga, samo onda:
"Opet 6e se srnilovati na nas; skinut 6e r:aia lty,r"!.r;:-i:;
bacit 6e u dubine morske sve {rijehe na5c* fMich. 7, ig}'.
- Predrag_i, nemojte se protiviti rnilosti Boliojl Dobii
pcslu5ajfe rnilost, da budete bolji; {re5nici, da se'obratite
i po_stanete dobri, Jadno svr5i5e oni, koji se oprijeie rnilo-
sti BoZjoi. Koliko je milosti primio Juda, tri godine bora-
vedi u dru5tvu s Isusorn, ali on je odbijao rnilosti, a pria-
{
I
3t
niao za svoiu strast, za lakomost, za novac. I ve6 ie dviie
tisu6e godina u paklu i bit 6e dovijeka. Eto kamo vodi
preziranie milosti Boljih. Sjetite se, predragi, i grada Jeru-
salema, lroji je toliko milosti primio bd naSeg S-pasitelia: u
niem je boravio, udio, dudesa dinio. Pa ipak je-Jerusalem
p\9zre9 sve milosti, Zato Isus izaplaka nid nlim Sovore6i:,
"Kad bi i ti znao i to u ovaj tvoj dan, Sto je ia iir tvoj, a
sada je sakriveno od odiiu tvoiih! ier te do6i dani na te6e,
i okruZit 6e te neprijatelji tvoji opkopom i opkolit 6e te,.
i obuzet 6e te odasvud, i o zemlii lupit ee tobom i sino-
vima tvoiim, koji su u tebi, i ne te ostaviti u tebi kamena
na kamenu zato, Sto nijesi poznao vremena pohodenja
svojegia" (Luk. 19, 4I-44). Nesre6a, Sto ju je Iius prore-
kao, zadesila je grad otprilike 40 godina poslije toga, kako
je Isus to rekao. Neki stari misionar piipovifedao ie io5
danas iivome njemadkom sve6eniku R. Hansenu' ovai
Zalostan dogadai: Driao sam sa svojim drugiom misije u
nekom selu. Svi su dobro upotrebili misije, samo troiica
n-e htjedo5e. Iduie {odine pozvao me Zupnpik, da misije
obnovim, kad sam tamo do5ao, pozdravi me Zupnik i rele:
O, ode! Zalostan se dogadaj zbiol Ona trojica, Sio su misije
prezreli, ove su sedmice naglo i nesre6no umrli. Predragi,
BoS se ne da ruZiti, kako rede sv. Pavao.
DrZim, da u ovoj Zupi nitko ne te prezreti. velikih
milosti misija, ne6lo 6e rado njima pribivati i sve ono
udiniti, Sto bude Bog od nje{a tralio bilo po glasu savjesti
bilo,po svojim namiesnicima. Posluiaimo opornenu apostola
Pavla; "Molimo vas pak kao pomagadi, da ne primite
uzalud milost BoZiu" (2. Kor. 6, l).
Predragi! Pet sam nedelja govorio o misijama, da
uzimadnete od nfih Sto vedu korist. Sad na svr5etku ovih
mojih prgRoviiedi molim dragoga Boga rijedima SvetoSa
Pisma; ,,Boie nad vojskama! obrati se, pogledaj s nebi f
vidi, i pohodi vinograd ovaj, i izgradi ga, koii je posadila
desnica tvoja" (Ps. 79, 15. 16), Svaki od vas neki odlud-
nom voliom rekne: Ja moram, ia ho6u dobro upotrijebiti
svete misije za spasenje svoje neumrle du5e! A misionari-
rra u duhu dovikuiem: BlaSoslovlieni, koii dolaze u ime
Gospodnje! Amen.
 SADRZAJ

Duhovni pastir i misiie

Prije misija 1
A. Tehnidka priprava I
B. Propagiranie misiia 11
Za misiia t2
ta
IJ
Poslije misija

Pripravne propoviiedi za misiie

1. Sto su misije i nfihova korist 13 _
2. Misionari 1',I

3. Vidljivi i nevidljivi Pomo6nict mlsl0narlma 20

4. Neprijatelji misiiama 24
5. Milost misija 27