28.2.2018.

SVJETLANA LETINIĆ

OPOREZIVANJE PODUZEĆA
-skripta za predavanja-

Veleučilište u Požegi

OPOREZIVANJE PODUZEĆA

Predavanje 26.02.2018.

1
 28.2.2018.

I. OPĆENITO O
POREZIMA

TEMELJNA OBILJEŽJA POREZA

Fiskalna politika predstavlja politiku koja je usmjerena na
prikupljanje javnih prihoda (najznačajniji javni prihod jesu
porezi) u proračun države s jedne strane, odnosno trošenje
prikupljenih prihoda, u obliku javnih rashoda, s druge strane.

Porezi predstavljaju obvezna davanja fizičkih i pravnih osoba
državi kako bi se iz takvih sredstava mogli podmiriti javna
davanja (zdravstvo, obrazovanje, vojska, sigurnost na cestama
i sl.)

Porezi se ne smatraju povremenim javnim davanjima i za
porezna davanja nema trenutačne protuusluge.

Počeci uvođenja poreza obično se vežu za podmirenje ratnih
troškova.

2
 28.2.2018.

TEMELJNA OBILJEŽJA POREZA

Najznačajnije teorije o opravdanju ubiranja poreza su
slijedeće:

teorija sile - podrazumijeva nametanje sile od strane vladajućih
krugova i države kada su u pitanju porezi.

teorija cijena - podrazumijeva da porezi predstavljaju cijenu koja se
plaća za usluge koje pruža država. Ova teorija obuhvaća teoriju
osiguranja i teoriju uživanja

teoriju žrtve - često polazi od pitanja kako utvrditi visinu “žrtve”
koju podnosi porezni obveznik.

teoriju reprodukcije poreza – polazi od pretpostavke kako
prikupljene poreze treba usmjeriti prema povećanju bruto
društvenog proizvoda iz čega u konačnici ponovno dolazi do
povećanih prihoda od poreza.

TEMELJNA OBILJEŽJA POREZA

Podjela poreza:

prema vrsti porezne osnovice (porez na potrošnju, porez na
dohodak i sl.)

prema razini državne vlasti kojoj pripadaju (državni,
županijski, općinski /gradski, zajednički)

prema načinu utvrđivanja porezne obveze (progresivni,
regresivni i proporcionalni)

izravne (direktne, neposredne) – osoba ili poslodavac direktno
plaćaju porez u proračun (porez na dohodak, porez na dobit), dakle
porezi se plaćaju prije trošenja dohotka.

neizravne (indirektne, posredne) – porezi se plaćaju pri
trošenju dohotka, najpoznatiji neizravni oblik poreza je porez na
dodanu vrijednost-PDV

3
 28.2.2018.

TEMELJNA OBILJEŽJA POREZA

Porezna osnovica – izražena je najčešće u novcu i
označava objekt oporezivanja, različitost poreznih osnovica
ogleda se s obzirom na visinu istih, ali i različite porezne
oblike.

Porezna stopa - predstavlja primjenu odgovarajućeg iznosa
izraženog u postotku ili znatno rjeđe u promilima koji
označava smanjenje porezne osnovice u svrhu podmirenje
porezne obveze.

Porezna obveza – vrijednosno izražen iznos poreza koji je
porezni obveznik dužan podmiriti iz svojeg dohotka, prihoda
ili imovine.

TEMELJNA OBILJEŽJA POREZA

Karakteristika poreza:

Prinudnost - propisani porez porezni obveznik mora platiti

Nepovratnost – naplaćeni porez se ne vraća poreznom
obvezniku

Odsutnost nepovratne protučinidbe – plaćanjem poreza
obveznik ne stječe pravo da u određenom omjeru dobiju
određenu uslugu

Ubiranje poreza je u interesu zadovoljavanja javnih
potreba

Porezi su prihodi države (središnje države i jedinica
regionalne i lokalne samouprave)

4
 28.2.2018.

TEMELJNA OBILJEŽJA POREZA

Temeljna načela oporezivanja:

Pravednost – postoje zahtjevi za pravednom distribucijom
poreznog tereta

Izdašnost – porezima se nastoji prikupiti odgovarajuća razina
javnih prihoda kako bi se istima zadovoljile javne potrebe

Stabilnost – podrazumijeva postojanje određene stabilnosti
postojećih poreznih oblika

Efikasnost – porezni oblici bi trebali što manje utjecati na
efikasno djelovanje tržišta

Jednostavnost – porezni propisi moraju biti razumljivi i
jednostavni

TEMELJNA OBILJEŽJA POREZA

Ciljevi oporezivanja:

Ekonomski - porezne obveznike se kroz porezne obveze potiče na
određena ponašanja. Ovim ciljevima oporezivanja utječe se na
gospodarsku situaciju, uvoz, izvoz, monetarnu stabilnost i sl.

Politički – njima se postižu odgovarajući politički ciljevi.

Socijalni - poreznom politikom se utječe na promjene u socijalnom
ustrojstvu stanovništva npr. obitelji s više djece daju se određene
olakšice, visokom poreznom stopom na dodatni rad se nastoji smanjiti
zapošljavanje temeljem ugovora o djelu, odnosno istim se želi
povećati broj zaposlenih temeljem ugovora u radu.

Pedagoški – njima se primjenom odgovarajuće porezne politike
može utjecati na ponašanje stanovništva npr. povećanjem porezne
stope na alkoholna pića može utjecati na smanjenje konzumiranja
alkohola i sl.

5
 28.2.2018.

IZBJEGAVANJE PLAĆANJA
POREZA (POREZNA EVAZIJA)

Izbjegavanje plaćanja poreza ili porezna evazija
mogu bit:

Nezakonita porezna evazija

Zakonita porezna evazija

Nezakonita porezna evazija pojavljuje se u slijedećim
oblicima:

Potpuna defraudacija poreza ili potpuna porezna utaja

Djelomična defraudacija poreza ili djelomična porezna
utaja

Kada se govori o izbjegavanju plaćanja izravnih poreza može
se govoriti o poreznoj utaji ili defraudaciji, a kada se
izbjegava plaćanje neizravnih poreza onda se govori o
krijumčarenju (šverc ili kontraband).

IZBJEGAVANJE PLAĆANJA POREZA

(POREZNA EVAZIJA)

Zakonita ili legalna porezna evazija ne dovodi u sukob
poreznog obveznika sa zakonom.

Zakonita porezna evazija se očituje na slijedeće načine:

Mijenjanjem mjesta boravka ili mjesta obavljanja određene
djelatnosti poreznog obveznika

Smanjenjem potrošnje dobara i usluga na čiji promet se plaća
porez

Pronalaženja praznina u zakonu

Izbjegavanje plaćanja poreza izdvajanjima za neke potrebe koje su
oslobođene od plaćanja poreza (plaćanje školarina, osiguranja i sl.)

6
 28.2.2018.

Tablica 1. Gubitak poreza u zemljama EU, 2009.g.

GDP Siva ekonomija Siva ekonomija Porezni gubitak
Zemlja (€ mil.) (€ mil.) (% GDP-a ) (€ mil.)
Austria 284,000 27.548 9,7 11.763
Belgium 353,000 77.307 21,9 33.629
Bugarska 36,000 12.708 35,3 3.673
Cipar 17,000 4.760 28 1.671
Češka 145,000 26.680 18,4 9.205
Danska 234,000 41.418 17,7 19.922
Estonia 15,000 4.680 31,2 1.680
Finska 180,000 31.860 17,7 13.732
Francuska 1.933,000 289.950 15 120.619
Njemačka 2.499,000 399.840 16 158.736
Grčka 230,000 63.250 27,5 19.165
Mađarska 98,000 23.912 34,4 9.445
Irska 156,000 24.648 15,8 6.951
Italija 1.549,000 418.230 27 180.257
Latvija 18,000 5.256 29,2 1.398
Litva 27,000 8.640 32 2.532
Luksemburg 42,000 4.074 9,7 1.511
Malta 6,200 1.686 27,2 577
Nizozemska 591,000 78.012 13,2 29.801
Poljska 354,000 96.288 27,2 30.620
Portugal 173,000 39.790 13 12.335
Rumunjska 122,000 39.772 32,6 10.738
Slovačka 66,000 11.946 18,1 3.440
Slovenija 36,000 9.432 26,2 3.546
Španjolska 1.063,000 239.175 22,5 72.709
Švedska 347,000 65.236 18,8 30.596
Velika Britanija 1.697,000 212.125 12,5 74.032
Ukupno 12.271,200 2.258.223 597,8 864.283
Izvor: Tax Research LLP (2012) Closing the European Tax Gap, str.10-11. Dostupno na:
http://europeansforfinancialreform.org/en/system/files/3842_en_richard_murphy_eu_tax_gap_en_120229.pdf

PREVALJIVANJE POREZA

Prevaljivanje poreza podrazumijeva situaciju u kojoj je
osoba poraznog obveznika drugačija od osobe poreznog placa
odnosno osobe koja u konačnici vrši plaćanje poraza

Prevaljivanje poreza je odraz slijedećih situacija:

Želja osobe koja je dužna platiti porez (poreznog obveznika) da teret
poreza koji ima prebaci na neku drugu osobu i time zadrži visinu
ekonomske snage.

Postojanje takvog zakonskog okvira koji dozvoljava prevaljivanje
porezne obveze na drugu osobu.

Zbog postupka prevaljivanja poreza može se desiti da su
ciljevi i učinci poreza potpuno suprotni, odnosno da se ne
ostvaruje predviđena porezna politika

7
 28.2.2018.

Tablica 2. Porezni prihodi zemalja EU-28 (1995-2010) kao % GDP-a

Zemlja 1995 2010 Zemlja 1995 2010
Austrija 26,5 27,4 Portugal 21,8 22,5
Belgija 29,5 29,7 Rumunjska 19,9 18,5
Bugarska 21,2 20,3 Slovačka 25,3 15,8
Cipar 20,4 26,8 Slovenija 22,2 22,7
Češka 20,8 18,5 Španjolska 20,3 19,6
Danska 47,7 46,6 Švedska 35,7 37,6
Estonija 24,0 21,0 Italija 27,3 28,9
Finska 31,6 29,6 Latvija 21,2 18,9
Francuska 24,1 25,8 Litva 20,4 16,7
Njemačka 22,9 22,6 Luxemburg 27,3 26,3
Grčka 19,8 21,1 Nizozemska 24,3 24,7
Malta 20,6 27,3 Poljska 21,8 22,5
Irska 27,8 22,3 Mađarska 26,2 25,7
Ujedinjeno 28,6 29,0
Kraljevstvo Hrvatska ---- 18,0
Izvor: European Commission (2012) Taxation trend in EU. Luxemburg: EC.
Vlada RH (2011) Godišnje izvješće Ministarstva financija za 2010.g., Zagreb: MFIN.

POREZNI SUSTAV REPUBLIKE

HRVATSKE

8
 28.2.2018.

OSNOVNA OBILJEŽJA

Već od prvih dana samostalnosti Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: RH) javlja se potreba za izgradnjom
poreznog sustava kompatibilnog s poreznim sustavima
zapadnoeuropskih zemalja

Ne postoji dvije države s istim poreznim sustavom, niti bilo
kakav tzv. europski porezni sustav koji bi se mogao preslikati
na nacionalni porezni sustav

U RH nema puno poreznih oblika unutar poreznog sustava, a
neki niti nemaju veliki značaj za ukupne porezne prihode

Najznačajniji su svakako; PDV, porez na dohodak, porez na
dobit, posebni porezi

U posljednjih 15-tak godina došlo je do značajnije promjene
poreznog sustava RH koji se stalno nadograđuje i prilagođava
potrebama Europske unije

Tablica 3. Porezni sustav Republike Hrvatske

Pripadnost poreza Porezni oblik
DRŽAVNI POREZI – u cijelosti pripadaju državnom • Porez na dodanu vrijednost
proračunu • Porez na dobit
• Posebni porezi i trošarine
ŽUPANIJSKI POREZI – pripadaju županijskim • Porez na nasljedstva i darove
proračunima ili proračunu Grada Zagreba • Porez na cestovna motorna vozila
• Porez na plovila
• Porez na automate za zabavne igre
GRADSKI ILI OPĆINSKI POREZI – pripadaju • Porez na potrošnju
gradskim ili općinskim proračunima • Porez na kuće za odmor
• Porez na tvrtku ili naziv
• Porez na korištenje javnih površina
• Prirez porezu na dohodak
ZAJEDNIČKI POREZI – djelomično pripadaju • Porez na dohodak
državnom proračunu, a djelomično proračunu: 1.) • Porez na promet nekretnina
županija, gradova i općina ili 2.) gradova/općina

POREZI NA DOBITKE OD IGARA NA SREĆU I • Lutrijske igre

NAKNADE NA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU – • Igre u casinima
u cijelosti pripadaju državnom proračunu • Igre klađenja
• Igre na sreću na automatima
• Naknada za priređivanje prigodnih jednokratnih igara na sreću

NAKNADE NA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU – • Propisana uplata priređivača nagradnih igara u korist Hrvatskog crvenog
pripada Hrvatskom crvenom križu križa

Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava (2015) Hrvatski porezni sustav. Zagreb: MFIN, PU, str.4.

9
 28.2.2018.

Slika 1. Porezni prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske 2008.-2013.

Slika 1. Porezni prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske 2008.-2013.-nastavak

Izvor: Ministarstvo financija (2010, 2012) Godišnjak Ministarstva financija. Zagreb: MFIN.

10
 28.2.2018.

Slika 1. Porezni prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske 2008.-2015.-nastavak

Izvor: Ministarstvo financija (2010, 2012, 2015) Godišnjak Ministarstva financija. Zagreb: MFIN.

11