ADNAN BUSULADŽIĆ

ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA

SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD

IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Knjiga je nastala u okviru Tempus projekta

“Curricular Reform of Heritage Sciences in Bosnia and Herzegovina”
(BIHERIT) (2012­3014/001­001) (Broj projekta: 530755­TEMPUS­1­2012­1­BA­TEMPUS­JPCR),
koji je finansiran od strane Evropske komisije.

Ova knjiga prikazuje gledišta autora i ne predstavlja mišljenje Komisije.

Evropska komisija nije odgovorna za bilo kakvu upotrebu informacija koje se ovdje nalaze.
 Antički željezni alat i oprema Iron Tools and Implements of the Roman Period
sa prostora Bosne i Hercegovine in Bosnia and Herzegovina

Izdavači Publishers
Univerzitet u Sarajevu University of Sarajevo
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine National Museum of Bosnia and Herzegovina

Za izdavače For the publishers

Prof. dr. Muharem Avdispahić dr.h.c., rektor Prof. dr. sci. Muharem Avdispahić dr.h.c., rector

Urednik Editor
Dr. Adnan Kaljanac Dr. Adnan Kaljanac

Recenzenti Reviewers
Doc. dr. Domagoj Tončinić, Zagreb Doc. Dr. Domagoj Tončinić, Zagreb
Dr. Ivan Radman-Livaja, Zagreb Dr. Ivan Radman-Livaja, Zagreb

Prijevod Translated
Amir Đuliman, Saba Risaluddin Amir Đuliman, Saba Risaluddin

Korektura bosanskog i engleskog jezika Proofreading

Andreja Dautović Andreja Dautović

Crteži Drawines
Demis Sinančević Demis Sinančević
Slobodan Kudra Slobodan Kudra

Foto Photographs
Marija Marić, Aleksandar Jašarević, Mirko Babić Marija Marić, Aleksandar Jašarević, Mirko Babić
Feđa Čehajić, Vesna Isabegović, Ajla Sejfuli, Ivo Dragičević Feđa Čehajić, Vesna Isabegović, Ajla Sejfuli, Ivo Dragičević

Dizajn i prijelom DTP

Mahir Sokolija Mahir Sokolija

Štampa Printer
Štamparija Fojnica Štamparija Fojnica

Tiraž Printed in
300 primjeraka 300 copies

Štampanje ove knjige realizirano je Printing of this book has financially been supported
uz finansijsku pomoć Tempus programa i by the Tempus Programme
Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. and Federal Ministry of Education and Science.

CIP – Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
903.21.05(497.6)
BUSULADŽIĆ, Adnan
Antički željezni alat i oprema sa prostora Bosne i Hercegovine = Iron tools and
implements of the Roman period in Bosnia and Herzegovina / Adnan Busuladžić ;
[prijevod na engleski, translated into English by Amir Đuliman, Saba Risaludin ;
crteži, drawings Demis Sinančević, Slobodan Kudra ; foto, photographs Marija
Marić ... [et al.]. – Sarajevo : Univerzitet : Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine,
2015. – 400 str. : ilustr. ; 25 cm
Tekst na bos. i engl. jeziku. – Bibliografija: str. 203, 206-227 i uz tekst.
ISBN 978-9958-600-63-0 (Univerzitet)
ISBN 978-9958-502-14-9 (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine)
COBISS.BH-ID 21962502
 ADNAN BUSULADŽIĆ

ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I

OPREMA SA PROSTORA
BOSNE I HERCEGOVINE

IRON TOOLS AND IMPLEMENTS

OF THE ROMAN PERIOD
IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Univerzitet u Sarajevu
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Sarajevo, 2014.
 Sadržaj Contents

Predgovor 7 Foreword
Uvod 9 Introduction
Historijat istraživanja u Bosni i Hercegovini 11 The History of Research in Bosnia and Herzegovina
Prirodne pretpostavke na prostoru The Natural Setting
Bosne i Hercegovine i pojava alata in Bosnia and Herzegovina
u prahistorijsko vrijeme 16 and the Appearance of Tools in Prehistory
Građevinski alat kao potvrda Builders’ Tools as Evidence
graditeljskih vještina 18 of Construction Skills
Antički poljoprivredni alat sa prostora Roman Agricultural Implements
današnje Bosne i Hercegovine 49 from Bosnia and Herzegovina
Antička stočarska oprema sa prostora Roman Livestock Equipment
današnje Bosne i Hercegovine 81 from Bosnia and Herzegovina
Lov i ribolov 99 Hunting and Fishing
Rudarstvo i metalurgija 101 Mining and Metal-working
Zanatstvo – obrada keramike, kože i vune 117 Crafts – Pottery, and Leather and Wool Processing
Rimski robovlasnički sistem na području Roman Slave-Holding in
današnje Bosne i Hercegovine 126 Bosnia and Herzegovina
Rimsko metalno posuđe i kuhinjska oprema 129 Roman Metal Kitchen Utensils
Varia 133 Varia
Zaključak 136 Conclusion
Katalog 145 Catalague
Izvori 203 Sources
Skraćenice 204 List of Abbreviations
Literatura 206 Bibliography
Table 229 Tables
Prilozi 343 Plates

5
 Predgovor
K njiga koja je pred vama nastajala je u
možda najteže vrijeme ne samo u mom
profesionalnom segmentu života, nego sigur­
no i najtežem periodu za opstanak Zemalj­
skog muzeja Bosne i Hercegovine. Pisanje o
ovoj temi bio je moj bijeg od svakodnevnih
obaveza, velikih briga i ogromne neizvjesno­
sti koja se nadvila nad instituciju koju mi je
sudbina povjerila na brigu i upravljanje u
odsudnim trenutcima. U svim dosadašnjim
pothvatima ne bih bio ni najmanje uspješan
da nisam imao podršku šireg kruga prijate­
lja i kolega, kako iz matične institucije, tako
i iz drugih sličnih institucija.
Koristim priliku da se najiskrenije zahvalim
kolegama: Josipu Geli, Mariji Marić, Mirku
Babiću, Fatimi Maslić, Ajli Sjefuli, Vesni Isa­
begović, Adnadinu Jašareviću, Ikbalu Cogi,
Adnanu Muftareviću, Mirsadu Avdiću, Mo­
ameru Šehoviću, Aleksandru Jašareviću, fra
Marinu Živkoviću, Peri Matkiću, Ivi Dragiče­
viću, direktorima, kolegama i uposlenicima
muzeja u cijeloj Bosni i Hercegovini, koji su
mi svojom susretljivošću pomogli u priku­
pljanju materijala za obradu i publiciranje u
ovom izdanju.
Također se želim zahvaliti i mojim kolegi­
cama Andrei Dautović, Olgi Lalević i Marici
Todorović, koje su mi, ne samo u ovom poslu,
pružale veliku podršku skupljajući materijal
po depoima Zemaljskog muzeja, iščitavajući i
korigirajući tekst i stavljajući na raspolaganje
svu dostupnu literaturu.
Zahvalnost izražavam i kolegama dr. Ad­
nanu Kaljancu i mr. Edinu Bujaku, kolegici
dr. Amiri Sadiković, te dr. Dragi Župariću,
mr. Dijani Beljan i Demisu Sinančeviću na
podršci, razumijevanju, angažmanu u napo­
rima da ova knjiga ugleda svjetlo dana, te
7
Foreword
T his book was written at perhaps the most
difficult time not only of my own profes­
sional career, but also for the very survival of
the National Museum of Bosnia and Herzego­
vina. Writing about the tools of Antiquity was
my escape from the day-to-day tasks, constant
worry and immense uncertainty over the future
of the institution the care and management of
which have been entrusted to me at crucial mo­
ments in time. I could not have succeeded in
the least, in anything I have undertaken so far,
without the support of a wide circle of friends
and colleagues, both from my own and from
other, similar institutions.
I take this opportunity of extending my most
grateful thanks to my colleagues Josip Gelo,
Marija Marić, Mirko Babić, Fatima Maslić, Ajla
Sjefuli, Vesna Isabegović, Adnadin Jašarević,
Ikbal Cogo, Adnan Muftarević, Mirsad Avdić,
Moamer Šehović, Aleksandar Jašarević, Fr. Ma­
rin Živković, Pero Matkić, Ivo Dragičević, direc­
tors, colleagues and staff of museums through­
out Bosnia and Herzegovina, who generously
helped to assemble the material to be studied
and published in this book.
I should also like to thank my colleagues
Andrea Dautović, Olga Lalević and Marica
Todorović, who have been of great help, not
only for this task, in collecting material from
the National Museum’s storerooms, reading
and correcting the text, and providing me with
all the available reference works.
I also thank my colleagues Dr. Adnan
Kaljanac, Edin Bujak MSc, Dr. Amira Sadiković,
Dr. Drago Župarić, Dijana Beljan MSc and De­
mis Sinančević for their support, understand­
ing, and involvement in my efforts to have this
book published, and for relieving me of many
 MORFOLOGIJA ANTIČKIH FIBULA IZ ZBIRKE ZEMALJSKOG MUZEJA BOSNE I HERCEGOVINE

oslobađanju od mnogobrojnih obaveza, koje
bi uveliko usporile moj rad.
Na kraju, iskrenu zahvalnost izražavam
recenzentima dr. Domagoju Tončiniću i dr.
Ivanu Radmanu-Livaji, na uloženom trudu i
korisnim sugestijama.
of the commitments that would have made the
writing of this book a much slower process.
Finally, I wish to express my sincere grati­
tude to reviewrs, Dr. Domagoj Tončinić and Dr.
Ivan Radman-Livaja for the efforts engaged and
useful suggestions.

8
 Uvod
N a prostoru današnje Bosne i Hercegovine,
odnosno unutrašnjosti rimske provincije
Dalmacije i rubnih dijelova provincije Panonije
do danas je otkriven, istražen ili samo konsta­
tiran veliki broj antičkih arheoloških lokaliteta.
Gotovo na svakom je pored niza različitih vrsta
pokretnih nalaza, a prije svega arhitektonskih
ulomaka, plastike, stakla, kovanica, keramičkih
fragmenata, nakita, mozaika, građevinskih su­
bstrukcija, oružja i ratničke opreme, pronađen i
znatan broj različitih vrsta alata, oruđa, koji se
grubo mogu, ovisno o namjeni ili preovlađuju­
ćoj namjeni, klasificirati u nekoliko većih cjelina:
građevinski, poljoprivredni, zanatski, metalur­
ški alat i stočna oprema. Temeljem analize ove
vrste arheološkog pokretnog materijala može
se rekonstruirati znatan procenat privrednih,
proizvodnih, zanatskih, poljoprivrednih i sto­
čarskih, trgovačkih i uopćeno gospodarskih ak­
tivnosti i procesa, te svakodnevnog života an­
tičkodobnih stanovnika ovih krajeva.
Mnogobrojan alat od različitih vrsta mate­
rijala, vrlo intenzivno i masovno je korišten i
kod predrimskih stanovnika. Tako je na širokim
prostorima koje su nastanjivali Iliri, do danas
pronađen alat i oruđe za zemljoradnju, metalur­
giju, kućni alat, oruđa za lov i ribolov. U ovim
grupama otkriveni su mnogobrojni primjerci
kamenih, koštanih i metalnih motika, plugovi,
rala, gredelnice, krampovi, srpovi, kose, kosi­
jeri, koštane i metalne strelice, udice, harpuni,
osti, mreže, čamci, pijuci, maljevi, peći za talje­
nje, cijevi za mjehove, žarači, posude za taljenje,
kalupi, kliješta, čekići, sjekire, žrvnji, lončarsko
kolo i peći, dlijeta, noževi, makaze, brusevi, tka­
lački stanovi i igle.1
Do danas je u najvećem broju slučajeva
ova vrsta materijala pohranjena u Odjeljenju
1
A. Stipčević 1962, 135-177.
9
Introduction
A great many archaeological sites dating from
the Roman period have been discovered,
excavated or simply noted in what is now Bos­
nia and Herzegovina – then, the hinterland of
the Roman province of Dalmatia and the outer
regions of the province of Pannonia. Almost all
have yielded a wide range of finds, especially
architectural fragments, mouldings, glass, coins,
pottery sherds, jewellery, mosaics, the founda­
tions of buildings, weapons and military equip­
ment, as well as a significant number of differ­
ent kinds of tools and implements that may be
roughly classed, according to their only or prin­
cipal use, into several groups: builders’ tools,
agricultural tools and implements, craftsmen’s
tools, metal-workers’ tools, and the equipment
associated with farm animals. A careful study of
this type of archaeological material enables us
to reconstruct a considerable percentage of the
business, manufacturing, crafts, agricultural and
animal husbandry, trade and overall economic
activities and processes forming part of the daily
life of the people of these parts in Roman times.
Even before the Roman period, the inhabit­
ants of the region made extensive use of a con­
siderable variety of tools made of different ma­
terials. Finds to date from the areas inhabited by
the Illyrians include agricultural tools and im­
plements, metal-working equipment, household
implements, and hunting and fishing equipment.
They include numerous stone, bone and metal
hoes, ploughs and ploughshares, share-beams,
picks, sickles, scythes and billhooks, bone and
metal arrow-heads, fish hooks, harpoons, fish­
ing spears, fish nets, boats, pickaxes, sledge ham­
mers, smelting kilns, parts of bellows, pokers,
crucibles, moulds, tongs, hammers, axes, querns,
potters’ wheels and kilns, chisels, knives, scis­
sors or clippers, whetstones, looms and needles.1
A. Stipčević 1962, 135-177.
1
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
za arheologiju Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine. Zbirke ove vrste arheoloških
predmeta nalaze se i u Franjevačkoj galeriji i
muzeju Gorica Livno, Muzeju Semberije u Bi­
jeljini, Muzeju franjevačkog samostana u To­
lisi u Orašju, Muzeju franjevačkog samosta­
na u Humcu kod Ljubuškog, Muzeju Zenice,
Zavičajnom muzeju Travnik, Muzeju istočne
Bosne u Tuzli, Muzeju u Doboju i Muzeju Sa­
rajeva, gdje se čuva preko 520 predmeta ove
vrste i namjene.
10
Most such artefacts are kept in the Archae­
ology Department of the National Museum of
Bosnia and Herzegovina, but there are also such
collections in the Gorica Livno Franciscan Gal­
lery and Museum, the Semberija Museum in Bi­
jeljina, the Museum of the Franciscan Monastery
in Tolisa, Orašje, the Museum of the Franciscan
Monastery in Humac near Ljubuški, the Zenica
Museum, the Regional Museum in Travnik, the
Museum of Eastern Bosnia in Tuzla, the Doboj
Museum and the Sarajevo Museum, where there
are over 520 artefacts of this type.
 Historijat istraživanja
u Bosni i Hercegovini
A ntički alat na prostoru današnje Bosne i
Hercegovine, a koji se nalazi u muzejskim
i drugim kolekcijama, počinje se prikupljati od
perioda dolaska Austro– Ugarske monarhije i
formiranja Zemaljskog muzeja Bosne i Herce­
govine. Osnivanjem novih muzejskih ustanova
ova vrsta materijala, kao i druga kulturno–hi­
storijska baština i zbirke počinju se postupno
formirati. Najveći broj željeznog alata u muzej­
ske ustanove dospijeva kao rezultat arheoloških
istraživanja ili kao slučajni nalaz i poklon. Ovi
predmeti bivaju publicirani u sklopu obrade te
znanstvene prezentacije prvenstveno u Glasniku
Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Tako je
V. Radimsky publicirao rimsko posuđe, sadža­
ke i kutljače sa lokaliteta u Doboju,2 kosijer kod
Mostara,3 okove iz Domavije,4 te ralo i crtalo koji
su pronađeni tokom arheoloških istraživanja na
rimskom lokalitetu Majdan.5 Nekoliko godina
kasnije isti autor je objavio i primjerak potko­
ve, noža i eksera iz Domavije.6 U svom radu i
F. Fiala je publicirao dijelove konjske opreme:
žvale i nadglavnik konjske orme, te kuku za
vješanje.7 Isti autor je nekoliko godina kasnije
publicirao i jedan rimski nož iz Ljubuškog.8 Sa­
čuvana stočna zvona, čekiće, vojničke noževe,
makaze i sjekire iz doline Lašve je objavio Ć.
Truhelka.9 Isti autor je publicirao i noževe, dli­
jeta i vagu sa područja naše zemlje.10 K. Patsch
2
V. Radimsky 1891, 251-262.
3
V. Radimsky 1891, 159-192.
4
V. Radimsky 1892, 1-24.
5
V. Radimsky 1893, 339, sl. 9 i 10.
6
V. Radimsky 1894, 3, 26, 32, 34, 432 i 438.
7
F. Fiala 1893, 532 sl. 6, 7 i 9.
8
F. Fiala 1889, 91, sl. 2.
9
Ć. Truhelka 1893, 690, sl. 11 i 694, sl. 1, 2, 3, 8, 9 i 12, 690, sl.
28-31.
10
Ć. Truhelka 1892, 340-365.
11
The History of Research
in Bosnia and Herzegovina
T he acquisition of the tools and equipment
of the Roman period in present-day Bosnia
and Herzegovina held in museums and other
collections began during the Austro-Hungarian
period, when the National Museum of Bosnia
and Herzegovina was established. Once this
and other museums had been set up, collec­
tions of artefacts of this kind and other objects
of the country’s cultural heritage began to take
shape. Most of the iron tools in these muse­
ums came from archaeological excavations
or chance finds, or were donated. They were
mainly published as part of the studies and
scholarly presentations in the Journal of the Na­
tional Museum of Bosnia and Herzegovina. V.
Radimsky published Roman pots, tripods and
ladles from Doboj,2 a billhook from a site near
Mostar,3 shackles from Domavia,4 and a plough­
share and coulter found during archaeological
excavations at the Roman site of Majdan.5 A
few years later he also published a horseshoe,
knife and nails or studs from Domavia.6 F. Fiala
also published items of horse tack: a curb bit
and browband, and a hook,7 followed a few
years later by a Roman knife from Ljubuški.8
Sheep or cow bells, hammers, military knives,
shears and axes from the Lašva valley were
published by Ć. Truhelka,9 who also published
knives, chisels and scales from this country.10
2
V. Radimsky 1891, 251-262.
3
V. Radimsky 1891, 159-192.
4
V. Radimsky 1892, 1-24.
5
V. Radimsky 1893, 339, fig. 9 and 10.
6
V. Radimsky 1894, 3, 26, 32, 34, 432 and 438.
7
F. Fiala 1893, 532 fig. 6, 7 and 9.
8
F. Fiala 1889, 91, fig. 2.
9
Ć. Truhelka 1893, 690, fig. 11 and 694, fig. 1, 2, 3, 8, 9 and 12,
690, fig. 28-31.
10
Ć. Truhelka 1892, 340-365.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
publicirao je primjerak kašikastog svrdla, kutljače
i makaza sa područja Delminijuma,11 a jedan srp
iz Čelebića je prezentirao V. Ćurčić.12 Na lokalite­
tu Laktaši pronađen je i publiciran izvjestan broj
eksera, noževa, te fragment kraka potkove.13 Isti
autor je prezentirao i čekić koji je pronađen na
rimskom lokalitetu na Ilidži.14 Na čuvenom ar­
heološkom lokalitetu kod Konjica, pronađena je i
jedna potkova.15 Lokalitet u blizini Šipova ponudio
je i veći broj željeznog alata poput šestara, dlijeta,
otikača i čekića.16 Poljoprivredna alatka crtalo, te
jedan klin nađeni u blizini Breze, također su bili
predmetom stručne objave.17 Na širem području
Zvornika pronađeni su lanci i krampa–sjekira.18
Ribarstvo kao način obezbjeđenja dijela hrane, te
s tim u vezi upotreba ostiju i roštilja za pripremu,
pronađeni su na različitim rimskim lokalitetima
poput Crkvenice kraj Doboja.19
Na lokalitetu rimskog utvrđenja u Biogracima
kod Lištice, pronađeni su različiti predmeti kao
što su budak, svrdla, šila, noževi, stočna zvona.20
Ista autorica je publicirala i veći broj primjeraka
noževa, sjekira, kosa, rala, motika i budaka sa lo­
kaliteta Castrum kod Doboja.21 Istražujući rimsku
nekropolu u Zeniku kod Rakovice, između razli­
čitih primjeraka željeznih predmeta, pronađen je
i jedan nož.22 Na lokalitetu kasnoantičke crkve u
Gradcu kod Posušja kao pokretni arheološki in­
ventar su pronađeni i ekseri, noževi i zvono.23 U
sličnom sakralnom kršćanskom objektu u Vrbi
kod Glamoča I. Bojanovski je publicirao ekser te
jednu sjekiru.24 Isti autor je publicirao i željezne
predmete sa lokaliteta Kaštel kod Gornjih Vr­
bljana, gdje su između ostalog pronađeni kuka
za vješanje mesa, nož, šila i ekseri.25 Sa poznatog
11
K. Patsch 1904, 332, sl. 39 i sl. 40.
12
V. Ćurčić 1909, 173, T. I, sl. 14.
13
I. Kellner 1890, 61.
14
I. Kellner 1895, 161-197.
15
K. Patsch 1897, 629-656.
16
K. Patsch 1910, 189.
17
V. Ćorović 1913, 409-420.
18
E. Vorliček 1896, 197-199.
19
V. Ćurčić 1910, 403.
20
I. Čremošnik 1989, 83-128.
21
I. Čremošnik 1984, 46.
22
I. Marijanović 1984, 92.
23
P. Oreč 1982, 72-73.
24
I. Bojanovski 1981, 205, sl. 9 i 10.
25
I. Bojanovski 1980, T. III, sl. 7, 14, 15 i 16.
12
K. Patsch published a spoon bit, ladle or dip­
per and shears from Delminium,11 and a sickle
from Čelebići was presented by V. Ćurčić.12 A
number of nails, knives and part of a horseshoe
were found at Laktaši and duly published;13
the same author also presented a hammer
found at a Roman site at Ilidža.14 The well-
known archaeological site near Konjic yield­
ed a horseshoe,15 and a site near Šipovo pro­
vided a quantity of iron tools, among them a
pair of compasses, chisels, ploughstaffs and
hammers.16 A coulter, and a cotter-pin from
near Breza, were also published.17 Chains and
a pick or axe were found in the Zvornik area.18
Fishing was a source of food, using fish spears
to catch and a grill to cook the fish, as found
at various Roman sites including Crkvenica
near Doboj.19
A range of artefacts, among them a mattock,
drill bits, awls, knives and sheep or cow bells,
were found at the Roman fort in Biograci near
Lištica.20 The same author also published a
quantity of knives, axes, scythes, ploughshares,
hoes and mattocks from Castrum near Doboj.21
Excavations of a Roman necropolis in Zenik
near Rakovica yielded a variety of iron arte­
facts, including a knife.22 Nails, knives and a
bell were found at the site of the late Antique
church in Gradac near Posušje.23 Another, sim­
ilar church at Vrba near Glamoč produced a
nail and an axe, published by I. Bojanovski,24
who also published iron artefacts from Kaštel
near Gornji Vrbljani, which included a meat-
hook, a knife, awls and nails.25 Loom combs
from the well-known site of Mogorjelo were
11
K. Patsch 1904, 332, fig. 39 and fig. 40.
12
V. Ćurčić 1909, 173, T. I, fig. 14.
13
I. Kellner 1890, 61.
14
I. Kellner 1895, 161-197.
15
K. Patsch 1897, 629-656.
16
K. Patsch 1910, 189.
17
V. Ćorović 1913, 409-420.
18
E. Vorliček 1896, 197-199.
19
V. Ćurčić 1910, 403.
20
I. Čremošnik 1989, 83-128.
21
I. Čremošnik 1984, 46.
22
I. Marijanović 1984, 92.
23
P. Oreč 1982, 72-73.
24
I. Bojanovski 1981, 205, fig. 9 and 10.
25
I. Bojanovski 1980, T. III, fig. 7, 14, 15 and 16.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

lokaliteta Mogorjelo publicirani su češljevi, od­ also published.26 The late Antique basilica at
nosno dijelovi za tkalački stan.26 Na lokalitetu Cim near Mostar yielded a number of sick­
kasnoantičke bazilike Cim kod Mostara, pu­ les, chisels, awls, hooks, drill bits, nails and
blicirano je nekoliko primjeraka srpa, dlijeta, a knife, which were duly published.27 During
šila, kuka, svrdla, eksera i noža.27 Na drugom excavations at another Roman site, Zecovi
rimskom lokalitetu, Zecovi kod Prijedora, to­ near Prijedor, a number of Roman tools were
kom arheoloških istraživanja pronađen je i iz­ found: knives, a chain, a chisel, a ploughstaff
vjestan broj primjeraka rimskog alata: noževi, and a hook.28
lanac, dlijeto, otikač i kuka.28 Metal tools, implements and equip­
Kada su arheološka istraživanja, te pronala­ ment found in the course of archaeologi­
zak metalnog alata, oruđa i opreme u pitanju, cal excavations came mainly from Roman
najčešće je riječ o lokalitetima rimskih vila29 po­ villa sites 29 such as Mogorjelo, 30 Proboj, 31
put Mogorjela,30 Proboja,31 Strupnića,32 Bihova,33 Strupnić, 32 Bihovo, 33 Tutnjevac, 34 Brodac, 35
Tutnjevca,34 Brodca,35 Višića,36 Panika,37 Dračeve Višići,36 Panik,37 Dračeva Strana,38 Lisičići,39
Strane,38 Lisičića,39 Ljusine,40 Stupa,41 Mušića,42 Ljusina, 40 Stup, 41 Mušići, 42 Majdan, 43 Novi
Majdana,43 Novog Šehera,44 Žabljaka,45 Male Šeher, 44 Žabljak, 45 Mala Rujiška46 and so on,
Rujiške46 i drugih rimskih lokaliteta, što je i which is to be expected, given that villas
logično, obzirom da su upravo ovi objekti were centres of economic and, in particular,
bili centri privrednih, osobito poljoprivred­ agricultural activity.
nih aktivnosti. In addition, a significant number of such
Pored ovih lokaliteta znatan broj predmeta artefacts came from urban and metal-working
ovog karaktera pripada urbanim i metalurškim sites, such as the metal-working centre in Japra-
sredinama kao što je metalurški centar u Japri Majdanište47 and Ilidža.
– Majdanište47 i Ilidža. Among recent works dealing with iron tools
Među posljednjim radovima u kojim su pu­ is a paper by Lidija Fekeža,48 publishing a sickle
blicirani željezne alatke; srp i sjekira, sa lokali­ and axe from Ilinjač near Sarajevo.
teta Ilinjača kod Sarajeva je i rad Lidije Fekeže.48 A very real problem associated with the
Ozbiljan nedostatak prilikom kompletira­ production of a complete catalogue relates to
nja kataloškog dijela, svakako se odnosi na one the Roman sites where iron artefacts have been
rimskodobne objekte i lokalitete, gdje su željezni found and published, but are not housed in any
26
V. Paškvalin 2003, 264-265. 26
V. Paškvalin 2003, 264-265.
27
T. Anđelić 1976, T. XV. 27
T. Anđelić 1976, T. XV.
28
I. Čremošnik 1956, 142-143. 28
I. Čremošnik 1956, 142-143.
29
O temi rimskih vila vidi A. Busuladžić 2011. 29
For more on Roman villas see A. Busuladžić 2011.
30
E. Dyggve – H. Vetters 1966. 30
E. Dyggve – H. Vetters 1966.
31
F. Fiala 1895, 365-368. 31
F. Fiala 1895, 365-368.
32
I. Bojanovski 1983, 185-186. 32
I. Bojanovski 1983, 185-186.
33
A. Busuladžić 2002, 192-193. 33
A. Busuladžić 2002, 192-193.
34
C. Patsch 1897, 520, I. Čremošnik 1958a, 37-48. 34
C. Patsch 1897, 520, I. Čremošnik 1958a, 37-48.
35
I. Čremošnik 1957, 129-148. 35
I. Čremošnik 1957, 129-148.
36
I. Čremošnik 1965, 150-161. 36
I. Čremošnik 1965, 150-161.
37
I. Čremošnik 1976, 127-128. 37
I. Čremošnik 1976, 127-128.
38
I. Čremošnik 1976, 128. 38
I. Čremošnik 1976, 128.
39
I. Čremošnik 1955, 109-122, ista 1957a, 143-154. 39
I. Čremošnik 1955, 109-122, idem 1957a, 143-154.
40
I. Čremošnik 1959, 139-146. 40
I. Čremošnik 1959, 139-146.
41
G. Čremošnik 1930, 211-222. 41
G. Čremošnik 1930, 211-222.
42
I. Čremošnik 1970, 46-50. 42
I. Čremošnik 1970, 46-50.
43
V. Radmisky 1893, 334-340. 43
V. Radimsky 1893, 334-340.
44
T. Dragičević 1896, 426-427. 44
T. Dragičević 1896, 426-427.
45
I. Čremošnik 1970, 100-107. 45
I. Čremošnik 1970, 100-107.
46
V. Skarić 1928, 102-107. 46
V. Skarić 1928, 102-107.
47
Đ. Basler 1977, 121-216, E. Pašalić 1975, 305-317. 47
Đ. Basler 1977, 121-216, E. Pašalić 1975, 305-317.
48
L. Fekeža 1991/2005, T. VII, sl. 11, T. VI, sl. 1. 48
L. Fekeža 1991/2005, T. VII, fig. 11, T. VI, fig. 1.

13
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
predmeti pronađeni i publicirani, ali se materi­
jal ne nalazi pohranjen u institucijama.49 Takav
je slučaj sa nekih petnaestak primjeraka kosijera,
kosa, srpova, sjekira, dlijeta, makaza, noževa, koji
su pronađeni na lokalitetu Višića.50 Sa lokalite­
ta Lisičići nedostaju primjerci dlijeta i noža.51 Sa
lokaliteta rimske vile u Ljusini nedostaju alatke:
češagija, dlijeto, sjekira, srp, makaze, gredelnica.52
U ovom radu nisu obrađene alatke pronađe­
ne na lokalitetu Gračine u općini Ljubuški. Riječ
je o petnaestak predmeta: sjekira, čekića, motika,
eksera, klinova, budaka i drugih alatki, koji su
bili sastavni dio opreme ovoga vojnog logora.53
Pored navedenih lokaliteta, nedostaju i pred­
meti koji su pronađeni na lokalitetu rimske vile u
selu Mlinčići kod Zenice. Na prostoru ovog objek­
ta pronađen je veći broj noževa, testera, zvona,
kuka, utega, klinova, otikača, sjekira, lopatica,
udica i strelica. Za njihovo postojanje znamo na
temelju inventarne knjige u kojima su ovi pred­
meti zavedeni, te rada u kojem je detaljnije pu­
bliciran ovaj arheološki lokalitet. Nažalost sami
predmeti nisu dostupni za analizu i obradu.54
Kao jedan od najbitnijih segmenata u obradi i
analizi ove teme svakako se mora izdvojiti lokali­
tet Mogorjelo. Naime, i pored publiciranja samog
49
U nekim slučajevima zbog teške kadrovske situacije i više­
decenijskog zapostavljanja arheološke struke, materijal nije
determiniran, niti pohranjen prema muzeološkim standar­
dima. U nekim samostanskim zbirkama, arheološki mate­
rijal nije obrađivan od vremena dolaska u zbirke. Kada je u
pitanju Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, neki predmeti
su davani novoformiranim muzejskim ustanovama, odno­
sno zavičajnim muzejima, kako bi se mogla formirati stalna
muzejska postavka. Ratna dešavanja, česte dislokacije mate­
rijala, premiještanja sjedišta pojedinih muzeja, permanentni
problem sa konzervatorskim kadrom, nagli prekid generacij­
skog kontinuiteta između stručnjaka koji su trebali prenijeti
neka saznanja, najnovije velike poplave, rezultirali su teškim
oštećenjima, korozijom predmeta, njihovim ,,zaturanjem,, ili
gubitkom. Zbog toga su u kompletiranju kataloga obrađeni
samo primjerci koji su bili fizički dostupni.
50
I. Čremošnik 1965, T. XII.
51
I. Čremošnik 1955, 131, sl. 9, T. V, sl. 3,
52
I. Čremošnik 1959, T. II – T. III.
53
Za ovaj podatak zahvaljujem kolegi Ivi Dragičeviću. Predmeti
do danas nisu publicirani. Cjelokupan materijal sa lokaliteta
Gračina je u fazi obrade i izrade studije, te će nakon toga biti
dostupan stručnoj javnosti. Prema dostupnim informacija­
ma riječ je o uobičajenim predmetima, koji su se susretali i na
drugim rimskim lokalitetima, te njihov izostanak u kataloškoj
obradi neće bitno uticati na ovu studiju.
54
Muzej u Zenici je u toku ratnih dešavanja dislociran iz objek­
ta u kojem je bio, te je material najvjerovatnije u tom periodu
nestao. A. Busuladžić 2012, 152-154 i 207-210.
14
institution.49 This is the case with some fifteen
specimens of billhooks, scythes, sickles, axes,
chisels, shears and knives found at Višići.50 A
chisel and a knife from Lisičići are missing,51
as are a curry-comb, a chisel, an axe, a sickle,
shears and a share-beam from the Roman villa
at Ljusina.52
This paper does not cover about fifteen tools
found at Gračina in Ljubuški Municipality: an
axe, hammer, hoe, nails, wedges, mattock and
so on, forming part of the equipment of this
military camp.53
Also missing are artefacts from the Roman
villa site in the village of Mlinčići near Zenica,
where a quantity of knives, saws, bells, hooks,
weights, cotter pins, ploughstaffs, axes, spades,
fish hooks and arrow heads were found. They
are known from inventory records and papers
in which details of the site were published, but
the artefacts themselves are not available to
study and record.54
Of particular importance for the study and
analysis of our subject is the site of Mogorje­
lo. The building itself at Mogorjelo has been
published, 55 as have some types of mova­
49
In some cases, staff shortages and decades of neglect of the
profession of archaeologist has left material unidentified and
not kept in line with museum standards. In some monastery
collections, archaeological material remains unprocessed since
acquisition. In the case of the National Museum of Bosnia and
Herzegovina, some artefacts were given to newly-established
regional museums to enable them to set up a permanent ex­
hibit. War, the frequent relocation of material and even the
relocation of certain museums themselves, and the ongoing
problem of conservation staff, as well as the sudden disruption
of qualified staff leading to the loss of institutional memory,
and most recently the severe flooding in much of the country,
have led to serious damage, corrosion, and even to artefacts
being discarded or lost. The catalogue therefore covers only
those artefacts to which there was actual physical access.
50
I. Čremošnik 1965, T. XII.
51
I. Čremošnik 1955, 131, fig. 9, T. V, fig. 3,
52
I. Čremošnik 1959, T. II – T. III.
53
Thanks go to my colleague Ivo Dragičević for this informa­
tion. The artefacts have not yet been published. The whole
of the material from Gračina is being processed and studied,
and will be available to scholars on completion. Information
to date suggests that the artefacts are of the usual kind found
at other Roman sites, so that their omission from the catalogue
will not have a significant impact on this study.
54
During the war the Zenica Museum was moved from its pre-
war building, and the material probably went missing at that
time. A. Busuladžić 2012, 152-154 and 207-210.
55
E. Dyggve – H. Vetters 1966.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
građevinskog objekta na lokalitetu Mogorjelo,55
osim pojedinačnih slučajeva publiciranja poje­
dinih vrsta pokretnog materijala (keramika,56
srednjovjekovno oružje i oprema,57 pojedini se­
gmenti obrade antičkog stakla,58 fibule,59 ratni­
čka oprema,60 svjetiljke,61 predmeti analizirani u
sklopu starokršćanske naravi62) nisu obrađeni i
publicirani svi vidovi svakodnevnog života i pri­
vređivanja na Mogorjelu.63 U ovom radu se po
prvi put publicira veliki broj od 164 primjerka
antičkog alata koji pripada samo ovom lokalite­
tu. Njegovom obradom konačno se rekonstruira
cjelokupna privredna aktivnost na Mogorjelu,
kao jednom od najznačajnijih arheoloških loka­
liteta u cjelokupnoj rimskoj provinciji Dalmaciji.
Pored Mogorjela, značajan antički lokalitet
sa većim brojem pronađenih alatki je i Stup kod
Sarajeva. Na ovom lokalitetu u sklopu objek­
ta koji je definiran kao vila pronađena je čitava
ostava urađenih željeznih alatki.64
Do danas gotovo u cijelosti arheološki nei­
straženom području pripada i Bosanska Posa­
vina. Među slučajnim nalazima različitog an­
tičkog pokretnog materijala značajno mjesto
zauzima alat. Prema dosadašnjim rezultatima
najzanimljiviji su lokaliteti Gradišta, Prud, Zori­
ce i Kruškovo Polje. Na navedenim lokalitetima
pronađen je veliki broj rimskih fibula, kovanica,
fragmenata keramike, oružja i ratničke opreme
te različitog alata. Obzirom na činjenicu da je
riječ o materijalu koji je relativno lahko hrono­
loški determinirati, nameće se i logičan zaklju­
čak da najveći broj pronađenih primjeraka že­
ljeznog alata i oruđa pripada rimskom periodu.
55
E. Dyggve – H. Vetters 1966.
56
I. Čremošnik 1952, 241-271.
57
J. Werner 1962, 235-247.
58
A. Busuladžić 2011, 179-197.
59
A. Busuladžić 2008, 21-54.
60
A. Busuladžić 2011, 345-361.
61
A. Busuladžić 2006, 187-199.
62
V. Paškvalin 2003, 264-265.
63
Posljednji rad o Mogorjelu vidi: M. Zaninović 2002, 447-457.
64
G. Čremošnik 1930, 211-225.
15
ble finds (pottery,56 mediaeval weapons and
equipment,57 some Roman glass,58 fibulae, 59
military equipment, 60 lamps,61 and artefacts
of an early Christian nature62), but not every
aspect of daily life and economic activity at
Mogorjelo has been published. 63 No fewer
than 164 specimens of Roman tools from this
site alonge are published for the first time in
this paper, finally making it possible to recon­
struct the full spectrum of economic activity
at Mogorjelo, one of the most important ar­
chaeological sites in the whole of the Roman
province of Dalmatia.
Another important Roman site where a quan­
tity of tools has been found is Stup, near Sara­
jevo, where an entire hoard of iron tools was
found in a building defined as a villa.64
The Bosnian Posavina (Sava valley area) re­
mains almost entirely uninvestigated archaeo­
logically. Chance finds of Roman artefacts in­
clude tools. Results to date suggest that the sites
of Gradišta, Prud, Zorice and Kruškovo Polje
are of particular interest, yielding numerous
Roman fibulae, coins, pottery sherds, weap­
ons and military equipment along with various
tools. These are artefacts that can be relatively
easily dated, the logical conclusion of which is
that the majority of iron tools and implements
belong to the Roman period.
56
I. Čremošnik 1952, 241-271.
57
J. Werner 1961, 235-247.
58
A. Busuladžić 2011, 179-197.
59
A. Busuladžić 2008, 21-54.
60
A. Busuladžić 2011, 345-361.
61
A. Busuladžić 2006, 187-199.
62
V. Paškvalin 2003, 264-265.
63
For most recent on Mogorjelo see M. Zaninović 2002, 447-457.
64
G. Čremošnik 1930, 211-225.
 Prirodne pretpostavke
na prostoru
Bosne i Hercegovine i pojava
alata u prahistorijsko vrijeme
P odručje koje je danas poznato kao Bosna i
Hercegovina, u antičko doba je zauzimalo
veliki dio unutrašnjosti rimske provincije Dal­
macije. Obzirom na planinsko– brdsku konfi­
guraciju predstavljao je relativno zatvoreniji
društveni prostorni okvir. Izuzetak predstavlja­
ju doline velikih rijeka. Rijeke Neretva, Drina,
Una, Sana, Vrbas, Bosna su bili prostor inten­
zivnijih socijalnih procesa, naseljavanja, roma­
niziranja i uopće kontakata između domaće
populacije i Rimljana.65
Prostor današnje Bosne i Hercegovine u an­
tičko doba je bio vrlo bogat pojedinim prirod­
nim resursima. Šume su prekrivale planinske
masive, spuštajući se sve do riječnih dolina. Ove
šume su bile raznolikog sastava.66 Pored nad­
morske visine, za njihovo širenje i postojanje
glavnu ulogu su imali klimatski i uvjeti reljefa.
Tako su se po dolinama i predjelima niže nad­
morske visine prostirale šume mehkog drveta.
Na višim nadmorskim visinama rasle su šume
hrasta, bukve i graba. Na najvišim nadmorskim
tačkama rasle su crnogorične šume, dok su po­
dručja Posavine i Semberije bila predmet inten­
zivnije poljoprivredne eksploatacije i obrade.
I mnogobrojna rudna bogatstva, kao i do­
stupnost različitog kamenog građevinskog
materijala su pogodovala razvoju svih tokova
ljudskog života.
Sve navedeno je uzrokom da se već u prahi­
storijsko vrijeme na području današnje Bosne i
Hercegovine pojave ljudske zajednice, koje su
65
A. Busuladžić 2011, 11.
66
Č. Šilić 2005.
16
The Natural Setting
in Bosnia and Herzegovina and
the Appearance
of Tools in Prehistory
I n Roman times the area now known as
Bosnia and Herzegovina covered much of
the hinterland of the province of Dalmatia.
Its mountainous nature meant that it was
relatively isolated, with the exception of the
great river valleys. Settlement, Romaniza­
tion, and contacts between the indigenous
population and the Romans took place in the
Neretva, Drina, Una, Sana, Vrbas and Bosna
river valleys.65
Present-day Bosnia and Herzegovina was
rich in natural resources when it was con­
quered by the Romans. The mountain slopes
were clad in forests that reached down into
the river valleys. These forests were diverse in
composition.66 Along with altitude, their extent
and their very existence were dictated chiefly
by climate and relief. The valleys and lower-
altitude slopes were clad with softer-wooded
deciduous trees. Oak, beech and hornbeam
grew at higher altitudes, giving way at still
greater altitudes to coniferous forests. Agri­
culture was practised more intensively in the
plains of the Posavina or Sava valley region
and Semberija.
The country was also rich in mineral ores,
and stone was readily available for build­
ing, resources that also favoured the region’s
development.
For all these reasons, human settlements
took shape in Bosnia and Herzegovina in pre­
historic times, and there is no doubt that their
65
A. Busuladžić 2011, 11.
66
Č. Šilić 2005.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
neizostavno morale se služiti različitim alatka­
ma u svakodnevnim radnim procesima. Riječ
je o različitim sjekirama, čekićima, srpovima,
kliještima i noževima. Navedeni predmeti su
datirani od samih početaka metalnog doba do
bronzanog i željeznog perioda.67
67
Ć. Truhelka 1892, 80-83, isti 1899, 348, isti 1901, 1-30, isti
1906, 119, isti 1907, 61, isti 1909, 431, 432, F. Fiala 1892,
389-444, isti 1894, 140, sl. 3, 4, 11, 17-21 i 22, 329, 331 i 724,
isti 1896, 346, isti 1897, 302, sl. 23, B. Čović 1957, 241-255
i drugi.
17
inhabitants made use of a range of tools in
their daily lives. A variety of axes, hammers,
sickles, tongs and knives are known to date
from the first use of metal through the Bronze
and Iron Ages.67
67
Ć. Truhelka 1892, 80-83, idem 1899, 348, idem 1901, 1-30,
idem 1906, 119, idem 1907, 61, idem 1909, 431, 432, F. Fia­
la 1892, 389-444, idem 1894, 140, fig. 3, 4, 11, 17-21 and 22,
329, 331 and 724, idem 1896, 346, idem 1897, 302, fig. 23, B.
Čović 1957, 241-255 et al.
 Građevinski alat
kao potvrda
graditeljskih vještina
G rađevinarstvo se u antičkom periodu na
prostoru Bosne i Hercegovine vrlo inten­
zivno razvijalo. Postupnom konsolidacijom vla­
sti počinju se graditi ceste, vojni objekti, logori,
urbana naselja, terme, bazilike, kamenolomi,
a za šta je bio neophodan upravo građevinski
alat. Jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti
je bilo upravo građevinarstvo. U sklopu ovih
aktivnosti razvile su se različite građevinske
vještine i zanati.68 U prvom redu riječ je o dr­
vodjelskom zanatu, stolarskom zanatu, vađenju
kamena i eksploataciji kamenoloma, zidarstvu
te izradi potrebnih alata i opreme.
U svim većim i značajnijim objektima širom
Rimskog carstva obilato su korištene sve vrste
kamena koji je bio pogodan za građevinarstvo.
Gradnja vojnih logora, cesta, urbanih naselja,
rustičnih vila, termi, refugija, hospicija, foruma,
metalurških pogona, upravnih i administrativ­
nih sjedišta, podrazumijevala je upotrebu i kori­
štenje kamena kao neizostavnog i najpostojani­
jeg materijala, bez koga se nije mogla zamisliti
izrada objekta koji je imao dugotrajnu namjenu.
Mermer, krečnjak, granit, porfir, tuf, domaće ali
i uvezene vrste kamena mogu se konstatirati na
svakom značajnijem antičkom lokalitetu u da­
našnjoj Bosni i Hercegovini.
Upotrebu kamena Rimljani su doveli do
savršenstva. Uz tehnologiju vađenja kamenih
blokova, njihovu obradu i izradu ukrasa, ne­
odvojiv dio predstavljaju i tehnologije izrade
žbuke, mozaika te različite kamene plastike.69
Kamen je bio najvažniji i najviše korišten mate­
68
J. G. Landels 1989.
69
Slične graditeljske tendencije zabilježene su i u ostalim rimskim
provincijama. R. Matijašić 1998, 391-401.
18
Builders’ Tools
as Evidence
of Construction Skills
T he Roman period saw a surge in building
works in Bosnia and Herzegovina. With
the consolidation of Roman rule, roads were
laid, military facilities and camps were built,
urban settlements took shape, and bath hous­
es and basilicas were erected, using quarried
stone – and for all of this, tools were needed.
In fact, construction was one of the region’s
leading industries, and as it developed, so too
did a range of skills and trades.68 The principal
trades were woodworking, carpentry, quar­
rying, masonry and the manufacture of tools
and equipment.
Every kind of stone suitable for building
was used in all the major buildings through­
out the Roman Empire. Stone, as the most du­
rable of building materials, was essential for
any facility that was intended for long-term
use: military camps, roads, urban settlements,
villae rusticae, bath houses, refuges, hospices,
forums, metal works, headquarters buildings
and so forth. Marble, limestone, granite, por­
phyry, travertine – all kinds of stone both lo­
cal and imported have been identified at every
major Roman site in present-day Bosnia and
Herzegovina.
The Romans developed consummate skills
in the use of stone, from quarrying and work­
ing blocks of stone to decorative stonework.
These necessarily entailed the development
of the ancillary skills of plasterwork, mosa­
ics and stone carving. 69 Being available in
quantity and fairly widespread, stone was
68
J. G. Landels 1989.
69
Similar trends have been observed in other Roman provinces.
R. Matijašić 1998, 391-401.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
rijal za gradnju, kako zbog količine tako i zbog
relativno jednostavne dostupnosti.70
Kamen je vađen tamo gdje je bilo dozvoljeno,
obzirom na vlasničke odnose, jer je zemljišna
površina i ono ispod nje bilo neprikosnoveno
vlasništvo pojedinca. Vremenom najznačajniji
kamenolomi ulaze u svojinu centralne vlasti.
Njima je upravljao direktno carski službenik,
te nisu davani u zakup. Od IV stoljeća uvodi
se svojevrsni monopol i na privatne kameno­
lome, jer je država dozvoljavala ili zabranjiva­
la njihov rad. Kamenolomi mermera su imali
posebnu zakonsku regulativu.71 Operativnim
dijelom procesa vađenja kamena rukovodili su
neposredno inženjeri. Među radnicima mogle
su biti dvije kategorije: osuđenici i robovi. Ra­
dilište se dijelilo na manje cjeline, bracchium,
a ove su sadržavale još manje jedinice, locus, i
na ovim mjestima se direktno vadio kamen.72
Radnici su bili specijalizirani za posebne vrste
radnih zadataka u procesu vađenja i obrade.
Tako su poznati radnici za transport, testerisanje
mermera i obradu kamena dlijetom.73 Mermer
od kojeg su izrađivani monumentalni objekti
je organizirano transportiran drvenim kolima
i specijalno konstruiranim brodovima do odre­
dišta. Tako je u Rimu postojala kancelarija koja
je vodila računa samo o primanju i distribuciji
ovog materijala.74
Kamen je grubo obrađivan na licu mjesta u
kamenolomu. Polufabrikati su prenošeni u ra­
dionice gdje su bili podvrgnuti daljem procesu
finalne obrade. I u ovom proizvodnom procesu
postojala je podjela: lapidarii su izrađivali kame­
ne spomenike, lapicidiae su gravirali i urezivali
kamen, quadratarii su glačali kamen, marmorarii
su izrađivali različite kamene predmete, arhitek­
tonske ulomke, skulpture, stele, a fabri subaedianii
su pravili mermerne ploče za dekoraciju stanova.
Obrađene kamene blokove preuzimali su arhitek­
te i zidari, kojima je rukovodio magister structor.75
70
Ovo nije bio slučaj samo u dijelu sjeverne Bosne uz rijeku Savu,
gdje je zabilježeno veće korištenje opeke.
71
I. Popović 1988, 210.
72
O kamenu kao građevinskom materijalu vidi: A. Kurtović 2014.
73
Ch. Dubois 1908, XLV – XLVII.
74
I. Popović 1988, 211.
75
I. Popović 1988, 211-212.
19
the most important and widely-used build­
ing material. 70
Stone was quarried wherever the owner
permitted – for the ground and what lay be­
neath it were both the inviolable property
of the individual. As time passed, however,
major quarries came under state ownership,
managed by an imperial official, and not
leased out. By the 4 th century a monopoly
of sorts also extended to privately-owned
quarries, for the operation of which the state
granted or withheld permits. Marble quar­
ries were subject to separate legislation.71 The
actual extraction of stone was under the di­
rection of engineers, while the workers fell
into two categories: convicted prisoners, and
slaves. The quarries were divided into small
groups, bracchium, which consisted of still
smaller units, locus, where the actual quar­
rying took place.72 Quarrymen specialized in
specific aspects of the extraction and shap­
ing of stone: we know of transport work­
ers, marble cutters and stonemasons who
worked with chisels. 73 The marble used in
monumental buildings was transported to its
destination on wooden carts and specially-
designed boats. There was an office in Rome
that dealt exclusively with the delivery and
distribution of marble.74
The stone was roughly cut in the quarry, and
the semi-finished blocks were taken to work­
shops for finishing. Here too different skilled
workers were involved: lapidarii made monu­
ments in stone, lapicidiae engraved and incised
stone, quadratarii polished it, marmorarii made
a variety of objects in stone – architectural
parts, sculpture, stelae – and fabri subaedianii
made marble slabs for home decoration. The
finished stone blocks were handed on to ar­
chitects and masons, under the supervision of
a magister structor.75
70
The only exception was part of northern Bosnia along the Ri­
ver Sava, where brick was used.
71
I. Popović 1988, 210.
72
For more on stone as a building material see A. Kurtović 2014.
73
Ch. Dubois 1908, XLV – XLVII.
74
I. Popović 1988, 211.
75
I. Popović 1988, 211-212.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Osnovne metode korištene pri zidanju objekata
predstavljene su na dva načina: spajanje kamenih
blokova olovnim nitnama, ili vezivanje blokova
manjih dimenzija, opeke ili kamenja malterom.76
Intenzivno i masovno graditeljstvo iskristali­
ziralo je i više različitih građevinskih tehnika u
odnosu na način zidanja, postavljanja materijala
i izgleda zidnog platna. Na prostoru današnje
Bosne i Hercegovine je poznato nekoliko tehni­
ka izrade zidova: opus testaceum, opus incertum,
opus mixtum, opus spicatum, opus quadratum, opus
caementicium, opus reticulatum i opus musivum,
su potvrđene graditeljske zidarske tehnike.77
Na području današnje Bosne i Hercegovine su
najčešće u građevinske svrhe korišteni šljunak,
oblutak i krečnjak, jer ih je bilo u izobilju. U znat­
nom broju slučajeva su upotrebljavani i mramor,
granit, porfir i tuf. Odlučujući faktor koji je utjecao
koja će se vrsta kamena upotrebljavati za izgradnju
nekog objekta je bila blizina i dostupnost pojedi­
ne vrste kamenog materijala. U blizini rijeke Dri­
ne je korišten tahit, u dolini Bosne lapor, u dolini
Neretve škriljac i oblutak, u dolini Lašve škriljac,
a u najvećem broju slučajeva vapnenac i sedra.78
Kao rezultat upotrebe različitih vrsta kame­
na, te njihove upotrebe u građevinarstvu, ali i
izradi umjetničkih kamenih tvorevina, na po­
dručju Bosne i Hercegovine su djelovale i kle­
sarske radionice. Sa velikim stepenom sigurnosti
se može pretpostaviti djelovanje takvih zanat­
skih radionica na područjima Humca, Delmi­
niuma, Zvornika, Glamoča, Breze, Zenice, Do­
mavije, Col. Ris..., Rudom, Višegradu, Šipovu
i drugim mjestima.79 Ovakva obrada kamenog
materijala u različite svrhe, podrazumijevala je
intenzivno korištenje i željeznog alata i opreme.
Jedan od najzastupljenijih vidova građevinskih
vještina i aktivnosti je stolarstvo i uopće drvo­
obrada.80 Iako je riječ o objektima i predmetima
koji su zbog nepostojanosti materijala gotovo u
cijelosti propali, analizom većeg broja različitog
76
H. – O. Lamprecht 1996.
77
A. Busuladžić 2011, 41-43, Đ. Basler 1972, N. Mujezinović 2009,
A. Kilić – Matić, 2004, 91-109, D. Sergejevski 1954, 201-202, M.
Suić 1976, 108 i 111.
78
A. Busuladžić 2011, 35-36 sa napomenama 158-161.
79
V. Paškvalin 1998, 118.
80
R. B. Ulrich 2007.
20
Two basic masonry methods were used: larger
blocks were joined by clamps set in lead, while
smaller blocks of stone, brick, or rubble stone
were bonded with mortar.76
A range of masonry techniques evolved re­
lating to the way the material was laid, which
affected the appearance of the wall face. A num­
ber of these techniques have been identified
in what is now Bosnia and Herzegovina: opus
testaceum, opus incertum, opus mixtum, opus spi-
catum, opus quadratum, opus caementicium, opus
reticulatum and opus musivum.77
Extensive use was made for building pur­
poses of gravel, river pebbles and limestone,
which were abundant. In a significant number
of instances, marble, granite, porphyry and
travertine were also used. The decision on
what kind of stone to use for a given build­
ing was dictated mainly by the proximity and
accessibility of a certain type of stone. Skarn
was used near the River Drina, marl in the
Bosna valley, schist and river pebbles in the
Neretva valley, and schist in the Lašva val­
ley, but most common of all were limestone
and tufa.78
Stone masons’ workshops operated in
Bosnia and Herzegovina, reflecting the use
of different kinds of stone for building as
well as for decorative purposes. It is almost
certain that there were such workshops in
the Humac, Delminium, Zvornik, Glamoč,
Breza, Zenica, Domavija, Col. Ris…, Rudo,
Višegrad and Šipovo areas, and doubtless
elsewhere.79 Shaping stone for these differ­
ent purposes entailed the use of iron tools
and equipment.
One of the most widespread building trades
was carpentry, and woodworking in gener­
al. 80 As wood is not very durable, wooden
buildings and artefacts have almost com­
pletely succumbed to the ravages of time,
76
H. – O. Lamprecht 1996.
77
A. Busuladžić 2011, 41-43, Đ. Basler 1972, N. Mujezinović 2009,
A. Kilić – Matić, 2004, 91-109, D. Sergejevski 1954, 201-202, M.
Suić 1976, 108 and 111.
78
A. Busuladžić 2011, 35-36 with notes 158-161.
79
V. Paškvalin 1998, 118.
80
R. B. Ulrich 2007.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
alata i oruđa kao i pisanih tragova, mogu se kon­
statirati neki osnovni segmenti ovih aktivnosti.
Obrada drveta je prvenstveno podrazumijeva­
la vrlo složen proizvodni proces koji je uključi­
vao široku lepezu različitih majstora: drvosječa,
stolara, do vremenom usko specijaliziranih za­
natlija koji su se bavili izradom drvenih detalja
u unutrašnjosti kuće (intestinarii), proizvođača
namještaja (dolabrarii), stepenica (scalarii),81 dr­
venih klinova (clavarii materiarum) 82 i drugih.83
Nakon obaranja drveta, te skidanja granja,
balvani su slagani i ostavljani da se osuše. Izu­
zetak je pravljen u okolnostima koje su podrazu­
mijevale korištenje mokre građe, kao što je slučaj
sa kaptažom izvora, izradom drvenih cijevi za
usmjeravanje vode i slično. Nakon dugotrajnog
procesa isušivanja drveta, balvani su se cijepali
sjekirom ili rezali pilom. Debljina i način reza­
nja je ovisio o planiranoj namjeni; odnosno da li
će dobijeni polufabrikat biti korišten za izradu
raznih manjih predmeta, krovnih konstrukcija,
kao primarni građevinski matarijal za zidove,
bedeme i ograde. Stolari su radili na specijalizi­
ranom masivnijem stolarskom stolu ili klupi.84
U toku radnog procesa koristili su različite vrste
alata: čekiće, pile, strugače, svrdla, sjekire, sjeki­
re–čekiće, noževe za dubljenje drveta i dlijeta.85
Obzirom na velika prirodna, osobito šumska
bogatstva,86 područje današnje Bosne i Herce­
govine je bilo intenzivno korišteno kao šumski
resurs, a sječa i obrada te korištenje drveta kao
zahvalnog građevinskog materijala, masovno
korištena.87 Graditeljske vještine88 i različiti za­
nati iz ove grupe djelatnosti u razdoblju antike
doživljavaju znatan napredak. Uz nešto skro­
mnije arhitektonske dosege, građevinska grupa
zanata se nesmetano razvijala.89 Djelatnost za­
natlija ove vrste posebno je potvrđena na pro­
storu unutrašnjosti rimske provincije Dalmacije.
81
I. Popović 1988, 212.
82
A. Leger 1979, 65.
83
R. B. Ulrich 2007, 6-13.
84
I. Popović 1988, 212-213.
85
R. B. Ulrich 2007, 13-59.
86
Č. Šilić 2005.
87
Slična situacija je zabilježena i u drugim rimskim provincija­
ma. R. B. Ulrich 2007, 239-269.
88
O rimskim tehničkim umijećima vidi: J. G. Landes 1989, 8-271.
89
R. B. Ulrich 2007, 123-178.
21
but a study of the many woodworking tools
and implements used, as well as of written
sources, reveals some of the main branches
of the timber and woodworking industry.
This is a highly complex production process
involving a wide range of trades: logging,
carpentry, and various specialist trades that
evolved over time: intestinarii making interi­
or fixtures and fittings in wood, dolabrarii or
furniture-makers, scalarii or makers of steps
and stairs, 81 clavarii materiarum who made
wooden pegs,82 and so on.83
Once a tree was felled and stripped of its
branches, the logs were stacked and left to
dry, unless they were intended for use while
still green, for example for harnessing water or
making wooden water pipes. After a lengthy
period of drying, the logs were split with the
axe or sawn into planks of different thickness,
depending on their intended use: to make vari­
ous small-sized artefacts, as roof timbers, or as
primary building material for walls, ramparts
or barriers. Carpenters worked on specially-
designed carpenters’ benches,84 using several
different tools: hammers, saws, drawknives,
drills and augers, axes, axe-hammers, gouges
and chisels.85
Being so rich in natural resources, espe­
cially forests, 86 the region that is now Bos­
nia and Herzegovina was widely exploited
as a source of timber, and wood was used in
huge quantities as an easily-worked build­
ing material.87 Building skills88 and the vari­
ous trades associated with wood advanced
markedly during the Roman period, albeit
in the context of rather more modest build­
ings. 89 These trades have been identified in
particular in the hinterland of the Roman
province of Dalmatia.
81
I. Popović 1988, 212.
82
A. Leger 1979, 65.
83
R. B. Ulrich 2007, 6-13.
84
I. Popović 1988, 212-213.
85
R. B. Ulrich 2007, 13-59.
86
Similar situation was recorded also for other Roman provin­
ces. R. B. Ulrich 2007, 239-269.
87
Č. Šilić 2005.
88
For more on Roman skills, see J. G. Landes 1989, 8-271.
89
R. B. Ulrich 2007, 123-178.
 MORFOLOGIJA ANTIČKIH FIBULA IZ ZBIRKE ZEMALJSKOG MUZEJA BOSNE I HERCEGOVINE
1. ČEKIĆ (TABLA 1, PRILOG 1)
Jedna od najmasovnije korištenih alatki pri­
likom izvođenja graditeljskih poslova je bio če­
kić. To je oruđe za udaranje sa dužom ili kra­
ćom drškom i sa različito završenim kracima.
Opći termin za čekić je bio malleus,90 ali i marcus,
marculus, rostrum i za teže primjerke ferrum.91
Osnovna podjela tipova čekića izvodi se na te­
melju analize oblika i težine glave kao i dužine
drške. Najstariji oblici čekića poznati su još iz
latenskog perioda,92 dok u rimsko doba dolazi
do usavršavanja ovog alata.93 Prema Gaitzschu
izdvojena su četiri tipa sa mnogo varijanti.94 U
prvi tip se mogu uvrstiti čekići sa tupim stra­
nama na obje strane. Ovaj tip je imao više va­
rijanti; primjerci kojim se udaralo sa obje stra­
ne, ili onaj kojim se udaralo drugim čekićem,
te maljevi. Drugom tipu pripadaju čekići koji
su imali oštricu na jednoj, a tupi ili ravni kraj
na drugoj strani čekića. Ovi čekići su mogli biti
kovački, zidarski, krstasti i stolarski. Primjerci
koji su imali oštre krajeve na obje strane su bili
klesarski. Ovaj tip koji je masovno korišten u
kamenolomima mogao je imati ravnu ili lučnu
donju površinu. Posljednjem tipu su pripada­
li šiljati čekići. Oni su imali najveću širinu kod
otvora, te često dva šiljato završena kraka. U
nekim slučajevima postojali su i kovački čeki­
ći sa željeznom drškom, koja je mogla služiti i
kao trn za nasađivanje drvene drške.95 I pred­
stave čekića na mnogobrojnim nadgrobnim
spomenicima, zidnom slikarstvu, reljefima,
crtežima na keramičkim posudama, figurama,
kao grobni prilozi i sami predmeti na lokali­
tetima Pompeja,96 Akvileje,97 Rima,98 Norika,99
Njemačke,100 Saalburga,101 Firence, Trajanovog
90
M. Divković 1900, 625.
91
W. Gaitzsch 1980, 72-73.
92
A. Stipčević 1962, 162, Z. Marić 1979, T. XXXIII, T. XXXIV.
93
I. Popović 1988, 138.
94
W. Gaitzsch 1980, abb. 9.
95
I. Popović 1988, 138.
96
W. Gaitzsch 1980, 74-76.
97
W. Gaitzsch 1980, 199.
98
W. Gaitzsch 1980, 74-76.
99
P. Oliva 1962, 187.
100
W. Gaitzsch 1978, 32 i 33.
101
M. Pietsch 1983, 23.
22
1. HAMMERS (TABLE 1, PLATE 1)
Among the most widely-used tools in the
building trade were hammers – striking tools
with a long or short handle and variously-
shaped heads. The usual word for hammer
was malleus,90 but marcus, marculus and ros-
trum are also encountered, along with ferrum
for heavyweight hammers. 91 Hammers are
classified according to the shape and weight
of the head and the length of the handle. The
earliest known hammers date from the La Tène
period;92 various refinements were introduced
in Roman times.93 Gaitzsch classifies them into
four types with a number of variants. 94 In the
first type, both faces of the head are blunt;
variants include those of which both faces
were used to strike, those struck with another
hammer, and mallets. The second type has a
hammer head with a blunt or flat face and a
chisel-like peen. Hammers such as these are
used by blacksmiths, masons and carpenters.
A third type is the stonemason’s hammer, in
which both ends of the head were sharp. Wide­
ly used in quarries, this type could have a flat
or curved underside. The last type consists of
pointed hammers, of which the head was wid­
est around the eye, and was often pointed at
both ends. Some blacksmiths’ hammers had
an iron handle that could also serve as a spike
onto which a wooden haft was fitted.95 Ham­
mers are depicted on many tombstones, in wall
paintings and reliefs, the designs on pottery
vessels, and with figures, as well as featuring
as grave goods or simply as the object itself,
as at Pompeii,96 Aquileia,97 Rome,98 Noricum,99
Germany,100 Saalburg,101 Florence, on Trajan’s
90
M. Divković 1900, 625.
91
W. Gaitzsch 1980, 72-73.
92
A. Stipčević 1962, 162, Z. Marić 1979, T. XXXIII, T. XXXIV.
93
I. Popović 1988, 138.
94
W. Gaitzsch 1980, abb. 9.
95
I. Popović 1988, 138.
96
W. Gaitzsch 1980, 74-76.
97
W. Gaitzsch 1980, 199.
98
W. Gaitzsch 1980, 74-76.
99
P. Oliva 1962, 187.
100
W. Gaitzsch 1978, 32 and 33.
101
M. Pietsch 1983, 23.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
stuba, Trijera, Viminacijuma, Transilvanije,
Srbije,102 Skandinavije103 i Poljske104 daju analo­
gije primjercima pronađenim na području Bo­
sne i Hercegovine. Na rimskim lokalitetima u
Bosni i Hercegovini čekići su pronađeni u Mo­
gorjelu, Velikom Mošunju, Japri – Majdaništu,
Ilidži i Travniku.
Analiza naših primjeraka pokazuje zastu­
pljenost nekoliko tipova ovog alata. Primarna
razlika odnosi se na oblik samog predmeta.
Tip A
Ovaj tip je zastupljen sa tri primjerka (Tabla
1, sl. 1 i 2, Prilog 1, sl. 2). Ovi primjerci pokazuju
nešto veće gabarite, te utor koji se nalazi na kra­
ju jedne strane, stvarajući pri tom asimetričnost.
Analogije ovom tipu najsličnije su u Srbiji105 i
Poljskoj.106 U klasifikaciji koju je dao Gaitzsch
ovaj tip je determiniran pod brojem I, sl. 2.107
Oblik čekića je bio toliko čest, da je korišten i u
kasnijem srednjovjekovnom periodu.108 late mediaeval times.108
Tip B
Drugom tipu pripadaju dva primjerka (Tabla
1, sl. 3 i 4). Osnovna njihova karakteristika ogle­
da se u činjenici da se utor za dršku nalazi na sre­
dini ili približno na sredini predmeta, stvarajući
više simetričan izgled. Jedan krak je šiljatiji, dok
je drugi širi, namijenjen za udaranje. Analogije
ovom tipu nalazimo u Srbiji,109 području današnje
Britanije,110 Saalburga,111 Njemačke,112 a definira­
nje u posebnu grupu I, konstatirao je i Gaitzsch.113
102
I. Popović 1988, 139-140 sa napomenama 812-824.
103
X. Jensen Pauli 2013, 180, fig. 3.
104
A. Waluš 1979, 123.
105
I. Popović 1988, T. XXVII, sl. 4.
106
A. Waluš 1979, 123, sl. a.
107
W. Gaitzsch 1980, abb. 9.
108
S. Suchodolski 1979, 218, sl. b.
109
I. Popović 1988, XVII, sl. 2 i 5.
110
W. H. Manning 1976, 47, fig. 14, 52, L. Allason – J. i R. Miket
1984, 289, sl. 12.
111
M. Pietsch 1983, 23, abb. 8, T. 6, 87-104.
112
W. Gaitzsch 1978, 32 i 33.
113
W. Gaitzsch 1980, abb 9, sl. 3 i 4.
23
Column, at Trier, Viminacium, in Transylva­
nia, Serbia,102 Scandinavia103 and Poland,104 pro­
viding specimens analogous to those found in
Bosnia and Herzegovina, where hammers have
been discovered at the Roman sites of Mogo­
rjelo, Veliki Mošunj, Japra-Majdanište, Ilidža
and Travnik.
A study of our specimens reveals a num­
ber of different types, differing mainly in
their shape.
Type A
This type is represented by three speci­
mens (Table 1, figs. 1 and 2, Plate 1, fig. 2).
They are quite large, and are asymmetrical,
with the eye at one end. The specimens most
closely analogous to this type are in Serbia105
and Poland.106 In Gaitzsch’s classification, this
type features under No. I, fig. 2. 107 It was a
very common shape, remaining in use into
Type B
Two specimens belong to this type (Table
1, figs. 3 and 4). Their basic feature is that
the eye is at or roughly in the middle, re­
sulting in a more symmetrical appearance.
They have a sharp peen and a blunt face
for striking. Analogous specimens are to be
found in Serbia,109 Britain,110 Saalburg111 and
Germany,112 forming a separate group I, ac­
cording to Gaitzsch.113
102
I. Popović 1988, 139-140 with notes 812-824.
103
X. Jensen Pauli 2013, 180, fig. 3.
104
A. Waluš 1979, 123.
105
I. Popović 1988, T. XXVII, fig. 4.
106
A. Waluš 1979, 123, fig. a.
107
W. Gaitzsch 1980, abb. 9.
108
S. Suchodolski 1979, 218, fig. b.
109
I. Popović 1988, XVII, fig. 2 and 5.
110
W. H. Manning 1976, 47, fig. 14, 52, L. Allason – J. & R. Miket
1984, 289, fig. 12.
111
M. Pietsch 1983, 23, abb. 8, T. 6, 87-104.
112
W. Gaitzsch 1978, 32 and 33.
113
W. Gaitzsch 1980, abb 9, fig. 3 and 4.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Tip C
U ovaj tip se može svrstati jedan primjerak
(Tabla 1, sl. 5). Riječ je o čekiću koji ima utor u
središnjem dijelu, koji se sužava na oba kraka,
male debljine. Komparativni materijal konsta­
tiran je u Srbiji,114 a determinacija u poseban
oblik IV definirana je od strane Gaitzscha.115 ing to Gaitzsch.115
Tip D
Čekić predstavljen samo jednim primjerkom
(Prilog 1, sl. 1), izdvojen je kao poseban tip. Ri­
ječ je o malom čekiću koji je karakterističan po
konstruktivnom rješenju jednog kraka čekića u
obliku slova „V“. Ovaj primjerak predviđen je za
vađenje klinova i eksera, te manje radove, na upo­
trebnim predmetima. Analogije ovom primjer­
ku nalazimo na području današnje Njemačke.116
2. SJEKIRA (TABLA 2–5, PRILOG 2–7)
Sama činjenica da je drvo bilo nezamjenljiv
materijal u svakodnevnoj upotrebi, kao gra­
đevni materijal i kao energent, te u odbrambe­
ne svrhe, uvjetovala je široko rasprostranjenu
upotrebu različitih oblika i tipova sjekira još u
predrimsko doba,117 pa sve do srednjeg vijeka.118
Sjekire spadaju među najčešće stolarske alatke
pronađene prilikom iskopavanja rimskih lokalite­
ta na prostorima Bosne i Hercegovine. U izvorima
se najčešće upotrebljavao termin securis,119 securis
simplex. Poseban termin je označavao dvojnu sje­
kiru bipennis.120 U zavisnosti od namjene njihov
oblik i veličina osciliraju. Sječiva sjekire su imala
konkavan oblik, a oštrica im je konveksna. Sje­
čivo je kod usadnika uže, a prema oštrici se širi.
Osnovna funkcija sjekire je obrada drveta. Veći i
114
I. Popović 1988, XVIII, sl. 2.
115
W. Gaitzsch 1980, abb 9, sl. 1
116
W. Gaitzsch 1978, 34, abb. 6.
117
Ć. Truhelka 1906, 119, T I, isti 1907, 61, T III, isti 1909, 432, sl.
5, A. Benac 1955, T. I, sl. 1, 2a i 2b, A. Stipčević 1962, 163-164,
П. М. Шульц 1971, 369, sl. 112, H. Potrebica 2013, 102-103.
118
L. Niederle 1953, 406, S. Jovanović – M. Vuksan 2005, 221.
119
M. Divković 1900, 960.
120
M. Divković 1900, 147, K. D. White 1967, 59-60.
24
Type C
A single specimen belongs to this type (Table
1, fig. 5). The head, which is not very thick, has
a central eye, and is pointed at both ends. Com­
parable specimens have been found in Serbia,
114
and belong to a separate group IV accord­
Type D
This type too is represented by just one speci­
men (Plate 1, fig. 1) regarded as a distinct type.
This is a small claw hammer, designed to ex­
tract nails and for use when making household
wares. Analogous specimens are to be found in
Germany.116
2. AXES (TABLES 2–5, PLATES 2–7)
As wood was so widely used as a building
material, as fuel, and for defence, axes of vari­
ous shapes and types were also in extensive
use from pre-Roman117 right through to medi­
aeval times.118
Axes are the most common carpenters’ tool
found in the course of excavations at Roman
sites in Bosnia and Herzegovina. Sources usu­
ally use the term securis,119 securis simplex; the
term bipennis was used to denote a double-
headed axe.120 They vary in shape and size,
depending on their use. The blade was con­
cave, with a convex cutting edge, and widened
from the eye to the cutting edge. Axes were
used mainly for cutting wood; larger, heavier
axes were used to fell trees, and smaller ones
were used for lighter tasks. The smallest were
used by wood-carvers, carpenters and join­
114
I. Popović 1988, XVIII, fig. 2.
115
W. Gaitzsch 1980, abb 9, fig. 1
116
W. Gaitzsch 1978, 34, abb. 6.
117
Ć. Truhelka 1906, 119, T I, idem 1907, 61, T III, idem 1909, 432,
fig. 5, A. Benac 1955, T. I, fig. 1, 2a and 2b, A. Stipčević 1962, 163-
164, П. М. Шульц 1971, 369, fig. 112, H. Potrebica 2013, 102-103.
118
L. Niederle 1953, 406, S. Jovanović – M. Vuksan 2005, 221.
119
M. Divković 1900, 960.
120
M. Divković 1900, 147, K. D. White 1967, 59-60.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

masivniji primjerci su služili za sječu drveća, dok
su oni manji korišteni za lakše poslove. Najmanje
sjekire su služile u drvorezbarskim, tesarskim i sto­
larskim radovima. Pored ovih primarnih aktivno­
sti i radnih procesa, sjekire su korištene i od strane
rudara, mesara, dželata.121 Upotreba primitivnijih
oblika konstatirana je još u periodu halštata i late­
na.122 O masovnosti upotrebe ove alatke govori i
veliki broj antičkih predstava sa ovim predmeti­
ma, te samih predmeta: na Trajanovom stubu,123
u Mađarskoj,124 Britaniji,125 Njemačkoj,126 Austriji,
Hrvatskoj,127 Magdalensbergu,128 iz ostave u Tekiji,
Bara kod Požarevca, Moldaviji, Francuskoj, Italiji,
Rimu, Makedoniji, Bugarskoj, Sloveniji i Siciliji.129
Na prostorima današnje Bosne i Hercegovine ova
vrsta alata konstatirana je na lokalitetima Ljusine130
i Dračeve Strane.131 Ovi primjerci pokazuju posto­
janje nekoliko tipova, ovisno o obliku same alatke.
ers. In addition, axes were used by miners,
butchers and executioners.121 Axes of primi­
tive shape have been dated to the Hallstatt
and La Tène periods.122 Their widespread use
is attested by the many images of axes dating
from Roman times, as well as by surviving
specimens themselves: on Trajan’s Column,123
in Hungary,124 Britain,125 Germany,126 Austria,
Croatia, 127 Magdalensberg, 128 in a hoard in
Tekija, at Bara near Požarevac, and in Molda­
via, France, Italy, Rome, Macedonia, Bulgaria,
Slovenia and Sicily.129
Axes have been found in Bosnia and Her­
zegovina at Ljusina130 and Dračeva Strana.131
These specimens reveal that there were several
types, based on shape.
Type A

Tip A This is represented by several specimens

Zastupljen je sa više primjeraka (Tabla 2, sl. 6, 7 i
8, Prilog 2, sl. 3 i 4). Sjekire ovog tipa karakteristične
su po okruglom ili više trougaonom utoru iznad
kojeg nema nikakvih završetaka. Najbliže analogije
nalazimo u Srbiji,132 na lokalitetu Magdalensberg,133
Saalburg,134 te drugim rimskim lokalitetima.135
(Table 2, figs. 6, 7 and 8, Plate 2, figs. 3 and 4).
Axes of this type have a circular or triangular
eye with no extension beyond the eye. The most
nearly analogous specimens are to be found in
Serbia,132 at Magdalensberg,133 at Saalburg,134
and at other Roman sites.135

Type B
Tip B
In this type (Table 2, fig. 9, Table 3, figs.
Ovaj tip (Tabla 2, sl. 9, Tabla 3, sl. 10, 11) ka­ 10, 11), the eye is at or near the middle of the
rakterističan je po tome što se utor nalazi na sre­ axe, and the blade is wider on one side than
dini ili blizu sredine sjekire. Nešto šira oštrica the other (Table 3, fig. 11), or thicker (Table 2,
121
I. Popović 1988, 61-62. 121
I. Popović 1988, 61-62.
122
G. Jacobi 1974, 28-29 i 32. 122
G. Jacobi 1974, 28-29 and 32.
123
C. Cichorius 1896 – 1900, T. XXXVIII, TXCV, 343. 123
C. Cichorius 1896 – 1900, T. XXXVIII, TXCV, 343.
124
A. Haberlandt 1954, 97-110. 124
A. Haberlandt 1954, 97-110.
125
W. H. Manning 1976, 48, fig. 15, 54-56. 125
W. H. Manning 1976, 48, fig. 15, 54-56.
126
W. L. Goodman 1964, 24, W. Gaitzsch 1978, 51. 126
W. L. Goodman 1964, 24, W. Gaitzsch 1978, 51.
127
J. Brunšmid 1902, 137. 127
J. Brunšmid 1902, 137.
128
H. Dolenz 1998, 350-353. 128
H. Dolenz 1998, 350-353.
129
I. Popović 1988, 62, sa napomenama 182-188, te 68-69, sa na­ 129
I. Popović 1988, 62, with notes 182-188, and 68-69, with notes
pomenama 191-213. 191-213.
130
I. Čremošnik 1959, 142. 130
I. Čremošnik 1959, 142.
131
I. Čremošnik 1976, 127. 131
I. Čremošnik 1976, 127.
132
I. Popović 1988, Tabla X, sl. 6. 132
I. Popović 1988, Table X, fig. 6.
133
H. Dolenz 1998, 352, F. 5. 133
H. Dolenz 1998, 352, F. 5.
134
M. Pietsch 1983, T. 2, 26. 134
M. Pietsch 1983, T. 2, 26.
135
W. Gaitzsch 1978, 51, abb. 23. 135
W. Gaitzsch 1978, 51, abb. 23.

25
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
se nalazi na jednom kraku, dok se na drugom
nalazi uže sječivo (Tabla 3, sl. 11) ili zadebljali
krak (Tabla 2, sl. 9, Tabla 3, sl. 10). Sa obje stra­
ne utor je ojačan sa trougaonim krilcima. Ana­
logije su pronađene u Saalburgu.136
Tip C
Posebnom tipu pripada jedan primjerak (Prilog
2, sl. 6), iz Posavine. Osnovni konstrukcioni ele­
ment koji ga definira u poseban tip odnosi se na
ušiljeni završetak dijela koji se nalazi iznad utora.
Niti jedan primjerak analiziranih rimskodobnih
sjekira sa područja Bosne i Hercegovine nema
ovakvo rješenje vrha, te bližih analogija nema.
Tip D
Četvrtom tipu (Prilog 2, sl. 5 i 7, Prilog 3) pri­
padaju primjerci koji su karakteristični po ravnoj
gornjoj površini, te istaknutim ugaonim ušicama
sa strane. Komparativni materijal pronađen je u
Saalburgu,137 te drugim rimskim lokalitetima.138
Tip E
Petom tipu (Tabla 3, sl. 12, 13, Tabla 4, 5, Prilog
4, Prilog 5, sl. 15 i 17) mogu se pripisati najmno­
gobrojniji primjerci koji su tipski karakteristični
po više zajedničkih elemenata.139 Riječ je o pri­
mjercima koji su redovno imali utor na jednom
kraju predmeta, više ili manje izvijeno tijelo od­
mah ispod utora, sa lijeve i desne strane ojačan
utor sa ispupčenjima trouglastog ili oblog oblika
u najvećem broju slučajeva. Na vrhu iznad sa­
mog utora su također ravna zadebljanja. Identič­
ne analogije pronađene su na lokalitetu Kale,140
te uvjetne analogije iz Britanije141 i Slovenije.142
136
M. Pietsch 1983, T. 3, 42.
137
L. Jacobi 1897, T. XXXIII, sl. 13.
138
W. Gaitzsch 1978, 51, abb 22.
139
Riječ je o vrlo raširenom tipu. Identični primjerci pronađeni
su u Velikoj Britaniji. W. H. Manning 1976, 3-4.
140
S. Stamenković 2013, 110, sl. 105.
141
L. Allason – J. R. Miket 1984, 289, sl. 13.
142
J. Istenič 2003, 155.
26
fig. 9, Table 3, fig. 10). The eye is reinforced on
each side by triangular lugs. Similar axes have
been found in Saalburg.136
Type C
One specimen from Posavina (Plate 2, fig.
6) belongs to a separate type, defined by the
taper of the part of the axe above the eye. No
other Roman axe in Bosnia and Herzegovina is
of this shape, nor are there any that are similar.
Type D
Specimens with a flat upper surface and
prominent rectangular flanges belong to a fourth
type (Plate 2, figs. 5 and 7, Plate 3). Comparable
specimens have been found in Saalburg137 and
other Roman sites.138
Type E
Numerous specimens with several features
in common belong to the fifth type (Table 3,
figs. 12, 13, Table 4, 5, Plate 4, Plate 5, figs. 15
and 17).139 In these, the eye is at one end of the
blade, which is curved to a greater or lesser ex­
tent immediately below the eye; the eye itself is
reinforced on each side by triangular or rounded
lugs on either side, and the poll is straight and
thickened. Identical specimens have been found
at Kale,140 while others that may be analogous
are from Britain141 and Slovenia.142
Type F
One specimen from Livno belongs to this
type (Plate 5, fig. 16). This is distinctive on
136
M. Pietsch 1983, T. 3, 42.
137
L. Jacobi 1897, T. XXXIII, fig. 13.
138
W. Gaitzsch 1978, 51, abb 22.
139
This type is very widespread; identical specimens have been
found in Great Britain. W. H. Manning 1976, 3-4.
140
S. Stamenković 2013, 110, fig. 105.
141
L. Allason – J. R. Miket 1984, 289, fig. 13.
142
J. Istenič 2003, 155.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Tip F
Ovom tipu pripada samo jedan primjerak iz
Livna (Prilog 5, sl. 16). Sjekira je karakteristična
po više lučnom sječivu i pojavi kraka na jednoj
strani kod utora. Najsličnije analogije su prona­
đene na rimskog lokaliteta Magdalensberg,143
te u Velikoj Britaniji.144
Tip G
Ovom tipu pripadaju dva primjerka. Njihova
karakteristika je (Prilog 6, sl. 18 i 19) nešto de­
blji vrat i manje izraženo sječivo i četvrtast za­
vršetak. Riječ je o bazičnim rimskodobnim sje­
kirama, kakve su pronalažene diljem Rimskog
carstva. Najsličnije analogije mogu se konstati­
rati u Velikoj Britaniji145 i Saalburgu.146
Tip I
Ovaj tip ima nekoliko zajedničkih konstruk­
cionih elemenata (Prilog 6, sl. 20 i 21 i Prilog 7).
U najvećem broju slučajeva primjerci imaju dug
uzak vrat i široko sječivo,147 te okrugao utor.
Najbliže komparativne primjerke možemo kon­
statirati u Srbiji,148 te u Saalburgu,149 a uvjetne
analogije u Magdalensbergu.150
3. SJEKIRA–ČEKIĆ (TABLA 6–9, PRILOG 8)
Sjekira–čekić je poznata također pod općim
terminom secures.151 Unatoč činjenici da je vr­
sta alata koji ima kombinirana svojstva, glavna
funkcija se odnosi na upotrebu sjekire. Mnogi
tipovi sjekira su u svojoj oblikovnoj konstrukciji
i načinima završetka ušica predstavljali i mogli
143
H. Dolenz 1998, 353, F. 12.
144
W. H. Manning 1976, 48, fig. 15, 55.
145
W. H. Manning 1976, 3-4.
146
M. Pietsch 1983, 11, abb. 4.
147
M. Pietsch 1983, 15, abb 5.
148
I. Popović 1988, T. X, sl. 3 i 4.
149
L. Jacobi 1897, T. XXXIII, sl. 1 i 2, M. Pietsch 1983, T. 2,
37-39.
150
H. Dolenz 1998, 350-351, 352, F. 7.
151
M. Divković 1900, 960.
27
account of its markedly curved blade and
a lug on one side, next to the eye. Closely
analogous specimens have been found at
the Roman site of Magdalensberg,143 and in
Great Britain.144
Type G
Two specimens belong to this type (Plate 6,
figs. 18 and 19), characterized by a somewhat
thicker neck and less substantial blade, and
their rectangular poll. These are typical Roman
axes as found throughout the Empire; closely
analogous specimens have been found in Great
Britain145 and Saalburg.146
Type I
Axes of this type have a number of fea­
tures in common (Plate 6, figs. 20 and 21, and
Plate 7). Most have a long, narrow neck and
broad blade,147 and a circular eye. The most
nearly comparable specimens are to be found
in Serbia148 and in Saalburg,149 and probably
in Magdalensberg.150
3. AXE-HAMMERS (TABLES 6–9, PLATE 8)
Axe-hammers are also known by the gen­
eral term secures. 151 Though these are multi-
purpose tools, they served mainly as axes.
On account of their shape and the way in
which the eye was treated, many types of
axe could also be used as hammers. There
were also distinctive types where the eye
143
H. Dolenz 1998, 353, F. 12.
144
W. H. Manning 1976, 48, fig. 15, 55.
145
W. H. Manning 1976, 3-4.
146
M. Pietsch 1983, 11, abb. 4.
147
M. Pietsch 1983, 15, abb 5.
148
I. Popović 1988, T. X, fig. 3 and 4.
149
L. Jacobi 1897, T. XXXIII, fig. 1 and 2, M. Pietsch 1983, T. 2,
37-39.
150
H. Dolenz 1998, 350-351, 352, F. 7.
151
M. Divković 1900, 960.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
imati, uglavnom sekundarnu, funkciju čekića.
Postojali su i posebni tipovi sa ušicama koje su
bile produžene u kraće ili duže krakove, koji su
se završavali čekićem. Ovako koncipirano oruđe
je bilo idealno za korištenje u drvodjeljskim ak­
tivnostima152 i to kroz duži vremenski period.153
Nalazi sjekira–čekića su poznati sa mnogobroj­
nih rimskih lokaliteta u Hrvatskoj,154 Bugarskoj,155
Albaniji,156 Švajcarskoj,157 Njemačkoj,158 Sloveniji,159
Srbiji, Mađarskoj, Britaniji.160
Primjerci sa prostora današnje Bosne i Her­
cegovine mogu se prema nekim konstruktiv­
nim elementima razvrstati u nekoliko tipova.
Tip A
U ovaj tip spadaju tri primjerka (Tabla 6, sl.
20, 21 i 23). Karakteristični su po primjetno oja­
čanim površinama na vrhu iznad utora sjeki­
re. Ovaj dio je mogao služiti u funkciji čekića.
Analogije ovim primjercima možemo pronaći
kod primjeraka u Srbiji.161
Tip B
Drugom tipu pripada samo jedan primjerak (Ta­
bla 6, sl. 22). Osnovna njegova karakteristika odno­
si se na uže sječivo i blago ojačane strane utora, te
ravnu površinu iznad utora, koja je mogla služiti
kao čekić. Komparacije ovom primjerku mogu se
naći u Srbiji,162 te na lokalitetu Magdalensberg.163
Tip C
Trećem tipu mogu se pripisati primjerci koji
su karakteristični po više ili manje širokim sje­
čivima (Tabla 7–9, Prilog 8). U najvećem broju
152
I. Popović 1988, 69.
153
N. Miletić 1970, T. I, sl. 1, T. III, sl. 13
154
K. Simioni 1982, 251-261.
155
E. Thomas 1964, 229-328.
156
F. Prendi 1979/1980, 123-146, D. Komata 1979/80, 105-114.
157
W. L. Goodman 1964, 25.
158
W. H. Manning 1976, 24, fig. 15. 54.
159
V. Pflaum 2007, 330, sl. 16-20.
160
I. Popović 1988, 72, sa napomenama 223-241.
161
I. Popović 1988, T. XI sl. 3, T. XII, sl. 1.
162
I. Popović 1988, T. XI, sl. 1.
163
H. Dolenz 1998, 353, F. 13.
28
extended into a long or short flange ending
in a hammer-like poll. This design was ide­
al for woodworking, 152 and long remained
in use. 153
Axe-hammers have been found at many Ro­
man sites in Croatia,154 Bulgaria,155 Albania,156
Switzerland,157 Germany,158 Slovenia,159 Serbia,
Hungary and Britain.160
Specimens found in Bosnia and Herzegovina
fall into a number of types.
Type A
Three specimens belong to this type (Ta­
ble 6, figs. 20, 21 and 23). They have a charac­
teristic marked thickening of the poll above
the eye, which meant they could be used as
hammers. Analogous specimens have been
found in Serbia.161
Type B
A single specimen falls within this type (Ta­
ble 6, fig. 22). Its basic features are a narrower
blade, somewhat thickened at the eye, above
which is a flattened poll that can be used as a
hammer. Comparable specimens may be found
in Serbia162 and at Magdalensberg.163
Type C
More or less broad-bladed specimens may
be ascribed to the third type (Tables 7–9, Plate
8). In most of these, the neck below the eye is
long and narrow, and the blade disproportion­
ately wide. Above the eye is a flat or flared,
152
I. Popović 1988, 69.
153
N. Miletić 1970, T. I, fig. 1, T. III, fig. 13
154
K. Simioni 1982, 251-261.
155
E. Thomas 1964, 229-328.
156
F. Prendi 1979/1980, 123-146, D. Komata 1979/80, 105-114.
157
W. L. Goodman 1964, 25.
158
W. H. Manning 1976, 24, fig. 15. 54.
159
V. Pflaum 2007, 330, fig. 16-20.
160
I. Popović 1988, 72, with notes 223-241.
161
I. Popović 1988, T. XI fig. 3, T. XII, fig. 1.
162
I. Popović 1988, T. XI, fig. 1.
163
H. Dolenz 1998, 353, F. 13.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
slučajeva vratovi ispod utora su uski i dugi, a
oštrice su nesrazmjerno šire. Iznad utora se na­
laze ravne ili proširene i ojačane površine na­
mijenjene funkciji priručnog čekića po potrebi.
Analogije i ovom tipu se mogu naći na lokalite­
tima u Saalburgu,164 Srbiji165 i Sloveniji.166
4. STRUGAČ ZA DRVO (TABLA 10–12, PRILOG 9)
Ova vrsta alata spada u grupu scalprum.167
Strugači za drvo su oruđa sa pravokutnim sje­
čivima koja imaju oštricu na jednoj strani, a koja
prelazi u dva duga trna za nasađivanje drvenih
drški. Strugač je služio za guljenje i obradu kore
drveta, a u nekim slučajevima je mogao služiti i
za čišćenje kože prije procesa štavljenja.
Varijanta strugača za drvo je bila i maklja, kojom
se gulila kora sa drveta, ali i obrađivali i dubili drve­
ni predmeti. Intenzivno je korištena u stolarskom,
kolarskom i pinterskom zanatu.168 Analogije našim
primjercima mogu se konstatirati u Mađarskoj,169
Albaniji,170 te području lokaliteta Magdalensberg,171
Bugarskoj, Srbiji, Makedoniji i Francuskoj.172
Strugači za drvo i maklje su pronađeni u vili
Mogorjelo i vili kod Stupa.173 Pronađeni primjer­
ci pokazuju neke elemente koji ih u konstruk­
tivnom pogledu izdvajaju u dva tipa.
Tip A
Ovom tipu pripadaju primjerci prikazani na Ta­
blama 10, 11 i Prilogu 9. Riječ je o lučnim primjerci­
ma koji su imali drške sa lijeve i desne strane, dok
je u sredini bilo sječivo koje je služilo za struganje.
Tip B
Ovom tipu pripadaju dva primjerka sa lo­
kaliteta Mogorjelo i Stup (Tabla 12, sl. 34 i 35).
164
M. Pietsch 1983, T. 2, 40.
165
I. Popović 1988, XI, sl. 4, 5 i 6.
166
V. Pflaum 2007, 330, sl. 16-20
167
M. Divković 1900, 952.
168
I. Popović 1988., 114.
169
S. Reinach 1917, 282, fig. 283.
170
Gj. Karaiskaj 1961, 171-193.
171
H. Dolenz 1998, 381, W. 290.
172
I. Popović 1988, 114 i 116.
173
G. Čremošnik 1930, 214-217, T. XII i XIII.
29
thickened poll intended for use as a hammer.
Analogous specimens may be found at sites
in Saalburg,164 Serbia165 and Slovenia.166
4. DRAWKNIVES (TABLES 10–12, PLATE 9)
This type of tool belongs to the scalprum
group.167 Drawknives have rectangular blades,
sharp on one side, ending in long tangs onto
which wooden handles are fitted. They are
used for stripping and cutting bark, and may
also be used to scrape hides before tanning.
A variant of the drawknife was the de­
barker, which was also used to shape and
hollow out wooden objects. It was widely
used in the carpenters’, cartwrights’ and
coopers’ trades. 168 Specimens analogous to
ours may be found in Hungary,169 Albania,170
at Magdalensberg,171 and in Bulgaria, Serbia,
Macedonia and France.172
Drawknives and debarkers have been
found at the Mogorjelo villa and the villa in
Stup.173 Based on their features, they fall into
two types.
Type A
The specimens illustrated in Tables 10 and
11 and Plate 9 belong to this type, which have
curved backs, with handles to left and right and
a central blade used for scraping.
Type B
Two specimens from Mogorjelo and Stup
(Table 12, figs. 34 and 35) belong to this type,
164
M. Pietsch 1983, T. 2, 40.
165
I. Popović 1988, XI, fig. 4, 5 and 6.
166
V. Pflaum 2007, 330, fig. 16-20
167
M. Divković 1900, 952.
168
I. Popović 1988, 114.
169
S. Reinach 1917, 282, fig. 283.
170
Gj. Karaiskaj 1961, 171-193.
171
H. Dolenz 1998, 381, W. 290.
172
I. Popović 1988, 114 and 116.
173
G. Čremošnik 1930, 214-217, T. XII and XIII.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Osnovna njihova karakteristika koja ih izdvaja u
poseban oblik je lučna oštrica, prilagođena obli­
cama – drvetu, sa poprečno postavljenim drška­
ma u obliku trna na koje su nasađivane drvene
drške. Direktne analogije mogu se konstatirati
u Srbiji,174 te na prostoru Magdalensberga.175
5.TURPIJA (TABLA 13)
Turpija je u antičkim izvorima poznata pod
nazivom lima. Predmet slične namjene poznat
je i pod nazivom scobina fabrilie. Ova vrsta ala­
ta je mogla biti od metala, što je i bio najčešći
slučaj, ali isto tako i od drveta, rožnatog dijela
ili slonove kosti. Postojale su i grube turpije za
glačanje velikih površina, poznate pod nazivom
lima crassa.176 U odnosu na radni proces koji se
turpijom obavljao u konstrukcijskom kontekstu
mogle su se uočavati razlike između nažlijeblje­
ne turpije i krupnozrnaste turpije.177 Ovisno o
namjeni turpije su mogle da budu fine i grube.178
Upotreba ovih alatki je bila različita. Kori­
štena je za glačanje dragog i poludragog ka­
menja, obradu metalnih predmeta, te naoštra­
vanje kosa i srpova, kao i drugih vrsta sječiva,
poput noževa, sjekira i slično. Uz pomoć turpije
je obrađivana i kamena površina, glačale kosti
i koštani predmeti, kao i koža.179
Prvi oblici turpija poznati su još iz bronza­
nog doba.180 U latenskom periodu, turpije su se
još masovnije počele upotrebljavati. Ovisno o
funkciji, počele su se praviti i razlike u odnosu
na oblik koji je mogao biti pravougaon, polu­
kružnog ili kružnog presjeka. Njihovo korište­
nje u predrimsko, latensko doba, na tlu Bosne
i Hercegovine imamo potvrđeno na lokalite­
tu Daorson,181 kao i na lokalitetu Manching.182
Turpije su se nastavile intenzivno koristiti u
rimsko doba. Najveći broj rimskih turpija su ima­
le nažlijebljenu radnu površinu. Takvi žljebovi su
174
I. Popović 1988, XXI, sl. 4, 5, i 6.
175
H. Dolenz 1998, 381, W. 290.
176
W. Gaitzsch 1980, 47-48.
177
M. Pietsch 1983, 49-51.
178
I. Popović 1988, 112.
179
I. Popović 1988, 112.
180
W. Gaitzsch 1980, 48.
181
Z. Marić 1979, 34-35 i T. XXXIX, sl. 161-171.
182
G. Jacobi 1974, 15-16, T. 2, 29-52.
30
in which the cutting edge is curved, echoing
the shape of a tree trunk and branches, with
tangs at ninety degrees to the cutting edge,
onto which wooden handles were fitted. Di­
rectly analogous specimens may be found in
Serbia174 and at Magdalensberg.175
5. FILES AND RASPS (TABLE 13)
Files are known in Roman sources as lima.
Rasps, which served a similar purpose, are
known as scobina fabrilie. They were usually
metal, but could also be made of wood, antler
or ivory. Files for use on large surfaces were
known as lima crassa.176 Files and rasps used in
the building trade could be either grooved or
coarse-grained;177 files were used for finer work,
while rasps left a rough finish.178
They were used for various purposes: polish­
ing precious and semi-precious stones, finishing
metal artefacts, and sharpening scythes, sickles
and other blades, such as knives and axes. They
were also used to dress stone, to polish bone,
and to burnish leather.179
The earliest known files and rasps date from
the Bronze Age. 180 By the La Tène period they
were in widespread use. Differently shaped
files began to be produced, depending on their
intended use: rectangular, semi-circular or cy­
lindrical in section. They are known to have
been used in the pre-Roman La Tène period in
Bosnia and Herzegovina at Daorson181 and in
Manching.182
They continued to be widely used in the Ro­
man period. Most Roman files were grooved,
with the grooves set longitudinally, but diago­
nally-grooved files were found at the well-known
Roman fort of Saalburg.183 This was among the
174
I. Popović 1988, XXI, fig. 4, 5, and 6.
175
H. Dolenz 1998, 381, W. 290.
176
W. Gaitzsch 1980, 47-48.
177
M. Pietsch 1983, 49-51.
178
I. Popović 1988, 112.
179
I. Popović 1988, 112.
180
W. Gaitzsch 1980, 48.
181
Z. Marić 1979, 34-35 and T. XXXIX, fig. 161-171.
182
G. Jacobi 1974, 15-16, T. 2, 29-52.
183
L. Jacobi 1897, 239, fig. 35, 23. T. LXXX.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
bili upravljeni u smjeru osovine predmeta. Na po­
znatom rimskom kastelu Saalburg, pronađene su
turpije sa žljebovima ukoso postavljenim u odno­
su na osovinu.183 Ova činjenica ukazuje na tehničke
inovacije i napredak koji su se desili u I i II stoljeću,
a što će omogućiti kasnije razvoj turpija sa krstasto
nažlijebljenim radnim površinama. Rimske turpi­
je su imale i različit broj radnih površina. Tako su
poznate alatke sa jednom, dvije, tri i četiri radne
površine. U odnosu na namjenu bile su i različitih
dimenzija.184 Grublje i veće turpije su bile namijenje­
ne za obradu većih i grubljih površina.185 Prosječna
dužina je iznosila između 10 i 15 centimetara. Na
vrhu su najčešće bile ušiljene, te imale drške u istoj
ravni sa radnom površinom. Turpije kvadratnog
presjeka su služile za obradu predmeta sa pravim
uglovima. Trougaone turpije su služile za obradu
predmeta sa oštrim uglovima. Turpije kružnog pre­
sjeka su sulužile za obradu okruglih otvora i rupa.
Najfunkcionalnije turpije su bile polukružne, jer je
jedna radna površina imala kružni, a druga ravni
presjek, pa im je i namjena bila višestruka. Poseban
tip ove alatke odnosio se na krupnozrnastu turpi­
ju, kojom su obrađivane i izravnavane veće meka­
ne površine od drveta, gipsa, štukature i slično.186
Potvrde postojanja ove alatke možemo naći
na nadgrobnim spomenicima na kojima su
prikazane,187 te primjercima pronađenim na ar­
heološkim lokalitetima u Rumuniji,188 Sloveniji,189
Saalburgu,190 Germaniji, Britaniji, Italiji191 i Srbiji.192
Primjerci koji se čuvaju u Zemaljskom muzeju
Bosne i Hercegovine, potiču sa lokaliteta Mogor­
jelo i Mala Rujiška. Riječ je o pravougaonim tur­
pijama, pločastog presjeka. Na primjerku iz Mo­
gorjela su ušiljeni završetci (Tabla 13, sl. 36 i 37).
6. SVRDLO (TABLA 14–18, PRILOG 10)
Ova vrsta stolarskog alata zabilježena je i
u antičkim izvorima, pod terminom terebra.193
183
L. Jacobi 1897, 239, fig. 35, 23. T. LXXX.
184
W. Gaitzsch 1980, 48-62.
185
Zabilježeni su primjerci i do 32 centimetra.
186
I. Popović 1988, 113.
187
W. Gaitzsch 1980, 48, T. 43, 199, T. 67, 312.
188
Ch. Bichir 1984, 23, Pl. IX, 10-12, Pl. VI, 13-16.
189
S. Ciglenečki 1981, 105-106.
190
M. Pietsch 1983, T. 16, 387.
191
W. Gaitzsch 1980, 54-62.
192
I. Popović 1988, 113-114.
193
M. Divković 1900, 1062, M. Pietsch 1983, 42.
31
technological innovations and advances of the
1st and 2nd centuries, preceding the develop­
ment of cross-grooved files. Roman files and
rasps might be grooved on one, two, three or
four faces. They also varied in size, depending
on their intended use.184 Large rasps, used to
work larger and rougher surfaces,185 averaged
10 to 15 centimetres in length. They usually
tapered at the tip, and had handles level with
the grooved surface. Square-section files were
used on right-angled objects, while those that
were triangular in section were used on acute-
angled objects. Round files were used to finish
circular openings and holes. The most versatile
files were semi-circular in section, with one flat
and one rounded cutting surface. A particu­
lar type of such tool was the coarse-grained
file, used to level out larger expanses of soft
materials such as wood, plaster and stucco.186
Evidence of these tools may be found on
tombstones on which they are depicted, 187
as well as in actual specimens found at ar­
chaeological sites in Romania,188 Slovenia,189
Saalburg, 190 Germania, Britain, Italy 191 and
Serbia.192
The specimens kept in the National Mu­
seum of Bosnia and Herzegovina are from
Mogorjelo and Mala Rujiška. They are rec­
tangular and flattish in section. The specimen
from Mogorjelo has tapered ends (Table 13,
figs. 36 and 37).
6. DRILLS AND AUGERS
(TABLES 14–18, PLATE 10)
These carpenters’ tools, too, are recorded in
Roman sources, as terebra.193 They were used
in woodworking, to drill holes in beams, in
184
W. Gaitzsch 1980, 48-62.
185
Specimens up to 32 cm in length have been recorded.
186
I. Popović 1988, 113.
187
W. Gaitzsch 1980, 48, T. 43, 199, T. 67, 312.
188
Ch. Bichir 1984, 23, Pl. IX, 10-12, Pl. VI, 13-16.
189
S. Ciglenečki 1981, 105-106.
190
M. Pietsch 1983, T. 16, 387.
191
W. Gaitzsch 1980, 54-62.
192
I. Popović 1988, 113-114.
193
M. Divković 1900, 1062, M. Pietsch 1983, 42.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Prvenstveno je služila kao oruđe za obradu dr­
veta, bušenje greda, drvenih instrumenata, posu­
da i ostale građevinske poslove. Rimska svrdla
dijele se prema obliku u šiljata, spiralna i kašika­
sta. Najstarija svrdla su bila u obliku igala, dok
su mlađi tipovi izrađivani u obliku kašika. Ovi
mlađi tipovi su bili najrasprostranjeniji u Rim­
skom carstvu. Kašikasta svrdla pronađena su na
mnogobrojnim lokalitetima i u civilnim i u vojnim
naseljima. Sastoje se od sječiva u obliku kašike i
drške koja se završava trapezoidno, trokutasto
ili piramidalno. Sječivo je moglo biti različitih di­
menzija. Šiljata su bila i najjednostavnija i mogla
su da se okreću na obje strane i to putem luka u
obliku gudala ili uzice, a sve preko drvenog ili
koštanog omotača. Kašikasta svrdla su jako dobro
potvrđena na arheološkim rimskim lokalitetima.
Njihovo sječivo je kašikastog oblika, a drška se
završava trapezoidno, trougaono i piramidalno.
Na takav završetak stavljana je poprečna drvena
poluga kojom se vršilo obrtanje. Sječivo je moglo
da bude dugo i usko, ili u obliku kratke i zaoblje­
ne kašike, manje ili više povijene. Radijus bušenja
zavisio je od rastojanja između sječiva i završetka
drške.194 O njihovoj popularnosti govori i poda­
tak da su u rimskim vilama na području Bosne
i Hercegovine oni najmnogobrojnija vrsta. Tako
je na lokalitetu vile na Stupu kod Sarajeva pro­
nađeno čak šest primjeraka ovog tipa.195
Spiralna svrdla su nastala u rimskom perio­
du i predstavljala su tehnički napredak. Sječivo
im je jedan ili više puta uvijeno na spiralan na­
čin, omogućavajući pri tom pravilno ulaženje
u drvo. Tip spiralnog svrdla konstatiran je na
lokalitetu rimske vile na Ilidži.196
Broj pronađenih primjeraka, prikaza na spome­
nicima, reljefima, freskama, iznimno je velik i doka­
zuje masovnu upotrebu svih tipova i varijanti u svim
provincijama i kroz čitav period Rimskog carstva:
Pompeji,197 Rim,198 Akvileja,199 Osijek,200 Mađarska,201
194
I. Popović 1988, 118-124.
195
G. Čremošnik 1930., 214, tab. XII. U inventarnoj knjizi pod br.
2397 vode se još dva primjerka sa istog lokaliteta.
196
Inventarni broj Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 2082.
197
W. Gaitzsch 1980, 25, Taf. 24. 117 c.
198
D. Strong – D. Brown 1976, 151, fig. 264.
199
W. Gaitzsch 1980, 25, Taf. 42, 197.
200
J. Brunšmid 1902, 137.
201
Sz. Bánki 1980, 179.
32
making wooden instruments and receptacles,
and in other building works. Roman drill bits
are classified by shape into pointed bits, twist
bits and spoon bits, of varying sizes. The ear­
liest bits were awl-shaped; spoon bits were
introduced later, and were the most common
kind throughout the Roman Empire. The sim­
plest, pointed drills could be spun back-and-
forth in a reciprocating motion, using a thong
wrapped around the wooden or bone stock and
kept in tension by a bowed stick. Spoon drills,
which have been found at numerous Roman
archaeological sites in both civilian and mili­
tary settlements, consist of a spoon-shaped
bit and a trapezoid, triangular or pyramidal
stock, to which a wooden cross-bar was fitted
to enable the drill to be turned. The bit could
be long and narrow, or short and rounded,
with a more or less upturned tip. The radius
of the drill hole depended on the distance be­
tween the bit and the end of the stock.194 Their
popularity is attested by the fact that they are
the most common type found in Roman villas
in Bosnia and Herzegovina. No fewer than six
specimens of this type were found at the villa
in Stup near Sarajevo.195
The twist bit, which first appeared in Ro­
man times, constituted a technological advance.
With one or more twists, they make it possible
to drill straight into the wood. A twist bit has
been found at the Roman villa in Ilidža.196
The huge number of specimens found, as
well as their many depictions on monuments,
reliefs and frescoes, attests to the widespread
use of every type and variant in every prov­
ince and throughout the entire Roman impe­
rial period: Pompeii,197 Rome,198 Aquileia,199
Osijek,200 Hungary,201 Slovenia,202 Romania,203
194
I. Popović 1988, 118-124.
195
G. Čremošnik 1930, 214, tab. XII. Another two specimens from
the same site are recorded under inventory no. 2397.
196
Inventory no. 2082 of the National Museum of Bosnia and
Herzegovina.
197
W. Gaitzsch 1980, 25, Taf. 24. 117 c.
198
D. Strong – D. Brown 1976, 151, fig. 264.
199
W. Gaitzsch 1980, 25, Taf. 42, 197.
200
J. Brunšmid 1902, 137.
201
Sz. Bánki 1980, 179.
202
V. Pflaum 2007, 332, fig. 29.
203
L. Bârzu 1973, 266.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Slovenija,202 Rumunija,203 Magdalensberg, 204
Kosovo,205 Ostija, Priol, Gorsium, Bratei, Marcule­
nija, Koman–Kruja, Saalburg, Niederbieber, Oster­
burken i mnogi lokaliteti u Srbiji samo su manji dio
mjesta gdje je potvrđeno prisustvo ovih alatki.206
Masovnu upotrebu svrdala na području da­
našnje Bosne i Hercegovine potvrđuju i ošte­
ćeni primjerci iz Dračeve Strane207 i Proboja.208
U odnosu na navedene primjerke i lokalite­
te u Bosni i Hercegovini mogu se konstatirati
različiti tipovi.
Tip A
Ovom tipu pripadaju šiljata svrdla čiji su vr­
hovi u obliku špica (Tabla 14, sl. 38 i 39). Kod
naša dva primjerka (sl. 38 i 39) drška je okruglog
presjeka. Kod primjerka (sl. 38) primjetan je olu­
časti špic. Najbliže analogije mogu se konstatira­
ti u Srbiji,209 te na području Magdalensberga.210
Tip B
Ovaj tip je karakterističan kao prelazni oblik
između tipa A i sljedećeg tipa D (Tabla 14, sl. 40).
Posjeduje kašikasti završetak koji je na kraju šiljat
– spiralan. Drška je pločasta. Komparativni ma­
terijal pronađen je na prostoru današnje Srbije.211
Tip C
Vrlo zanimljiv tip svrdla zastupljen sa dva
primjerka sa lokaliteta Mogorjelo (Tabla 15, sl.
41 i 42). Karakteristike ovog tipa su veća duži­
na te bočna drška koja je služila za okretanje
špica, odnosno cijelog svrdla u jednoj tački. Je­
dan primjerak je okruglog presjeka (sl. 41), dok
je drugi primjerak pločastog presjeka (sl. 42).
202
V. Pflaum 2007, 332, sl. 29.
203
L. Bârzu 1973, 266.
204
H. Dolenz 1998, 380, 381, W. 289.
205
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 146, sl. 8-13.
206
I. Popović 1988, 119 i 123-124 sa napomenama 653-685.
207
I. Čremošnik 1976, 127.
208
F. Fiala 1895, 367.
209
I. Popović 1988, T. XXIII, sl. 1 i 3.
210
H. Dolenz 1998, 380, W 271, 275-278, 381, W. 289.
211
I. Popović 1988, XXIII, sl. 2.
33
Magdalensberg, 204 Kosovo, 205 Ostia, Priol,
Gorsium, Bratei, Marculenija, Koman–Kru­
ja, Saalburg, Niederbieber, Osterburken and
numerous sites in Serbia – these are just a
few of the places where these tools have
been found. 206
Their widespread use in Bosnia and
Herzegovina is also confirmed by dam­
aged specimens from Dračeva Strana207 and
Proboj. 208 Different types can be identified
from these specimens and sites in Bosnia
and Herzegovina
Type A
This type consists of pointed drill bits (Table
14, figs. 38 and 39). In our two specimens (figs.
38 and 39), the shaft is cylindrical. The tip of
the bit in fig. 38 is slightly grooved. The most
nearly analogous specimens are found in Ser­
bia209 and at Magdalensberg.210
Type B
This type is transitional between Type A
and Type D (Table 14, fig. 40), having a spoon-
shaped tip with a twist at the end. The shaft
is straight. Comparable specimens have been
found in Serbia.211
Type C
This very interesting type is represented
by two specimens from Mogorjelo (Table 15,
figs. 41 and 42). Its distinctive features are its
greater length, and the handle set at ninety
degrees, which was used to turn the drill on
a single spot. One is cylindrical in section (fig.
41), while the other is flat (fig. 42).
204
H. Dolenz 1998, 380, 381, W. 289.
205
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 146, fig. 8-13.
206
I. Popović 1988, 119 and 123-124 with notes 653-685.
207
I. Čremošnik 1976, 127.
208
F. Fiala 1895, 367.
209
I. Popović 1988, T. XXIII, fig. 1 and 3.
210
H. Dolenz 1998, 380, W 271, 275-278, 381, W. 289.
211
I. Popović 1988, XXIII, fig. 2.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Tip D
Poseban, za rimski period vrlo karakterističan
tip, predstavlja ovaj tip svrdla (Tabla 16, 17 i 18,
Prilog 10). Specifični elementi koji ga izdvajaju u
poseban tip su kašikasti oblik sa nepravilno okru­
glim do pločastim presjekom drške, te najčešće
pločastim završetkom drške. Najbliže analogije
našim primjercima mogu se konstatirati na po­
dručju Srbije,212 Kosova,213 i Slovenije,214 a identični
primjerci su pronađeni na lokalitetu Saalburga,215
Magdalensberga,216 te drugih lokaliteta.217
7. NOŽ ZA DUBLJENJE DRVETA (TABLA 19)
Pod ovim tipom građevinskog alata podra­
zumijevaju se nalazi noževa koji su služili is­
ključivo za obradu drveta, tačnije za dubljenje
drvenih recipijenata i prikupljanje smole.218
Ova vrsta alata se naziva cultellus.219 U odnosu
na različite specijalizirane aktivnosti noževi su
imali i druge nazive kada su služili za guljenje
kože, rezanje mesa i sl.220
Ovi noževi, u slučaju materijala iz Bosne i
Hercegovine, su uglavnom sa proširenim, istim
ili suženim sječivima u odnosu na drške. Sječi­
va su povijena i pod pravim uglovima prelaze
u vertikalni dio drške.
Analogni primjerci našim poznati su širom
susjednih provincija Rimskog carstva.221
U odnosu na navedene karakteristike ana­
lizirani primjerci sa prostora Bosne i Hercego­
vine pokazuju više tipova.
212
I. Popović 1988, XXII, sl. 3, 4 i 5.
213
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 146, 8-13.
214
V. Pflaum 2007, 332, sl. 29.
215
M. Pietsch 1983, T. 14, 327-331, L. Jacobi 1897, T. XXXIV, sl. 7.
216
H. Dolenz 1998, 380, W 273, W. 274.
217
W. Gaitzsch 1978, 57.
218
Pojedini autori sve vrste noževa klasificiraju u jednu grupu sa više
različitih tipova i varijanti, vidi: I. Popović 1988, 89-95. Mi smo
se opredijelili za drugi pristup u obradi ove vrste arheološkog
materijala, te je napravljena razlika između noževa za dubljenje
drveta, koji su isključivo građevinski alat i noževa drugih vrsta i
oblika, koji nemaju gotovo nikakve zajedničke elemente sa ovim
alatom i koji su prezentirani kao posebna grupa.
219
Thesavrvs Lingvae Latinae IV, 1906 – 1909, 1315-1316, K. D. Whi­
te 1967, 70-71.
220
I. Popović 1988, 89-90.
221
I. Popović 1988, 90-92.
34
Type D
This type is characteristic of the Roman
period (Tables 16, 17 and 18, Plate 10). The
specific features that distinguishes it are its
spoon shape and shaft of irregular circular to
flat section, and, usually, the flattened end of
the shaft. Closely analogous specimens to ours
have been found in Serbia,212 Kosovo213 and
Slovenia, 214 while identical specimens have
been found at Saalburg,215 Magdalensberg216
and elsewhere.217
7. HOLLOWING KNIVES (TABLE 19)
Knives used solely for hollowing wooden re­
ceptacles and collecting resin218 were known as
cultelli [sing. cultellus].219 Different terms were
used to denote knives used for other purposes,
such as stripping hides, butchering meat and
so on.220
In the case of the specimens from Bosnia and
Herzegovina, the blade of such knives could be
wider or narrower than or the same width as
the handle. The blade was curved, merging at
ninety degrees into the vertical handle.
Specimens analogous to ours are known
throughout the neighbouring provinces of the
Roman Empire.221
Different types of this tool can be identi­
fied from the specimens found in Bosnia and
Herzegovina.
212
I. Popović 1988, XXII, fig. 3, 4 and 5.
213
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 146, 8-13.
214
V. Pflaum 2007, 332, fig. 29.
215
M. Pietsch 1983, T. 14, 327-331, L. Jacobi 1897, T. XXXIV,
fig. 7.
216
H. Dolenz 1998, 380, W 273, W. 274.
217
W. Gaitzsch 1978, 57.
218
Some authors include all knives in a single group with sever­
al different types and variants, see I. Popović 1988, 89-95. We
have chosen a different approach to this kind of archaeologi­
cal material, differentiating between hollowing knives, which
were used only as a builders’ tool, and knives of other kinds
and shapes, which have almost nothing in common with hol­
lowing knives and are presented as a separate group.
219
Thesavrvs Lingvae Latinae IV, 1906 – 1909, 1315-1316, K. D. Whi­
te 1967, 70-71.
220
I. Popović 1988, 89-90.
221
I. Popović 1988, 90-92.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Tip A
Noževi za dubljenje drveta sa širokom oš­
tricom (Tabla 19, sl. 55, 58 i 59). Ovi primjerci
pokazuju i neka odstupanja u odnosu na način
izrade drške. Tako kod jednog primjerka (Ta­
bla 19, sl. 59) iznad oštrice se nalaze dva kraka
koja čine trokut, te se na tački spajanja izdiže
jedna drška. Najbliže analogije pronađene su
na lokalitetima u Srbiji,222 dok je najdirektnija
analogija našem primjerku sa Mogorjela (Tabla
19, sl. 58) također pronađena na lokalitetima
Caričinog Grada i Gamzigrada.223
Tip B
U odnosu na prethodni tip osnovna razlika se
očituje u načinu izrade i korištenja samog sječiva.
Kod primjeraka ovog tipa (Tabla 19, sl. 56 i 57) oš­
trica je špicasta. Držač je pločast (sl. 56) ili cjevast
(sl. 57). Komparacije ovim predmetima se također
mogu konstatirati na području današnje Srbije.224
8. PILA – TESTERA (TABLA 20)
Grupi predmeta koji se mogu klasificira­
ti u građevinski alat pripada i pila. U izvori­
ma je poznata pod terminima serra,225 serrula,
serrula manubriata, lupus.226 Različiti oblici pila
su korišteni na prostoru današnje Bosne i Her­
cegovine od predrimskog doba227 do srednjeg
vijeka.228 To je oruđe koje se sastoji od sječiva
i zubaca. Ovisno o vrsti, pile su upotrebljava­
ne za sječu drveta i kamena. U poljoprivredi
su upotrebljavane prilikom obrezivanja voća i
loze, ali i pri rezanju gustih grana, kada se nije
mogao koristiti kosijer. U okolnostima rezanja
već oborenog drveta, pila je imala zupce, koji
su dozvoljavali rad u oba smjera, te ušiljeno
222
I. Popović 1988, T. XV, sl. 5 i 6.
223
I. Popović 1988, 92.
224
I. Popović 1988, T. XVI, sl. 2.
225
M. Divković 1900, 974.
226
K. D. White 1967, 116.
227
Z. Marić 1979, T. XXXVI, sl. 144-146.
228
P. Anđelić 1959, T. II, sl. 7.
35
Type A
Hollowing knives with a broad blade (Ta­
ble 19, figs. 55, 58 and 59). These specimens
vary somewhat in the treatment of the handle.
In one (Table 19, fig. 59), above the blade are
two arms forming a triangle and joined at the
top to form the handle. The most nearly com­
parable specimens to ours have been found at
sites in Serbia, 222 while others directly analo­
gous to our specimen from Mogorjelo (Table
19, fig. 58) have also been found, at Caričin
Grad and Gamzigrad.223
Type B
This type differs from type A in the way
the blade is made and used. Specimens of this
type (Table 19, figs. 56 and 57) have a pointed
blade. The handle is flat (fig. 56) or cylindri­
cal (fig. 57). Comparable specimens have been
found in Serbia.224
8. SAWS (TABLE 20)
Saws constitute another group of build­
ers’ tools. They are known in sources by the
terms serra,225 serrula, serrula manubriata, lu-
pus.226 Saws were used in Bosnia and Herzego­
vina from pre-Roman227 to mediaeval times.228
Consisting essentially of a toothed blade, dif­
ferent kinds of saw were used to cut wood or
stone. For agricultural purposes, they were
used to prune fruit trees and vines, as well as
to thin branches, when a billhook could not
be used. The set of the teeth on saws used to
cut felled trees allowed the saw to cut while
being pushed or pulled, while the blade itself
222
I. Popović 1988, T. XV, fig. 5 and 6.
223
I. Popović 1988, 92.
224
I. Popović 1988, T. XVI, fig. 2.
225
M. Divković 1900, 974.
226
K. D. White 1967, 116.
227
Z. Marić 1979, T. XXXVI, fig. 144-146.
228
P. Anđelić 1959, T. II, fig. 7.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
sječivo.229 Pile su uglavnom mogle biti pile –
noževi, lučne i trakaste pile. Kod lučnih testera
sječiva su bila najčešće pričvršćivana uz pomoć
nitni, a u nekim slučajevima drške i sječiva su
bili iskovani integralno. Ovi primjerci su imali
iskovan špicast trn za dršku. Trakaste pile su
imale dugo sječivo, najčešće konkavno na tupoj
strani i sa dvije drške. Najčešće, rimske pile su
imale drveni ram, koji je na bokovima mogao
biti ravan ili lučan, te zategnut dvjema popreč­
nim prečagama ili drvenom prečagom u sredi­
ni i kanapom u gornjem dijelu rama. Ponekad
su ovi dijelovi rama i konopa bili povezani još
jednom vertikalnom prečagom. Specijalan tip
pila se odnosio na one koje su bile namijenje­
ne za pravljenje poluoblica i daski. Ovaj tip je
imao na oba kraja rama drvene prečage, a sje­
čivo u sredini. Testere za pravljenje poluoblica
su bile masivne i bio je nužan angažman dva
čovjeka koji su objema rukama obavljali posao
obrade.230 U odnosu na vrste zubaca, osim te­
stere za mramor, sve su imale nazupčena sje­
čiva.231 Zupci su mogli biti ravni, u obliku jed­
nostranih ili raznostranih trouglova, lučni ili sa
isprepletenim zupcima.232
Sa područja današnje Bosne i Hercegovine,
u odnosu na broj pronađenih pila sa antičkih
lokaliteta mogu se uočiti stanovite razlike koje
ih determiniraju u dva tipa.
Tip A
Na lokalitetu rimske vile na Stupu kod Sa­
rajeva pronađena je lučna pila i jedan fragment
pile.233 Ova pila je imala sječivo pričvršćeno nit­
nama – zakovicama za luk (Tabla 20, sl. 60). Na
jednom kraju luk se završava u obliku trna radi
nasađivanja drvene drške, što je ujedno i glavna
razlika u odnosu na drugi tip. Najsličnije ana­
logije prema sačuvanom sječivu konstatirane
su na području Magdalensberga.234
229
W. L. Goodman 1964, 42-44.
230
I. Popović 1988, 109.
231
M. Pietsch 1983, T. 16, 375-386.
232
W. Gaitzsch 1980, 200-202.
233
I. Popović 1988, 112.
234
H. Dolenz 1998, 374, W 215 – W 218.
36
was tapered.229 The main types of saw were
hand saws, bow saws, and frame saws, which
had a thin, strap-like blade. The blade of a
bow saw was usually riveted to the bow,
but in some cases the blade and bow were
wrought in one piece. These specimens had
a tang to which the handle would be fitted.
Frame saws had a long blade, of which the
back was usually concave, and two handles.
The frame or sash of Roman saws was usu­
ally wooden, whether straight or bowed, and
held the blade in tension by means of two
cross-bars or a single central bar and a cord
at the top of the frame. These parts of the
frame and cord were sometimes joined by
another vertical bar. A special type of saw,
the rip saw, used to cut logs in half along the
grain or into planks, had wooden bars at ei­
ther end of the frame, and the blade in the
middle. These were very large, and had to
be operated by two men, who needed both
hands to push and pull the saw.230
With the exception of marble saws, all saws
had toothed blades.231 The teeth could be flat,
one-sided or many-sided triangular, arched, or
interlocking.232
The saws found at Roman sites in Bosnia and
Herzegovina reveal certain features that place
them in two types.
Type A
A bow saw and part of another saw were
found at the Roman villa in Stup near Sara­
jevo.233 The blade of this saw was riveted to
the bow (Table 20, fig. 60). The bow had a
tang at one end onto which a wooden handle
would be fixed; this constitutes the main dif­
ference between this type and the next. The
most nearly analogous specimens have been
found at Magdalensberg.234
229
W. L. Goodman 1964, 42-44.
230
I. Popović 1988, 109.
231
M. Pietsch 1983, T. 16, 375-386.
232
W. Gaitzsch 1980, 200-202.
233
I. Popović 1988, 112.
234
H. Dolenz 1998, 374, W 215 – W 218.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Tip B
Druga dva primjerka pile sa lokaliteta Mo­
gorjelo (Tabla 20, sl. 61 i 62) razlikuju se u od­
nosu na prethodni tip po špicastom vrhu pile,
te pločastom završetku koji ima kružnu per­
foraciju. Uvjetne komparacije pronađene su u
Srbiji,235 te gotovo identične na lokalitetu Čečan
na Kosovu236 i lokalitetu Vodice u Sloveniji.237
9. DLIJETO (TABLA 21–25, PRILOG 11–13)
U pisanim izvorima ovaj alat je potvrđen pod
terminima scalprum,238 caelum ili tornus.239 Dlijeto
je imalo različitu funkciju prvenstveno u obradi
drveta, ali i kamena i u manjoj mjeri metala. Va­
žan je instrument u kamenoklesarskom zanatu.
Koristi se od predrimskog perioda,240 a u latenu
pokazuje veliki broj oblika i varijanti.241 Prema
cilju upotrebe za drvo, metal i kamen, dlijeta se
dijele na tri osnovne grupe. Obrada pojedinih
dijelova ukazuje na različit način izrade oštri­
ce pa se mogu konstatirati dlijeta za probijanje,
pravljenje rupa i kutova i za dubljenje. Kada je
kamen u pitanju dlijeta su služila i za izradu is­
pupčenja i šara na podlozi. Na temelju oblika
dlijeta mogu biti ravna, šiljata i dlijeta sjekači.
Najmnogobrojnija su ravna dlijeta. Ona se vrlo
često teško razlikuju od klinova.242 Šiljata dlijeta
su također cijela od željeza. Najčešće su kružnog
presjeka, u donjem dijelu ušiljena i po obliku su
gotovo identična sa probijačima i šilima. Ova
šiljata dlijeta su bila važan segment klesarskog
alata, dok su manji primjerci korišteni u obradi
metala. U odnosu na oblik i konstrukciju mogu
se razlikovati i dvije grupe dlijeta koja su bila
namijenjena za rad sa drvetom. Jedna grupa je
235
I. Popović 1988, T. XX, sl. 3.
236
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 146, sl. 7.
237
V. Pflaum 2007, 331, sl. 28.
238
M. Divković 1900, 952.
239
M. Divković 1900, 1075, W. Gaitzsch 1980, 148. Pojedini autori
smatraju da se dlijeta ne mogu vezati za termin scalprum. O
tome vidi: I. Popović 1988, 129 i napomenu 737.
240
F. Fiala 1897, 305.
241
A. Stipčević 1962, 168, Z. Marić 1979, 34-36.
242
I. Popović 1988, 129-130.
37
Type B
The other two saws from Mogorjelo (Table
20, figs. 61 and 62) differ in the spiked tip of
the saw, and the flattened end with a circular
perforation. Seemingly comparable specimens
have been found in Serbia,235 and almost iden­
tical ones at Čečan in Kosovo236 and Vodice in
Slovenia.237
9. CHISELS (TABLES 21–25, PLATES 11–13)
These are known in written sources by the
terms scalprum,238 caelum or tornus.239 Chisels
were used for various purposes, mainly in wood­
working, but also for working stone and, to a
lesser extent, metal. They were an important
tool for stonemasons. Chisels were in use in pre-
Roman times,240 and by the La Tène period a
wide variety of shapes had evolved. 241 They fall
into three basic groups, according to whether
they were used on wood, metal or stone. The
blades were treated in different ways – some
were designed for piercing, some for making
holes and angles, and others for hollowing out.
They were also used in stonemasonry to work
in relief and create raised designs. They came
in different shapes: straight-edged or pointed,
or used for carving. Straight-edged chisels are
the most common, and are often hard to dis­
tinguish from wedges.242 Pointed chisels, which
are also entirely made of iron, are usually cir­
cular in section, with a pointed tip, making
them almost identical in shape with punches
and awls. These pointed chisels were an im­
portant part of a stonemason’s toolkit; smaller
specimens were used in metalworking. Wood­
235
I. Popović 1988, T. XX, fig. 3.
236
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 146, fig. 7.
237
V. Pflaum 2007, 331, fig. 28.
238
M. Divković 1900, 952.
239
M. Divković 1900, 1075, W. Gaitzsch 1980, 148. Some authors
are of the view that the term scalprum does not relate to chi­
sels. See I. Popović 1988, 129 and note 737.
240
F. Fiala 1897, 305.
241
A. Stipčević 1962, 168, Z. Marić 1979, 34-36.
242
I. Popović 1988, 129-130.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

bila za pravljenje rupa jer su imala na leđnoj
strani koso zasječeno sječivo. Druga grupa se
odnosila na dlijeta olučastog oblika za dublje­
nje drveta.243
Način izrade dlijeta ukazuje na pojavu dva
tipa dlijeta sa širokim i polukružnim oštricama.
Kod širokih dlijeta drška je ravna, a kod polu­
kružnih je zavijena.244
Analogije našim primjercima mogu se kon­
statirati u mnogobrojnim primjerima predsta­
va, freski, spomenika, reljefa i samih primjeraka
sa lokaliteta u Rimu,245 Pompejima, Trajano­
vom stubu,246 Magdalensbergu,247 Saalburgu,248
Akvileji, Ostiji, Berburgu, Tekiji, kao i rimskim
lokalitetima u Srbiji.249
Na prostorima današnje Bosne i Herce­
govine konstatirano je postojanje više dlije­
ta u Ljusini,250 Dračevoj Strani,251 Proboju,252
Brodcu,253 Lisičićima,254 Stupu,255 Tutnjevcu256 i
Maloj Rujiškoj.257
U odnosu na opisane konstruktivne i funk­
cionalne elemente i razlike, naši analizirani pri­
mjerci pokazuju više tipova.
working chisels fell into two groups, based on
their shape and construction. One kind, which
was used to make holes, had an angled cutting
edge at the back. The other, used for hollowing
wood, is known as a gouge.243
There are two types of blade, one broad
with a flat handle, the other semi-circular with
curved handle.244
Specimens analogous to ours are often de­
picted on frescoes, monuments and reliefs,
including Trajan’s Column,245 while chisels
themselves have been found in Rome246 and
Pompeii, Magdalensberg,247 Saalburg,248 Aq­
uileia, Ostia, Berburg, Tekija, and Roman sites
in Serbia.249
Several chisels have been found in Bosnia and
Herzegovina, at Ljusina,250 Dračeva Strana,251
Proboj,252 Brodac,253 Lisičići,254 Stup,255 Tutnje­
vac256 and Mala Rujiška.257
Our specimens fall into several type, based
on their construction and function.
Type A

This is fairly common, and indeed chisels

Tip A
of this shape and its variants are still in use
Ovaj tip je razmjerno često zastupljen i zbog today (Table 21, Plate 11, figs. 33, 34 and 35).
svog oblika njegove varijante se javljaju i danas u The striking surface is wider than the body,
upotrebi (Tabla 21, Prilog 11, sl. 33, sl. 34, sl. 35). and the flat blade is of the same width as the
Karakterizira ih prošireno zadebljanje na vrhu, upper part. The lower part of the neck is usu­
dok je oštrica pločasta i u širini je gornjeg dijela. ally flat, and the upper circular in section. Chis­
Vrat dlijeta je u donjem dijelu najčešće pločast, els most nearly analogous to these have been
dok je u gornjoj površini kružnog presjeka. Naj­ found at Saalburg 258 and Magdalensberg, 259
bliže analogije se mogu konstatirati na području 243
I. Popović 1988, 130.
244
I. Čremošnik 1976, 127.
243
I. Popović 1988, 130. 245
W. Gaitzsch 1980, 150.
244
I. Čremošnik 1976, 127. 246
K. Weitzmann 1979, 181-282.
245
K. Weitzmann 1979, 181-282. 247
H. Dolenz 1998, 377, 378, 379.
246
W. Gaitzsch 1980, 150. 248
M. Pietsch 1983, T. 10 and T. 11.
247
H. Dolenz 1998, 377, 378, 379. 249
I. Popović 1988, 130, with notes 742-755.
248
M. Pietsch 1983, T. 10 i T. 11. 250
I. Čremošnik 1959, 142.
249
I. Popović 1988, 130, sa napomenama 742-755. 251
I. Čremošnik 1976, 127.
250
I. Čremošnik 1959, 142. 252
F. Fiala 1895, 367.
251
I. Čremošnik 1976, 127. 253
I. Čremošnik 1957, 141.
252
F. Fiala 1895, 367. 254
I. Čremošnik 1955, 116.
253
I. Čremošnik 1957, 141. 255
I. Popović 1988, 136.
254
I. Čremošnik 1955, 116. 256
I. Čremošnik 1958a, 43.
255
I. Popović 1988, 136. 257
V. Skarić 1928, T. VII, 9, 10, 12.
256
I. Čremošnik 1958a, 43. 258
L. Jacobi 1897, T. XXXIV, fig. 32.
257
V. Skarić 1928, T. VII, 9, 10, 12. 259
H. Dolenz 1998, 368, 369 W 139 – 141, 147, 148, 370, 377.

38
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Saalburga,258 Magdalensberga,259 Srbije,260 Poljske,261 in Serbia, 260 and Poland, 261 at Tilurium in
Tiluriuma u Hrvatskoj,262 te drugim lokalitetima.263 Croatia,262 and elsewhere.263

Tip B Type B

Ovaj tip zastupljen je sa više primjeraka (Tabla
22). Riječ je o dlijetima koja imaju špicast vrh, te su
radnje koje se ovom alatkom izvode isključivo u svr­
hu pravljenja kružnih perforacija, bez obrade širih
površina. Najbliže analogije mogu se konstatirati
na području Srbije,264 Poljske,265 Magdalensberga,266
a gotovo identičan primjerak sa olučastim utorom
za dršku pronađen je i na lokalitetu Saalburga.267
This type, represented by several specimens
(Table 22), consists of chisels that are pointed at
the tip, and used only to make circular perfo­
rations, not to shape larger surfaces. The most
nearly analogous specimens are from Serbia,264
Poland265 and Magdalensberg,266 while an al­
most identical specimen with a socket for the
handle was also found at Saalburg.267

Tip C
Pod dlijetima ovog tipa podrazumijevaju se
primjerci koji imaju nešto širu oštricu u odno­
su na tip A, te nešto užu odnosu na tip E koji
slijedi (Tabla 23, Prilog 11, sl. 36 – 38). Analo­
gije ovim primjercima mogu se pronaći na po­
dručju Srbije,268 te lokalitetu Magdalensberg.269
Type C
Chisels of this type have a rather broader
blade than those of type A, but narrower than
type E (Table 23, Plate 11, figs. 36-38). Analo­
gous specimens have been found in Serbia268
and at Magdalensberg.269

Tip D
U odnosu na prethodni tip, ovaj je zastupljen
samo jednim primjerkom (Tabla 24, sl. 74). Riječ
je o dlijetu koje ima špicast vrh, ali četvrtasto cje­
vasto tijelo na čijem kraju je stajala drvena drška.
Direktne analogije mogu se konstatirati u Srbiji.270
Type D
Unlike the previous type, this is represent­
ed by a single specimen (Table 24, fig. 74). This
chisel is pointed at the tip, and a square, sock­
eted body into which a wooden handle was fit­
ted. Directly analogous specimens have been
found in Serbia.270

Tip E Type E
Ovaj tip ima veći broj primjeraka sa razli­
Several specimens of this type have been found
čitih antičkih lokaliteta u Bosni i Hercegovini.
at different Roman sites in Bosnia and Herze­
258
L. Jacobi 1897, T. XXXIV, sl. 32. govina. Their main feature in common is their
259
H. Dolenz 1998, 368, 369 W 139 – 141, 147, 148, 370, 377.
260
I. Popović 1988, T. XXV, sl. 1. 260
I. Popović 1988, T. XXV, fig. 1.
261
K. Czarnecka 2013, 166, fig. 4, sl. 17. 261
K. Czarnecka 2013, 166, fig. 4, fig. 17.
262
T. Šeparović 2003, 240. 262
T. Šeparović 2003, 240.
263
W. Gaitzsch 1978, 46, abb 2. 263
W. Gaitzsch 1978, 46, abb 2.
264
I. Popović 1988, XXVI, sl. 3. 264
I. Popović 1988, XXVI, fig. 3.
265
A. Pawlowski 1979, 202, sl. b. 265
A. Pawlowski 1979, 202, fig. b.
266
H. Dolenz 1998, 366, 367, W 114 – 117, 371, W 162 – 169. 266
H. Dolenz 1998, 366, 367, W 114 – 117, 371, W 162 – 169.
267
L. Jacobi 1897, T. XXXIV, sl. 30 i 31. 267
L. Jacobi 1897, T. XXXIV, fig. 30 and 31.
268
I. Popović 1988, XXV, sl. 3. 268
I. Popović 1988, XXV, fig. 3.
269
H. Dolenz 1998, 378, W 249 – 252. 269
H. Dolenz 1998, 378, W 249 – 252.
270
I. Popović 1988, XXVI, sl. 2. 270
I. Popović 1988, XXVI, fig. 2.

39
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Osnovna zajednička karakteristika je široka oš­
trica (Tabla 24, sl. 75 – 78, Tabla 25, sl. 79, Prilog
11, sl. 39). U odnosu na druge elemente uočava­
ju se razlike predmeta sa trnom za nasađivanje
(Prilog 13, sl. 46), te pločastim (Tabla 24, sl. 76
i 77), ili nepravilno okruglim (Tabla 24, sl. 75,
78, Tabla 25, sl. 79) završetcima metalnih drški.
Analogije se mogu konstatirati na lokalite­
tima u Srbiji,271 Saalburgu,272 te veći broj na lo­
kalitetu Magdalensberg.273
U odnosu na navedeno može se razlikovati
više varijanti ovog tipa:
Varijanta 1 (Prilog 13, sl. 46)
Primjerci sa trnom za nasađivanje drške.
Varijanta 2 (Tabla 24, sl. 76, 77, Prilog 11, sl. 39)
Dlijeta sa pločastom drškom.
Varijanta 3 (Tabla 24, sl. 75 i 78)
Dlijeta sa nepravilno kružnim presjekom
drške.
Tip F
Poseban tip predstavljaju dlijeta sa više ili ma­
nje otvorenim cjevastim utorima za nasađivanje
drvene drške (Tabla 25, sl. 80–82, Prilog 12, Prilog
13, sl. 44 i 45). Kod ovog tipa primjetne su osci­
lacije u širini oštrice, iako je u pravilu ona uvijek
široka. Komparacije su konstatirane na područ­
ju antičkih lokaliteta u Srbiji,274 te u Sloveniji.275
Tip G
Vrlo karakteristična mala, kompaktna, krat­
ka dlijeta sa lokaliteta u Sarajevu (Prilog 13, sl.
47 i 48) izdvajaju se u poseban tip. Analogije
su pronađene na lokalitetu Magdalensberg.276
10. KLIN (TABLA 26, PRILOG 14)
Klinovi kao drvene i metalne alatke javljaju se
razmjerno često, osobito u obradi drveta i kamena.
271
I. Popović 1988, XXV, sl. 4, 5, XXVI, sl. 6.
272
M. Pietsch 1983, T. 10, 165, T. 11, 195 i 196.
273
H. Dolenz 1998, 379, W 268 – 270.
274
I. Popović 1988, XXV, sl. 4.
275
J. Istenič 2013, 33, fig. 5, sl. 6.
276
H. Dolenz 1998, 361, W 33, 373, W 202, 203, 204.
40
broad cutting edge (Table 24, figs, 75-78, Table 25,
fig. 79, Plate 11, fig. 39). They may differ in other
respects, with some having a tang for a handle
(Plate 13, fig. 46), or the end of the metal handle
may be flat (Table 24, figs. 76 and 77) or roughly
circular (Table 24, figs. 75, 78, Table 25, fig. 79).
Analogous specimens have been found at
sites in Serbia271 and at Saalburg,272 and several
have been found at Magdalensberg.273
Variants of this type may be distinguished
on the basis of the above descriptions:
Variant 1 (Plate 13, fig. 46)
Those with a tang onto which the handle
was fitted.
Variant 2 (Table 24, fig. 76, 77, Plate 11, fig. 39)
Chisels with a flat handle.
Variant 3 (Table 24, figs. 75 and 78)
Chisels with a handle that is roughly cir­
cular in section.
Type F
This separate type consists of chisels with a
more or less open socket into which a wooden
handle would be fitted (Table 25, figs. 80-82, Plate
12, Plate 13, figs. 44 and 45). This type varies in
the width of the cutting edge, though it is almost
always broad. Comparable specimens have been
found at Roman sites in Serbia274 and Slovenia.275
Type G
Very distinctive, small, compact, short chis­
els from Sarajevo (Plate 13, figs. 47 and 48) con­
stitute a separate type. Analogous specimens
have been found at Magdalensberg.276
10. WEDGES (TABLE 26, PLATE 14)
Wooden and metal wedges are relatively
common tools, used especially for cleaving
271
I. Popović 1988, XXV, fig. 4, 5, XXVI, fig. 6.
272
M. Pietsch 1983, T. 10, 165, T. 11, 195 and 196.
273
H. Dolenz 1998, 379, W 268 – 270.
274
I. Popović 1988, XXV, fig. 4.
275
J. Istenič 2013, 33, fig. 5, fig. 6.
276
H. Dolenz 1998, 361, W 33, 373, W 202, 203, 204.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
U pisanim izvorima se pojavljuju pod terminom
cuneus.277 Riječ je o masivnom predmetu, vrsti krat­
kog ravnog dlijeta. Obzirom da se najčešće koristio
u obradi kamena i odvajanju kamenih blokova,
najčešće je i pronalažen na lokacijama rimskih ka­
menoloma. Površine klina su bile razmjerno rav­
ne. Zbog toga je klin imao funkciju i u rudarstvu
jer su njime Rimljani izvaljivali komade rude. 278
Obzirom da su i naši primjerci sa područja
Mogorjela, velikog rimskog objekta, može se
izvesti logičan zaključak da je ova vrsta alata
morala biti u upotrebi pri izgradnji ali i kasni­
jem održavanju takvog masivnog objekta koji
je bio izgrađen od kamena.
Klinovi su pronađeni na lokalitetima u
Austriji,279 Italiji,280 Britaniji,281 Njemačkoj,282
Magdalensbergu,283 Srbiji, Makedoniji i Sloveniji.284
11. KESER (TABLA 27, PRILOG 15)
Pod zajedničkim terminom ascia285 se podra­
zumijeva, uz sjekiru i ova vrsta alata.286 Jedna od
osnovnih konstrukcionih ali i namjenskih razlika
u odnosu na sjekiru odnosi se na to da je kod sje­
kire drška paralelna sa sječivom, dok je kod kese­
ra sječivo horizontalno postavljena u odnosu na
dršku.287 Prema Ciceronu služio je za uglačava­
nje i izravnjavanje drveta,288 što je ujedno i njego­
va glavna razlika u namjeni. Keser je u radnom
procesu „klizio“ niz drvo za razliku od sjekire.
Keser je kombinirano oruđe koje se sastoja­
lo od budaka i čekića na raznim stranama uši­
ce. Keser je služio za tesanje drvenih površina.
Najstariji primjerci ovog alata potječu još iz
latenskog perioda.289 Latenski keseri su imali
277
Thesavrvs Lingvae Latinae IV, 1906 – 1909, 1403-1406, W. Gaitzsch
1980, 116.
278
I. Popović 1988, 137.
279
H. von Dolenz 1955, 122, Abb. 7.7.
280
W. Gaitzsch 1980, Taf. 23, 118, 122, Taf. 23, 120.
281
W. H. Manning 1976, 25, Fig. 15, 61, 62.
282
R. Bedon 1981, 309 i 311.
283
H. Dolenz 1998, 401, B43, B44.
284
I. Popović 1988, 138 sa napomenama 801-807.
285
Thesavrvs Lingvae Latinae II, 1900 – 1906, 762-763.
286
K. D. White 1967, 66.
287
I. Popović 1988, 50.
288
Prema: W. Gaitzsch 1980, 38.
289
Z. Marić 1979, T. XLV, sl. 233.
41
wood and stone. Written sources use the term
cuneus.277 They resemble a substantial, short,
flat-surfaced chisel. Their most common use
being to cleave stone into blocks, they are usu­
ally found at the sites of Roman quarries. The
Romans also used them in mining, to extract
lumps of ore. 278
Since our specimens have also been found at
Mogorjelo, a major Roman estate, the obvious
conclusion is that wedges must have been used
in the building and subsequent maintenance of
such a substantial stone structure.
Wedges have been found at sites in Austria,279
Italy,280 Britain,281 Germany,282 Magdalensberg,283
Serbia, Macedonia and Slovenia.284
11. ADZES (TABLE 27, PLATE 15)
The term ascia285 was used to denote adzes as
well as axes.286 An adze is a combination-type
tool consisting of a mattock-like cutting blade
on one side and a hammer-like poll on the other
side of the socket. The basic differences in the
structure and use of an adze as compared with
an axe is that the handle or helve of an axe is
in line with the blade, whereas the blade of an
adze is set at right angles to the shaft.287 Cice­
ro states that adzes were used to even out and
smooth wood,288 another way in which they
differ from axes: the adze slices wood from
the surface rather than cutting down into it,
like an axe.
The earliest specimens of adze date from the
La Tène period.289 In these, the flat or curved
277
Thesavrvs Lingvae Latinae IV, 1906 – 1909, 1403-1406, W. Ga­
itzsch 1980, 116.
278
I. Popović 1988, 137.
279
H. von Dolenz 1955, 122, Abb. 7.7.
280
W. Gaitzsch 1980, Taf. 23, 118, 122, Taf. 23, 120.
281
W. H. Maning 1976, 25, Fig. 15, 61, 62.
282
R. Bedon 1981, 309 and 311.
283
H. Dolenz 1998, 401, B43, B44.
284
I. Popović 1988, 138 with notes 801-807.
285
Thesavrvs Lingvae Latinae II, 1900 – 1906, 762-763.
286
K. D. White 1967, 66.
287
I. Popović 1988, 50.
288
After W. Gaitzsch 1980, 38.
289
Z. Marić 1979, T. XLV, fig. 233.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
ravno ili zasvedeno sječivo pod malim uglom u
odnosu na usadnik.290 Ova vrsta alata u širu upo­
trebu ulazi u rimskom periodu. Tada se počinju
razvijati i različite varijante ovog alata. Keseri se
razlikuju prema sječivima koja su ravna ili luč­
no zasvedena. Postoji i razlika između dvojnih
ili jednodijelnih kesera bez čekića. Dvojni keseri
se prvi puta javljaju u periodu Carstva. Keseri sa
ravnim sječivom mogu biti jednodijelni i dvodi­
jelni. Oba tipa imaju široko sječivo, povijeno ili u
gornjem dijelu prelomljeno. Kraj sječiva uglavnom
leži ispod srednje visine usadnika. Jednodijelni
ravni keseri su rijetki, te su po obliku najsličniji
budacima sa čekićasto završenom ušicom. Naj­
veći broj rimskih kesera je dvojan, sa čekićem
kružnog ili četverougaonog presjeka, nasuprot
povijenom ili prelomljenom sječivu. Sječivo može
da bude dugo i da se završava dosta ispod kraja
usadnika. Usadnik je uglavnom cilindričan, što
je dobro učvršćivalo dršku.291
Keser je imao relativno kratku dršku, koja se
držala jednom rukom. Poslije udarca u podlogu
oruđe je povlačeno ka sebi. Njime se obrađivalo
drvo, okresivale grane, uglačavale i izravnjava­
le drvene površine. Pored primarne funkcije u
obradi drveta, koristili su ga i zidari i klesari,
pri njihovim radovima, manjoj obradi kamena,
miješanja maltera i slično.292
Česta i raširena upotreba ovog alata uzrokovala
je izniman komparativni materijal diljem Rimskog
carstva. Keseri su kao predmeti ili na različitim
predstavama, freskama, slikarijama, spomenicima
pronađeni u Italiji,293 Mađarskoj,294 Bugarskoj,295
Germaniji,296 Galiji, Reciji, Rimu, Pompejima, Na­
pulju, Raveni, Tivoliju, Firenci, Trijeru, Transilva­
niji, Britaniji, Srbiji,297 Kosovu298 i Sloveniji.299
Na području današnje Bosne i Hercegovine do
danas je pronađeno malo kesera. Ponuđeni i analizi­
rani broj ukazuje na postojanje dva tipa ovog alata:
290
G. Jacobi 1974, 34-35.
291
I. Popović 1988, 50.
292
W. Gaitzsch 1978, 21, isti 1980, 38-46, Vitruv. VII, 2, 2.
293
H. Gummerus 1913, 97-111.
294
P. Oliva 1962, 171, fig. 54.
295
I. Welkov 1935, 152 i 156.
296
H. Dolenz 1998, 376, W 226 – 229.
297
I. Popović 1988, 50-53.
298
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, sl. 2 i 3.
299
J. Istenič 2013, 31, fig. 2, sl. 7, V. Pflaum 2007, 331, sl. 21 i 22.
42
blade was set at a slight angle to the shaft. 290 By
Roman times, adzes were in widespread use, and
different kinds began to evolve, with either flat
or inward-curved blades. Another difference is
between double-headed adzes and those with­
out a hammer. Double-headed adzes first ap­
peared in the Roman Empire. Flat-bladed adzes
could be single or double-headed; both had a
broad blade, curved or bent inwards near the
eye, with the cutting edge below the mid-point
of the eye. Single-headed adzes are uncommon,
and most closely resemble a mattock with the
top of the eye forming a hammer-like poll. Most
Roman adzes are double-headed, with a strik­
ing surface that is circular or rectangular in
section and a curved or bent blade. The blade
could be quite long, its tip well below the end
of the eye. The eye was usually cylindrical, to
provide a firm hold for the shaft.291
The shaft of an adze is relatively short, and
is held in one hand; it is used by striking the
surface of the wood and drawing the blade to­
wards one. The primary use of the adze was to
trim branches and to level and smooth wooden
surfaces, but it was also used by bricklayers and
stone masons for minor works such as shaping
stone, mixing mortar and so forth.292
The widespread use of adzes has left us with
a wealth of comparable specimens throughout
the Roman Empire. Adzes or depictions of them
on frescoes, paintings and monuments have
been found in Italy,293 Hungary,294 Bulgaria,295
Germania,296 Gaul, Raetia, Rome, Pompeii, Na­
ples, Ravenna, Tivoli, Florence, Trier, Transylva­
nia, Britain, Serbia,297 Kosovo298 and Slovenia.299
Few adzes have been found to date in Bos­
nia and Herzegovina. Those that have, reveal
that there were two types:
290
G. Jacobi 1974, 34-35.
291
I. Popović 1988, 50.
292
W. Gaitzsch 1978, 21, idem 1980, 38-46, Vitruv. VII, 2, 2.
293
H. Gummerus 1913, 97-111.
294
P. Oliva 1962, 171, fig. 54.
295
I. Welkov 1935, 152 and 156.
296
H. Dolenz 1998, 376, W 226 – 229.
297
I. Popović 1988, 50-53.
298
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, fig. 2 and 3.
299
J. Istenič 2013, 31, fig. 2, fig. 7, V. Pflaum 2007, 331, fig. 21
and 22.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Tip A
Ovaj tip je zastupljen sa više primjeraka iz To­
lise, Stupa i Japra-Majdaništa (Tabla 27, Prilog
15, sl. 50 i 51). Osnovna karakteristika se odnosi
na sječivo oblika budaka, nešto povijeno u gor­
njem dijelu. Kod utora u jednom broju primje­
raka se nalaze ojačanja u vidu krilaca. Nasuprot
sječivu, sa druge strane se nalazi čekić pravouga­
onog presjeka i ravne površine. Direktne analo­
gije imamo pronađene na lokalitetima Boljetin,
Beogradska tvrđava,300 Caričin Grad,301 Čečan,302
prostoru antičke Istre,303 Magdalensberga304 i na
lokalitetu Reka305 i lokalitetu Vodice306 u Sloveniji.
Tip B
U drugi tip može se svrstati jedan primje­
rak iz Livna (Prilog 15, sl. 52). Sječivo je dugo
i usko, ispod utora blago povijeno. Suprotan
krak je masivniji, u obliku čekića, kvadratnog
presjeka. Najbliže analogije pronalazimo na lo­
kalitetu Majdanpek.307
12. BRADVA (TABLA 28)
Opći termin secures308 podrazumijevao je iz­
među ostalog i naziv za bradvu. Bradve su se
od sjekira razlikovale po obliku i funkciji. Brad­
ve su služile za skidanje kore i djeljanje drveta.
Toj osnovnoj i primarnoj funkciji bradva je bila
prilagođena i po obliku. Linije oštrice sječiva i
drške su se zaklapale pod oštrim uglom, za ra­
zliku od sjekire, gdje su sječivo i drška paralelni.
Željezne bradve se javljaju u halštatu C, a upo­
treba se intenzivira u halštatu D i kasnije u late­
nu. Oblik im se nije razlikovao od istovremenih
sjekira sa usadnikom, osim što su od njih manje i
300
I. Popović 1988, 52.
301
S. Stamenković 2013, 84.
302
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, sl. 2 i 3.
303
R. Matijašić 1998, 403, sl. 5.
304
H. Dolenz 1998, 376, W 226 – 229.
305
J. Istenič 2013, fig. 2, sl. 7.
306
V. Pflaum 2007, 331, sl. 21 i 22.
307
I. Popović 1988, VI, sl. 2.
308
M. Divković 1900, 960.
43
Type A
This type is represented by several speci­
mens from Tolisa, Stup and Japra-Majdanište
(Table 27, Plate 15, figs. 50 and 51). Its basic fea­
ture is its mattock-like blade, somewhat curved
at the top. In some adzes of this type the eye
is reinforced by flanges. The hammer-like poll
is rectangular and flat-topped. Directly analo­
gous specimens have been found at Boljetin,
the Belgrade fort,300 Caričin Grad,301 Čečan,302
Roman Istria,303 Magdalensberg,304 and Reka305
and Vodice306 in Slovenia.
Type B
One specimen from Livno (Plate 15, fig.
52) belongs to this type. The blade is long
and narrow, and slightly curved below the
eye. The poll is more substantial, form­
ing a hammer that is square in section. The
most nearly analogous specimens are from
Majdanpek.307
12. HATCHETS (TABLE 28)
The general secures308 also applied to the
hatchet, which differs from an axe in both shape
and function. They were used to strip bark and
hewing wood, and this was reflected in their
shape: the blade and the handle met at an acute
angle, unlike an axe, where the blade and han­
dle form a straight line.
Iron hatchets first appear in Hallstatt C,
and their use increased in Hallstatt D and lat­
er in the La Tène period. They were similar
in shape to axes, but were somewhat smaller
and lighter. Even in Roman times they did not
300
I. Popović 1988, 52.
301
S. Stamenković 2013, 84.
302
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, fig. 2 and 3.
303
R. Matijašić 1998, 403, fig. 5.
304
H. Dolenz 1998, 376, W 226 – 229.
305
J. Istenič 2013, fig. 2, fig. 7.
306
V. Pflaum 2007, 331, fig. 21 and 22.
307
I. Popović 1988, VI, fig. 2.
308
M. Divković 1900, 960.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
lakše. I kasnije, u rimsko doba, bradve se mnogo
ne mijenjaju. Jedino im se sječivo nešto proširuje.309
Analogije našem primjerku mogu se konsta­
tirati na različitim prikazima, te pronađenim
primjercima bradvi u području oko Crnog mora
i Moldavije,310 Eseksu,311 Saalburgu,312 u Rimu,
okolini Londona, Bavarskoj, Galiji, te značajni­
jem broju antičkih lokaliteta u Srbiji.313
Na području današnje Bosne i Hercegovi­
ne do danas je pronađen samo jedan primje­
rak alatke ove vrste. Riječ je o primjerku koji je
pronađen na lokalitetu Stup, gdje je pronađen
veći broj željeznih predmeta – alata.314
13. BUDAK–ČEKIĆ (TABLA 29 i 30, PRILOG 16)
U pisanim latinskim izvorima ova vrsta ala­
ta se naziva acisculus. To je kombinirana alat­
ka koja se sastojala od povijenog sječiva sa jed­
ne strane i čekića sa druge strane ušice. Prema
obliku budak–čekić predstavlja prelazni oblik
između budaka sa čekićasto završenom uši­
com i kesera. Po svojoj funkciji ovo oruđe se
bitno razlikuje od budaka. Budak je primarno
zemljoradničko oruđe za krčenje, razbijanje i
usitnjavanje zemlje. Budak–čekić je primarno
korišten u obradi kamena te za klesanje i poli­
ranje kamenih blokova. Za ovakvu vrstu rada
bilo je pogodno usko i malo povijeno sječivo sa
jedne strane i čekić sa druge strane.315
Ova vrsta alata svoje analogije ima u pri­
mjercima u Magdalensbergu,316 Viminacijumu,
Gamzigradu, Saldumu, Kostolcu, Zaječaru u
Srbiji,317 Sloveniji i Italiji; Pompejima i Akvileji.318
Na prostoru današnje Bosne i Hercegovi­
ne ova vrsta alata ima mali broj različitih kon­
struktivnih elemenata te se može svrstati u ne­
koliko tipova.
309
I. Popović 1988, 72.
310
R. Vulpe 1957, 148, fig. 3, 6.
311
D. Strong – D. Brown 1976, fig. 270.
312
L. Jacobi 1897, 206-207.
313
I. Popović 1988, 72-74 sa napomenama 244-253.
314
G. Čremošnik 1930, 211-225.
315
I. Popović 1988, 48-49.
316
H. Dolenz 1998, 357, W 1 – 5.
317
I. Popović 1988, 49-50.
318
W. Gaitzsch 1980, 89-90, 95-96.
44
alter greatly; the blade merely became some­
what broader.309
Specimens analogous to ours are depicted in
various places, while actual specimens have been
found around the Black Sea and Moldavia,310 in
Essex,311 at Saalburg,312 in Rome, around Lon­
don, in Bavaria and in Gaul, and at several Ro­
man sites in Serbia.313
Only one hatchet has been found to date
in Bosnia and Herzegovina, at Stup, where
a quantity of iron tools and artefacts was
found.314
13. MASON’S AXE
(TABLES 29 and 30, PLATE 16)
This type of tool is known in Latin written
sources as acisculus. It is a combination tool,
consisting of a curved blade and an opposed
hammer-like head. It is thus transitional in
shape between a mattock with the eye end­
ing in a hammer-like surface, and an adze. Its
function is completely different from that of
a mattock; whereas a mattock is primarily an
agricultural tool, used for grubbing out roots
and breaking down soil, a mason’s axe is used
mainly to shape stone and to cut and polish
stone blocks. Its narrow, slightly curved blade
and opposed hammer-like poll were ideal for
this kind of work.315
Analogous mason’s axes have been found
in Magdalensberg,316 Viminacium, Gamzigrad,
Saldum, Kostolac, Zaječar in Serbia,317 Slovenia
and Italy: Pompeii and Aquileia.318
Such tools from Bosnia and Herzegovina
display various differences that place them in
a number of types.
309
I. Popović 1988, 72.
310
R. Vulpe 1957, 148, fig. 3, 6.
311
D. Strong – D. Brown 1976, fig. 270.
312
L. Jacobi 1897, 206-207.
313
I. Popović 1988, 72-74 with notes 244-253.
314
G. Čremošnik 1930, 211-225.
315
I. Popović 1988, 48-49.
316
H. Dolenz 1998, 357, W 1 – 5.
317
I. Popović 1988, 49-50.
318
W. Gaitzsch 1980, 89-90, 95-96.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Tip A
Karakterističan je po dva relativno uska kraka
(Tabla 29, Prilog 16, sl. 53), a na sredini uz otvor za
dršku se nalazi rombično ili ovalno ojačanje. Kraci
su približno iste dužine. Jedan krak je ravan i zavr­
šava čekićem pravougaonog presjeka, dok je drugi
blago povijen i ima oštricu. Najdirektnije analogije
nalazimo na lokalitetima Kartaša, Salduma, Veli­
kog Graca i Gamzigrada,319 te Magdalensberga.320
Tip B
Zastupljen je sa dva primjerka sa lokaliteta
Karnjeuša kod Bosanskog Petrovca (Tabla 30,
sl. 92 i 93). Krak je blago povijen ispod utora
za dršku. Na gornjem dijelu je ravna površina
u formi čekića. U smislu nejednakih krakova,
od kojih je jedna strana duža od druge, uvjetno
slične analogije pronalazimo na lokalitetima Za­
ječara, Salduma, Caričinog Grada i Kostolca.321
Tip C
Posljednji tip zastupljen je sa dva primjerka (Ta­
bla 30, sl. 94, Prilog 16, sl. 54). U funkcionalnom
smislu sličan je gornjem primjerku, samo je znat­
no masivniji. Duži krak je ravan sa jedne strane, a
iznad utora za dršku je pravougaono zadebljanje
u obliku čekića. Prema asimetričnom recipijentu
uvjetne komparacije su iste kao i kod prethodnog
tipa, a gotovo identični primjerci pronađeni su
na prostoru antičke Istre322 i Magdalensberga.323
14. ŠESTAR (TABLA 31)
Sa područja današnje Bosne i Hercegovine
do danas je poznato postojanje četiri primjerka
šestara.324 U antičkim izvorima je poznat pod
319
I. Popović 1988, 49.
320
H. Dolenz 1998, 357, W 1, 5.
321
I. Popović 1988, 49-50.
322
R. Matijašić 1998, 403, sl. 2.
323
H. Dolenz 1998, 357, W 2.
324
Od navedenog broja dva su bronzana, a treći pronađen u pot­
punosti deformiran, zbog čega postoje dvojbe o namjeni, te
nisu bili predmetom obrade u katalogu. O deformiranom še­
staru vidi: K. Patsch 1910, 189, sl. 20/1. O bronzanom šestaru
vidi: F. Fiala 1893, 156, T. III, sl. 1.
45
Type A
This type has two relatively short blades
(Table 29, Plate 16, fig. 53) and a rhomboid or
oval reinforcing lug around the central eye. The
blades are of approximately the same length;
one is flat and ends in a hammer of rectangular
section, and the other is slightly curved, with a
cutting edge. The most directly analogous spec­
imens are from Kartaš, Saldum, Veliki Gradac
and Gamzigrad,319 and from Magdalensberg.320
Type B
This is represented by two specimens from
Krnjeuša near Bosanski Petrovac (Table 30, figs,
92 and 93). The pick has a slight curve below
the eye, which is flat-topped forming a hammer.
Provisionally analogous specimens with one
longer and one shorter blade are to be found at
Zaječar, Saldum, Caričin Grad and Kostolac.321
Type C
The last type is represented by two speci­
mens (Table 30, fig. 94, Plate 16, fig. 54). This is
functionally similar to the previous specimen,
but is markedly more substantial. The pick
end is flat on one side, and the poll is enlarged
into a rectangular hammer. In terms of asym­
metry, provisionally analogous specimens are
the same as those of the previous type, while
almost identical specimens have been found in
Roman Istria322 and Magdalensberg.323
14. COMPASSES (TABLE 31)
Four specimens of compass have been found
to date in Bosnia and Herzegovina.324 Known
319
I. Popović 1988, 49.
320
H. Dolenz 1998, 357, W 1, 5.
321
I. Popović 1988, 49-50.
322
R. Matijašić 1998, 403, fig. 2.
323
H. Dolenz 1998, 357, W 2.
324
Two of these are of bronze; the third was found in a badly de­
formed state, casting doubt as to its use. They are not included in
this catalogue. For the deformed compass, see K. Patsch 1910, 189,
fig. 20/1. For a bronze compass, see F. Fiala 1893, 156, T. III, fig. 1.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
latinskim nazivom circinus.325 Circinus je bio
neizostavni dio alatskog seta velikog broja za­
natske opreme. Upotrebljavao se u zidarskom,
klesarskom i tesarskom zanatu, različitim vido­
vima inženjerske, građevinske i arhitektonske
struke; za premjeravanje građevina i prostori­
ja, ali i u svojstvu matematičkih instrumenata.
Pojavljuje se još u prethistorijskom,326 ali punu
primjenu doživljava u rimskom periodu. Zana­
tlijski primjerci su bili glomazniji i sastojali su se
od dva željezna kraka spojena na vrhu. Šestari
koje su koristili arhitekti, matematičari i druge
vrste stručnjaka bili su od bronze. Ovakvi pri­
mjerci mogli su imati lučne krakove ili krako­
ve različitih veličina, spojenih na način da se
nalaze na suprotnim stranama glave šestara.327
Analogije našem primjerku su pronađene i
na drugim lokalitetima u Bosni i Hercegovini,328
u Saalburgu,329 Magdalensbergu,330 Sloveniji,331
Kijevu332 i Tiluriumu333 u Hrvatskoj, u okolnim i
drugim provincijama,334 ali razmjerno brojnije su
na nadgrobnim spomenicima, oltarima i sličnim
objektima, posvećenim osobama kojima je ovaj in­
strument bio značajan u profesionalnom smislu.335
15. MISTRIJA (PRILOG 17)
Jedna od vrsta alatki koje su primarno kori­
štene isključivo u građevinskim aktivnostima
je i mistrija. U antičkim izvorima je označena
kao trulla336 koja je služila za glačanje omalteri­
sanih površina i za nanošenje maltera na zid.337
Nastanak i kasnija upotreba mistrije su najdi­
rektnije povezani sa usavršavanjem tehnike zida­
nja i korištenja maltera. U ranijim vremenima ova
vrsta alatki nije bila u upotrebi jer je način zida­
nja bio isključivo u tehnici suhozida. U rimskom
325
Thesavrvs Lingvae Latinae III, 1907, 1098, H. Gummerus 1913, 112.
326
Z. Marić 1979, T. XXX, sl. 119.
327
I. Popović 1988, 128.
328
Vrlo oštećeni primjerak iz Šipova; K. Patsch 1910, 189.
329
L. Jacobi 1897, T. XXXIV, sl. 3, M. Pietsch 1983, T. 21, 511-517.
330
H. Dolenz 1998, 384, W 318 – 321.
331
V. Pflaum 2007, 332, sl. 30.
332
T. Šeparović – N. Uroda 2009, 76 i 77, sl. 181 i 182.
333
T. Šeparović 2003, 241.
334
W. Gaitzsch 1978, 50, I. Popović 1988, 129.
335
I. Popović 1988, 128 sa napomenama 726-731.
336
M. Pietsch 1983, 56.
337
W. Gaitzsch 1980, 133-134.
46
in Roman sources by the Latin term circinus,325
they were an essential item in the toolkit of
many craftsmen, used by bricklayers, stone­
masons and carpenters and by civil and mili­
tary engineers and architects, to measure areas,
and as a mathematical instrument. They first
appeared in prehistoric times,326 but came into
general use only in the Roman period. Those
used by craftsmen were substantial, consisting
of two iron legs joined at the head. Those used
by architects, mathematicians and other experts
were made of bronze, and could have curved
legs or legs of different sizes, joined on either
side of the head.327
Specimens analogous to ours have been found
elsewhere in Bosnia and Herzegovina,328 and in
Saalburg,329 Magdalensberg,330 Slovenia,331 Kiev332
and Tilurium333 in Croatia, in neighbouring and
other provinces,334 but are relatively more com­
mon on tombstones, altars and similar monu­
ments to persons for whom they were impor­
tant professionally.335
15. TROWELS (PLATE 17)
An implement used almost solely in the
building trade is the trowel, known in Roman
sources as trulla336 and used to apply plaster to
walls and to smooth the plastered surface. 337
The design and use of the trowel are directly
associated with advances in masonry techniques
and the use of mortar. No such tool was required
in earlier times, when only drystone masonry
was used. Mortar was first used in Roman times,
325
Thesavrvs Lingvae Latinae III, 1907, 1098, H. Gummerus
1913, 112.
326
Z. Marić 1979, T. XXX, fig. 119.
327
I. Popović 1988, 128.
328
A badly damaged specimen from Šipovo; K. Patsch 1910, 189.
329
L. Jacobi 1897, T. XXXIV, fig. 3, M. Pietsch 1983, T. 21, 511-517.
330
H. Dolenz 1998, 384, W 318 – 321.
331
V. Pflaum 2007, 332, fig. 30.
332
T. Šeparović – N. Uroda 2009, 76 and 77, fig. 181 and 182.
333
T. Šeparović 2003, 241.
334
W. Gaitzsch 1978, 50, I. Popović 1988, 129.
335
I. Popović 1988, 128 with notes 726-731.
336
M. Pietsch 1983, 56.
337
W. Gaitzsch 1980, 133-134.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
periodu malter se počeo koristiti kao neizostavni
dio i način vezivanja kamenih blokova ili opeka
u formiranju zidova. Masovna upotreba maltera
kao vezivnog materijala uzrokovala je da se novi
alat – mistrija, počne intenzivnije koristiti za mi­
ješanje malterne smjese, njeno nanošenje i razvla­
čenje, pravljenje fuga, te čišćenje i glačanje omal­
terisanih površina. Ovaj široki spektar upotrebe
uzrokom je i izrade različitih oblika mistrije, ovi­
sno o konkretnim potrebama i pojedinim radnja­
ma. Tako su veliki primjerci korišteni za grublje
radove, nanošenje i prenos maltera, dok su manje
korištene za pravljenje fuga. Najosnovnija podjela
mistrija odnosi se na oblik i to na oble i one ugla­
ste osnove. U okviru navedene podjele postojale
su mnogobrojne varijante oblih: srcolike, elipso­
idne, okrugle, te ugaonih: trougaone, romboid­
ne i pravougaone.338 Kod svih navedenih tipova
i varijanti pojavljuje se zajednička karakteristika
da je trn u najvećem broju slučajeva paralelan sa
osovinom lista i savijen pod uglom ili povijen.339
Potvrde masovne upotrebe mistrija ogledaju se u
mnogobrojnim nalazima i prikazima iz Pompeja,340
Autuna, Narbone,341 Mađarske, Bugarske,342
Makedonije,343 Velike Britanije,344 Italije, Njemač­
ke, Francuske, Srbije,345 te lokaliteta Saalburg.346
Na području današnje Bosne i Hercegovine
jedna mistrija je pronađena na lokalitetu Ze­
nice (Prilog 18). Riječ je o manjem primjerku
rombičnog oblika lista. Najdirektnije analogije
mogu se konstatirati na lokalitetima Saalburg,347
Magdalensberg,348 Boljetin, Mala Vrbica, Ravna,
Sremska Mitrovica i Caričin Grad.349
16. EKSER (TABLA 32 – 34, PRILOG 18)
Željezni ekseri su jedan od češće pronalaženih
predmeta na antičkodobnim lokalitetima. Korišteni
338
W. Gaitzsch 1978, 69.
339
W. Gaitzsch 1980, 136-147.
340
W. Deonna 1932, 430.
341
W. Gaitzsch 1980, 134.
342
I. Welkov 1935, 152 i 156.
343
E. Thomas 1964, 170, abb. 96.
344
W. H. Manning 1976, 50, fig. 17, 71-75.
345
I. Popović 1988, 124-127, sa napomenama 693-706.
346
M. Pietsch 1983, 57, abb. 19.
347
L. Jacobi 1897, T. XXXXVI, sl. 10, T. XXXV, sl. 6 i 7.
348
H. Dolenz 1998, 389-391, W 405.
349
I. Popović 1988, 126.
47
as a means of bonding stone blocks or bricks to
build walls. Its increasing use led to this new
tool, the trowel, being used to mix, apply and
spread mortar, in pointing joints, and in clean­
ing and smoothing plastered areas. Reflecting
this range of uses, differently shaped trowels
were developed to meet these various needs.
Large trowels were used for rough work, and
for applying mortar and plaster, and smaller
ones for pointing. The basic division is one of
shape, between rounded and angular trowels,
within each of which there were several vari­
ants: heart-shaped, elliptical or circular, and
triangular, rhomboidal or rectangular.338 All
these types and variants have one feature in
common: the handle is almost invariably in
line with the axis of the blade, and bent at an
angle or curved.339
Their extensive use is reflected in the many
finds and depictions of trowels, from Pompeii,340
Autun, Narbonne, 341 Hungary, Bulgaria, 342
Macedonia,343 Great Britain,344 Italy, Germany,
France, Serbia,345 and Saalburg.346
One trowel has been found in Bosnia and
Herzegovina, in Zenica (Plate 18) – a small speci­
men with a rhomboidal blade. Directly compa­
rable specimens have been found at Saalburg,347
Magdalensberg,348 Boljetin, Mala Vrbica, Ravna,
Sremska Mitrovica and Caričin Grad.349
16. NAILS (TABLES 32–34, PLATE 18)
Iron nails are among the most common finds
at Roman sites. They were also widely used
in pre-Roman times, as attested at many Iron-
Age sites.350 They were essential to the building
338
W. Gaitzsch 1978, 69.
339
W. Gaitzsch 1980, 136-147.
340
W. Deona 1932, 430.
341
W. Gaitzsch 1980, 134.
342
I. Welkov 1935, 152 and 156.
343
E. Thomas 1964, 170, abb. 96.
344
W. H. Manning 1976, 50, fig. 17, 71-75.
345
I. Popović 1988, 124-127, with notes 693-706.
346
M. Pietsch 1983, 57, abb. 19.
347
L. Jacobi 1897, T. XXXXVI, fig. 10, T. XXXV, fig. 6 and 7.
348
H. Dolenz 1998, 389-391, W 405.
349
I. Popović 1988, 126.
350
F. Fiala 1897, 305.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

su intenzivno i u predrimskom periodu, a što je
potvrđeno na mnogobrojnim lokalitetima iz že­
ljeznog doba.350 Predstavljali su neizostavan dio
građevinske djelatnosti, posebno izrade – spaja­
nja masivnijih građevinskih krovnih konstrukcija,
zidova, ograda i sličnih arhitektonskih dijelova
koji su bili od kamena ili drveta, ali isto tako i dr­
venih sanduka namijenjenih za umrle.351
U ovom radu obrađena su 23 komada ovih
predmeta.
Prema konstrukcijskim elementima uočava­
ju se razlike koje ih determiniraju u dva tipa.
Tip A
Ekseri sa klobučastim zadebljanjima i nepra­
vilno okruglim presjecima vrata (Tabla 32, Ta­
bla 33, sl. 102 – 107, Prilog 18, sl. 56, 57, 58, 60 i
61). Na području Bosne i Hercegovine izvjestan
broj ovih građevinskih eksera je pronađen i na
lokalitetu Japra – Majdanište.352
Tip B
Primjerci koji imaju više kvadratičan presjek
vrata i iskrivljenu glavu u obliku slova „L“ i
slova „T“ (Tabla 33, sl. 108, Tabla 34, Prilog 18,
sl. 62 i 63). Ovakvi ekseri, odnosno njihove gla­
ve su mogli imati višestruku funkciju, za razli­
ku od prvog tipa. Jedan primjerak ovog tipa je
pronađen i na lokalitetu Japra – Majdanište.353
trade, used to bond roof timbers, walls, stock­
ades and other architectural features whether
of stone or wood, and also used in the making
of wooden coffins.351
This paper covers 23 specimens of nail.
They fall into two types, on the basis of their
construction.
Type A
Nails with a pyramidal head and the shank
roughly circular in section (Table 32, Table 33,
figs. 102-107, Plate 18, figs, 56, 57, 58, 60 and
61). A number of these builders’ nails have
been found at Japra-Majdanište in Bosnia and
Herzegovina.352
Type B
Nails with a square-section shank and
L-shaped or T-shaped head (Table 33, fig,
108, Table 34, Plate 18, figs. 62 and 63). These
were more versatile in use than the first type.
One specimen of this type has been found at
Japra-Majdanište.353

350
F. Fiala 1897, 305.
351
R. Matijašić 1998, 402. 351
R. Matijašić 1998, 402.
352
Đ. Basler 1977, T. II, sl. 1-9. 352
Đ. Basler 1977, T. II, fig. 1-9.
353
Đ. Basler 1977, T. I, sl. 8 i 9, T. II, sl. 10. 353
Đ. Basler 1977, T. I, fig. 8 and 9, T. II, fig. 10.

48
 Antički poljoprivredni alat sa
prostora današnje
Bosne i Hercegovine
P rehrana ranih Rimljana bila je predominan­
tno biljna. Kao rezultat takvog načina ishra­
ne Rimljani su uzgajali veliki broj kultura, čiji
su uzgoj širili na novoosvojene provincije.354
Najčešće poljoprivredne kulture su bile grah,
repa, radić, mrkva, grašak, kupus i salata kao i
dvadesetak vrsta voćaka. Najraširenija žitarica
je bila pšenica (Triticum sp.) koja se uzgajala u
više vrsta tvrdog i mekog zrna, sa ovojnicom
ili bez nje. Nakon pšenice veliki značaj je imala
i proizvodnja pira, raži, zobi, ječma i prosa.355
Zabilježen je i način sadnje sadnica voća, čija je
metoda išla od šire baze, radi širenja korijena,
do sužavanja na vrhu kako bi se voćka zaštitila
od niskih temperatura.356 Pored biljne, izvjestan
procenat prehrane se odnosio i na namirnice
životinjskog porijekla, osobito ribljih prerađe­
vina, gdje je to bilo moguće. Tako rimski pisac
Marko Valerije Marcijal spominje skuše, srde­
le, jegulje, losose i kamenice.357 Katon358 na prvo
mjesto stavlja uzgoj vinove loze, na drugo po­
vrće, na treće vrbe, na četvrto masline, na peto
pašnjake za stoku, a na posljednje mjesto žito.359
Analizom pronađenog alata, može se zaključiti
da je uzgoj žitarica ipak bio jedna od osnovnih
grana poljoprivrede.360
Jedna od osnovnih i najvažnijih djelatnosti
rustičnih vila na prostorima današnje Bosne i
Hercegovine odnosila se na razvoj i unaprijeđenje
354
O rimskoj poljoprivredi vidi: D. Flach 1990.
355
R. Matijašić 1998, 345.
356
K. D. White 1970, 246-247 i 276.
357
M. V. Marcial 4, 2.37, 5, 5.78, 5, 10, 6.11, 5, 11.52, 10, 15, I. Ra­
dić–Rossi 2003, 161.
358
Cato Maior, De Agri Cultura
359
I. Popović 1988, 198.
360
O. R. Ilić 2012, 46.
49
Roman Agricultural
Implements from
Bosnia and Herzegovina
T he diet of the ancient Romans was mainly
plant-based. As a result, they grew a great
many crops, the cultivation of which spread to
newly-conquered provinces.354 The most common
crops were beans, turnips, chicory, carrots, peas,
cabbage and lettuce, along with about twenty
different kinds of fruit. The staple cereal was
spelt and other types of wheat (Triticum sp.),
both durum and soft-grained, hulled and free-
threshing. Other important grain crops were
emmer, rye, oats, barley and millet.355 Fruit-
growing methods are also described – the trees
were planted in a hole that was “wider at the
bottom than at the top, to encourage the roots
to spread, and to keep out excessive heat and
cold.”356 The Roman diet also included some
foodstuffs of animal origin, particularly fish,
where possible. The Roman writer Marcus Vale­
rius Martial mentions mackerel, pilchards, eels,
salmon and oysters.357 Cato358 puts the cultiva­
tion of the vine in first place, followed by grow­
ing vegetables for market, an osier bed, an olive
orchard, pasture land, and arable land.359 De­
spite this, a study of the implements that have
been found suggests that cereal crops were the
staple of Roman agriculture.360
The development and advancement of agri­
cultural production were among the most im­
portant activities of villae rusticate in what is
354
For more on Roman agriculture see D. Flach 1990.
355
R. Matijašić 1998, 345.
356
K. D. White 1970, 246-247 and 276.
357
M. V. Martial 4, 2.37, 5, 5.78, 5, 10, 6.11, 5, 11.52, 10, 15, I. Ra­
dić-Rossi 2003, 161.
358
Cato the Elder, De Agri Cultura
359
I. Popović 1988, 198.
360
O. R. Ilić 2012, 46.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
poljoprivredne proizvodnje.361 Ovakva uloga
rustičnih vila konstatirana je i u drugim rim­
skim provincijama.362 U predrimskom periodu
dokumentirana je znatna djelatnost iz ove obla­
sti. Alat, oruđe, oružje, životinjske kosti, dokaz
su da se domicilno stanovništvo u velikoj mjeri
bavilo proizvodnjom hrane.363 Može se ustvrdi­
ti da je riječ o primarnom obliku privređivanja.
Dokaz ovoj tvrdnji je i veliki broj otkrivenog
oruđa i alata: motika, rala, kosa, srpova, kosi­
jera, oruđa za lov i ribolov, krampi i sjekira.364
Ostaci kultiviranih biljaka u ripačkim sojeni­
cama pokazuju da se u prethistorijsko doba na
području današnje Bosne i Hercegovine uzga­
jala dvozrna pšenica, ječam, proha, bob, leća,
jabuka, kruška, drijenak, trešnja, trnjina, loza i
lješnjak.365 Antički izvori navode da su Japodi
uzgajali pir i proso,366 dok su Delmati uzgajali
divlju repu i mrkvu.367 Ova grana privrede igra­
la je jako bitnu ulogu u životu autohtonih Ilira.
Najstariji pisani izvori također potkrjepljuju ovu
činjenicu tvrdnjom da su jadranska ostrva, obal­
sko područje i primorsko zaleđe jako plodni, te
ističu neke njihove artikle, poput vina i piva.368
S obzirom na prirodni potencijal, poljoprivre­
da je bila jedna od glavnih privrednih djelatnosti
panonsko-balkanskog područja i prije uključiva­
nja u sastav Rimskog carstva. Dolaskom Rimlja­
na sistem poljoprivredne proizvodnje se unapri­
jeđuje.369 Dolazi do primjena novih tehnologija u
obradi zemlje, načina uzgoja različitih kultura i
stoke.370 Od kultura Rimljani su poznavali i na ove
prostore, pored poznatih, donijeli i ovas, buraniju,
luk, peršun, kupus, repu, gljive, a od voćnih vr­
sta breskve, nar, šljive, višnje, narandže, masline
i rogač.371 Ovakav proces je neminovno doveo do
pojave i novih zanatskih vještina, kojima su se za­
dovoljavale potrebe za novim sredstvima obrade
361
Zemljoradnja je bila prisutna i prije dolaska Rimljana, vidi: A.
Stipčević 1991, 106-109.
362
O. R. Ilić 2012, 47.
363
O ishrani u predrimsko doba vidi: A. Benac 1951, 271-279.
364
A. Stipčević 1962, 135-179.
365
G. Novak 1948, 144.
366
Strab. VII, 5, 4.
367
A. Busuladžić 2011, 79.
368
E. Pašalić 1975, 325.
369
O. R. Ilić 2012, 41.
370
D. Flach 1990. H. J. Drexhage, H. Konen, K. Ruffing 2002, 59-101.
371
D.–P. Brothwelle 1969, 91-153.
50
now Bosnia and Herzegovina.361 This was also
the case in other Roman provinces.362 Pre-Roman
agriculture is already quite well documented:
tools, implements, weapons and animal bones
are evidence that the indigenous population
was engaged largely in food production;363 in­
deed, it is fair to say that it was their principal
activity. Evidence for this lies in the many tools
and implements that have been found: hoes,
ploughshares, scythes, sickles, billhooks, hunt­
ing and fishing gear, picks and axes.364 Culti­
vated plants in the prehistoric pile dwelling
settlements of Ripač attest to the cultivation in
prehistoric Bosnia and Herzegovina of wheat,
barley, millet, field beans, lentils, apples, pears,
cornel cherries, sweet cherries, sloes, vines and
hazelnuts.365 Roman sources report that the
Epodes cultivated emmer and millet, 366 while
the Delmatae grew wild turnips and carrots.367
Agriculture played an important part in the life
of the indigenous Illyrians. The earliest written
sources corroborate this, noting that the Adriatic
islands, the coastal regions and the hinterland
were extremely fertile, and referring to some
of their products, including wine and beer.368
Given the Pannonian Balkan region’s natu­
ral resources, agriculture was one of its princi­
pal activities even before it became part of the
Roman Empire. The Romans introduced new
advances in agricultural production,369 new
techniques for working the land, new ways
of raising crops and livestock.370 Among the
crops they introduced were oats, string beans,
onions, parsley, cabbage, turnips, mushrooms,
and several kinds of fruit: peaches, pomegran­
ates, plums, sour cherries, oranges, olives and
carob.371 This in turn led to the development of
361
Agriculture was already practised before the Roman conquest,
see A. Stipčević 1991, 106-109.
362
O. R. Ilić 2012, 47.
363
For more on the pre-Roman diet see A. Benac 1951, 271-279.
364
A. Stipčević 1962, 135-179.
365
G. Novak 1948, 144.
366
Strab. VII, 5, 4.
367
A. Busuladžić 2011, 79.
368
E. Pašalić 1975, 325.
369
O. R. Ilić 2012, 41.
370
D. Flach 1990. H. J. Drexhage, H. Konen, K. Ruffing 2002,
59-101.
371
D.-P. Brothwelle 1969, 91-153.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
zemljišta, proizvodnje konjske opreme i slično.
Glavni nosioci novih tendencija su bili vlasnici
vila, a centri tih promjena postaju vile u kojima
su organizirani procesi izrade alata i oruđa kao i
primarne poljoprivredne proizvodnje.372 Rustikal­
ne vile postaju, uz urbana naselja, glavni nosioci
procesa romaniziranja i primjene novih tehnolo­
gija u poljoprivredi. Tim prije, ako se ima u vidu
činjenica da je najveći broj vlasnika ovih imanja
bio veteranskog porijekla, sa duboko ukorije­
njenim osjećajem za sve rimske običaje i sistem
življenja.373 Prema Vitruviju, dati su i standardi
o sadržaju rustične vile, neophodnosti za izradu
šupe, poslovnice, podruma, žitnica, smočnica i
drugih pratećih proizvodnih sadržaja.374
Faktor opremljenosti poljoprivrednim i ratar­
skim oruđem je od primarnog značaja za nesmeta­
nu poljoprivrednu proizvodnju. Prema Katonu,375
koji je bio pristalica intenzivne poljoprivrede, za
dobro funkcioniranje jednog seoskog gazdinstva
od 60 hektara bilo je neophodno posjedovati troja
kola, šest rala, jednu drljaču, osam teških ašova,
osam velikih dvozubih motika, četiri ašova, pet
lopata, dvoje grablje, osam kosa, šest srpova, pet
kosijera, tri sjekire, tri klina, tri zaprege za volo­
ve, konjsku opremu za šest konja.376 Svi antički
autori često spominju rala. Pri tom se pravi vrlo
jasna razlika između jednostavnijih rala načinje­
nih od jednog komada i onih koji su se sastojali
od više dijelova. Ovaj drugi višedijelni tip je mo­
gao imati gredu i prečagu, od jednog komada
drveta, te naknadno dodatom ručkom. Češće od
ovoga, drugi višedijelni tip je imao tri osnovna
konstruktivna dijela: gredu, prečagu i dršku. Riječ
je o zasebnim elementima čiji je položaj mogao
da varira. Rala su mogla imati gredu povijenu, a
dršku pravu ili ravnu gredu i povijenu dršku.377
Velika novina u tehnološkom smislu se dogodi­
la kada se u konstrukciji ralu dodaju i točkovi.378
U odnosu na klimu, strukturu zemljišta i realne
potrebe upotreba različitih dijelova u odnosu na
372
W. Gaitzsch 1978.
373
O vilama na prostoru današnje Bosne i Hercegovine vidi: A.
Busuladžić 2011.
374
Vitruv. VI, 6, 5.
375
Cato Maior I – LII
376
I. Popović 1988, 198.
377
G. E. Fussell – A. Kenny 1966, 312-313.
378
I. Popović 1988, 200.
51
new crafts, to provide the tools needed to culti­
vate the land, harness for draught animals and
so on. The leading proponents of these new
developments were villa owners, whose villas
became the focal point of change, manufactur­
ing tools and equipment and growing agricul­
tural produce.372 Villae rusticae, along with ur­
ban settlements, also became the driving force
of Romanization and the use of new agricul­
tural technology. This was in no small part be­
cause most villa owners were veterans, with a
profound feeling for Roman customs and the
Roman way of life.373 According to Vitruvius,
standards were even set for what a villa rustica
should consist of – sheds, workshops, cellars,
granaries, pantries and other facilities associ­
ated with agricultural production.374
The proper agricultural equipment was vital
to the smooth running of a farm. According to
Cato,375 an advocate of intensive farming, to run
a 60-hectare farm properly it should have three
carts, six ploughs, a harrow, eight heavy-duty
spades, eight large two-pronged mattocks, four
spades, five shovels, two rakes, eight scythes,
six sickles, five billhooks, three axes, three
wedges, yokes for three ox teams, and tack for
six horses.376 Every Roman writer makes fre­
quent mention of ploughs, clearly differentiat­
ing between the simplest one-piece ploughs or
ards and those composed of several parts. The
latter could consist of a beam and coulter of a
single piece of wood, plus a separate handle;
more commonly, however, it would be com­
posed of three parts – beam, coulter and han­
dle. The position of these separate parts could
vary. The plough could have a curved beam and
straight handle, or a straight beam and curved
handle.377 A major advance was made with the
addition of wheels.378 The level of technological
development and its practical application dif­
fered widely from region to region, reflecting
372
W. Gaitzsch 1978.
373
For more on villas in Bosnia and Herzegovina see A. Busu­
ladžić 2011.
374
Vitruv. VI, 6, 5.
375
Cato the Elder I – LII
376
I. Popović 1988, 198.
377
G. E. Fussell – A. Kenny 1966, 312-313.
378
I. Popović 1988, 200.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
ralo, poput točkova, gredelnice, crtala, različitih
rala i plugova, kao i njihova različita primjena u
provincijama Rimskog carstva govori da se ste­
pen tehnološkog razvoja, ali i primjene, veoma
razlikovao od područja do područja. Ovo je na
kraju rezultiralo i primjenom pluga premetnja­
ka već od III – IV stoljeća, ali samo u nekim po­
dručjima Carstva.379
I prije dolaska Rimljana poljoprivreda je bila
glavna privredna aktivnost u Panoniji i na Balka­
nu. Rimljani su osvajanjem ovih područja i postu­
pnim procesom romanizacije donijeli i nove vido­
ve organizacije i eksploatacije. Ove nove metode
su usvajali i domaći stanovnici. Rim je poznavao
tri vrste zemljišta, ovisno o vlasničkim odnosima.
Prva vrsta je zemljište koje je pripadalo držav­
nom vlasništvu ager publicus, privatno zemljište
ager privatus, te pašnjaci i šume ager compascuus
et silvae. Ovisno o načinu korištenja zemljište se
dijelilo na polja sa žitaricama i industrijskim bi­
ljem ager sationalis, zemljište pod drvećem, vino­
vom lozom, maslinama i voćem ager constitius,
pašnjake ager pascuus, te bašte i povrtnjake ager
floreus. Postojala je također podjela zemljišta pre­
ma katastarskoj obradi; nepremjereni tereni ager
arcifinius, parcele obilježene međašima ager per
extremitatem mensura comprehensus, ageri utvrđe­
ni međašima, koji su unutar svoje površine bili
podjeljeni na katastarske cjeline i dodjeljeni na
obradu ager divisus et adsignatus.380 Jedan od pr­
vih poteza rimske vlasti na svim osvojenim po­
dručjima je bila konfiskacija najplodnije zemlje
od domicilnog stanovništva. Ove zemljišne po­
vršine je država davala municipalnoj zajednici
na korištenje i upravljanje, ager atributus.381 Cilj
ovoga je bio da se navedeno zemljište daje pod
određenim uvjetima; plaćanje poreza, davanje
određenog procenta prinosa i sl. Privatno zemlji­
šte ostaje na slobodnom raspolaganju domaćem
stanovništvu na način kako je korišteno i prije
rimskih osvajanja. Svi zemljišni kompleksi bez
obzira na vlasničke odnose su unošeni u mapu
forma. Ager pašnjaka i šuma, te uopće neobradive
zemlje je također bio u ingerenciji lokalne vlasti
379
B. Bratanić 1952, 280, I. Popović 1988, 200.
380
O. R. Ilić 2012, 48-58.
381
I. Popović 1988, 193-194.
52
the different climates and soils of the various
Roman provinces, requiring different types of
plough and their parts, such as wheels, plough
chains, coulters, and different kinds of shares.
Ultimately, this led to the use of the mouldboard
plough by the 3rd to 4th century, albeit only in
some regions of the Empire.379
As noted above, even before the Roman
conquest, agriculture was one of the princi­
pal activities of the Pannonian and Balkan re­
gion. With gradual Romanization came the in­
troduction of new forms of organization and
exploitation, which were adopted by the in­
digenous inhabitants. Rome recognize three
types of landholding – state-owned land or
ager publicus, privately-owned land or ager pri-
vatus, and pasture and woodland, ager compas-
cuus et silvae. Another division was based on
land use – into arable land used to grow cere­
als and other industrial crops, ager sationalis,
land used to grow trees, vines, olives and fruit,
constitius, pastureland, ager pascuus, and finally
gardens and market gardens, ager floreus. Yet
another distinction was cadastral: land that
had not been surveyed, or ager arcifinius, plots
marked out with boundaries, ager per extremi-
tatem mensura comprehensus, and those defined
by boundaries within which were separate al­
lotments, ager divisus et adsignatus.380 One of
the first steps taken by the Roman authorities
in every newly-conquered region was to con­
fiscate the most fertile land from the indig­
enous population. The management and use
of these lands, known as ager attributus, was
granted to towns by the state,381 subject to cer­
tain conditions: the payment of taxes, giving
a certain percentage of the yield, and so on.
The indigenous population were still able to
use privately-owned land as they had before
the Roman conquest. Every area of land, re­
gardless of ownership, was recorded on a map
forma. Pasture and woodland, along with un­
cultivated land in general, was also managed
by the local authorities of the municipia or co-
379
B. Bratanić 1952, 280, I. Popović 1988, 200.
380
O. R. Ilić 2012, 48-58.
381
I. Popović 1988, 193-194.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
municipia ili colonia i nije se mogao otuđiti, pri­
svojiti, prodati. Ova kategorija zemljišta je imala
karakter kolektivnog posjeda i javnog dobra.382
Ovi najplodniji tereni su bili raspodijeljeni
uz pomoć gromaticusa, koji su uz pomoć niza
instrumenata, sprava, linijara, šestara, šipki i
priručnika razmjeravali zemljište i stvarali par­
cele za obradu, sa tačnim međašima, sa i bez
natpisa.383 Ovi oblici centuracije, odnosno po­
djele, vidljivi su na mnogim mjestima i do da­
nas. Takvi su slučajevi u sjevernoj Africi, ali i
na mnogobrojnim mjestima na istočnoj obali
Jadrana; poput Pule, Zadra, Solina, Hvara.384
Pravna regulativa u vezi vlasničkih odnosa,
te tehnološke novine u procesu obrade površina
bili su osnov za usavršavanje i način kultiviranja
poljoprivrednog zemljišta. Osnovni cilj Rimljana
je bio obezbijediti maksimalne preduvjete, kako
bi prinos bio što veći, a urod kvalitetniji. U ovom
vrlo složenom procesu, koristeći se iskustvima ra­
znih sredina, kao i vlastitog iskustva, uspostavili
su različita pravila pri poljoprivrednim radovi­
ma. Prvi korak je bio vršenje drenažnih radova i
đubrenje zemljišta. Rimljani su prvi shvatili zna­
čaj đubriva, te su organizirano skupljali đubrivo
i ciljano ga raznosili po površinama koje su pla­
nirane za sjetvu, odnosno sadnju. Polja su i pali­
li, te raznosili pepeo po istim. Po ovoj pripremi,
pristupali su oranju. Oranje je u početku bilo or­
ganizirano u proljeće, a kasnije u jesen. Ovo prvo
oranje je bilo duboko. Drugo oranje je rađeno
kako bi se teren iznivelirao i usitnilo grumenje.
Operacija drugog oranja je vršena sredinom jula
po starom, odnosno u septembru po novom si­
stemu. Treće oranje se obavljalo poslije sjetve sa
ciljem da se naprave kanali za kišnicu te da sje­
me bude na pravilan i bezbjedan način bačeno
razmjerno dublje u zemlju. Inače, pripremanje
zemljišta za sjetvu bio je jedan od najznačajnijih
poslova, kako za proizvodnju žitarica, tako i osta­
lih poljoprivrednih kultura. Samo dobro isitnjena
zemlja mogla je da pokrije posijano sjeme, omo­
gućujući mu pri tom uspješno klijanje, štiteći ga
od različitih štetočina, te u hladnijim predjelima
382
M. Suić 1976, 55-62.
383
I. Popović 1988, 195.
384
J. Bradford 1957, 175-193.
53
lonia, and could not be alienated, appropriated
or sold. This category of land was regarded as
in collective or public ownership.382
The most fertile land was distributed with
the assistance of a gromaticus, who used a vari­
ety of surveying tools and instruments – rulers,
compasses, measuring rods or perches, and a
manual – surveyed the land and marked out
plots for cultivation, with accurate boundaries,
with or without signboards.383 This grid system
or centuration can still be seen today in many
places in North Africa and the eastern Adriatic
coastal region – Pula, Zadar, Solin and Hvar,
for example.384
Legislation governing ownership and tech­
nological innovations in the cultivation of land
were the basis for advances in the use of agri­
cultural land. The Romans’ main purpose was
to create conditions conducive to higher yields
and improved crop quality. In this complex
process, drawing on the experience of other
regions as well as their own, they laid down
various rules for agricultural works. The first
step was to drain and fertilize the land. The
Romans were the first to understand the im­
portance of manure, organizing its collection
and ensuring that it was applied to land ear­
marked for sowing or planting. Another meth­
od was to burn the fields and spread the ash
over the burned ground. Next came plough­
ing, originally in spring, but later in autumn.
The first ploughing, or breaking the soil, was
deep, and was followed by a second plough­
ing to level the ground and break up the clods.
This was done in July in the old system, and
in September according to the new. The fields
were ploughed for a third time after the harvest,
to create furrows into which rainwater could
drain and to ensure that the seeds were sown
evenly and at the proper depth. Preparing the
ground for sowing was one of the most im­
portant tasks, for both grain crops and others.
The seeds could be properly covered and able
to germinate, safe from vermin and protected
382
M. Suić 1976, 55-62.
383
I. Popović 1988, 195.
384
J. Bradford 1957, 175-193.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
i od smrzavanja u prelaznim periodima. Sjetva
se uglavnom obavljala u jesen. Poslije sjetve i to
prije drugog oranja obavljalo se drljanje zemlje
da bi se usitnilo grumenje. Okopavanje je vršeno
u februaru, a sjetva je obavljana od septembra do
kraja decembra. Poljoprivredni kalendar se na­
ravno razlikovao ovisno o klimatskim uvjetima,
te vrsti kulture koja je bila predmetom sjetve ili
žetve. Tako se obrezivanje vršilo u maju, žetva
ječma i boba u julu, a pšenice i ovsa u avgustu.385
Žito se žnjelo na način da je stabljika rezana do
pola, mada su zabilježeni običaji u nekim mjesti­
ma da je žito sječeno i na samom dnu stabljike.
Žito se vršilo pomoću štapa ili uz pomoć vršalica
u obliku sanki, koje su vukli volovi. Posljednja
operacija se odnosila na odvajanje žita od pljeve
uz pomoć lopata od drveta ili pruća i to na način
bacanja u zrak, kojom prilikom je zrno padalo na­
zad na tlo, a pljeva vjetrom odlazila.386
Obrani i požnjeveni plodovi su pohranjivani u
posebnim magacinima, koji su morali imati neke
minimalne preduvjete za čuvanje i to posebno
suhoću i izoliranost. Takvi objekti, poznati pod
nazivima horrea publica za civilno stanovništvo
i horrea militaris za vojsku bili su neizostavni dio
većih naselja.387 Ovi magacini, spremišta, osta­
ve, mogli su biti masivniji kameni, te oni lahki,
drveni koji su često bili improvizacija. U većim
gradovima su bile organizirane i javne žitnice,
odakle se vršila distribucija. Ovakve građevine
su mogle biti vrlo kompleksne institucije. Ta­
kav primjer je bila u izvorima poznata građevi­
na horrea Galbae u Rimu. Gotovo svi veći grado­
vi su morali imati ovakav objekat. Do danas je
arheološka znanost potvrdila veći broj upravo
ovakvih prostora: u Rimu, Sremskoj Mitrovici,
Topoli, Medijani, Gamzigradu, Peći i mnogim
drugim lokalitetima.388 Ovakvi magacini su bili
posebno osigurani, u vojnim logorima, gdje je sva
intendantska služba bila skoncentrirana upravo
u njima. Boljetin, Čezava, Veliki Gradac, Porečka
rijeka, samo su neki vojni lokaliteti u kojima je
otkriveno postojanje ovih magacina – žitnica.389
385
O. R. Ilić 2012, 146.
386
I. Popović 1988, 201.
387
O. R. Ilić 2012, 127-143.
388
I. Popović 1988, 202.
389
M. Р. Васић 1982/83, 99-100, В. Поповић 1982/83, 268-269,
Љ. Зотовић 1982/83, 217, П. Петровић 1980, 53-56.
54
from frost in colder regions, only if the soil was
broken down finely enough. Seed was usually
sown in autumn. After sowing but before the
second ploughing, the land was harrowed to
break down clods. Earthing-up took place in
February, and sowing from September to late
December. Naturally, the agricultural calendar
varied according to climate as well as the type
of crops being sown or harvested. Pruning took
place in May, barley and beans were harvested
in July, and wheat and oats in August.385 Grain
crops were usually reaped by cutting midway
along the stem, though in some places it was
the custom to cut at the base of the stepm. The
grain was threshed by beating with flails, or us­
ing a sledge drawn round and round by oxen.
The final operation was winnowing, separating
the grain from the chaff using a wooden shovel
or scoop to toss the threshed grain into the air
– the heavier grains fell to the ground and the
chaff was blown away by the wind.386
The harvested or reaped crops were kept in
special warehouses that were designed to be
dry and well insulated. Known as horrea publica
for the civilian population and horrea militaris
for the military, they were an essential feature
of every sizeable settlement,387 whether built
of stone or of wood, the latter often makeshift
structures. Larger towns also had public gra­
naries from which grain was distributed. These
could be extremely complex institutions. One
such, known from sources, was the horrea Gal-
bae in Rome. Almost every large town had to
have such a facility; archaeological investiga­
tions have identified many today, not only in
Rome but also in Sremska Mitrovica, Topola,
Mediana, Gamzigrad, Peć and elsewhere.388
Military camps where quartermasters’ head­
quarters were located were also provided with
a horreum; among such camps where a granary
has been discovered are Boljetin, Čezava, Veliki
Gradac and Porečka rijeka.389
385
O. R. Ilić 2012, 146.
386
I. Popović 1988, 201.
387
O. R. Ilić 2012, 127-143.
388
I. Popović 1988, 202.
389
M. Р. Васић 1982/83, 99-100, В. Поповић 1982/83, 268-269,
Љ. Зотовић 1982/83, 217, П. Петровић 1980, 53-56.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Vremenom dolazi do propadanja malih posjeda,
koji su bili poznati po proizvodnji različitih kul­
tura. U samoj Italiji poljoprivreda se preorijen­
tira na uzgoj loze i maslina, a proizvodnja žita
se intenzivirala na Siciliji i Egiptu koji postaju
žitnice države. Polahko se počinju stvarati ve­
lika imanja, latifundije ili salti. Ujedno raste broj
zakupaca, koji se obavezuju da za zakupljenu
zemlju daju određenu količinu plodova, ili bilo
kakvih prihoda. Ovo postaje ključni momenat
u postupnom razvoju novih odnosa, vezivanju
slobodnih seljaka za zemlju, kolektivne poreske
odgovornosti, obaveze oko neobrađene zemlje u
raznim zajednicama, sistema kolektivnog zaštit­
ništva, te novih odnosa između kolonata i patro­
nata. Ove nove društvene pojave su bile temelj
za razvoj novog feudalnog sistema u kasnijem
periodu srednjeg vijeka. Krajem Republike po­
staje masovna i uobičajena praksa da se sklapa
petogodišnji ugovor između vlasnika imanja i
zakupca – obrađivača. Ugovorima su precizirani
mnogobrojni odnosi između pojedinih segmena­
ta vlasnika i obrađivača. Tako je garant ugovora
često bila hipoteka imanja, ili cjelokupne imovine
obrađivača. Isti je, iako nije vlasnik parcele, mo­
gao imanje koje je zakupio dati trećem licu pod
zakup. Zabilježeni su i zakupci iz gradova koji
su zauzimali velike površine i slali svoje robove
da obrađuju zemlju. Sam zakup je bio novčani,
ali je u manjem procentu bilo i naturalnih oba­
veza, u smislu nabavke drva, rada na mobama
vlasnika imanja i slično. Često su mogli biti or­
ganizirani i sezonski radnici. Čitav proces i nad­
zor nad imanjem davan je vilicusu, upravitelju
imanja.390 U novoosvojenim teritorijama, poput
Balkana, Rimljani su koristili državnu zemlju da
nasele veterane, kolone i Italike. Ove kategorije
stanovništva su bile idealan element za dalje na­
seljavanje, ali i inkorporiranje područja današ­
nje Bosne i Hercegovine u sve tokove Rimskog
carstva i svakodnevnog života.391
Do većih promjena dolazi u vrijeme cara Di­
oklecijana kada taksa na zemlju postaje osnovni
izvor državnih prihoda. Jedine takse koje se nisu
zasnivale na poljoprivredi bile su carine i takse
390
M. Sanader 1995, 169-175.
391
A. Busuladžić 2011, 14-19.
55
With time, smallholdings producing a variety
of crops declined or failed. In Italy, agriculture
focused on viticulture and olive-growing, while
intensive cereal farming took place in Sicily and
Egypt, which became the breadbaskets of the
state. Great estates, latifundiae or salti, began to
take shape, as did the number of leaseholders
undertaking to give a certain quantity of pro­
duce or other revenue from the leased estate.
This proved to be a turning point in the emer­
gence of new relations, tying free peasants to the
land, instituting collective tax liability, imposing
responsibility for uncultivated land on various
communities, and giving rise to a system of col­
lective tutelage and to new relations between
colonists and patrons. All this formed the basis
for the evolution of a new feudal system in the
middle ages. By the end of the Republic, five-
year leases between landowners and tenants,
who cultivated the land, had become standard
practice. The lease agreement governed many
aspects of the relationship between owner and
tenant. The agreement was often guaranteed
by a lien on the property or even the entire as­
sets of the tenant who, though not the owner,
could sublet the estate to a third party. There
are also recorded instances of tenants who oc­
cupied large areas of land, which they sent
their slaves to cultivate. Rent was paid mainly
in cash, with a small proportion in kind, in the
form of the supply of timber or of labour for
the owner of the estate, for example. Seasonal
workers were often hired. The management and
supervision of the estate was granted to a vilicus
or estate manager.390 In newly-conquered ter­
ritories, such as the Balkans, the Romans used
state-owned land to settle veterans, colonists
and settlers from Italy. These were the ideal
people not only for continued settlement, but
also for incorporating the area of present-day
Bosnia and Herzegovina into the Roman Em­
pire and its way of life.391
Major changes came about in Diocletian’s
time, when land taxes became the basic source
of state revenue. The only taxes not based on
390
M. Sanader 1995, 169-175.
391
A. Busuladžić 2011, 14-19.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
na prodaju.392 Država je obezbjeđivala novac za
državni fisk na način određivanja visokog pore­
za od zemljoradnje, a u slučaju prinudne napla­
te cijene su bile izuzetno niske. U slučaju nekih
deficitarnih artikala, država je određivala poreze
u navedenim proizvodima.393 Uvodi se dažbina
annona, koja je ubirana u vidu nature, jer novac
gubi vrijednost. Koliko je bilo značajno zemljište
u doba kasne antike, dovoljno govori i podatak
da je osnovna poreska jedinica bio iugum – obra­
divo zemljište određene kvalitete i veličine. Ovim
mjerama fiskalne stabilnosti i opskrbljenosti hra­
nom, obezbjeđivana je i redovna snabdijevenost
vojnih jedinica prehrambenim artiklima.394
I sama sela su se dijelila na ona koja u cijelo­
sti pripadaju pojedinim veleposjednicima i na
ona koja su bila svojina većeg broja slobodnih
žitelja sela. Svi ovi i slični procesi bili su različito
razvijani na istoku i zapadu Rimskog carstva.
Sela postaju fiskalne jedinice, čiji su stanovnici
bili zajednički odgovorni za plaćanje poreza.395
Posjednici velikih imanja uspostavljali su tri vr­
sta odnosa: procuratores – prepuštanje uprave nad
imanjem posrednicima, conductores – prepuštanje
uprave nad imanjem u zakup putem ugovora na
kraći rok, i perpetuarii – prepuštanje za života ili
zauvijek zakupa nad imanjem drugom licu. Vla­
snicima imanja davana je unaprijed precizirana
svota, a zakupci su izvlačili prihode od kolona.
Svakodnevna obrada i svi radovi na imanju su bili
zadatak robova ili zakupaca. Razvojem odnosa
dolazi i do ograničenja slobodnog izbora. U rani­
jem periodu, zakupci su mogli uvijek da napuste
imanja, dok je u periodu kasnog Carstva došlo do
radikalnijih promjena, kada zakupci više nisu mo­
gli napustiti imanje svojom voljom.396
Zbog nedostatka radne snage u poljoprivre­
di, koji je posebno primjetan od III stoljeća, na­
staje i novi sistem, adiectio sterilium. Kao sistem
pojavljuje se još u Egiptu, gdje se neobrađena
državna zemlja daje pod zakup privatnim vla­
snicima, koji su bili u obavezi obrađivati zemlji­
šte i plaćati porez. Ovo je ujedno bio i nukleus
392
A. H. M. Jones 1964, 769.
393
P. Lemerle 1979, 6.
394
O. R. Ilić 2012, 58.
395
P. Lemerle 1979, 18.
396
I. Popović 1988, 206-207.
56
agriculture were customs duties and sales tax­
es.392 The state filled its coffers by imposing high
taxes on agriculture, while in the case of compul­
sory purchase, prices were extremely low.393 In
the event of a shortfall in certain products, the
state imposed taxes on these. The annona or pay­
ment in kind was imposed as the currency lost
value. The importance of land in late Antiquity
is clear from the fact that the basic tax unit was
the iugum – cultivable land of a certain quality
and extent. As a result of these measures, de­
signed to bring about fiscal stability and secure
food supplies, the regular supply of foodstuffs
to the army was ensured.394
Villages themselves were divided into those
that belonged to individual landowners and
free communes of several small proprietors.
These and other similar processes evolved
differently in the two halves, east and west,
of the Roman Empire. Villages became fiscal
units, their inhabitants jointly responsible for
the payment of taxes.395
The owners of large estates employed three
types of estate management: procuratores – ad­
ministration by agents; conductores – administra­
tion by short-term leaseholders; and perpetuarii
– lifetime or perpetual leases. The proprietors
of the estates received a predetermined sum of
money, and the leaseholders extracted income
from the coloni. The actual work of cultivation
and other tasks on the estate was carried out
by slaves or tenants. As these systems evolved,
freedom of choice became limited. Previously,
tenants were always able to give up the estate,
but this changed radically in the late Empire,
when they could no longer leave the estate of
their own free will.396
Shortages of agricultural labour, which be­
came particularly acute from the 3rd century
on, led to the emergence of a new system,
adiectio sterilium. This was already known
in Egypt, where uncultivated state-owned
land was leased to private owners, who were
392
A. H. M. Jones 1964, 769.
393
P. Lemerle 1979, 6.
394
O. R. Ilić 2012, 58.
395
P. Lemerle 1979, 18.
396
I. Popović 1988, 206-207.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
modela razvoja vlasničkih odnosa na obradivim
površinama u kasnijem periodu.397
Upravo je Dioklecijanovim reformama ogra­
ničena i sloboda slobodnih seljaka. Oni su bili re­
gistrirani u svojim selima ili u ime zemljoposjed­
nika na čijoj su farmi radili. Ovim je seljaštvo bilo
vezano za mjesto gdje su plaćali porez.398Tako su
koloni postali slobodna, ali za zemlju vezana ka­
tegorija ljudi, iako je zakon prepoznavao razliku
između kolona koji su imali bilo kakve zemljišne
komplekse i onih koji su bili potpuni bezemljaši.399
Vremenom se mijenjaju i vojni zakoni koji su
tretirali vojsku, kolonizaciju isluženih vojnika
veterana, njihov međusobni odnos, naseljavanje
vojnika blizu pograničnih područja, oslobađanje
od poreza i naseljavanje neposredno uz logor.400
U sklopu intenzivne poljoprivredne proizvod­
nje i uloge koje su u tom procesu imale rimske vile
te pronađeni različit alat na području današnje
Bosne i Hercegovine, vrlo zanimljive predmete
predstavljaju i torkulari. Riječ je o presama – ti­
jescima za cijeđenje plodova.401 U najvećem broju
slučajeva upotreba tijeska upućuje na proizvodnju
maslinovog ulja ili vina. Nalazi torkulara ukazuju
na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj
masline i vinove loze osobito u poljoprivrednim
gospodarstvima, posebno u južnim dijelovima
današnje Bosne i Hercegovine.402 Nalazi ove vr­
ste na prostorima današnje Bosne i Hercegovine
su malobrojni i odnose se isključivo na lokacije
gdje je potvrđeno ili se pretpostavlja postojanje
rimskih rustičnih vila.403 Torkulari su pronađeni
u Mogorjelu404 i Višićima405 kod Čapljine, Brotnju406
kod Čitluka, Bihovu407 i još jednom lokalitetu kod
Trebinja.408 Razmjerno ograničen broj konstatiranih
397
O. R. Ilić 2012, 55.
398
A. H. M. Jones 1964, 796.
399
I. Popović 1988, 207.
400
D. Tončinić 2011, С. Фeрјанчић 2002, A. H. M. Jones 1964, 629-
631, 653-654, М. Р. Васић 1983, 108-110, I. Popović 1988, 207-208.
401
R. Matijašić 1998, 145-241.
402
A. Busuladžić 2002, 194 sa literaturom.
403
Komparativni nalazi pronađeni su i na lokalitetim drugih pro­
vincija. Vidi: O. R. Ilić 2012, 163.
404
I. Bojanovski 1969, 36-37.
405
I. Čremošnik 1965, 168, T. I sl. 4.
406
I. Bojanovski 1969, 27.
407
V. Paškvalin 1976, 291.
408
Za ovaj podatak zahvaljujem kolegi mr. sci. Đ. Odaviću koji
provodi istraživanja na torkularu i cisterni na lokalitetu ne­
daleko od grada Trebinja.
57
required to cultivate the land and pay taxes.
This was also the nucleus from which the
nature of ownership of cultivable land later
developed.397
Diocletian’s reforms limited the freedom of
freemen, who were registered in their villages
or in the name of the landowner whose estate
they worked on. This tied the peasantry to the
place where tax was paid.398 Coloni thus came
to be free yet tied to the land, though the law
distinguished between coloni who had owned
land, of whatever kind, and those who had been
entirely landless.399
Over time there were changes to the legisla­
tion governing the army, colonization by time-
served veterans, the relationships between them,
the settlement of soldiers close to frontier re­
gions, tax exemptions and settlement adjacent
to a military camp.400
An implement of particular interest in re­
lation to intensive agriculture and the role of
Roman villas in that process, and the vari­
ous implements found in Bosnia and Her­
zegovina, is the torcular or press.401 In most
cases, this suggests the production of olive
oil or wine, and their discovery attests to the
cultivation of olives and vines, particularly
in the southern regions of present-day Bos­
nia and Herzegovina.402 There have been few
such finds in Bosnia and Herzegovina, all
of them where Roman villae rusticate have
been identified or are assumed to have been
located:403 at Mogorjelo404 and Višići405 near
Čapljina, Brotnjo406 near Čitluk, Bihovo407 and
one other site near Trebinje. 408 The fact that
397
O. R. Ilić 2012, 55.
398
A. H. M. Jones 1964, 796.
399
I. Popović 1988, 207.
400
D. Tončinić 2011, С. Фeрјанчић 2002, A. H. M. Jones 1964,
629-631, 653-654, M.Р. Васић 1983, 108-110, I. Popović 1988,
207-208.
401
R. Matijašić 1998, 145-241.
402
A. Busuladžić 2002, 194 with bibliography.
403
Comparable finds have been discovered at sites in other prov­
inces. See O. R. Ilić 2012, 163.
404
I. Bojanovski 1969, 36-37.
405
I. Čremošnik 1965, 168, T. I fig. 4.
406
I. Bojanovski 1969, 27.
407
V. Paškvalin 1976, 291.
408
I am grateful for this information to my colleague Đ. Odavić
MSc, who is investigating the presses and cisterns at a site not
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
torkulara, osobito ako se tumače kao sredstvo
za proizvodnju vina, svoje logično objašnjenje
nalazi i u dekretu Domicijana. Navedeni vladar
izdaje akt kojim ograničava proizvodnju vina i
uzgoj vinove loze u količinama koje premašu­
ju lokalne potrebe. U nekim krajevima Carstva
ovakva odluka je domaću poljoprivredu dovela
u iznimno tešku poziciju.409 I pored navedenog,
uzgoj i proizvodnja vinove loze, ali i masline u
unutrašnjosti provincije Dalmacije nisu nesta­
li.410 Na ovaj zaključak pored torkulara upućuju
i nalazi reljefa Libera i Silvana.411 Agrarni kultovi
i njihova uloga u poljoprivredi zabilježeni su i u
drugim područjima Rimskog carstva.412
Uzgoj većih količina žita u predantičko i antičko
doba preovladavao je u dubini provincije Dalmacije,
upravo na prostorima današnje Bosne i Hercego­
vine. Žitarice su, između ostalih, uzgajali i rimski
vojnici i veterani413 za vlastite potrebe te prehranu
stoke koja je bila korištena u vojnim jedinicama.414
Kao dokaz izražene poljoprivredne djelatnosti
i uzgoja žitarica, pored već spominjanih srpova,
je pojava i korištenje mlina – žrvnja za mljevenje
žita. Žrvanj je bio jednostavna alatka, koja je bila
u upotrebi još iz neolitskog perioda. Sastojao se
od dva kružna kamena koji su polagani jedan na
drugi, pri čemu su strane okrenute jedna prema
drugoj bile obrađene. Gornji kamen je bio perfo­
riran i imao žlijeb u koji se stavljala poluga. Zrno
je stavljano između gornjeg dijela, catillus, i do­
njeg meta kamena. Drvenom polugom je okre­
tan gornji kamen te se na taj način mljelo žito.
Za korištenje žitarica kao osnovnih životnih na­
mijernica bilo je neophodno izvršiti pripremu i
proizvodnju brašna. Žito, posebno veće količine
je moralo proći proces mljevenja u mlinovima.
Već u rimsko doba postojali su mlinovi na po­
gon vodom. Pored ovih većih, u upotrebi su bili
i manji ručni mlinovi. Nakon mljevenja brašno
se prosijavalo i koristilo za pravljenje hljeba.415
409
Š. Mlakar 1962, 14, M. Babić 2007, 445-454.
410
Proizvodnja ovih artikala konstatirana je i u drugim provin­
cijama Carstva. R. Matijašić 1998, 334-343.
411
A. Škegro 2004, 125-132.
412
O. R. Ilić 2012, 181-192.
413
Značaj rimske vojske u razvoju poljoprivrede zabilježen je i u
drugim rimskim provincijama. Vidi: O. R. Ilić 2012, 60-70.
414
A. Škegro 1999, 184.
415
Mlinovi su bili sastavni dio inventara i u drugim područjima.
Vidi: O. R. Ilić 2012, 160-162.
58
relatively few torculari have been found, par­
ticularly if they are taken to be wine presses,
can be explained by Domitian’s edict ban­
ning the production of wine and viticulture
at levels in excess of local demand. In some
parts of the Empire, this decree hit agricul­
ture hard.409 Even so, viticulture and the cul­
tivation of olives in the inland regions of the
province of Dalmatia did not die out, 410 as
suggested not only by the discovery of press­
es but also of reliefs of Liber and Silvanus.411
Agrarian cults and their role in agriculture
have been recorded in other regions of the
Roman Empire.412
Large-scale cereal production in pre-Roman
and Roman times prevailed in the hinterland of
the province of Dalmatia, in what is now Bos­
nia and Herzegovina. Cereals were grown by,
among others, Roman soldiers and veterans413
for their own requirements and as feed for the
animals used by the military.414
As well as the sickles already mentioned,
further evidence of agriculture and the pro­
duction of cereals is provided by quernstones.
These were simple implements, already used
in Neolithic times, consisting of two circu­
lar stones, an upper, mobile handstone and a
lower, stationary quern, with opposed grind­
ing faces. The handstone had a central hole
and a groove to hold a wooden lever. The
grain was placed between the handstone or
catillus and the lower quern or meta, and the
handstone was turned by the wooden lever,
thus grinding the grain. The use of cereals as
a staple food necessitated the production of
flour, and for larger quantities the grain was
milled. Watermills were already in existence
in Roman times, and there were also smaller,
far from the town of Trebinje.
409
Š. Mlakar 1962, 14, M. Babić 2007, 445 – 454.
410
The production of these and other goods has been identi­
fied in many provinces in the Empire. R. Matijašić 1998,
334 – 343.
411
A. Škegro 2004, 125 – 132.
412
O. R. Ilić 2012, 181-192.
413
The importance of the Roman army in the advancement of
agriculture has been observed in other Roman provinces. See
O. R. Ilić 2012, 60-70.
414
A. Škegro 1999, 184.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Ovakvi nalazi mlinova nisu česti, ali ipak
oblikuju sliku svakodnevne djelatnosti jednog
rustičnog kompleksa. Rimske vile u kojima su
nađeni mlinovi na prostoru Bosne i Hercegovine
su vile u Lisičićima,416 Stocu br. III417 i Tišini.418
Koliko je bilo značajno poljoprivredno privređi­
vanje, te svi poslovi vezani za ovaj vid privrednih
aktivnosti u rimsko doba, vrlo slikovito potvrđuje
i analiza poljoprivrede u srednjem vijeku. Obrada
zemljišta, oranje, sjetva, žetva i svi drugi poljopri­
vredni poslovi obavljani su alatom koji gotovo u
cijelosti nije promjenjen od rimskog perioda.419
Jedna od najvažnijih kategorija nalaza, po­
moću kojih se može rekonstruirati djelatnost i
intenzitet rada na antičkim imanjima na tlu Bo­
sne i Hercegovine jest poljoprivredni alat i oru­
đe te oprema.420 Temeljem analize ovih predme­
ta može se izdvojiti nekoliko osnovnih grupa.
17. AŠOV (TABLA 35)
Latinski termini koji su upotrebljavani za ovaj
predmet su pala,421 bipalium,422 vanga, ferrea i fossorium.
Ašov se upotrebljavao pri poslovima obrade
zemljišta u baštama, kao i pri drenažnim rado­
vima i prevrtanju zemlje.423 Kvalitet zemljišta
uvjetovao je oblik i veličinu sječiva. U odnosu
na činjenicu da li je služio za duboko kopanje
ili za okopavanje postojala su dva tipa ašova –
bipalium i scudicia. Pored navedenih, često je ko­
rišten i drveni ašov koji je u nekim slučajevima
mogao biti ojačan željeznim dijelovima, koji su
ujedno i jedini dokaz postojanja drvenih ašova.424
Sačuvani nalazi ili predstave ašova nisu mno­
gobrojni. Poznati primjerci su iz Mađarske,425
Belgije, Italije, Srbije i Francuske.426
416
I. Čremošnik 1955, 116-117.
417
F. Fiala 1893, 514.
418
D. Trajković 1971, 71.
419
M. Благојевић 1973.
420
Identičan materijal koji potvrđuje slične ili iste privredne ak­
tivnosti na prostoru čitavog Rimskog carstva pronađen je i u
drugim provincijama. H. Dolenz 1998.
421
M. Divković 1900, 747.
422
Thesavrvs Lingvae Latinae II, 1900-1906, 1999.
423
O. R. Ilić 2012, 153.
424
I. Popović 1988, 33.
425
E. Thomas 1964, 151, abb. 79, 2a i 2b.
426
I. Popović 1988, 33-34.
59
hand-powered mills. Once ground, the flour
was sifted and used to make bread.415
Though finds of mills are not common, they
form part of the daily life of a rural complex.
Roman villas at which mills have been found in
Bosnia and Herzegovina are those at Lisičići,416
Stolac no. III417 and Tišina.418
The importance of agriculture and associ­
ated activities in Roman times is vividly dem­
onstrated by a study of mediaeval agriculture.
The cultivation of the land, ploughing, sow­
ing, harvesting and other agricultural activi­
ties were carried out using tools and imple­
ments that were almost unchanged since the
Roman period.419
One of the most significant types of find
making it possible to reconstruct the activi­
ties carried out on Roman estates in Bosnia
and Herzegovina, and their intensity, consists
of agricultural tools, implements and equip­
ment.420 A close study of these objects reveals
a number of basic groups.
17. SPADES (TABLE 35)
The Latin terms for spades are pala, 421
bipalium,422 vanga, ferrea and fossorium. Spades
were used for digging gardens, in drainage
works, and for turning the soil.423 The nature
of the soil dictated the shape and size of the
blade. Two different types were used for deep
digging and for earthing-up – the bipalium and
the scudicia. Wooden spades were also quite
often used, sometimes reinforced with iron –
indeed, these iron fittings constitute the only
evidence of wooden spades.424 There are few
415
Mills were an integral part of farm equipment in other areas,
too. See O. R. Ilić 2012, 160-162.
416
I. Čremošnik 1955, 116-117.
417
F. Fiala 1893, 514.
418
D. Trajković 1971, 71.
419
M. Благојевић 1973.
420
Identical implements attesting to the same or similar activi­
ties throughout the Roman Empire have been found in other
provinces. H. Dolenz 1998.
421
M. Divković 1900, 747.
422
Thesavrvs Lingvae Latinae II, 1900-1906, 1999.
423
O. R. Ilić 2012, 153.
424
I. Popović 1988, 33.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

I broj nalaza ašova na rimskim lokalite­
tima u Bosni i Hercegovini je skroman i od­
nosi se na lokalitet Grude kod Ljubuškog
(Tabla 35). Sječivo je trapezoidnog oblika sa
gornjom ivicom širom od donje. Najsličnije
analogije pronađene su na lokalitetu Brović
kod Obrenovca,427 Saalburga,428 te na lokali­
tetima u Trakiji.429
surviving spades or their depictions – speci­
mens are known from Hungary,425 Belgium,
Italy, Serbia and France.426
Similarly, very few spades have been found
at Roman sites in Bosnia and Herzegovina, spe­
cifically at Grude near Ljubuški (Table 35). The
blade is trapezoid in shape, wider at the top
than the bottom. Closely analogous specimens
have been found at Brović near Obrenovac427
Saalburg,428 and sites in Thrace.429

18. LOPATA (TABLA 36)

Neizostavan alat na svakom seoskom gaz­ 18. SHOVELS (TABLE 36)

dinstvu je bila lopata. Ona je bila oruđe sa vi­
šenamjenskom funkcijom. Upotrebljavala se za A shovel was an indispensable tool for every
sve vrste manipuliranja zemlje, u građevinskim country estate, with a multitude of uses: for all
radovima za miješanje maltera i pijeska. Služila kinds of work with the soil, in building works
je pri radovima u kamenolomima, rudnicima i for mixing plaster and sand, in quarrying, min­
sl. Za lopatu se upotrebljavao termin rutrum.430 ing and more. The term used for a shovel was
Lopata je kao i ašov imala različite oblike i na­ rutrum.430 Like spades, shovels came in vari­
čine izrade, što je prvenstveno ovisilo o funkciji ous shapes and designs, depending on their
samog predmeta. Tako su postojale lopate ven- intended use. Shovels known as ventilabrium
tilabrium i vallus, koje su služile za bacanje žita and vallus were used to winnow grain by toss­
u zrak kako bi se odvojila pljeva od zrna.431 Lo­ ing it into the air.431 Shovels first came into use
pate su počele da se upotrebljavaju u mlađem in the late Iron Age.432
željeznom dobu.432 Comparable shovels or depictions of them
Komparativni primjerci lopata ili njenih are fairly rare. Specimens have been found
predstava su razmjerno rijetki. Primjerci su in Kolín in the Czech Republic, 433 Oros in
konstatirani u Kolinu u Češkoj, 433 Orosi u Hungary,434 Odenwald Pollenz, and Rainau-
Mađarskoj,434 Odenwald Pollenzu i Rainau- Buch in Germany, 435 Saalburg, 436 Pompeii,
Buch u Njemačkoj,435 Saalburgu,436 Pompeji­ Pernik in Bulgaria and a number of speci­
ma, Perniku u Bugarskoj i nekoliko primjera­ mens in Serbia.437
ka u Srbiji.437 Few shovels have been found at Roman
sites in Bosnia and Herzegovina, in Srebren­
Broj lopata koji je konstatiran na rimskim
ica and Proboj.438
lokalitetima u Bosni i Hercegovini je skroman
i odnosi se na lokalitete Srebrenice i Proboja.438 425
E. Thomas 1964, 151, abb. 79, 2a and 2b.
426
I. Popović 1988, 33-34.
427
I. Popović 1988, 34, T. I, sl. 2. 427
I. Popović 1988, 34, T. I, fig. 2.
428
M. Pietsch 1983, T. 22, 518. 428
M. Pietsch 1983, T. 22, 518.
429
I. Kayumov – A. Minchev 2013, 333, fig. 7. 429
I. Kayumov – A. Minchev 2013, 333, fig. 7.
430
M. Divković 1900, 938. 430
M. Divković 1900, 938.
431
I. Popović 1988, 35. 431
I. Popović 1988, 35.
432
A. Stipčević 1962, 143. 432
A. Stipčević 1962, 143.
433
G. Jacobi 1974, 74, abb. 22. 2. 433
G. Jacobi 1974, 74, abb. 22. 2.
434
M. Pétö 1971, 34. 434
M. Pétö 1971, 34.
435
L. Jacobi 1897, 219. 435
L. Jacobi 1897, 219.
436
M. Pietsch 1983, T. 22, 519. 436
M. Pietsch 1983, T. 22, 519.
437
I. Popović 1988, 35-36. 437
I. Popović 1988, 35-36.
438
F. Fiala 1895, 367. Nažalost, posljednji primjerak se nije mogao 438
F. Fiala 1895, 367. Unfortunately this last specimen could not
pronaći, pa nije bio predmetom obrade. be found, and is not treated here.

60
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
19. BUDAK
(TABLA 37–42, PRILOG 19 i 20)
Terminološke nedoumice oko preciznog na­
ziva za ovu vrstu oruđa nisu iskristalizirane do
danas. Najčešći korišteni naziv odnosi se na
termin sarculum,439 dok su i drugi termini kao
ligo440 i marra također bili u upotrebi.441
Na istraženim nalazištima predrimskih
lokaliteta,442 rimskih utvrđenja443 i vila u Bosni i
Hercegovini broj ovih alatki je znatan. To samo
potvrđuje činjenicu da je riječ o masovno upo­
trebljavanom predmetu koji je korišten na doma­
ćim gazdinstvima. Bio je prikladan za pravljenje
brazdi i rovova.444 Njime se usitnjavala zemlja,
uklanjalo busenje i rastinje. U nekim krajevima
teški budaci su zamjenjivali ralo i plug.445
Analogni primjerci zabilježeni su u Srbiji
na lokalitetima Caričinog Grada, Niške Banje,
Sremske Mitrovice, Grocke, Obrenovca, Maj­
danpeka i drugim lokalitetima,446 a bili su u
upotrebi i u predrimsko doba.447
Velike razlike u kvaliteti i strukturi zemljišta,
geografski i topografski položaj imanja, uvjeto­
vali su pojavu više različitih tipova. Na prosto­
rima rimskih lokaliteta u Bosni i Hercegovini
pronađeni su budaci kod Mogorjela, Japre – Maj­
daništa, Krnjeuše, Prisoja, Stoca, Hrvaćana kod
Banje Luke, Dračeve Strane448 i Stupa.449 Među
navedenim primjercima ističe se nekoliko tipova.
Tip A
Prvi tip budaka karakterizira utor koji je ojačan
sa obje strane. Sječivo se od utora za dršku širi i ima
oblik trapeza. Ovaj konstruktivni element može
varirati od širih do onih uskih sječiva. Iznad, utor
sa suprotne gornje strane prelazi u kraće sječivo
439
M. Divković 1900, 948.
440
M. Divković 1900, 601.
441
I. Popović 1988, 36 sa napomenama 32 i 33.
442
Z. Marić 1962, T. I, sl. 11.
443
I. Čremošnik 1989, T. VII, sl. 4.
444
O. R. Ilić 2012, 157.
445
I. Popović 1988, 36.
446
I. Popović 1988, 36-38.
447
A. Milošević 1984, 69, sl. 19, fotografija 2 i 3.
448
I. Čremošnik 1976, 127.
449
G. Čremošnik 1930, 214-217, T. XII.
61
19. MATTOCKS
(TABLES 37–42, PLATES 19 and 20)
Uncertainties over the exact term used for
this kind of tool remain unresolved. The most
common term was sarculum,439 but others, such
as ligo440 and marra, were also used.441
Excavations at pre-Roman sites,442 Roman
forts443 and villas in Bosnia and Herzegovina
have yielded a quantity of these implement,
evidence of their widespread use in agricul­
ture. They were ideal for forming furrows and
trenches,444 and were used to break up soil to
form an even tilth, and to strip off turf and
weeds. In some areas, heavyweight mattocks
were used instead of ards or ploughs.445
Analogous specimens have been found in
Serbia, at Caričin Grad, Niška Banja, Sremska
Mitrovica, Grocka, Obrenovac, Majdanpek
and elsewhere,446 and were also in use in pre-
Roman times.447
Differences in the quality and structure of
the soil, and in geographical location and to­
pography, led to the development of several
different types. Mattocks have been found at
Roman sites in Bosnia and Herzegovina at
Mogorjelo, Japra-Majdanište, Krnjeuša, Pris­
oj, Stolac, Hrvaćani near Banja Luka, Dračeva
Strana448 and Stup.449 These include the fol­
lowing types:
Type A
In the first type of mattock, a cutter mattock,
the eye is reinforced on both sides. The adze
blade widens from the eye, forming a trape­
zoid shape, whether broad or narrow. The eye
and the short axe blade forming the other half
439
M. Divković 1900, 948.
440
M. Divković 1900, 601.
441
I. Popović 1988, 36 with notes 32 and 33.
442
Z. Marić 1962, T. I, fig. 11.
443
I. Čremošnik 1989, T. VII, fig. 4.
444
O. R. Ilić 2012, 157.
445
I. Popović 1988, 36.
446
I. Popović 1988, 36-38.
447
A. Milošević 1984, 69, fig. 19, photographs 2 and 3.
448
I. Čremošnik 1976, 127.
449
G. Čremošnik 1930, 214-217, T. XII.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
sjekirastog oblika. Utor i sjekirasti krak su blago
savijeni u odnosu na donje sječivo. Naši primjer­
ci su sa lokaliteta Mogorjela i Livna (Tabla 37, 38
i 39, Prilog 19, sl. 65 i 66 Prilog 20, sl. 67 i 68), te sa
nepoznatog lokaliteta (Prilog 20, sl. 69). Najbliže
analogije se mogu konstatirati na lokalitetu Cari­
činog Grada,450 Majdanpeka451 i Tiluriuma.452
Tip B
Drugi tip vrlo je sličan prethodnom. Osnovna
razlika leži u činjenici da se sječivo postupno širi
od utora za dršku do donje linije, dok se iznad uto­
ra krak završava u obliku šiljka (Tabla 40, sl. 129).
Tip C
Treći tip karakterističan je po utoru za drš­
ku koji je nastao spajanjem dva odvojena kraka,
tvoreći pri tom kratko poprečno sječivo iznad
utora. Širina sječiva oscilira od užih do širokih
primjeraka. U najvećem broju slučajeva, sječivo
se postupno od utora prema donjoj liniji širi u
obliku blagog trapeza (Tabla 40, sl. 130 i 131, Ta­
bla 41, sl. 132, Prilog 19, sl. 64). Samo u jednom
slučaju (Tabla 41, sl. 133) ramena koja okružuju
utor za dršku su znatno šira. Komparacije na­
šim primjercima pronađene su na lokalitetima
kod Sremske Mitrovice i Požarevca.453
Tip D
Zastupljen je jednim primjerkom (Tabla 41,
sl. 134). Jedina razlika u odnosu na tip A leži
u činjenici da krak iznad utora za dršku nije u
obliku okomito postavljenog sjekirastog zavr­
šetka, nego je više pravougaon.
Tip E
Posljednji tip predstavljen je jednim pri­
mjerkom (Tabla 41, sl. 135). U zasebnu skupinu
450
S. Stamenković 2013, 84.
451
I. Popović 1988, 38, T. II, sl. 1.
452
T. Šeparović 2003, 240.
453
I. Popović 1988, T. II, sl. 2.
62
of the head are bent at a slight angle from the
adze blade. Our specimens are from Mogorjelo
and Livno (Tables 37, 38 and 39, Plate 19, figs.
65 and 66, Plate 20, figs 67 and 68), and an un­
known site (Plate 20, fig. 69). Closely analogous
specimens have been found at Caričin Grad,450
Majdanpek451 and Tilurium.452
Type B
The second type, a pick mattock, is very
similar to the first, differing principally in that
the adze blade widens gradually from the eye
to the cutting edge, while the other half of the
head is in the form of a pick (Table 40, fig. 129).
Type C
In the third type, the eye was formed by join­
ing two separate blades, the one above the eye
being a short cross blade. The blade could vary
from narrow to wide. In most specimens, the
blade widened gradually from the eye to the
edge, forming a slightly trapezoid shape (Table
40, figs. 130 and 131, Table 41, fig. 132, Plate 19,
fig. 64). In one specimen only (Table 41, fig. 133),
the shoulders around the eye are noticeably wid­
er. Comparable specimens have been found at
sites near Sremska Mitrovica and Požarevac.453
Type D
This type is represented by a single speci­
men (Table 41, fig. 134). It differs from type A
only in that the shorter blade is aligned with
the adze blade rather than at ninety degrees,
and is roughly rectangular in shape.
Type E
The last type is represented by a single speci­
men (Table 41, fig. 135). It is distinguished from
450
S. Stamenković 2013, 84.
451
I. Popović 1988, 38, T. II, fig. 1.
452
T. Šeparović 2003, 240.
453
I. Popović 1988, T. II, fig. 2.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
determinira ga utor za dršku koji ima ojačanja u
obliku krakova sa obje strane, te više čekićast za­
vršetak gornjeg kratkog kraka iznad utora. Sje­
čivo je lepezasto. Komparacije nalazimo na lo­
kalitetima Paraćina, Velikog Gradca, Karataša,
Obrenovca, Golibca i Pontesa.454
20. MOTIKA (TABLA 43 – 45, PRILOG 21)
Motika je manje masivan oblik budaka, koji je
upotrebljavan na lokalitetima gdje je obrada ze­
mljišnih površina bila lakša, a struktura zemljišta
bolja.455 Jedna od glavnih funkcija motike odnosila
se na uklanjanja korova i spriječavanje pucanja
površine zemljišta. Ovo je prvenstveno bila svr­
ha lakših tipova motika. Motikama se okopavao
povrtnjak, pokrivalo sjeme zemljom, uspostav­
ljao drenažni sistem prilikom navodnjavanja ili
zatvaranja kanala, razvlačilo đubrivo i sl. Moti­
ka je bila povoljna zbog svoje konstrukcije, jer se
njenim korištenjem sprječavalo oštećenja korije­
na.456 Ova vrsta poljoprivrednog alata u različi­
tim oblicima je korištena i prije dolaska Rimlja­
na.457 Tako su na području nastanjenom Ilirima
pronađene motike od kamena, kosti i metala.458
Predstave ili sačuvani primjerci motika su
mnogobrojni. Do danas su poznati slučajevi u
Germaniji,459 odnosno današnjoj Njemačkoj,460
Mađarskoj,461 Austriji,462 Britaniji,463 Kosovu,464
Bugarskoj, Španiji, Sloveniji, Makedoniji, te
Obrenovcu, Sremskoj Mitrovici, Nišu, Gamzi­
gradu, Boljetinu i Šapcu u Srbiji.465
Alat o kome je riječ, pronađen je na izvje­
snom broju istraženih rimskih lokaliteta na
Stupu,466 Tasovčićima467 i Mogorjelu.468 Analiza
454
I. Popović 1988, 37.
455
O. R. Ilić 2012, 152.
456
I. Popović 1988, 39.
457
П. М. Шульц 1971, 369, sl. 112.
458
F. Fiala 1897, 305, A. Stipčević 1962, 137-140.
459
G. Jacobi 1974, 71, H. Dolenz 1998, 344-346.
460
W. Schleiermacher 1972, 82-83, W. Gaitzsch 1978, 60-61.
461
E. Thomas 1964, 151.
462
M. Hell 1977/78, 151.
463
W. H. Manning 1976, fig. 18, 79.
464
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, sl. 1.
465
I. Popović 1988, 39-44.
466
Vidi inventarni broj Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 2453.
467
Vidi inventarni broj Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 746.
468
Vidi inventarni broj Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine
1691, 2502.
63
the others by the eye, which has reinforcing
flanges or lugs on either side, and the hammer-
like shorter head. The adze blade is fan-shaped.
Comparable specimens have been found at
Paraćin, Veliki Gradac, Karataš, Obrenovac,
Golibac and Pontes.454
20. HOES (TABLES 43–45, PLATE 21)
A hoe is a smaller version of a mattock,
used where cultivation was easier and on
better soils.455 Lightweight hoes of all kinds
were used mainly to remove weeds and pre­
vent the soil surface from cracking. Hoes
were also used for earthing-up in vegetable
gardens, to cover newly-sown seed, in irri­
gation to open or close water channels, to
spread manure, and so on. They were de­
signed to prevent damage to plant roots.456
Hoes of various shapes were in use before
the Roman conquest;457 hoes made of stone,
bone and metal have been found at sites oc­
cupied by the Illyrians.458
There are many surviving depictions and ac­
tual specimens of hoes, from Germania,459 i.e.
present-day Germany,460 Hungary,461 Austria,462
Britain,463 Kosovo,464 Bulgaria, Spain, Slovenia,
Macedonia, as well as Obrenovac, Sremska
Mitrovica, Niš, Gamzigrad, Boljetin and Šabac
in Serbia.465
Hoes have been found at Roman sites in
Stup,466 Tasovčići467 and Mogorjelo.468 A study
454
I. Popović 1988, 37.
455
O. R. Ilić 2012, 152.
456
I. Popović 1988, 39.
457
П. М. Шульц 1971, 369, fig. 112.
458
F. Fiala 1897, 305, A. Stipčević 1962, 137-140.
459
G. Jacobi 1974, 71, H. Dolenz 1998, 344-346.
460
W. Schleiermacher 1972, 82-83, W. Gaitzsch 1978, 60-61.
461
E. Thomas 1964, 151.
462
M. Hell 1977/78, 151.
463
W. H. Manning 1976, fig. 18, 79.
464
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, fig. 1.
465
I. Popović 1988, 39-44.
466
See National Museum of Bosnia and Herzegovina inventory
no. 2453.
467
See National Museum of Bosnia and Herzegovina inventory
no. 746.
468
See National Museum of Bosnia and Herzegovina inventory
no. 1691, 2502.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
sačuvanih primjeraka pokazuje postojanje
nekoliko tipova, prvenstveno u ovisnosti od
oblika alatke.
Tip A
U prvi tip se mogu staviti oblici motika koje
imaju lunulast i lepezast oblik sječiva (Tabla 43, 44,
Prilog 21). U nekim slučajevima između širokog
sječiva i utora za dršku može biti uži vrat (Tabla 43,
sl. 138–140 i Tabla 44, sl. 144). Kod drugih primje­
raka ovog tipa sječivo se blago širi od utora prema
donjoj liniji (Tabla 43, sl. 141, Tabla 44, sl. 142 i 143 i
Prilog 21, sl. 70). Kod nekih motika ovog tipa vrata
uopće nema nego je lunulasto sječivo direktno na­
stavljeno na utor za dršku (Prilog 22, sl. 71). Analo­
gije su poznate sa lokaliteta u Magdalensbergu,469
Sremskoj Mitrovici470 i Caričinom Gradu.471
Tip B
Drugi tip karakterističan je po obliku motike.
Motike ovog tipa imaju više pravougaon, odnosno
trapezast ili trokutast oblik, sa oštrim ramenima
iznad kojih su ojačani utori za dršku (Tabla 45).
Najbliže analogije mogu se naći na više lokalite­
ta; Magdalensberg,472 Küzing,473 Boljetin, Obre­
novac, Šljivovac, Sremska Mitrovica, Kulin kod
Niša, Železnik, Saldum, Kartaš, Desić kod Šap­
ca, Gamzigrad,474 Grdelica u Srbiji,475 Kosovo,476
lokaliteti u Trakiji,477 te drugi rimski lokaliteti.478
21. KRAMPA – PIJUK (TABLA 46, PRILOG 22)
Po funkciji i obliku krampa–pijuk pripada
tipu budaka i motike. U latinskoj terminologiji
469
H. Dolenz 1998, 344, L 26.
470
I. Popović 1988, T. III, sl. 5.
471
S. Stamenković 2013, 84.
472
H. Dolenz 1998, 344, L 27, 345, 346.
473
M. C. Bishop – J. C. N. Coulston 2013, 187, fig. 121, 3 i 7.
474
I. Popović 1988, T. II, sl. 3 i 4.
475
S. Stamenković 2013, 110, sl. 105.
476
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, sl. 1.
477
I. Kayumov – A. Minchev 2013, 332, fig. 6.
478
W. Gaitzsch 1978, 60-61.
64
of surviving specimens reveals a variety of
types, mainly on the basis of their shape.
Type A
The first type of hoe has a half-moon or fan-
shaped blade (Tables 43, 44, Plate 21). In some
cases there is a narrow neck between the broad
blade and the eye (Table 43, figs. 138-140, and
Table 44, fig. 144). In others of this type, the
blade widens slightly from the eye to the end
(Table 43, fig. 141, Table 44, figs 142 and 143,
and Plate 21, fig. 70). Some hoes of this type
have no neck at all; instead, the half-moon blade
is set directly below the eye (Plate 22, fig. 71).
Analogous specimens are known from sites at
Magdalensberg,469 Sremska Mitrovica470 and
Caričin Grad.471
Type B
The second type is of distinctive shape, with
a rectangular, trapezoid or triangular blade with
angular shoulders above which is a reinforced
eye (Table 45). Closely analogous specimens
may be found at several sites: Magdalensberg,472
Küzing,473 Boljetin, Obrenovac, Šljivovac, Srem­
ska Mitrovica, Kulin near Niš, Železnik, Saldum,
Kartaš, Desić near Šabac, Gamzigrad,474 Grdeli­
ca in Serbia,475 Kosovo,476 sites in Thrace,477 and
other Roman sites.478
21. MATTOCK HOES (TABLE 46, PLATE 22)
In form and function, these belong to the
mattock and hoe group, known in Latin by the
469
H. Dolenz 1998, 344, L 26.
470
I. Popović 1988, T. III, fig. 5.
471
S. Stamenković 2013, 84.
472
H. Dolenz 1998, 344, L 27, 345, 346.
473
M. C. Bishop – J. C. N. Coulston 2013, 187, fig. 121, 3 and 7.
474
I. Popović 1988, T. II, fig. 3 and 4.
475
S. Stamenković 2013, 110, fig. 105.
476
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, fig. 1.
477
I. Kayumov – A. Minchev 2013, 332, fig. 6.
478
W. Gaitzsch 1978, 60-61.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
ima zajednički naziv sarculum.479 Riječ je o više­
funkcionalnom alatu koji se koristio u različitim
aktivnostima. Ovo oruđe se sastoji od dva duga
uska kraka sa obje strane ušice. Oni mogu biti ra­
zličito završeni. Primjerci sa oba ravno završena
kraka upotrebljavani su u zemljoradnji prilikom
okopavanja bilja ili razbijanja grumenja. Pored
ove primarne funkcije, upotrebljavani su i pri­
likom kopanja rovova i temelja. Kraći primjerci
su mogli da se koriste i kao vrsta zidarskih čeki­
ća za rad na kamenu. Tipovi koji su imali jedan
krak piramidalan korišteni su i u kamenolomi­
ma i rudnicima. U rudnicima su osobito korište­
ni oblici ovog alata sa oba ušiljena kraka i ma­
sivnije izrade, te nešto lakši primjerci sa samo
jednim piramidalno završenim krakom, koji su
se upotrebljavali za ljuštenje i izvlačenje rude.480
Komparativni primjerci poznati su sa predstava i
primjeraka u Njemačkoj,481 Britaniji,482 Pompejima,483
Galiji,484 Saalburgu,485 te u Magdalensbergu,486 Ma­
kedoniji, Srbiji, Rumuniji i Austriji.487
Jedan primjerak krampe–pijuka pronađen je
na lokalitetu vile Stup kod Sarajeva.488 Ovaj alat
pronađen je na lokalitetima Mogorjelo489 i Trav­
nik. Prezentirani primjerci i konstrukcijsko-obli­
kovni elementi navode na podjelu u više tipova.
Tip A
Prvi tip ima krakove podjednako duge u od­
nosu na utor za dršku. Krakovi su uski. Razlika
se odnosi na utor koji je kod jednog primjerka
četvrtast, a kod drugog okrugao. Kod jednog
primjerka krakovi su u istoj ravni, pločasti (Tabla
46, sl. 149), dok je kod drugog primjerka jedan
krak okomit u odnosu na donji i više je šiljat
(Tabla 46, sl. 150). Komparativni materijal kon­
statiran je u Saalburgu,490 Magdalensbergu,491
479
M. Divković 1900, 948.
480
I. Popović 1988, 53.
481
L. Jacobi 1897, 230-231.
482
W. H. Manning 1976, 26, fig. 16, 65, 66.
483
W. Gaitzsch 1980, 89-96.
484
A. Daubrés 1881, 205-206.
485
M. Pietsch 1983, T. 3, 49 i 50.
486
H. Dolenz 1998, 355, F 18.
487
I. Popović 1988, 53-58.
488
G. Čremošnik 1930, 211 i 225, T. XII.
489
Riječ je o do sada nepubliciranom materijalu.
490
M. Pietsch 1983, T. 3, 49 i 50.
491
H. Dolenz 1998, 355, F 18.
65
collective term sarculum.479 They are multipur­
pose implements, used in a variety of activi­
ties, and consisting of a blade on either side of
a central eye. The blades vary in shape. Those
of which both blades are flat-ended were used
to earth-up plants or to break down clods; in
addition to this principal function, they were
also used to dig foundations and trenches.
Shorter specimens could also be used as a
kind of mason’s hammer for dressing stone.
Types with one pick end, like a pickaxe, were
used in quarrying and mining. Miners used
a heavy-duty version with two pick ends, as
well as a lighter-weight pickaxe used to flake
and extract ore.480
Comparable specimens are known from de­
pictions as well as actual tools in Germany,481
Britain, 482 Pompeii, 483 Gaul, 484 Saalburg, 485
Magdalensberg,486 Macedonia, Serbia, Roma­
nia and Austria.487
One mattock-hoe was found at the villa in
Stup near Sarajevo.488 Such tools have also been
found at Mogorjelo489 and Travnik. The speci­
mens presented here fall into several types by
shape and construction.
Type A
The first type has narrow blades of equal
length. The eyes differ in shape, one specimen
have a square eye and another a circular one.
One specimen has flat blades in the same plane
(Table 46, fig. 149), while another has one blade
at right-angles to the other, and more pointed
(Table 46, fig. 150). Comparable specimens have
been found at Saalburg,490 Magdalensberg,491
479
M. Divković 1900, 948.
480
I. Popović 1988, 53.
481
L. Jacobi 1897, 230-231.
482
W. H. Manning 1976, 26, fig. 16, 65, 66.
483
W. Gaitzsch 1980, 89-96.
484
A. Daubrés 1881, 205-206.
485
M. Pietsch 1983, T. 3, 49 and 50.
486
H. Dolenz 1998, 355, F 18.
487
I. Popović 1988, 53-58.
488
G. Čremošnik 1930, 211 and 225, T. XII.
489
Previously unpublished.
490
M. Pietsch 1983, T. 3, 49 and 50.
491
H. Dolenz 1998, 355, F 18.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Boljetinu, Požarevcu, Zaječaru,492 prostoru an­
tičke Istre,493 te u Poljskoj.494 and in Poland.494
Tip B
Drugi tip krampe je karakterističan po li­
stolikom sječivu, koje je na vrhu zašiljeno
(Tabla 46, sl. 151 i Prilog 22). Najdirektnije
analogije pronađene su na više lokaliteta: u
Magdalensbergu, 495 okolini Aleksinca, Maj­
danpeka i drugih mjesta.496
22. SJEKIRA–KRAMPA (TABLA 47, PRILOG 23)
Sjekira–krampa je alat sastavljen od sjeki­
re sa jedne i krampa sa druge strane. Poznata
je u literaturi pod nazivom securis497 dolabrata
– dolabra,498 dolabra fossoria ili dolabella.499 Ova
vrsta alata poznata je kao višenamjensko oru­
đe različite veličine. Služila je u poljoprivredi,
šumarstvu, rudarstvu i u eksploataciji kame­
noloma.500 Zbog svoje praktičnosti oblici ovog
alata korišteni su i u predrimsko doba,501 a ka­
snije je bio i sastavni dio rimske vojne opre­
me. Kao zemljoradničko oruđe korištena je u
krčenju i pripremi zemljišnih parcela za kulti­
vaciju, za sječenje korijenja i sasušenih grana,
okopavanje vinograda i cvjetnjaka, kopanje
i ljuštenje rude. Postojali su oblici sa ravnim
krampom, sa krampom povijenom nadole, te
za uklanjanje kamenja sa površine u kameno­
lomima i rudnicima. Pored navedenog, zabi­
lježeni su i primjerci sa krampom povijenom
nagore, koji su korišteni u šumarstvu i to za
obradu panjeva.502
492
I. Popović 1988, T. VI, sl. 6, T. VII, sl. 1.
493
R. Matijašić 1998, 403, sl. 1 i 3.
494
K. Czarnecka 2013, 166, fig. 4, sl. 29.
495
H. Dolenz 1998, 347, L 34.
496
I. Popović 1988, 56-57.
497
M. Divković 1900, 960.
498
M. Divković 1900, 329.
499
K. D White 1967, 61-65.
500
O. R. Ilić 2012, 156.
501
В. І. Іллiнська – О. I. Тереножскін 1971, 49, sl. 13, 79,
sl. 25.
502
I. Popović 1988, 58.
66
Boljetin, Požarevac, Zaječar,492 Roman Istria,493
Type B
The second type of mattock-hoe has a fo­
liate blade, pointed at the tip (Table 46, fig.
151, and Plate 22). Directly analogous spec­
imens have been found at several sites: in
Magdalensberg, 495 the Aleksinac area, Ma­
jdanpek and elsewhere.496
22. PICKAXES (TABLE 47, PLATE 23)
A pickaxe is a double headed tool with an
axe at one end and a pick at the other. These
are known as securis 497 dolabrata (a hatchet
and chisel), dolabra (a celt), 498 dolabra fosso-
ria (a miner’s or excavator’s pick) or dolabel-
la (diminutive of dolabra).499 They are thus of
different sizes, and were used for a variety
of purposes, in agriculture, forestry, mining
and quarrying.500 Forms of these very practi­
cal tools were already in use in pre-Roman
times,501 and later became a component part
of Roman military kit. In agriculture, they
were used to grub out trees and prepare land
for cultivation, to cut through roots and des­
iccated branches, to earth-up vine yards and
flower gardens, and to dig and chip away at
ore. Some had a flat pick, in others the pick
curved downwards, used to remove surface
stone in quarries and mines. Specimens with
an upcurved pick are also known, used in for­
estry to shape tree-stumps.502
492
I. Popović 1988, T. VI, fig. 6, T. VII, fig. 1.
493
R. Matijašić 1998, 403, fig. 1 and 3.
494
K. Czarnecka 2013, 166, fig. 4, fig. 29.
495
H. Dolenz 1998, 347, L 34.
496
I. Popović 1988, 56-57.
497
M. Divković 1900, 960.
498
M. Divković 1900, 329.
499
K. D White 1967, 61-65.
500
O. R. Ilić 2012, 156.
501
В. І. Іллiнська – О. I. Тереножскін 1971, 49, fig. 13, 79,
fig. 25.
502
I. Popović 1988, 58.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Slični primjerci poznati su u Saalburgu,503 te
drugim lokalitetima u Njemačkoj,504 Trakiji,505
Kosovu,506 Sloveniji,507 Akvileji, Rimu, Hrvatskoj,
Bugarskoj, Albaniji, Mađarskoj,508 Britaniji,509 Ca­
ričinom Gradu te drugim lokalitetima u Srbiji.510
U istraženim ostacima vile sa lokaliteta Stup
kod Sarajeva511 i Mogorjela kod Čapljine prona­
đeni su primjerci ovog alata.
Broj analiziranih primjeraka sa prostora da­
našnje Bosne i Hercegovine ne ostavlja moguć­
nost raščlanjenja tipova i varijanti ovog alata.
23. RALO (TABLA 48–51, PRILOG 25)
Raonik predstavlja najvažniji dio pluga.
Pored navedenog, postoje još dva dijela oraće
sprave. Riječ je o crtalu i gredelnici – lancu za
povezivanje grede sa kolicima.512 Ostali dije­
lovi su bili od drveta. U pisanim izvorima se
za lemeš upotrebljavao naziv vomer, vomis ili
vomeris.513 Autor koji je izvršio diferencijaciju
rimskih rala govori o četiri tipa.514 Uz metal­
ne simetrične trougaone raonike, postojali su
i drveni raonici. Prva poznata rala bila su u
upotrebi već u ranom bronzanom dobu.515 Na
prostorima zapadno od rijeke Drine javlja se
ralo keltskog porijekla.516 Osnovna karakteri­
stika ovih rala očituje se u činjenici da su uski,
nešto duži i pri dnu ušiljeni. Prema vrhu su
povijeni na unutrašnju stranu, tvoreći krilca.
Ovo keltsko ralo bilo je u upotrebi samo kod
ilirske populacije koja je duže bila u dodiru sa
Keltima.517 Rala su se usavršavala i nastavila
503
L. Jacobi 1897, T. XXXIII, sl. 4, M. Pietsch 1983, T. 3, 43-47.
504
T. Kleinschmidt 2013, 72, Abb 1.
505
I. Kayumov – A. Minchev 2013, 331, fig. 5
506
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, sl. 4.
507
V. Pflaum 2007, 331, sl. 23.
508
I. Popović 1988, 59-61.
509
W. H. Manning 1976, 50, fig. 17, 76.
510
S. Stamenković 2013, 84, sl. 71.
511
G. Čremošnik 1930, 214, T. XII.
512
O. R . Ilić 2012, 149.
513
M. Divković 1900, 1156.
514
Plinius, Nat. Hist. XVIII, 171 – 172.
515
I. Popović 1986, 73, Kao i nakon bronzanog doba; П. М. Шульц
1971, 369, sl. 112.
516
M. Guštin 1984, 52 i 53, sl. 8, I. Popović 1988, 100.
517
A. Stipčević 1962, 140-141.
67
Similar specimens have been found in Saal­
burg503 and elsewhere in Germany,504 Thrace,505
Kosovo,506 Slovenia,507 Aquileia, Rome, Croatia,
Bulgaria, Albania, Hungary,508 Britain,509 and
Caričin Grad and elsewhere in Serbia.510
Excavations of the Roman villas at Stup
near Sarajevo511 and Mogorjelo near Čapljina
have uncovered specimens of these tools. The
number found in Bosnia and Herzegovina is
insufficient to differentiate them into types
and variants.
23. PLOUGHSHARES (TABLE 48–51, PLATE 25)
The ploughshare is the most important part
of a plough, the other parts being the coulter
and the chain, which connects the plough-beam
to the wheels.512 The other components were
made of wood. The term used for the plough­
share in written sources is vomer, vomis or vom-
eris.513 Pliny describes four types of share.514 As
well as triangular metal ploughshares, there
were also wooden shares, which are known
to have been in use in the early Bronze Age.515
West of the River Drina, ards of Celtic origin
were in use; 516 the share of these ards differed
mainly in being rather longer and narrower,
and pointed at the bottom, with the top curv­
ing inwards to form small aures (“ears”). The
Celtic ard was used only by the Illyrian pop­
ulation that had long been in contact with
Celts. 517 Ploughs were improved in design
and continued in use during the pre-Roman
503
L. Jacobi 1897, T. XXXIII, fig. 4, M. Pietsch 1983, T. 3, 43-47.
504
T. Kleinschmidt 2013, 72, Abb 1.
505
I. Kayumov – A. Minchev 2013, 331, fig. 5
506
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, fig. 4.
507
V. Pflaum 2007, 331, fig. 23.
508
I. Popović 1988, 59-61.
509
W. H. Manning 1976, 50, fig. 17, 76.
510
S. Stamenković 2013, 84, fig. 71.
511
G. Čremošnik 1930, 214, T. XII.
512
O. R . Ilić 2012, 149.
513
M. Divković 1900, 1156.
514
Pliny, Nat. Hist. XVIII, 171 – 172.
515
I. Popović 1987, 73, as also after the Bronze Age; П. М. Шульц
1971, 369, fig. 112.
516
M. Guštin 1984, 52 and 53, fig. 8, I. Popović 1988, 100.
517
A. Stipčević 1962, 140-141.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

koristiti i tokom predrimskog perioda, 518 u period,518 in mediaeval times, 519 and right up
srednjem vijeku,519sve do suvremenog doba.520 to the present day.520
U rimskom periodu, posebno u svim predje­ In the Roman period, it was inconceivable to
lima gdje je to bilo moguće, bilo je nezamislivo cultivate larger areas without a plough, wherever
obrađivati veće površine bez pluga. Nalazi rala, the use of such an implement was possible. There
kao najznačajnijeg i najvećeg elementa pluga, have been many finds of ploughshares, the most
koje je od željeza, pa i najočuvanije do danas, su important part of a plough which, being made of
mnogobrojni. Gotovo da nema rimske vile, gaz­ iron, is also the part that survives longest. There
dinstva, ili bilo kakvog rimskog lokaliteta u kome is scarcely a Roman villa, estate or Roman site of
nije pronađen izvjestan broj rala. I na mjestima any kind in which ploughshares have not been
gdje to nije bio slučaj, može se sa velikom sigur­ found. Even where none are found, it is reason­
nošću pretpostaviti postojanje ove značajne alatke. ably certain that they would have been in use.
Rala su tako konstatirana u vidu predstava i Ploughshares are known from depictions and
sačuvanih primjeraka u širokom vremenskom surviving specimens over a long period, rang­
intervalu od III stoljeća stare ere u Bugarskoj,521 ing from the 3rd century BCE in Bulgaria521 and
Rumuniji,522 pa do rimskodobnih primjeraka Romania,522 to the Roman period, finds from
u Hrvatskoj,523 Njemačkoj,524 Sjevernoj Africi, Croatia,523 Germany,524 North Africa, Britain,525
Britaniji,525 Saalburgu,526 Ukrajini, Francuskoj, Saalburg,526 Ukraine, France, Hungary, Italy,
Mađarskoj, Italiji, Srbiji,527 Poljskoj528 i Sloveniji.529 Serbia,527 Poland528 and Slovenia.529
Ovakva vrsta rala nađena je u znatnom broju Such ploughshares have also been found
na prostorima rimskih vila u Bosni i Hercego­ in significant numbers at Roman villa sites in
vini. To se prvenstveno odnosi na vile u Lisiči­ Bosnia and Herzegovina, in particular the vil­
ćima br. I,530 Stupu531 i Majdanu kod Mrkonjić- las at Lisičići no. I,530 Stup531 and Majdan near
Grada,532 ali i lokalitetima u Mogorjelu, Usori, Mrkonjić-Grad,532 but also at Mogorjelo, Usora,
Grudama, i drugim lokalitetima. Grude and elsewhere.
Analiza predočenih primjeraka na prostoru A study of the specimens from Bosnia and
Bosne i Hercegovine pokazuje postojanje nekoli­ Herzegovina reveals a variety of types. The
ko tipova rala. Determinirajući elementi odnose defining features are the size of the share,
se na veličinu rala, postojanje krakova sa obje and whether it is symmetrical – as in an ard
ili jedne strane, što ih definira kao simetrične ili or breaking plough – or asymmetrical, as in
asimetrične.533 Pored ovoga, razlika je primjetna a turning or mouldboard plough. 533 There
518
Z. Marić 1962, T. I, sl. 12 i 13, isti autor 1979, T. XLV, sl. 234-236. 518
Z. Marić 1962, T. I, fig. 12 and 13, idem 1979, T. XLV, fig. 234-236.
519
M. Гарашанин – J. Ковачевић 1950, 69, sl. 9, L. Niederle 1953, 519
M. Гарашанин – J. Ковачевић 1950, 69, fig. 9, L. Niederle
330-338. 1953, 330-338.
520
Ж. Илић 1978, 213-223. 520
Ж. Илић 1978, 213-223.
521
M. Čičikova 1968, 117-122. 521
M. Čičikova 1968, 117-122.
522
I. Glodariu – M. Cimpeanu 1966, 20-31, Ch. Bichir 1973, 190. 522
I. Glodariu – M. Cimpeanu 1966, 20-31, Ch. Bichir 1973, 190.
523
A. Milošević 1984, 68. 523
A. Milošević 1984, 68.
524
A. M. Müller – Karpe 1977, 58, abb. 9. 2-11. 524
A. M. Müller – Karpe 1977, 58, abb. 9. 2-11.
525
K. D. White 1967, 143. 525
K. D. White 1967, 143.
526
M. Pietsch 1983, T. 23, 529. 526
M. Pietsch 1983, T. 23, 529.
527
I. Popović 1988, 99-104. 527
I. Popović 1988, 99-104.
528
A. Waluš 1979, 127. 528
A. Waluš 1979, 127.
529
J. Istenič 2013, 31, fig. 2, sl. 6. 529
J. Istenič 2013, 31, fig. 2, fig. 6.
530
I. Čremošnik 1955, 116. 530
I. Čremošnik 1955, 116.
531
I. Popović 1988, 104. 531
I. Popović 1988, 104.
532
V. Radimsky 1893, 339. 532
V. Radimsky 1893, 339.
533
O asimetričnim ralima i njihovom porijeklu postoje različiti 533
Archaeologists hold differing views concerning asymmetrical
stavovi u arheološkoj znanosti. Prvi sigurno datirani primjerci ploughshares and their origins. The first securely dated speci­
potiču iz srednjeg vijeka. Ipak, većina studija i radova potvr­ mens are from the middle ages. Even so, most studies and pa­
đuje da je riječ o predmetima koji porijeklo vode iz predrim­ pers confirm that they originated in the pre-Roman period.. I.
skog doba. I. Čremošnik 1955, 118. Čremošnik 1955, 118.

68
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
i kod rješenja dna rala. Kod nekih rala dno je
oblo, dok je kod drugih šiljato. Vrlo često, rala
istovremeno imaju više navedenih determini­
rajućih elemenata, zbog čega se mogu staviti u
različite tipove.
Tip A
U simetrična rala spadaju oni primjerci koji
imaju simetrična dva kraka na obje strane rala.
Takvi primjerci su dati na Tabli 48, Tabli 49 i Pri­
logu 24, sl. 74. Analogije na temelju simetrično­
sti su razmjerno brojni primjerci konstatirani na
više lokaliteta: Saalburg,534 Kartaš, Pontes, Bo­
ljetin, Valjevo, Obrenovac, Sremska Mitrovica,
Požarevac, Gamzigrad, Saldum, Koprivnica,535
Caričin Grad536 i na lokalitetu Reka u Sloveniji.537
Tip B
Asimetrična rala kod kojih je prisutan samo
jedan krak predstavljena su većim brojem pri­
mjeraka (Tabla 50, sl. 161-163, Tabla 51, Prilog
24, sl. 75). Usadnik kod ovih primjeraka je kratak
i širok, sa krilcima dobijenim tako što je zadnji
dio iznad ramena lučno povijen. Kod prethodno
nabrojanih primjeraka sječivo je zaobljeno. Kod
druge grupacije razlika je primjetna samo u či­
njenici da je vrh rala šiljat u većem ili manjem
obimu (Tabla 51, Prilog 24, sl. 75). Komparacije
ovom tipu su pronađene na lokalitetu Inđija.538
Tip C
Posebnom tipu može se pripisati jedno ralo
sa lokaliteta Grude kod Ljubuškog. (Tabla 50,
sl. 164). Karakteristični elementi koji ga izdva­
jaju u poseban tip jesu to što nema krilaca niti
sa jedne strane. Slične analogije konstatirane su
na arheološkim lokalitetima u Poljskoj.539
534
M. Pietsch 1983, T. 23, 529.
535
I. Popović 1988, 100-102.
536
S. Stamenković 2013, 84, sl. 71.
537
J. Istenič 2013, 31, fig. 2, sl. 6.
538
I. Popović 1988, 103.
539
A. Waluš 1979, 127, sl. a.
69
are also differences in the treatment of the
base of the share, which is rounded in some
shares and angled in others. It is common
for a share to have several of these defining
features, so that it could be classified under
more than one type.
Type A
Symmetrical ploughshares have identi­
cal flanges on either side, as in Table 48, Ta­
ble 49 and Plate 24, fig. 74. Analogous speci­
mens as regards their symmetry are relatively
common at several sites: Saalburg,534 Kartaš,
Pontes, Boljetin, Valjevo, Obrenovac, Srem­
ska Mitrovica, Požarevac, Gamzigrad, Sal­
dum, Koprivnica,535 Caričin Grad536 and Reka
in Slovenia.537
Type B
Several specimens of asymmetrical shares,
with a flange on only one side, are represented
(Table 50, figs. 161-163, Table 51, Plate 24, fig.
75). In these the share is short and broad, with
the sides curved inwards above the shoulders
to form a socket, and is rounded at the end.
Another group differs only in that the share
is more or less pointed (Table 51, Plate 24, fig.
75). Comparable specimens have been found
at Inđija.538
Type C
One ploughshare from Grude near Ljubuški
is ascribed to a separate type (Table 50, fig.
164). Its distinctive feature is the complete
absence of flanges. Analogous specimens
have been found at archaeological sites in
Poland.539
534
M. Pietsch 1983, T. 23, 529.
535
I. Popović 1988, 100-102.
536
S. Stamenković 2013, 84, fig. 71.
537
J. Istenič 2013, 31, fig. 2, fig. 6.
538
I. Popović 1988, 103.
539
A. Waluš 1979, 127, fig. a.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Tip D
U zaseban tip pripada i primjerak pronađen
u Bosanskoj Posavini (Prilog 24, sl. 76). Riječ je o
ralu manjih dimenzija, sa dugim usadnikom u
obliku vrata. Najsličnije analogije pronađene su
na lokalitetima Kartaša i Sremske Mitrovice,540
te na području antičke Istre.541 Na području da­
našnje Bosne i Hercegovine, iz predrimskog pe­
rioda, vrlo slične analogije su konstatirane na
lokalitetu Vir kod Posušja.542
24. CRTALO (TABLA 52 i 53, PRILOG 25, sl. 77)
Crtalo je predstavljalo sječivo u obliku noža,
fiksirano na gredi. Tako konstruirano sjeklo je
tlo vertikalno ispred raonika, praveći pri tom
površinski rez i olakšavajući tom prilikom
samo oranje.543 U rimskom periodu tehnički je
usavršena izrada i korištenje crtala. Ova crta­
la su imala ravnu i tupu stranu i bila fiksirana
za gredu rala. Pored ovih postojala su crtala sa
rupicom ili petljom na tupoj strani koja je slu­
žila za pričvršćivanje lanca ili uzice, kojom se
crtalo pričvršćivalo za gredu. Ovakva tehnika
se koristila u slučaju korištenja premetnog rala,
što dodatno ukazuje na poboljšavanje tehnolo­
gije obrade zemljišta.544 Ovaj dio opreme za ora­
nje spominje Plinije i to pod terminom culter.545
Crtala su korištena još u predrimsko doba,546
a intenzivna upotreba nastavljena je i u srednjem
vijeku.547 U periodu početka nove ere crtala su
bila u upotrebi u sjevernim provincijama gdje
je zemlja bila mnogo tvrđa od mediteranske.
Crtala su poznata sa prikaza i sačuvanih
primjeraka u Saalburgu, 548 Transilvaniji, 549
540
I. Popović 1988, T. XVIII, 3 i 6.
541
R. Matijašić 1998, 405, sl. 6.
542
Z. Marić 1962, T. I, 12 i 13.
543
O. R. Ilić 2012, 150.
544
I. Popović 1988, 104-105.
545
Thesavrvs Lingvae Latinae IV, 1906 – 1909, 1316-1317, K. D. Whi­
te 1967, 132-133.
546
W. H. Manning 1964, 63-64, M. Guštin 1984, 52, sl. 7, S. Gabro­
vec 1955, 10, D. V. Rosetti 1960, 401- 402, R. Vulpe 1957, 148.
A. Stipčević 1962, 142, П. М. Шульц 1971, 369, sl. 112.
547
M. Гарашанин – J. Ковачевић 1950, 71, sl. 3.
548
L. Jacobi 1897, T. XXXV, sl. 1.
549
A. Haberlandt 1954, 97-110.
70
Type D
Another separate type is represented by a
specimen found in Bosanska Posavina (Plate
24, fig. 76). This is a small share, with a long
neck-shaped socket. Closely analogous speci­
mens have been found at Kartaš and in Srem­
ska Mitrovica,540 and in Roman Istria.541 Very
similar specimens dating from the pre-Roman
period have been found in Bosnia and Herze­
govina, at Vir near Posušje.542
24. COULTER
(TABLES 52 and 53, PLATE 25, fig. 77)
The coulter is the iron blade fixed to the beam
in front of the share, forming a vertical cut in
the soil, and thus making it easier to plough.543
This type of implement was perfected during
the Roman period. The coulter had a sharp
and a blunt side, and was fixed to the plough­
beam; another type had a hole or loop on the
blunt side, used to take the chain or rope that
attached the coulter to the ploughbeam. This
was the type of attachment used for the plough
with ridgeboards, further evidence of techno­
logical advances in agriculture.544 This part of
the plough is referred to by Pliny as the culter.545
Coulters were used in pre-Roman times, 546
and continued in widespread use into the Mid­
dle Ages.547 In the early years CE coulters were
used in the northern provinces, where the soil
was heavier than in the Mediterranean regions.
Coulters and depictions of them have been
found at Saalburg,548 and in Transylvania,549
540
I. Popović 1988, T. XVIII, 3 and 6.
541
R. Matijašić 1998, 405, fig. 6.
542
Z. Marić 1962, T. I, 12 and 13.
543
O. R. Ilić 2012, 150.
544
I. Popović 1988, 104 – 105.
545
Thesavrvs Lingvae Latinae IV, 1906 – 1909, 1316-1317, K. D. White
1967, 132-133.
546
W. H. Manning 1964, 63-64, M. Guštin 1984, 52, fig. 7, S. Ga­
brovec 1955, 10, D. V. Rosetti 1960, 401- 402, R. Vulpe 1957,
148. A. Stipčević 1962, 142, П. М. Шульц 1971, 369, fig. 112.
547
M. Гарашанин – J. Ковачевић 1950, 71, fig. 3.
548
L. Jacobi 1897, T. XXXV, fig. 1.
549
A. Haberlandt 1954, 97-110.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Mađarskoj,550 Rumuniji,551 Njemačkoj,552 Bu­ Hungary,550 Romania,551 Germany,552 Bulgaria,

garskoj, Hrvatskoj i Srbiji.553
Na lokacijama rimskih vila ova vrsta poljo­
privrednog oruđa pronađena je u Lisičićima br.
I,554 Stupu555 i Majdanu kod Mrkonjić-Grada.556
Obrađeni primjerci usmjeravaju na zaklju­
čak o postojanju više tipova crtala.
Croatia and Serbia.553
Implements of this kind have been found
at the sites of the Roman villas in Lisičići no.
I,554 Stup555 and Majdan near Mrkonjić-Grad.556
The specimens studied suggest that there
were several types of coulter.

Tip A Type A
Prvi tip predstavljaju dva primjerka sa više The first type is represented by two speci­
ili manje lučno izvijenim recipijentom (Tabla mens with a more or less curved socket (Table
52, sl. 169 i 170). 52, figs. 169 and 170).

Tip B
U drugi tip mogu se uvrstiti ostali primjerci
koji imaju ravniji recipijent (Tabla 52, sl. 171, Tabla
53, Prilog 25, sl. 77). Analogije ovim primjerima
mogu se konstatirati na više lokaliteta Boljetina,
Gamzigrada, Brovića i Ušća kod Obrenovca.557
Type B
This type covers other specimens with a flat­
ter socket (Table 52, fig. 171, Table 53, Plate 25,
fig. 77). Analogous specimens have been found
at several sites: Boljetin, Gamzigrad, Brović and
Ušće near Obrenovac.557

25. GREDELNICA (TABLA 54, PRILOG 25, sl. 78)

25. CHAIN (TABLE 54, PLATE 25, fig. 78)
Gredelnica je lanac kojim se greda rala ili
pluga povezuje sa kolicima.558 Korištenje kolica The chain joins the plough-beam to the
sa točkovima povezanim sa ralom je konstati­ wheels.558 The use of wheels joined to a plough­
rano još u periodu kasnog latena.559 Ovaj lanac share is attested from the late La Tène period.559
je i u rimskom periodu ostao nepromijenjenog It remained unchanged in the Roman period,
oblika, a sastojao se od duguljastog kotura i od consisting of an oblong hoop and two or more
dvije ili više karika u obliku izdužene osmice.560 links of elongated figure-8 shape.560
Komparativni materijal je poznat sa lokali­ Comparable specimens are known from sites
teta u Mađarskoj,561 Sloveniji, Rumuniji,562 Hr­ in Hungary,561 Slovenia, Romania,562 Croatia563
vatskoj563 i Srbiji.564 and Serbia.564
550
E. Thomas 1964, 131-151, Taf. CIV, 7. 550
E. Thomas 1964, 131-151, Taf. CIV, 7.
551
I. Glodairu – M. Cimpeanu 1966, 21, fig. 2, 2, fig. 4, 2. 551
I. Glodiaru – M. Cimpeanu 1966, 21, fig. 2, 2, fig. 4, 2.
552
J. Henning 1985, 570-593. 552
J. Henning 1985, 570-593.
553
I. Popović 1988, 105-106. 553
I. Popović 1988, 105-106.
554
I. Čremošnik 1955, 117. 554
I. Čremošnik 1955, 117.
555
G. Čremošnik 1930, 214-217, T. XIII. 555
G. Čremošnik 1930, 214 – 217 T. XIII.
556
V. Radimsky 1893, 339. 556
V. Radimsky 1893, 339.
557
I. Popović 1988, 105-106. 557
I. Popović 1988, 105-106.
558
O. R. Ilić 2012, 151. 558
O. R. Ilić 2012, 151.
559
A. Stipčević 1962, 143. 559
A. Stipčević 1962, 143.
560
I. Popović 1988, 106-107 sa napomenama. 560
I. Popović 1988, 106-107 with notes.
561
E. Thomas 1964, 109-110. 561
E. Thomas 1964, 109-110.
562
I. Glodairu – A. Zrinyi – P. Gyulai 1970, 208. 562
I. Glodiaru – A. Zrinyu – P. Gyulai 1970, 208.
563
B. Bratanić 1954, 281. 563
B. Bratanić 1954, 281.
564
I. Popović 1988, 107. 564
I. Popović 1988, 107.

71
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Na lokalitetima rimskih vila pronađena je u
Lisičićima br. I565 i Mogorjelu, te jedan primjerak
u blizini Tolise u Bosanskoj Posavini.
Analiza načina izrade ukazuje na postojanje
dvije vrste gredelnice.
They have been found at the Roman villas
in Lisičići no. I565 and Mogorjelo, along with
one specimen found near Tolisa in Bosanska
Posavina.
A study reveals that there were two types
of chains.

Tip A
Type A
Gredelnica koja ima elemente u obliku ne­
pravilnog slova „S“ (Tabla 54, sl. 176). A chain of which the links are shaped like
an uneven letter S (Table 54, pl. 176).

Tip B
Gredelnica koja ima elemente u obliku broja
„8“ (Tabla 54, sl. 177, Prilog 25, sl. 78). Analogije
ovim primjerima mogu se naći na lokalitetima
Brovića kod Obrenovca i Vlasenice.566
Type B
A chain with links in the shape of a figure
8 (Table 54, fig. 177, Plate 25, fig. 78). Analo­
gous specimens have been found at Brović near
Obrenovac and Vlasenica.566

26. OTIKAČ (TABLA 55 i 56, PRILOG 26)

26. PLOUGHSTAFFS
Otikač su predstavljale male lopate za čišće­ (TABLES 55 and 56, PLATE 26)
nje raonika od nakupljene zemlje.567 Poznat je
pod latinskim nazivom rallum. Riječ je o oru­ A ploughstaff was a small blade used to remove
đu malih dimenzija, koje se sastojalo od sječi­ soil that had accumulated on a ploughshare,567
va ovalnog ili lepezastog oblika. Gornji dio je known by the Latin term rallum. It consisted
prelazio u usadnik za drvenu dršku.568 Često su of an oval or fan-shaped blade merging into a
otikači mogli biti i drveni, ali se do danas nisu socket to hold a wooden handle.568 Ploughstaffs
niti sačuvali. Otikači su pronađeni na lokaliteti­ might also be made entirely of wood, but none
ma rimskih objekata u Mađarskoj,569 Kosovu570 such have survived. Ploughstaffs have been
i Hrvatskoj,571 a njihova upotreba je potvrđena found at Roman sites in Hungary,569 Kosovo570
i na srednjovjekovnim lokalitetima.572 and Croatia,571 and are also known from medi­
Na prostoru današnje Bosne i Hercegovine aeval sites.572
do danas je pronađen znatan broj ovih predmeta Ploughstaffs have been found in Bosnia and
na lokalitetu Lisičića br. I,573 Dračeve Strane,574 Herzegovina in significant numbers at Lisičići
Proboja575 i Brodca.576 no. I,573 Dračeva Strana,574 Proboj575 and Brodac.576
565
I. Čremošnik 1955, 115. 565
I. Čremošnik 1955, 115.
566
I. Popović 1988, 107. 566
I. Popović 1988, 107.
567
O. R. Ilić 2012, 151. 567
O. R. Ilić 2012, 151.
568
I. Popović 1988, 107-108 sa napomenama. 568
I. Popović 1988, 107-108 with notes.
569
Sz. Bánki 1978, 258, abb. 2, 341. 569
Sz. Bánki 1978, 258, abb. 2, 341.
570
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 146, sl. 1-3. 570
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 146, fig. 1-3.
571
K. Simoni 1982, 151-261. 571
K. Simoni 1982, 151-261.
572
S. Jovanović – M. Vuksan 2005, 229. 572
S. Jovanović – M. Vuksan 2005, 229.
573
I. Čremošnik 1955, 115 i 116. 573
I. Čremošnik 1955, 115 and 116.
574
I. Čremošnik 1976, 127. 574
I. Čremošnik 1976, 127.
575
F. Fiala 1895, 366. 575
F. Fiala 1895, 366.
576
I. Čremošnik 1957, 141. 576
I. Čremošnik 1957, 141.

72
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
U odnosu na oblik, odnosno širinu sječiva
ponuđenih primjeraka u Bosni i Hercegovini
razlikujemo dva tipa otikača.
Tip A
Oruđe sa manjim sječivom koje prelazi u
usadnik otvorenog kružnog presjeka (Tabla
55, sl. 178 i 179). Direktne analogije pronađene
su u Srbiji.577
Tip B
Otikači sa širim sječivom koji također prelaze
u usadnik otvorenog kružnog presjeka (Tabla
55, sl. 180, 181, Tabla 56, Prilog 26). Direktne
analogije pronađene su na Kosovu.578
27. SRP (TABLA 57 – 60, PRILOG 27 i 28)
Srp je oruđe sa lučnim sječivom, sa ili bez
zubaca.579 Naveden je i pod terminom falx me-
ssoria, falx stramentaria.580 Postojale su i speci­
jalne vrste srpova falx veruculata,581 denticulata,
rostrata.582 U osovini sječiva je i kratka drška.
Povijenost luka varira od plitkog do poluelip­
se. Srpovi kao poljoprivredni alat se javljaju još
u kasnobronzanom583 i kasnolatenskom peri­
odu584 i koriste se u srednjem vijeku585 sve do
savremenog doba.586 Rimljani su izvršili kon­
strukcijska poboljšanja, ujednačavajući prednji
i zadnji dio srpa, čime su dobili na efikasno­
sti i lakšoj manipulaciji alatkom. Za razliku
577
I. Popović 1988, T. XX, sl. 2.
578
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 146, sl. 1-3.
579
O. R. Ilić 2012, 154-155.
580
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1913, 203-206.
581
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1913, 204.
582
K. D. White 1967, 72-85, 205-210.
583
D. Perkić – D. Ložnjak – Dizdar 2005, 49-55.
584
A. Stipčević 1962, 144-145, M. Guštin 1984, 52 i 53, sl. 5, П. М.
Шульц 1971, 369, sl. 112.
585
И. Бугарски 2009, 122-123.
586
Njihova upotreba u srednjem vijeku potvrđena je nizom pri­
mjeraka pronađenih na srednjovjekovnim lokalitetima; M.
Гарашанин – J. Ковачевић 1950, 71, sl. 2, L. Niederle 1953,
338-339.
73
Ploughstaffs from Bosnia and Herzegovina
fall into two types, based on the shape or width
of the blade.
Type A
Ploughstaffs with a small blade merging
into an open socket of circular section (Table
55, figs. 178 and 179). Directly analogous speci­
mens have been found in Serbia.577
Type B
Ploughstaffs with a broader blade, also merg­
ing into an open socket of circular section (Table
55, figs. 180, 181, Table 56, Plate 26). Directly anal­
ogous specimens have been found in Kosovo.578
27. SICKLES (TABLES 57–60, PLATES 27 and 28)
Sickles, implements with a curved blade,
with or without teeth,579 are known as falx mes-
soria, falx stramentaria.580 Specific types of sickle
include the falx veruculata,581 denticulata, rostra-
ta.582 They were fitted with a short haft in line
with the blade. The curve of the blade varied
from shallow to semi-elliptical. Sickles were
used in agriculture in the late Bronze Age583
and the late La Tène periods, 584 in mediaeval
times,585 and are still in use today.586 The Romans
introduced the “balanced” sickle, in which the
blade and haft are so constructed as to create a
balance of weight between the fore and aft sec­
tions of the blade, which made them more effi­
577
I. Popović 1988, T. XX, fig. 2.
578
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 146, fig. 1-3.
579
O. R. Ilić 2012, 154-155.
580
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1913, 203-206.
581
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1913, 204.
582
K. D. White 1967, 72-85, 205-210.
583
D. Perkić – D. Ložnjak – Dizdar 2005, 49-55.
584
A. Stipčević 1962, 144-145, M. Guštin 1984, 52 and 53, fig. 5,
П. М. Шульц 1971, 369, fig. 112.
585
И. Бугарски 2009, 122-123.
586
Their use in the middle ages is corroborated by numerous speci­
mens found at mediaeval sites; M. Гарашанин – J. Ковачевић
1950, 71, fig. 2, L. Niederle 1953, 338-339.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

od kose, srpom se žnjelo žito na način da se
žitarica drži lijevom rukom, a desnom siječe,
pokretom prema sebi. Pored srpova sa ujed­
načenom oštricom, postojali su i stariji tipovi
sa nazubljenim oštricama.587
Žetva žitarica gotovo je bila nezamisliva
bez srpova. Zbog toga su predstave ovih alat­
ki te sačuvani primjerci sa rimskih lokaliteta
diljem Rimskog carstva mnogobrojni. Treba
napomenuti samo primjere u Ostiji,588 Rimu,589
Mađarskoj,590 Britaniji,591 oblasti Transilvanije,592
Albaniji, Pompejima, Rumuniji, Bugarskoj, Ma­
kedoniji, Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Švajcar­
skoj i Srbiji.593
Nalazi srpova na rimskim poljoprivrednim
imanjima na prostorima Bosne i Hercegovine
su brojni. Ovo se prvenstveno odnosi na lokali­
tete vila u Novom Šeheru,594 Ljusini,595 Stupu,596
Tutnjevcu,597 Proboju598 te Mogorjelu.
Analiza većeg broja predmeta ne daje mo­
gućnost uočavanja izvjesnih razlika, koje su
osnovni determinant različitih tipova. Svi
pronađeni primjerci pokazuju priličnu ujed­
načenost u obliku poluelipse, sa trnom za na­
sađivanje drvene drške. Najdirektnije analo­
gije konstatirane su na antičkim lokalitetima
Saalburg,599 Caričin Grad, Sremska Mitrovica,
Čezava, Saldum, Kartaš, Pontes, Salakovac
kod Požarevca, Gamzigrad, Brović i Ušće kod
Obrenovca, Boljetin i Sapaja.600
cient and easier to handle. The action of a sickle
is different from a scythe; sickles were used by
grasping the sheaf of grain in the left hand and
drawing the sickle towards the reaper with the
right. As well as the smooth-bladed sickle, there
were also older types with toothed blades.587
Sickles were an indispensable tool for reap­
ing grain crops, which is why there are so many
depictions of them, as well as surviving speci­
mens, at Roman sites throughout the Empire.
These include Ostia,588 Rome,589 and sites in
Hungary,590 Britain,591 Transylvania,592 Albania,
Pompeii, Romania, Bulgaria, Macedonia, Austria,
Germany, Slovenia, Switzerland and Serbia.593
Numerous sickles have also been found at
Roman agricultural estates in Bosnia and Her­
zegovina, particularly the villa sites in Novi
Šeher,594 Ljusina,595 Stup,596 Tutnjevac,597 Proboj598
and Mogorjelo.
A study of these many specimens has not
revealed differences that would place them in
different types. All have a roughly similar semi-
elliptical blade with a tang to which a wood­
en haft would be fitted. Direct analogies have
been found at the Roman sites of Saalburg,599
Caričin Grad, Sremska Mitrovica, Čezava, Sal­
dum, Kartaš, Pontes, Salakovac near Požarevac,
Gamzigrad, Brović and Ušće near Obrenovac,
Boljetin and Sapaja.600

28. SCYTHES (TABLES 61–64, PLATE 29)

28. KOSA (TABLA 61 – 64, PRILOG 29)
Scythes are also a relatively common agri­
Kosa je bila razmjerno često poljoprivred­ cultural implement, in use over a long period.601
no oruđe, korišteno u dugom vremenskom
587
I. Popović 1988, 82-83.
587
I. Popović 1988, 82-83. 588
A. M. Hanfmann 1954, 185.
588
A. M. Hanfmann 1971, 185. 589
H. Stern 1953, Pl. XLIX, 4.
589
H. Stern 1953, Pl. XLIX, 4. 590
E. Thomas 1964, 138 and 151.
590
E. Thomas 1964, 138 i 151. 591
W. H. Manning 1976, 30.
591
W. H. Manning 1976, 30. 592
L. Bârzu 1973, 56, Pl. XXI, 6, 7.
592
L. Bârzu 1973, 56, Pl. XXI, 6, 7. 593
I. Popović 1988, 83-86.
593
I. Popović 1988, 83-86. 594
T. Dragičević 1896, 426.
594
T. Dragičević 1896, 426. 595
I. Čremošnik 1959, 144.
595
I. Čremošnik 1959, 144. 596
G. Čremošnik 1930, 214-217, T. XIII.
596
G. Čremošnik 1930, 214-217, T. XIII. 597
I. Čremošnik 1958a, 43.
597
I. Čremošnik 1958a, 43. 598
F. Fiala 1895, 366.
598
F. Fiala 1895, 366. 599
M. Pietsch 1983, T. 25, 541-548.
599
M. Pietsch 1983, T. 25, 541-548. 600
I. Popović 1988, 83-86.
600
I. Popović 1988, 83-86. 601
O. R. Ilić 2012, 155.

74
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

intervalu.601 U latinskim izvorima poznata je po Known in Latin sources as falx faenaria, 602
terminu falx faenaria.602 Ona se sastoji od sječiva, they consist of a blade that is usually set at a
koje je u najvećem broju slučajeva pod pravim right-angle to the handle. Earlier scythes had
uglom u odnosu na dršku. U kronološkom kon­ a short handle, and were used one-handed;
tekstu kose se dijele na starije i mlađe primjerke. later scythes, which appeared in Gaul in the
Starije kose su imale kratku dršku i korištene su 2nd to 3rd century, had long handles. There are
jednom rukom. Mlađe kose su nastale u II – III reliable indications that long-handled scythes
stoljeću u Galiji. Postoje pouzdani nalazi koji upo­ were in use much earlier, in the 1 st century
trebu kosa sa dugom drškom smještaju znatno
BCE,603 but it was in the 2nd to 3rd century that
ranije, u I stoljeće stare ere.603 Od perioda II – III
they came into widespread use. The reasons for
stoljeća kose duge drške su se počele masovno
this are a rapid increase in animal husbandry,
upotrebljavati. Razloge omasovljenja njihove upo­
trebe treba prvenstveno tražiti u naglom razvoju better-organized farms, and the emergence of
stočarstva, bolje organiziranim poljoprivrednim large estates.604
gazdinstvima i pojavi velikih imanja.604 Scythes were used in a sweeping arc, which
Linija sječenja je bila lučna, dok je sam pro­ was physically very demanding work. In me­
ces bio iznimno fizički zahtjevan. Od srednjeg diaeval times the innovation of a crossbar on
vijeka došlo je do primjene novih tehničkih the handle made scything easier, increasing
dorada dodavanjem poprečne ručke na dršci, productivity.605 On uneven ground where a
čime je došlo do veće produktivnosti.605 Ako se scythe blade might be damaged, an imple­
radilo o neravnom terenu, zbog kojeg je moglo ment midway between a scythe and a sickle
doći do oštećenja kose, korišten je oblik alatke was used.
koja je predstavljala prelaz između kose i srpa. Quantities of comparable specimens have
Veliki je broj komparativnog materijala pro­­ been found throughout the Roman Empire, in
na­­­đen u Rimskom carstvu: Francuskoj,606 Mađar­ France,606 Hungary,607 Romania,608 Albania,609
skoj,607 Rumuniji,608 Albaniji,609 Sloveniji,610 Mag­ Slovenia, 610 Magdalensberg, 611 Kosovo, 612
dalensbergu,611 Kosovu,612 Bugarskoj, Nje­ma­čkoj, Bulgaria, Germany, Britain, Serbia 613 and
Britaniji, Srbiji,613 te na drugim rimskim lokalitetima.614 elsewhere.614
Na prostoru Bosne i Hercegovine nađen je veći
Numerous scythes have been found in Bos­
broj ovih predmeta. To se prije svega odnosi na
nia and Herzegovina, in particular at Ljusina,615
lokalitete Ljusine,615 Višića,616 Stupa,617 Dračeve
Strane i Panika,618 Livna, Ljubuškog i Mogorjela. Višići,616 Stup,617 Dračeva Strana and Panik,618
Analiza ponuđenih primjeraka ukazuje na Livno, Ljubuški and Mogorjelo.
podjelu na dva osnovna tipa kosa. A study of these specimens reveals two ba­
sic types of scythe.
601
O. R. Ilić 2012, 155.
602
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1913, 204, M. Čičikova 1968, 117-122. 602
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1913, 204, M. Čičikova 1968, 117-122.
603
M. Guštin 1984, 13, 1, A. Stipčević 1962, 145, G. Jacobi 1974, 603
M. Guštin 1984, 13, 1, A. Stipčević 1962, 145, G. Jacobi 1974,
77-78, П. М. Шульц 1971, 369, sl. 112, 77-78, П. М. Шульц 1971, 369, fig. 112,
604
M. Pietsch 1983, 68. 604
M. Pietsch 1983, 68.
605
M. Гарашанин – J. Ковачевић 1950, 71, sl. 1. 605
M. Гарашанин – J. Ковачевић 1950, 71, fig. 1.
606
K. D. White 1967, 101, pl. 13. 606
K. D. White 1967, 101, pl. 13.
607
J. Fitz – V. Lányi – Sz. Bánki 1975, 330. 607
J. Fitz – V. Lányi – Sz. Bánki 1975, 330.
608
I. Glodariu – A. Zrinyi – P. Gyulai 1970, fig. 6, 7, 8 i 11. 608
I. Glodariu – A. Zrinyi – P. Gyulai 1970, fig. 6, 7, 8 and 11.
609
S. Anamali 1979/80, 211-239. 609
S. Anamali 1979/80, 211-239.
610
L. Bolta 1981, 42 i 47. 610
L. Bolta 1981, 42 and 47.
611
H. Dolenz 1998, 339. 611
H. Dolenz 1998, 339.
612
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, sl. 9. 612
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, fig. 9.
613
I. Popović 1988, 87-89. 613
I. Popović 1988, 87-89.
614
W. Gaitzsch 1978, 65. 614
W. Gaitzsch 1978, 65.
615
I. Čremošnik 1959, 144. 615
I. Čremošnik 1959, 144.
616
I. Čremošnik 1965, 198. 616
I. Čremošnik 1965, 198.
617
G. Čremošnik 1930, 214-217, T. XII. 617
G. Čremošnik 1930, 214-217, T. XII.
618
I. Čremošnik 1976, 126-127. 618
I. Čremošnik 1976, 126-127.

75
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Tip A
U prvi tip se mogu uvrstiti tri predmeta koja
imaju cjevasti otvoreni usadnik za dršku. Kose
su duge i oštro povijene od usadnika prema
vrhu (Tabla 61, Prilog 29, sl. 87). Najdirektni­
je analogije nalazimo na lokalitetima Caričin
Grad,619 Magdalensberg,620 Brović i Ušće kod
Obrenovca, Sremska Mitrovica, Kuršumlijska
banja, Ravna, Pontes, Kartaš, Železnik, Salako­
vac kod Požarevca, Boljetin i Brestova.621
Tip B
Drugi tip zastupljen je većim brojem pri­
mjeraka (Tabla 62–64 i Prilog 29, sl. 88). Os­
novna konstrukciona osobina koja je čini
različitom od prethodnog tipa je trn za na­
sađivanje drške, te blago povijeno sječivo.
Razlika u ovom tipu ogleda se u primjerku
iz Konjica (Prilog 29, sl. 88), koji ima pločasti
završetak na koji je spajana drška. Direktni
komparativni materijal pronađen je na lo­
kalitetima Pontes, Salakovac kod Požarev­
ca i Brović kod Obrenovca,622 te u sjevernim
provincijama Rimskog carstva.623
29. KOSIJER (TABLA 65 – 71, PRILOG 30)
Zajedno sa srpovima i kosama, kosijer pripa­
da grupi oruđa koje se definira kao falces. Kosi­
jeri su služili za potkresavanje i siječenje trske,
grmlja, trnja i ševara uopće.624 Njime se potkre­
sivala vinova loza, brali plodovi i grozdovi. U
odnosu na ove funkcije i namjene poznati su i
latinski nazivi falx arboraria, falx putatoria, falx
lumaria, falcula rustaria, falx sirpicula, falcastrum,
falx vinitoria, falx silvatica, falcula i falcula vinea-
619
S. Stamenković 2013, 84, sl. 71.
620
H. Dolenz 1998, 339. Jedina evidentna razlika odnosi se na drš­
ku koja nema utor nego kružne perforacije za pričvršćivanje
drvene drške.
621
I. Popović 1988, 87-88.
622
I. Popović 1988, 88.
623
M. Pietsch 1983, 67-69.
624
O. R. Ilić 2012, 155-156.
76
Type A
The first type consists of three specimens
with an open tubular socket for the handle.
The long blade is markedly curved from han­
dle to tip (Table 61, Plate 29, fig. 87). Directly
analogous specimens are to be found at Caričin
Grad,619 Magdalensberg,620 Brović and Ušće near
Obrenovac, Sremska Mitrovica, Kuršumlijska
banja, Ravna, Pontes, Kartaš, Železnik, Salak­
ovac near Požarevac, Boljetin and Brestova.621
Type B
This type is represented by a larger number
of specimens (Tables 62-64 and Plate 29, fig.
88). The basic feature differentiating it from the
previous type is the tang, rather than a socket,
for the handle, and the shallower curve of the
blade. A specimen from Konjic (Plate 29, fig. 88)
differs in having a flattened end to which the
handle was joined. Directly comparable spec­
imens have been found at Pontes, Salakovac
near Požarevac and Brović near Obrenovac,622
as well as in the northern provinces of the Ro­
man Empire.623
29. BILLHOOKS (TABLES 65–71, PLATE 30)
Billhooks belong, with sickles and scythes,
to the group of implements known as falces.
They were used for pruning and lopping, and
for cutting reeds and rushes, shrubs, brambles
and other thorny plants.624 They were also used
to prune vines and to gather fruit and grapes.
Their various uses are reflected in the Latin
names falx arboraria, falx putatoria, falx lumaria,
falcula rustaria, falx sirpicula, falcastrum, falx vini-
619
S. Stamenković 2013, 84, fig. 71.
620
H. Dolenz 1998, 339. The only obvious difference is in the fit­
ting for the handle, consisting of a round hole rather than a
socket.
621
I. Popović 1988, 87-88.
622
I. Popović 1988, 88.
623
M. Pietsch 1983, 67-69.
624
O. R. Ilić 2012, 155-156.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

tica.625 Kosijer može imati trn za nasađivanje ili toria, falx silvatica, falcula and falcula vineatica.625
tuljac – usadnik. Glavni dio kosijera je bio nož, The handle would be attached by a tang or a
dio koji je služio za spuštanje grana i strugač za socket. The main part of the hook was the blade
uglačavanje površina. Kosijeri nisu uvijek morali or knife, which was used to lop branches and
imati sjekiricu i rog. Ovaj dio je bio neophodan as a scraper for evening out surfaces. They did
samo kod onih primjeraka koji su korišteni za not invariably have a hatchet and hook, which
potkresivanje vinove loze.626 Neki autori smatra­ were required only on vine-pruning hooks.626
ju kosijer srpom, a razlikuje se od običnog srpa Some authors regard the billhook as a sickle,
jer nije šiljast nego ima široke oštrice.627 differentiated from ordinary sickles by having
Kosijeri se javljaju još u latenu,628 a puni in­ a broad rather than a pointed blade.627
tenzitet korištenja doživljavaju u rimskom peri­ Billhooks first appear in the La Tène period,628
odu. Njihova upotreba nastavljena je i u ranom and came into general use in Roman times, con­
i razvijenom629 srednjem vijeku.630 tinuing into the early and high629 middle ages.630
U odnosu na dršku razlikuju se kosijeri sa The fitting for the wooden handle consist­
trnom za nasađivanje drške i oni sa usadnikom. ed either of a tang or a socket. The upper part
Gornji dio sječiva je jako povijen. Glavni dije­ of the blade is markedly curved. The principal
lovi kosijera su nož, kojim se sjeklo, tupi krivi parts of a billhook are the knife, used for cutting;
dio, uz pomoć kojeg su spuštane grane, strugač the blunt curved section, used to lop branches;
koji je služio za zaravnjivanje površina, kljun the scraper, used to even out surfaces; the bill,
kojim su se razdvajale grane, sjekirica kojom su used to separate branches; the hatchet, used
se potkresivale manje i tanje grane i rog kojim to prune branchlets and twigs; and the hook,
se raščišćavao teren od suhih grana. Sjekirica i used to clear dry branches from the ground. As
rog nisu morali uvijek biti dio svakog kosijera.631 noted above, the hatchet and hook were not an
Široka primjena u različitim poljskim rado­ invariable component of every billhook.631
vima uzrokovala je masovnu upotrebu. Zbog Their use for so many different purposes, and
toga je i komparativni materijal iznimno dobro consequent mass production and use, has provided
dokumentiran. Kosijeri ili njegovi prikazi su us with extremely well documented comparable
otkriveni u Palestini,632 Antiohiji,633 Britaniji,634 material. Billhooks or depictions of them have been
Rimu, 635 Alžiru, 636 Albaniji, 637 Mađarskoj, 638 found in Palestine,632 Antioch,633 Britain,634 Rome,635
Rumuniji, 639 Magdalensbergu, 640 Kosovu, 641 Algeria,636 Albania,637 Hungary,638 Romania,639
Saalburgu,642 Bugarskoj, Austriji, Njemačkoj, Magdalensberg,640 Kosovo,641 Saalburg,642 Bulgaria,
Francuskoj i Srbiji.643 Austria, Germany, France and Serbia.643
625
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1913, 204, K. D. White 1967, 72- 625
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1913, 204, K. D. White 1967, 72-
77 i 85-97, M. Pietsch 1983, 77. 77 and 85-97, M. Pietsch 1983, 77.
626
I. Popović 1988, 76. 626
I. Popović 1988, 76.
627
I. Čremošnik 1976, 127. 627
I. Čremošnik 1976, 127.
628
A. Stipčević 1962, 146. 628
A. Stipčević 1962, 146.
629
И. Бугарски 2009, 123-124. 629
И. Бугарски 2009, 123-124.
630
L. Bekić 2006, 40. 630
L. Bekić 2006, 40.
631
I. Popović 1988, 76. 631
I. Popović 1988, 76.
632
A. M. Hanfmann 1971, 154. 632
A. M. Hanfmann 1971, 154.
633
A. M. Hanfmann 1971, 165. 633
A. M. Hanfmann 1971, 165.
634
A. M. Hanfmann 1971, 162-163. 634
A. M. Hanfmann 1971, 162-163.
635
W. Oakeshott 1967, 167. 635
W. Oakeshott 1967, 167.
636
J. Lassus 1959, 268-269. 636
J. Lassus 1959, 268-269.
637
H. Spahiu – D. Komata 1975, 265-323. 637
H. Spahiu – D. Komata 1975, 265-323.
638
E. Thomas 1964, 70-72. 638
E. Thomas 1964, 70-72.
639
D. Protase 1980, 60, fig. 12. 639
D. Protase 1980, 60, fig. 12.
640
H. Dolenz 1998, 356. 640
H. Dolenz 1998, 356.
641
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, sl. 6-8. 641
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, fig. 6-8.
642
M. Pietsch 1983, T. 27, 572-586. 642
M. Pietsch 1983, T. 27, 572-586.
643
I. Popović 1988, 76-82, W. Gaitzsch 1978, 66. 643
I. Popović 1988, 76-82, W. Gaitzsch 1978, 66.

77
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Brojnost do danas prikupljenog materijala po­
tvrđuje masovnost upotrebljavanja ovog predme­
ta na prostorima današnje Bosne i Hercegovine.
Kosijeri su konstatirani u vilama u Višićima,644
Dračevoj Strani,645 Proboju,646 Lisičićima,647 Stu­
pu, Grudama, Ljubuškom, Krehinom Gradcu,
Tasovčićima i Mogorjelu.
Veliki broj primjeraka i različitih oblika i karakte­
ristika razlogom su tipološke podjele na više tipova.
Tip A
U prvi tip ubrajaju se primjerci koji imaju nešto
šire sječivo, te cjevasti otvoreni usadnik. Sječivo se
pod jačim uglom savija. Ovaj tip je ujedno i naj­
mnogobrojniji (Tabla 65, Tabla 66, Tabla 67, Tabla
68, Tabla 69, Prilog 30, sl. 89, 90 i 94). Mnogobroj­
ne su analogije našem tipu A: Kosovo,648 Srem­
ska Mitrovica, Boljetin, Ravna, Saldum, Kartaš i
Kolare,649 te sjeverne provincije Rimskog carstva.650
Ovo oruđe je korišteno i u ranijem periodu.651
Tip B
U drugi tip se ubrajaju primjerci koji imaju trn
za nasađivanje drvene drške i nešto tanje sječivo
(Tabla 70, Prilog 30, sl. 91 – 93). Komparacijski
materijal je mnogobrojan u Srbiji: Caričin Grad,652
Sremska Mitrovica, Čezava, Ravna, Boljetin,
Veliki Gradac, Kartaš, Mediana i Saldum,653 na
Kosovu,654 te na području antičke Istre.655
Tip C
U posljednji tip mogu se uvrstiti dva pri­
mjerka koji imaju pločasti metalni dio drške sa
kružnim preforacijama za učvršćivanje drvene
644
I. Čremošnik 1976, 198.
645
I. Čremošnik 1976, 127.
646
F. Fiala 1895, 366.
647
I. Čremošnik 1957a, 151.
648
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, sl. 7.
649
I. Popović 1988, 79-80.
650
M. Pietsch 1983, 77.
651
M. Guštin 1984, 52 i 53, sl. 3 i 4.
652
S. Stamenković 2013, 84, sl. 71.
653
I. Popović 1988, 77-78.
654
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, sl. 6.
655
R. Matijašić 1998, 405, sl. 1.
78
The number of billhooks found to date in
Bosnia and Herzegovina reveals that here too
they were in widespread use. They have been
found at the villas in Višići,644 Dračeva Strana,645
Proboj,646 Lisičići,647 Stup, Grude, Ljubuški, Kre­
hin Gradac, Tasovčići and Mogorjelo.
Their numbers and variety of shapes and
features place them in several different types.
Type A
Type A consists of those with a fairly broad
blade and open tubular socket. The blade is mark­
edly curved. This is also the most common type
(Table 65, Table 66, Table 67, Table 68, Table 69,
Plate 30, figs. 89, 90 and 94). Analogous speci­
mens are also very common: from Kosovo,648
Sremska Mitrovica, Boljetin, Ravna, Saldum,
Kartaš and Kolare,649 and from the northern
provinces of the Roman Empire.650 This type
was also in use in earlier times.651
Type B
The second type consists of those with a tang
for the wooden handle and a rather narrower
blade (Table 70, Plate 30, figs. 91-93). There are
many comparable specimens in Serbia: Caričin
Grad,652 Sremska Mitrovica, Čezava, Ravna,
Boljetin, Veliki Gradac, Kartaš, Mediana and
Saldum,653 in Kosovo,654 and in Roman Istria.655
Type C
Two specimens belonging to the last type
have a flattish blade with a circular eye for a
644
I. Čremošnik 1976, 198.
645
I. Čremošnik 1976, 127.
646
F. Fiala 1895, 366.
647
I. Čremošnik 1957a, 151.
648
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, fig. 7.
649
I. Popović 1988, 79-80.
650
M. Pietsch 1983, 77.
651
M. Guštin 1984, 52 and 53, fig. 3 and 4.
652
S. Stamenković 2013, 84, fig. 71.
653
I. Popović 1988, 77-78.
654
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 144, fig. 6.
655
R. Matijašić 1998, 405, fig. 1.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

drške (Tabla 71). Najdirektnije analogije prona­ wooden handle (Table 71). Directly analogous
đene su tokom arheoloških istraživanja na lo­ specimens were found during archaeological
kalitetu Magdalensberg.656 excavations at Magdalensberg.656

30. BAŠTENSKA MOTIKA (PRILOG 31)
Baštenska motika predstavlja kombinirano
oruđe koje nasuprot sječivu ima dvozubu moti­
ku.657 Osnovna razlika između ove alatke i one
koja je u izvorima poznata kao ascia658 je u po­
stojanju čekića na jednoj strani kod ove druge.659
Baštenska motika se upotrebljavala u svim
operacijama u kojima su posebno korišćeni
dvozuba motika i razne vrste budaka. Radi se
prvenstveno o poljoprivrednim aktivnostima
u površinskoj obradi zemljišta u baštama te za
pripremu zemljišta za sadnju vinove loze. Dva
povijena zupca na ovoj alatki pogodovala su
lahkom čišćenju tvrdog kamenitog tla.660
Potvrda korišćenju ovog alata dokazana
je mnogobrojnim nalazima na lokalitetima u
Magdalensbergu,661 Saalburgu,662 Mađarskoj,663
Njemačkoj, 664 Britaniji, 665 Srbiji, Bugarskoj,
Francuskoj,666 te drugim lokalitetima.667
Na prostoru današnje Bosne i Hercegovine
pronađena je do sada jedna alatka ove vrste,
sa lokaliteta u Bosanskoj Posavini (Prilog 31).
30. GARDEN HOES (PLATE 31)
A garden hoe is a double-headed tool with
a blade on one side and a two-pronged hoe on
the other.657 The basic difference between this
and the implement known in sources as ascia658
is that the latter has a hammer on one side. 659
Garden hoes are used for every kind of work
involving a two-pronged hoe and a mattock of
one kind or another – mainly for breaking up
the soil in gardens and in preparing to plant
vines. The two curved tines are well suited to
clearing hard, rocky soil.660
Evidence of the use of the garden hoe is to be
found in numerous finds in Magdalensberg,661
Saalburg,662 Hungary,663 Germany,664 Britain,665
Serbia, Bulgaria, France666 and elsewhere.667
Only one such tool has been found to date
in Bosnia and Herzegovina, at a site in Bosan­
ska Posavina (Plate 31).
31. DRAG HOES (PLATE 32)

31. GRABLJE (PRILOG 32) Drag hoes with several prongs are known in
Roman sources as rastrum,668 usually applied to
those with four, six or more prongs. Those that
Oruđa koja su imala više zubaca u antičkim
were made of wood were known as rasteli or
izvorima poznata su pod nazivom rastrum.668
rastri lignei.669 Rakes of various shapes dating
Ovaj termin se najčešće upotrebljavao upravo za
from the late Iron Age have also been found.670
one alatke koje su imale četiri, šest ili više zuba­
ca. Drvena varijanta ovog oruđa bila je poznata 656
H. Dolenz 1998, 356.
657
O. R. Ilić 2012, 153.
656
H. Dolenz 1998, 356. 658
Thesavrvs Lingvae Latinae II, 1900 – 1906, 762-763.
657
O. R. Ilić 2012, 153. 659
I. Popović 1988, 47.
658
Thesavrvs Lingvae Latinae II, 1900 – 1906, 762-763. 660
K. D. White 1967, 67-68.
659
I. Popović 1988, 47. 661
H. Dolenz 1998, 341, L 20, 342-343.
660
K. D. White 1967, 67-68. 662
L. Jacobi 1897, T. XXXV, fig. 10, M. Pietsch 1983, T. 5, 68-77.
661
H. Dolenz 1998, 341, L 20, 342-343. 663
E. Thomas 1964, 106-107.
662
L. Jacobi 1897, T. XXXV, sl. 10, M. Pietsch 1983, T. 5, 68-77. 664
W. Schleiermacher 1972, 82-83, Abb. 52, 5.
663
E. Thomas 1964, 106-107. 665
W. H. Manning 1976, 29-30, fig. 7, 2.
664
W. Schleiermacher 1972, 82-83, Abb. 52, 5. 666
I. Popović 1988, 47-48 with notes 102-107.
665
W. H. Manning 1976, 29-30, fig. 7, 2. 667
W. Gaitzsch 1978, 58, abb 32.
666
I. Popović 1988, 47-48 sa napomenama 102-107. 668
M. Divković 1900, 889.
667
W. Gaitzsch 1978, 58, abb 32. 669
K. D. White 1967, 52-54, 56-57.
668
M. Divković 1900, 889. 670
A. Stipčević 1962, 143.

79
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
pod nazivima rasteli, rastri lignei.669 Različiti
oblici grablji konstatirani su u manjem broju i
u periodu mlađeg željeznog doba.670
Grablje su se u najvećem broju slučajeva upo­
trebljavale za kopanje i čišćenje površine tla. U
nepristupačnijim terenima ponekad su mogle
imati i ulogu rala ili pluga. Grabljama se na­
kon oranja rasparčavalo grumenje zemlje. Ovo
je posebno slučaj u predjelima gdje nema zim­
skih mrazeva koji bi usitnili grumenje zemlje.
Nalazi metalnih grablji dosta su rijetki, što do­
kazuje da su Rimljani najčešće upotrebljavali dr­
venu inačicu ovih alatki za čišćenje tla, prekriva­
nje sjemena zemljom i skupljanje sijena.671Ako se
uzme u obzir i činjenica da su drvene grablje bile
i osjetno lakše, dolazimo do zaključka zašto je na­
đen mali broj metalnih grablji iz rimskog perioda.
Metalne grablje sa različitim brojem zubaca
pronađene su na lokalitetu Rakek u Sloveniji,672 u
Velikoj Britaniji,673 te se nekoliko primjeraka čuva
i u kolekcijama u Firenci, Čikagu i Francuskoj.674
Na području današnje Bosne i Hercegovine
na antičkim lokalitetima pronađene su grablje
na lokalitetu Halapić kod Glamoča (Prilog 32,
sl. 96), te na lokalitetu rimske vile Žabljak kod
Doboja (Prilog 32, sl. 97). Prvi primjerak poka­
zuje postojanje velikog broja zubaca. Grablje
su izuzetno teške i glomazne. Drugi primjerak
sa malim brojem zubaca, svega tri zupca, ima
bliže analogije u primjerku iz Slovenije.
669
K. D. White 1967, 52-54, 56-57.
670
A. Stipčević 1962, 143.
671
I. Popović 1988, 47.
672
S. Gabrovec 1955, 9-28.
673
W. H. Manning 1976, 52, fig. 19, 83.
674
I. Popović 1988, 47.
80
Drag hoes were used mainly for digging
and clearing the surface of the soil. They could
also replace a plough in areas of land that were
difficult of access. After ploughing, they were
used to break up clods of soil, particularly in
areas where the winters were too mild for frost
to break them up.
Few metal drag hoes have been found, in­
dicating that the Romans usually used wood­
en drag hoes to clear the ground, cover seeds
and rake hay. 671 Wooden hoes being much
lighter than metal ones, it is no wonder that
few of the latter dating from Roman times
have been found.
Metal drag hoes with different numbers
of prongs have been found at Rakek in Slo­
venia672 and in Great Britain,673 and there are
also a few in collections in Florence, Chicago
and France.674
Drag hoes have been found at Roman sites
in Bosnia and Herzegovina at Halapić near
Glamoč (Plate 32, fig. 96), and at the Roman
villa site of Žabljak near Doboj (Plate 32, fig.
97). The former is multi-pronged; such drag
hoes are very heavy and bulky. The other spec­
imen, with just three prongs, is similar to one
found in Slovenia.
671
I. Popović 1988, 47.
672
S. Gabrovec 1955, 9-28.
673
W. H. Manning 1976, 52, fig. 19, 83.
674
I. Popović 1988, 47.
 Antička stočarska oprema sa
prostora današnje
Bosne i Hercegovine
U zgoj stoke kod Rimljana je varirao, što je pr­
venstveno ovisilo od lokacije, klime i veličine
farme.675 Prosječna brojnost se odnosila u omjeru
jedno grlo na 4 dunuma (4. 000 kvadratnih me­
tara). Postojale su mješovite farme, na kojima je
uzgajano više stočnih vrsta i koje su podmirivale
prvenstveno potrebe vlasnika, kao i na specijali­
zirane, u kojima je na intenzivan način uzgajana
samo jedna vrsta stoke. Rimljani su poznavali i
dvije osnovne metode držanja stoke; intenziv­
no u stajama (radi tova) i ekstenzivno slobodno
na ispaši. Varon676 i Plinije677 svjedoče o velikom
broju različitih vrsta stoke; od kojih su se za rad
upotrebljavali konj, magare, mazga, mula, gove­
da, dok su se za ishranu uzgajale svinje, perad
i osobito ovce i koze. Svaka od navedenih vrsta
imala je i veliki broj različitih rasa.678 Analiza ži­
votinjskih kostiju sa nekih lokaliteta rimskih vila
u Bosni i Hercegovini ukazuje na uzgoj većeg
broja ovih domaćih životinja. Najčešće dome­
stificirane životinje u rimskim gospodarstvima
u Bosni i Hercegovini su govedo, ovca, koza i
konj.679 Uzgoj ovih životinjskih vrsta potvrđen
je i analizom osteološkog materijala i u drugim
područjima. Ovo dokazuje izneseni podatak da
su govedo, koza, ovca i svinja bili temelj stočar­
ske proizvodnje diljem Rimskog carstva.680 Kada
je riječ o namjenama stočarske djelatnosti, može
se reći da je pored vuče i drugih vidova fizič­
675
O ulozi stočarstva antičkog doba u provinciji Dalmaciji vidi:
E. Imamović 1987, 21-44.
676
Varro. II, 1 – 11
677
Plinus, Nat. Hist. VIII.
678
Za mnoge domaće životinje dokazan je planski angažman Ri­
mljana u formiranju nove rase. E. Žiga 2001, 34, 44, 185.
679
I. Čremošnik 1957, 142.
680
O. R. Ilić 2012, 180.
81
Roman Livestock
Equipment from
Bosnia and Herzegovina
R oman animal husbandry varied accord­
ing to location, climate, and the size of the
farm.675 Farms were stocked at an average of
4,000 sq.m per head of stock. Some farms were
mixed, with different kinds of livestock, mainly
for the farmer’s own use, while others special­
ized in the intensive breeding of just one kind.
The Romans were familiar with both intensive
animal husbandry in fattening stalls and free-
range husbandry. Varro676 and Pliny677 refer
to many different kinds of livestock. Horses,
donkeys, hinnies, mules and oxen were used
as working animals, while pigs, poultry and,
in particular, sheep and goats were bred for
the table. There were many different breeds of
all these animals.678 Analysis of animal bones
from a number of Roman villa sites in Bosnia
and Herzegovina reveals that these domes­
tic animals were bred in quite large numbers,
in particular cattle, sheep, goats and horses.679
The same has been confirmed by analysis of
osteological material from other regions, and
corroborates the claim that cattle, goats, sheep
and pigs formed the basis of livestock produc­
tion throughout the Roman Empire.680 The main
purpose of breeding livestock, apart from their
use as draught animals, was the production of
meat and milk.681
675
For more on the role of animal husbandry in the Roman pe­
riod in the province of Dalmatia, see E. Imamović 1987, 21-44.
676
Varro. II, 1 – 11
677
Pliny, Nat. Hist. VIII.
678
There is evidence that the Romans deliberately sought to cre­
ate new breeds of many domestic animals. E. Žiga 2001, 34,
44, 185.
679
I. Čremošnik 1957, 142.
680
O. R. Ilić 2012, 180.
681
K. D. White 1970, 272-278.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
kog rada, glavni cilj stočarske proizvodnje bio
proizvodnja mesa i mlijeka.681
O značaju uzgoja stoke na seoskim imanjima
govori i Katon,682 preporučujući uzgoj tri ma­
garca za prenos đubriva, jednog za rad u mli­
nu, stotinjak ovaca radi vune, mlijeka i mesa i
izvjestan broj svinja.683 Pored navedenih živo­
tinjskih vrsta, ondje gdje su to prirodni uvjeti
omogućavali, uzgajani su riba i školjke.684
Pojedini autori naglasili su postojanje dvi­
je vrste čuvanja stoke u rimsko doba. Riječ je o
vođenju stoke u ljetnom periodu iz stalnih bo­
ravišta u nizini u planinske krajeve, radi obila­
tijeg prisustva vode i ispaše. Druga metoda je
podrazumijevala obrnut proces, kada se stoka iz
planinskih krajeva zimi, radi blaže klime i dostu­
pnije vegetacije, spušta u nizinska područja.685
Kada je riječ o stočarstvu na prostorima koji
danas ulaze u sastav Bosne i Hercegovine, tradi­
cija uzgoja domaćih životinja bila je znatna već u
predrimskom periodu.686 Nalazi tkalačkih stanova
i ovčijih zvona potvrđuju intenzivan uzgoj stoke
sitnog zuba u predrimskom razdoblju.687 Prema
nekim antičkim autorima, ilirsko stanovništvo
je kao platežno sredstvo koristilo stoku.688 Ova­
kav značaj uzgoja stoke i tradicija proizvodnje
prehrambenih proizvoda animalnog porijekla
potvrđen je i na drugim prostorima naseljenim
Ilirima, kao i drugim provincijama. Iz pisanih
izvora je poznat dardanski sir caseus dardanicus,
a poznato je da je provincija Dardanija bila izvo­
znik i velikih količina sira i slanine.689 Dolaskom
Rimljana način uzgoja stoke se poboljšao. To se
prvenstveno odnosi na dolazak doseljenih rim­
skih veterana690 i Italika, koji su donosili nove
načine uzgoja kao i nove rase životinja.691
681
K. D. White 1970, 272-278.
682
Cato Maior LIII – LXIII
683
I. Popović 1988, 198-199.
684
Zanimljiv primjer u kontekstu šire analogije predstavlja rib­
njak na lokalitetu vile u Uvali Verige na Brijunima. M. Jurišić
1997, 163-168.
685
R. Matijašić 1998, 355-356.
686
I. N. Woldřich 1896, 98-102, E. Imamović 1972, 161-169, isti
1987, 30.
687
M. Sanader 2006, 163-164.
688
G. Novak 1948, 145.
689
O. R. Ilić 2012, 47.
690
O ulozi rimske vojske i veterana, te procesa kolonizacije na
opći društveni život vidi; L. Keppie 2000.
691
A. Škegro 1999, 207.
82
Cato also writes about the importance of
farm animals,682 recommending three donkeys
to cart manure and one to work in the mill, a
hundred head or so of sheep for wool, milk and
meat, and a number of pigs.683 Where natural
resources permitted, fish and shellfish were
also farmed.684
Some authors record the practice of tran­
shumance in Roman times. In summer, the ani­
mals were driven from their permanent quarters
in the lowlands to the uplands where water and
pasturage were more abundant. As winter ap­
proached, they were taken down to the plains,
where the winters were milder and more feed
was available.685
In the regions now forming part of Bosnia
and Herzegovina, there was already an es­
tablished tradition of animal farming in the
pre-Roman period.686 The discovery of looms
and sheep-bells attests to intensive sheep and
goat breeding in pre-Roman times. 687 Some
Roman writes refer to the use of livestock as
a means of payment by the Illyrian popula­
tion.688 The importance of livestock breeding
and the production of foodstuffs of animal
origin has been confirmed in other areas in­
habited by the Illyrians and in other provinc­
es. Written sources refer to Dardanian cheese,
caseus dardanicus, and the province of Darda­
nia is known to have exported large quanti­
ties of cheese and bacon.689 Animal husband­
ry improved under the Romans, particularly
with the settlement of Roman veterans690 and
others from Italy, who brought with them
new methods of breeding and new breeds
of animals.691
682
Cato the Elder LIII – LXIII
683
I. Popović 1988, 198-199.
684
An interesting example in the context of a wider analogy is
the fish pond at the villa in Uvala Verige on Briuni. M. Jurišić
1997, 163-168.
685
R. Matijašić 1998, 355-356.
686
I. N. Woldřch 1896, 98-102, E. Imamović 1972a, 161-169, idem
1987, 30.
687
M. Sanader 2006, 163-164.
688
G. Novak 1948, 145.
689
O. R. Ilić 2012, 47.
690
For more on the role of the Roman army and veterans, and of
colonization, on social life in general, see L. Keppie 2000.
691
A. Škegro 1999, 207.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Vrste domaćih životinja u
rimsko doba na području
današnje Bosne i Hercegovine
Konj
Može se pretpostaviti da su se na određenom
području pored konja domaćeg stanovništva,
vjerovatno sretali i konji kolonizatora i vetera­
na. Potvrdu uzgoja i korištenja konja možemo
naći i analizom rimskih nadgrobnih spomeni­
ka na kojima se nalaze prikazi konja.692 Njegov
uzgoj i korištenje intenziviralo se još pod uti­
cajem Kelta.693 Nezamisliv život bez ove životi­
nje, uzrokom je intenzivnog uzgoja i u kasnijim
vremenima na području Bosne i Hercegovine.694
Mazga
U južnim dijelovima Hercegovine, u kojoj je te­
ren mnogo nepristupačniji, može se pretpostaviti
znatniji uzgoj i korištenje mazge. Ovaj hibrid je
mnogo izdržljiviji, duže iskoristiv, te mnogo pode­
sniji za jahanje i transport na dužim relacijama po
nepristupačnom terenu. Zbog toga je vjerovatno
bio korišten u rimsko doba na našem podneblju.
Govedo
Govedo koje je postojalo na području Bal­
kana, bilo je pripitomljeno i prije dolaska Ri­
mljana. Varon piše da se „divlja goveda i sada
još često nalaze u Dardanji, Meziji i Trakiji“.695
I prema Herodotu, perzijski vladar Kserks je
prilikom osvajanja Grčke 696 naišao na toliki
broj divljih goveda da je mogao boginji Ateni
prinijeti na žrtvu hiljadu grla goveda.697 Na
692
I u predrimskom periodu na području Bosne i Hercegovine je
potvrđen uzgoj konja; D. Sergejevski 1948, 167-187, B. Raunig
1968, T. II.
693
M. Mlinar – T. Gerbec 2011.
694
E. Kurtović 2014.
695
K. Jиречек 1952, 8-9.
696
O uzgoju stoke i proizvodnji mlijeka još u bronzanom dobu
vidi: S. P. Morris 2014, 205-222.
697
O uzgoju krupne stoke; A. Škegro 1999, 205-206.
83
Farm animals
in Bosnia and Herzegovina
in Roman times
Horses
The indigenous population had horses,
and colonists and veterans probably also kept
horses in some places. Evidence of the breed­
ing and use of horses may be found on Roman
tombstones depicting horses.692 They came in­
creasingly to be bred and used under Celtic
influence,693 becoming indispensable, so that
horse-breeding continued in later times in Bos­
nia and Herzegovina.694
Mules
In southern Herzegovina, with its rugged ter­
rain, hinnies and mules were preferred. These
horse-donkey hybrids are much hardier and
have a longer working life, and are better suit­
ed for long distance riding and pack animals
over rough countryside. They were probably
therefore used in this part of the world in Ro­
man times.
Cattle
The wild cattle of the Balkans had been
domesticated before the arrival of the Ro­
mans. Varro writes that there were many
quite wild cattle in Dardania, Moesia and
Thrace.695 According to Herodotus, when he
conquered Greece, 696 Persia’s King Xerxes
found so many wild cattle that he was able
to sacrifice a thousand head to Athena. 697
692
Horse-breeding is known to have been practised in pre-Ro­
man Bosnia and Herzegovina; D. Sergejevski 1948, 167-187,
B. Raunig 1968, T. II.
693
M. Mlinar – T. Gerbec 2011.
694
E. Kurtović 2014.
695
K. Jиречек 1952, 8-9.
696
On cattle breeding and milk production see: S. P. Morris 2014,
205-222.
697
For more on cattle-breeding, see A. Škegro 1999, 205-206.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
prostoru Balkana u predrimskom periodu se
spominju dvije vrste divljih goveda, koje su
kasnije izumrle.
Ovce i koze
Plinije je ostavio neke informacije o ovcama
ilirskih plemena prije dolaska Rimljana. Po nje­
mu, vuna ilirskih ovaca je bila oštra, a mlijeko im
je bilo kvalitetno. Od vune su tkali široke hlače,
a od kože pravili šubare.698I koza je imala gotovo
identičan značaj. U nauci je poznata i posebna
autohtona rasa, capra balcanica, koja je živjela na
ovim prostorima i prije dolaska Rimljana.699 Zbog
skromnosti u ishrani i smještaju njihovo gajenje
nije iziskivalo ni velike izdatke ni veliki trud.700
Svinje
Gajenje svinja bilo je vrlo intenzivno u predrim­
sko doba, a uzgoj je dodatno intenziviran u rimsko
doba. U rimskim spiskovima spominju se šume u
kojima su odgajane svinje, te šumski pašnjaci.701 Ne­
posrednu potvrdu uzgoja svinja, te korištenja mesa,
nalazimo u prikazima svinje na urni iz Bihaća.702
Na prostorima rustičnih vila u Bosni i Herce­
govini ostaci stočarske djelatnosti se mogu podi­
jeliti u nekoliko osnovnih vrsta nalaza, kao što su
zvona, češagije, škare za striženje vune i potkove.
Kada je riječ o potkovama, najbrojniji pri­
mjerci pripadaju lokalitetima Mogorjela i Do­
mavije, što potvrđuje izvjesnu ulogu konja u
vojnoj i administrativnoj, transportnoj i poljo­
privredno–stočarskoj organizaciji u provinciji
Dalmaciji. Za sve postojeće analizirane potkove
se može reći da su pripadale konjima, a prema
mjestu nalaza Domavia, Mogorjelo, Strupnić
kod Livna i Lisičići,703 mogu se sa velikom si­
gurnošću determinirati u antički period i to od
698
Р. В. Катић 1978, 55-56.
699
Р. В. Катић 1978, 58.
700
A. Škegro 1999, 201-204.
701
A. Škegro 1999, 204-205.
702
D. Sergejevski 1950, 45-93.
703
W. Radimsky 1891b, 1-19, isti 1892, 1-24, isti 1896, 202-242, I.
Kellner 1890, 55-63, isti 1895, 161-197, E. Pašalić 1959, 113-136,
I. Čremošnik 1952, 241-264, ista 1955, 107-122, C. Patsch 1906,
151-181, I. Bojanovski 1983a, 185, A. Busuladžić 2005, 247-275.
84
Two species of wild cattle were found in the
Balkans in pre-Roman times, both of which
later became extinct.
Sheep and goats
Pliny provides some details concerning the
sheep of the Illyrian tribes before the Roman con­
quest, stating that their wool was harsh, but their
milk was of good quality. The wool was woven to
make baggy trousers, and the skins to make sheep­
skin caps.698 Goats were almost equally important.
The indigenous breed Capra balcanica was present
in this part of the world before Roman times.699
It was resistant to harsh conditions and needed
little fodder, making it cheap and easy to raise.700
Pigs
Pig-breeding was widely practised in pre-
Roman times, and increased still further under
the Romans. Roman records refer to pigs being
raised in woodlands and woodland pastures.701
Direct evidence of pig-breeding and the con­
sumption of pork is to be found on depictions
of pigs on an urn from Bihać.702
Evidence of animal husbandry in villae rusti­
caein Bosnia and Herzegovina is provided by a
number of different types of find, such as bells,
curry-combs, shears and horseshoes.
Most specimens of horseshoe are from
Mogorjelo and Domavia, indicating that
horses were used for military and civilian
purposes, as pack animals and draught ani­
mals or, in limited numbers, for working the
land on farms and in mining in the province
of Dalmatia. The horseshoes from Domavia
and Mogorjelo, as well as from Strupnić near
Livno and Lisičići,703 can be dated with near-
698
Р. В. Катић 1978, 55-56.
699
Р. В. Катић 1978, 58.
700
A. Škegro 1999, 201-204.
701
A. Škegro 1999, 204-205.
702
D. Sergejevski 1950, 45-93.
703
W. Radimsky 1891 b, 1-19, idem 1892, 1-24, idem 1896, 202-242, I.
Kellner 1890, 55-63, idem 1895, 161-197, E. Pašalić 1959, 113-136,
I. Čremošnik 1952, 241-264, idem 1955, 107-122, C. Patsch 1906,
151-181, I. Bojanovski 1983 a, 185, A. Busuladžić 2005, 247-275.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

III do V stoljeća. Rimska vojna i civilna gazdin­ certainty to the 3rd to the 5th century. No ani­
stva i imanja te rudarsko-administrativni centri mal shoes other than horseshoes have been
pored tegleće stoke posjedovali su i ograničeni found to date.
broj konja koji su služili za obradu zemlje, tran­
sport i druge poslove.
32. BELLS (TABLES 72–77, PLATE 33)
32. ZVONO (TABLA 72–77, PRILOG 33)
Bells are a common find associated with ani­
Čest nalaz koji se može pripisati stočarskoj mal husbandry.704 They vary in size, with larg­
djelatnosti odnosi se na stočna zvona.704 Prema er ones probably used as cowbells and smaller
veličini zvona se mogu podijeliti na veća i manja. ones for sheep or goats.
U kontekstu ove podjele za pretpostaviti je da There are numerous broadly similar Roman
su veća zvona korištena za upotrebu kod velike bells in Roman Istria705 and in Kosovo.706
stoke, dok su manja korištena za sitnu stoku. A certain number of these bells have been
Šire analogije rimskodobnim stočnim zvoni­ found at Lisičići no. I,707 Mali Mošunj,708 Proboj,709
ma su mnogobrojne na području antičke Istre,705 Mogorjelo,710 Tutnjevac,711 Biograc near Lištica712
te Kosova.706 and Mala Rujiška.713 Since not every animal
Na lokalitetima Lisičića br. I, 707 Malog would have worn a bell, the discovery of seven
Mošunja,708 Proboja,709 Mogorjela,710 Tutnjevca,711 near Proboj indicate that this estate bred quite
Biograca kod Lištice712 i Male Rujiške713 prona­ large numbers of livestock.
đen je izvjestan broj ovih predmeta. Ako se ima A study of our specimens indicate that most
u vidu da sva grla nisu nosila zvona, sedam pro­ bells belong to one of two types.
nađenih primjeraka kod Proboja dokaz su inten­
zivnog uzgoja većeg broja stoke na ovom imanju. Type A
Analiza naših primjeraka pokazuje da veći­
na zvona spada u dva tipa. The first type consists of smaller bells used
only for sheep and goats. These being so much
Tip A smaller than cattle, large bells would have
weighed too heavily on them. Sheep and goats
Prvom tipu pripadaju manja stočna zvona koja cannot be left to graze unsupervised, so the
su služila isključivo za obilježavanje tzv. stoke sound of their small bells is sufficient to locate
sitnog zuba, odnosno ovaca i koza. Ova stoka je the flock when necessary (Table 72, Table 73, Ta­
znatno manja, pa bi nošenje velikih zvona ovim ble 74, figs 234 and 236, Table 75, Table 76). Small
životinjama bilo otežavajuće. I priroda ovih živo­ animal bells have been found at Saalburg,714 in
tinja onemogućava puštanje na slobodnu ispašu Roman Rijeka715 and in Slovenia.716
na većim udaljenostima od ljudskog nadzora, te 704
O. R. Ilić 2012, 159.
je zvuk koji ispuštaju mala zvona dostatan da se 705
R. Matijašić 1998, 408, fig. 1-5.
706
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 145, fig. 7.
704
O. R. Ilić 2012, 159. 707
I. Čremošnik 1955, 114.
705
R. Matijašić 1998, 408, sl. 1-5. 708
Ć. Truhelka 1893, 690.
706
V. Ivanišević – P. Špehar 2006, 145, sl. 7. 709
F. Fiala 1895, 367.
707
I. Čremošnik 1955, 114. 710
See National Museum of Bosnia and Herzegovina inventory
708
Ć. Truhelka 1893, 690. nos. 1145, 1663, 3480.
709
F. Fiala 1895, 367. 711
I. Čremošnik 1958a, 43.
710
Vidi inventarne brojeve Zemaljskog muzeja Bosne i Hercego­ 712
I. Čremošnik 1989, T. VI, fig. 3, T. VIII, fig. 6.
vine 1145, 1663, 3480. 713
V. Skarić 1928, Tafel VII, 16.
711
I. Čremošnik 1958a, 43. 714
L. Jacobi 1897, T. XXXVI, fig. 3, 4, 5, 7.
712
I. Čremošnik 1989, T. VI, sl. 3, T. VIII, sl. 6. 715
J. Višnjić 2009, 161, T. 2, fig. 1.
713
V. Skarić 1928, Tafel VII, 16. 716
Small bells are often made of bronze; D. Snoj 2003, 168.

85
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
odredi lokacija stada (Tabla 72, Tabla 73, Tabla
74, sl. 234, 236, Tabla 75, Tabla 76). Manja stočna
zvona pronađena su na lokalitetu Saalburga,714
te lokalitetu antičke Rijeke715 i Slovenije.716
Tip B
U drugi tip se mogu ubrojiti primjerci velikih
zvona koja su služila isključivo za krupnu stoku,
goveda i konje. Ova zvona su korištena za robusne
velike životinje, te ih je bilo teže oštetiti, odvojiti
od životinje. Isto tako, njihova veličina je bila uzro­
kom da su se mogla čuti na većim razdaljinama
te se moglo odrediti gdje se krdo nalazi (Tabla 74,
sl. 235, Tabla 77, Prilog 33, sl. 98).
33. KIRKE – ČEŠALJ ZA NABIJANJE TKANJA
ILI ČEŠAGIJA (TABLA 78 i 79, PRILOG 34)
Posebnom tipu alatki pripadaju predmeti
za koje u stručnoj arheološkoj literaturi postoji
dvojba oko namjene.717 Riječ je o predmetima
za koje postoje oprečna mišljenja ili da su kori­
šteni u svrhu održavanja čistoće dlake i krzna
domaćih životinja poput konja,718 ili su isti pred­
meti korišteni kao češljevi za nabijanje tkanja u
tkalačkom procesu. Vrlo je moguće da su isti
ili vrlo slični predmeti mogli biti korišteni za
obje sasvim različite radnje, što dodatno uno­
si nedoumice o korištenju svakog pojedinač­
nog predmeta.719 Tkanje kao proizvodni proces
izrade različitih odjevnih i sličnih predmeta od
vune i uopće dlake domaćih životinja odavno je
potvrđeno još u prahistorijskom periodu. Ob­
zirom da su osnovne konstrukcije tkalačkog
stana bile drvene, do danas se nije sačuvao dr­
veni trag. U predrimsko doba, na području koje
714
L. Jacobi 1897, T. XXXVI, sl. 3, 4, 5, 7.
715
J. Višnjić 2009, 161, T. 2, sl. 1.
716
Manja zvona često su brončana; D. Snoj 2003, 168.
717
Na ovaj problem pažnju mi je skrenuo kolega dr. Dragan Božič
iz Ljubljane, poslavši mi i publicirane radove na navedenu temu.
Zbog iskazane pomoći izražavam mu najdublju zahvalnost.
718
O. R. Ilić 2012, 159.
719
Ovakva višenamjenska upotreba predmeta, konstatirana je
kod mnogih alatki i u različitim periodima. Tako se došlo do
opravdanog zaključka da su šuplje sjekire iz kasnobronzanog
doba korištene od sječe drveta do obrade metala. Vidi: D. Per­
kić – D. Ložnjak-Dizdar 2005, 48.
86
Type B
The second type consists of large bells used
solely for cattle and horses. Being used for large,
strong animals, they were harder to remove
from the animal. At the same time, their size
made it possible to hear over greater distances
where the herd was located (Table 74, fig. 235,
Table 77, Plate 33, fig. 98).
33. CURRY-COMBS AND
WEAVING COMBS
(TABLES 78 and 79, PLATE 34)
Different views are expressed in profes­
sional archaeological reference works concern­
ing the purpose of these tools,717 some authors
holding that they were curry-combs, used to
groom horses,718 others that they were weaving
combs, used to beat down the weft. It is quite
likely that the same or similar tools could be
used for both these very different purposes,
making it even more difficult to determine
what each individual object was used for.719
Weaving wool and the hair of other domestic
animals into cloth for garments and other ar­
ticles has long been known to be practised in
prehistoric times. Since the main structure of
a loom was wooden, no traces remain. In the
pre-Roman area, the use of looms by the Illyr­
ians has been confirmed by the discovery of
quantities of pyramidal loom weights, spindle
whorls and shuttles.720
As technology advanced, the tools and im­
plements used in various manufacturing pro­
cesses changed. Loom weights, spindle whorls,
bone needles and so forth were replaced by
717
My colleague Dr. Dragan Božič from Ljubljana drew my atten­
tion to this by directing me to published works on the subject,
for which I am most grateful.
718
O. R. Ilić 2012, 159.
719
Many multipurpose tools have been identified at various pe­
riods. For example, it is clear that the hollow axes of the late
Bronze Age were used for felling trees and for working metal.
See D. Perkić – D. Ložnjak – Dizdar 2005, 48.
720
There are differing views on the purpose of pyramidal weights,
depending on the author as well as on the context and site of
the actual find. See A. Stipčević 1962, 171.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
su naseljavali Iliri, upotreba tkalačkog stana je
potvrđena otkrićem većeg broja raznih pirami­
dalnih utega, pršljenova i čunaka.720
Usavršavanjem tehnologije, mijenjala su se
i oruđa u različitim proizvodnim procesima. S
vremenom su navedene utege, pršljenove, ko­
štane igle i slično, zamjenjivale alatke koje su
poboljšavale proizvodni proces. Jedno od oru­
đa bez kojeg je bilo nemoguće vršiti tkanje je i
kirke ili češalj za nabijanje tkanja. Isti je u rim­
sko doba imao oblik metalnog češlja ili grablji
sa zupcima. Na suprotnoj strani je bio metalni
trn na koji je nabijana drvena drška. Između
zubaca su stavljane niti, te je naglim povlače­
njem nabijano tkanje. Ovim činom se dobijalo
čvrsto tkanje, pogodno za izradu najrazličitijih
tkanina, odjevnih predmeta, prostirki, vreća i
slično. Vremenom se izgled češlja za nabijanje
mijenjao, ali mu je funkcija ostala ista do današ­
njih dana. U rimskom periodu, pod različitim
uticajima koji su dolazili sa strane, istovremeno
su u različitim dijelovima prostranog Rimskog
carstva, proizvođene i korištene kirke – češljevi
za nabijanje, različitog oblika i konstrukcionih
rješenja, koje su nametala neposredna iskustva
stanovništva pojedinih provincija. Datacija istih
može se staviti u širi vremenski kontekst od II
do IV stoljeća, dok su isti predmeti nastavlje­
ni da se koriste i u ranom srednjem vijeku.721
Jedno od u literaturi prisutnih tumačenja
namjene ovog predmeta je ono koje govori da
je riječ o češagijama. Češagija je predstavljala
vrstu strugalice kojom je čišćena stoka. Prema
svojoj funkciji može se uvrstiti u grupu oruđa
koja su se nazivala scalprum ili scalptorium. Po
svom obliku, češagija je mogla služiti za stru­
ganje uopće. Ipak, njena osnovna funkcija se
svodila na timarenje stoke. Češagije su izduže­
nog pravougaonog oblika, sa dva gornja kra­
ka ušiljena. Na sredini gornje strane, radni dio
prelazi u kraći trn koji je služio za uvlačenje u
drvenu dršku. Donja strana je bila nazubljena.722
Iako postoji realna mogućnost korištenja ovog
alata u funkciji čišćenja krzna, odnosno dlake
720
Upravo je na primjeru piramidalnih utega vidljivo različito
tumačenje korištenja istog predmeta, ovisno o autoru i kon­
tekstu samog nalaza i lokaliteta. Vidi: A. Stipčević 1962, 171.
721
J. Pásztókai – Szeőke 2009, 187-188, ista 2010, 3-11.
722
I. Popović 1988, 75.
87
improved tools, one of which was essential
for the production of woven textiles – the
weaving comb. In Roman times, these were
made of metal, toothed on one side and with
a tang on the other to which a wooden han­
dle would be fitted. The threads of the weft
were placed between the teeth of the comb,
which was rammed down to beat down the
weft. This produced a close-woven fabric ide­
al for making garments, mats, sacks and so
forth. The design of weaving combs changed
as time passed, but their purpose remains
the same to this day. Under the influence of
foreign trends, weaving combs were used
throughout the Roman Empire, their shape
and design the result of local experience in
the various provinces. They date from the 2nd
to the 4th century, and continued in use into
early mediaeval times.721
One view expressed by certain authors
is that these implements were in fact curry-
combs, used for grooming. This would place
them in the group of tools known as scalprum
or scalptorium. Their design meant they could
be used for various kinds of scraping actions,
even though their basic use was in groom­
ing. They consist of an elongated rectangular
blade with spikes at either end of the upper
side and a central tang to which a wooden
handle was fitted. The other side of the blade
was toothed.722
Though it is very likely they were used in
grooming, this would be a purely secondary
purpose. A study of surviving specimens re­
veals that the teeth were too large and broad
for effective grooming, and their primary use
would have been as weaving combs.
Analogous specimens are many in Hungary,723
Italy,724 Germany,725 Serbia and Bulgaria.726
These objects have been found in Bosnia
and Herzegovina, too, in particular close to the
villae rusticaeat Stolac, Sanski Most, Lisičići
721
J. Pásztókai – Szeőke 2009, 187-188, idem 2010, 3-11.
722
I. Popović 1988, 75.
723
E. Thomas 1964, 323.
724
W. Gaitzsch 1980, 362-363, Taf. 37, 177.
725
W. Gaitzsch 1980, 373, Taf. 50, 253.
726
I. Popović 1988, 76 with notes 263-268.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
domaćih životinja, ta se funkcija može definirati
isključivo kao sekundarna. Prema analizi ponuđe­
nih predmeta, može se zaključiti da su zupci veliki
i preširoki za efektivno timarenje stoke, te se zbog
toga funkcija ovih predmeta može okarekterizira­
ti primarno kao kirke ili češalj za nabijanje tkanja.
Analogije našim primjercima su mnogobroj­
ne u Mađarskoj,723 Italiji,724 Njemačkoj,725 Srbiji
i Bugarskoj.726
I na prostorima današnje Bosne i Hercegovine,
osobito blizu konstatiranih rustičnih vila, pronađeni
su ovi predmeti na lokalitetima u Stocu, Sanskom
Mostu, Lisičićima br. I,727 Ljusini728 i Mogorjelu.729
Primjerci pronađeni na prostoru današnje
Bosne i Hercegovine su ujednačeni, te ne po­
stoji mogućnost razvrstavanja u različite tipove.
34. MAKAZE (TABLA 80 i 81, PRILOG 35)
U pisanim izvorima se označavaju pod termi­
nima forfex, fortices730 i axitia. Sastoje se od para
sječiva postavljenih na način da mogu sjeći.731
Na temelju spajanja sječiva razlikuju se makaze
na zglob i lučne makaze. Pretpostavlja se da su
prvobitno korištene na Siciliji za striganje ovaca,
a potom da su prenijete u Italiju oko 300. godine
stare ere. Na područje koje su nastanjivali Ili­
ri, makaze koje se praktično upotrebljavaju do
danas za strižu ovaca, donijeli su Kelti u mla­
đem željeznom dobu.732 Lučne makaze su stariji
tip, dok su se one na zglob počele proizvoditi
od I stoljeća stare ere.733 U rimskom periodu se
oba tipa istovremeno koriste, ali sa prevagom
na lučne makaze. Korištene su radi obrezivanja
voća i loze, za rezanje lima, tkanina i kože.734
723
E. Thomas 1964, 323,
724
W. Gaitzsch 1980, 362-363, Taf. 37, 177.
725
W. Gaitzsch 1980, 373, Taf. 50, 253.
726
I. Popović 1988, 76 sa napomenama 263-268.
727
I. Čremošnik 1955, 116.
728
I. Čremošnik 1959, 143.
729
Vidi inventarne brojeve Zemaljskog muzeja Bosne i Hercego­
vine 1518 i 1520.
730
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1921, 1049-1052.
731
O. R. Ilić 2012, 159.
732
A. Stipčević 1962, 169.
733
W. Gaitzsch 1980, 209.
734
I. Popović 1988, 96.
88
no. I,727 Ljusina728 and Mogorjelo.729 They are
all of identical design, and cannot be classi­
fied into different types.
34. SHEARS
(TABLES 80 and 81, PLATE 35)
Written sources use the terms forfex, for-
tices730 and axitia for these implements, which
consist of a pair of blades set so the sharp­
ened edges can intersect.731 The blades may
be joined in one of two ways: with a pivot,
or a bow-shaped spring. They were probably
first used in Sicily for shearing sheep, reach­
ing Italy about 300 BCE. In the areas formerly
inhabited by the Illyrians, the shears that re­
main in use to this day for shearing sheep were
introduced by the Celts in the late Iron Age.732
Bow-shaped shears are the earlier type; piv­
oted shears were first manufactured in the 1st
century BCE.733 Both kinds were used side by
side in the Roman period, with bow-shaped
shears the more common. Shears were also
used to prune fruit trees and vines, and to cut
sheet metal, textiles and leather.734
Blade shears for shearing sheep constitute a
separate category, recognizable from their crude
workmanship and large size. The blades are set
so that there is a slight gap between them when
intersecting. The design of the bow was such
that they could not be used for cutting harder
objects such as branches. Sheep were bred in
large numbers on Roman estates, and as a re­
sult, shears are a common find.
Bow shears from the La Tène period were
usually about 25 cm long, while those use in Ro­
man times for cutting sheet metal and textiles
might be as much as a metre long. Shears could
727
I. Čremošnik 1955, 116.
728
I. Čremošnik 1959, 143.
729
See National Museum of Bosnia and Herzegovina inventory
nos. 1518 and 1520.
730
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1921, 1049-1052.
731
O. R. Ilić 2012, 159.
732
A. Stipčević 1962, 169.
733
W. Gaitzsch 1980, 209.
734
I. Popović 1988, 96.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Posebnoj kategoriji se mogu pripisati makaze also be used as cosmetic accessories.735 Unlike
za stoku. Pod makazama za stoku podrazumijeva bow shears, pivoted shears were designed for
se alat koji je korišten za šišanje vune ovaca. Ras­ finer, more accurate work.
poznaju se po grubljoj izradi i masivnijem tijelu. Specimens analogous to ours have been re­
Ovakve makaze imaju veće dimenzije, sječiva u corded at many sites and depicted on reliefs,
spojenom položaju imaju izvjesna odstupanja na monuments, paintings, coins and so on through­
način da se ne dodiruju u cijelosti. Lučno izrađeni out the Roman Empire: in Saalburg,736 Roman
dio napravljen je tako da se njime ne može vršiti Istria,737 Slovenia,738 Romania,739 Belgium,740
rezanje čvršćih materijala, obrezivanje voća i sl. Britain,741 Ostia, Rome, Sens, Nimes, Bulgaria,
Masovan uzgoj ovaca na rimskim imanjima rezul­ France, Serbia,742 Šarkamen,743 and in Hungary,744
tirao je i činjenicom da su makaze često pronala­ Poland745 and Germany.746
žene kao sastavni dio stočnog inventara. Blade shears for shearing sheep have been
Za razliku od lučnih, makaze na zglob su bile found at Roman villa and other sites in Bosnia
namijenjene za finije i preciznije radove. Lučne and Herzegovina at Županjac – Delminium,747
makaze iz perioda latena su uglavnom bile oko 25 Proboj near Ljubuški748 and Stup near Sara­
centimetara duge, dok su rimske za rezanje lima jevo.749 Further evidence of large-scale sheep
ili tekstila mogle biti duge i do jedan metar. Mo­ farming on the estate near Ljubuški is the dis­
gle su biti korištene i kao dio toaletnog pribora.735 covery of seven animal bells750 which, togeth­
Analogije našim makazama zabilježene su er with the shears, paint a picture of farming
na velikom broju lokaliteta, reljefa, spomeni­ in Proboj.
ka, slika, predmeta, novca, širom Rimskog car­ All our specimens are bow shears, with
stva: u Saalburgu,736 području antičke Istre,737 blades of elongated rectangular or triangular
Sloveniji,738 Rumuniji,739 Belgiji,740 Britaniji,741 shape, designed for shearing sheep.
Ostiji, Rimu, Sensu, Nimesu, Bugarskoj, Fran­ One specimen, found right next to a villa in
cuskoj, Srbiji,742 lokalitetu Šarkamena,743 te u Ilidža,751 is of unusual shape, and its use can­
Mađarskoj,744 Poljskoj745 i Njemačkoj.746 not be determined with certainty.
Na lokalitetima rimskih vila i drugim objek­
tima u Bosni i Hercegovini makaze kao dio
stočnog pribora pronađene su u Županjcu – 35. HORSESHOES (TABLES 82–85, PLATE 36)
Delminijumu,747 Proboju kod Ljubuškog748 i Stu­
pu kod Sarajeva.749 Dokaz intenzivnijeg uzgoja The use of horseshoes is associated with the
ovaca na imanju kod Ljubuškog, jest i pronalazak domestication of animals. They were used to
sedam stočnih zvona,750 što zajedno sa makaza­ protect the hooves not only horses, but also
ma upotpunjuje sliku privređivanja u Proboju.
735
I. Popović 1988, 96.
735
I. Popović 1988, 96. 736
L. Jacobi 1897, T. XXXV, fig. 12-14.
736
L. Jacobi 1897, T. XXXV, sl. 12-14. 737
R. Matijašić 1998, 405, fig. 2 and 3.
737
R. Matijašić 1998, 405, sl. 2 i 3. 738
Th. Ulbert 1981, 78, 176, T. XXV, 234-236.
738
Th. Ulbert 1981, 78, 176, T. XXV, 234-236. 739
Ch. Bichir 1984, 20-23, Pl. VIII, 4.
739
Ch. Bichir 1984, 20-23, Pl. VIII, 4. 740
W. Gaitzsch 1980, Taf. 32, 156.
740
W. Gaitzsch 1980, Taf. 32, 156. 741
D. Strong – D. Brown 1976, 178, fig. 293, W. Gaitzsch 1978, 70,
741
D. Strong – D. Brown 1976, 178, fig. 293, W. Gaitzsch 1978, 70, abb 45.
abb 45. 742
I. Popović 1988, 96 with notes 406-414.
742
I. Popović 1988, 96 sa napomenama 406-414. 743
M. Tomović 2005, 172, fig. 92.
743
M. Tomović 2005, 172, fig. 92. 744
Z. Mráv 2013, 109, fig. 23, fig. 7.
744
Z. Mráv 2013, 109, fig. 23, sl. 7. 745
K. Czarnecka 2013, 168, fig. 6.
745
K. Czarnecka 2013, 168, fig. 6. 746
T. Kleinschmidt 2013, 73, abb. 2.
746
T. Kleinschmidt 2013, 73, abb. 2. 747
K. Patsch 1904, 332, fig. 40.
747
K. Patsch 1904, 332, sl. 40. 748
F. Fiala 1895, 366.
748
F. Fiala 1895, 366. 749
G. Čremošnik 1930, 214-217, T. XIII.
749
G. Čremošnik 1930, 214-217, T. XIII. 750
F. Fiala 1895, 367.
750
F. Fiala 1895, 367. 751
I. Kellner 1895, 187, fig. 89.

89
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Svi naši primjerci pripadaju jednodijelnim luč­
nim makazama izduženog pravougaono-trou­
glastog sječiva, namijenjenim za striganje ovaca.
Jedan primjerak lučnih makaza sa lokalite­
ta uz samu vilu na Ilidži,751 ima neobičan oblik,
tako da se ne može pretpostaviti sigurna namje­
na ovog predmeta.
35. POTKOVA (TABLA 82 – 85, PRILOG 36)
Nastanak i upotreba potkova veže se za dome­
stifikaciju životinja. Potkove su se upotrebljavale
radi zaštite kopita konja, ali i drugih teglećih ži­
votinja: goveda, volova, bivolica, magaradi, maz­
gi, mula i deva. Kopito ili papak kod životinja je
prilagođeno na prirodno ravnomjerno trošenje
i organsko obnavljanje. Kod domaćih životinja,
koje su izložene većem forsiranju ovaj odnos
trošenja i obnavljanja nije ravnomjeran, zbog
čega je neophodno da se kopita i papci potkiva­
ju, kako bi životinje ostale u funkciji. Najstarija
sredstva za zaštitu su koristili još Egipćani i na­
rodi u Aziji i to u vidu „čarapa“ – mekanih izu­
vaka. Prvi čvrsti oblik koji je bio temelj za kasniji
razvoj potkovice je bila metalna pločica. Kasnije
se počela upotrebljavati željezna sandala – hipo­
sandala, odnosno mulosandala ili bovosandala,
što je ovisilo o životinjskoj vrsti kojoj je služila.752
Postoje tri teorije o porijeklu potkovica; keltska,
germanska i turanska. Zajednička nit svih je da
su Rimljani u kontaktima sa Germanima, Kel­
tima ili turanskim plemenima preuzeli potki­
vanje životinja. Masovna upotreba potkova u
Rimskom carstvu počela je u periodu kasnog
Carstva. Uspostavljajući vojne, privredne, trgo­
vačke, kulturne, diplomatske kontakte Rimljani
su koristili različita iskustva, iz čega su proizi­
lazili još kvalitetniji primjerci. Veličina Rimskog
carstva uvjetovala je i različite tipove potkova od
Germanije,753 Britanije754 do Armenije i Sirije.755
U arheološkoj znanosti postoje i oprečna mi­
šljenja po ovom pitanju. Prema nekim autorima,
751
I. Kellner 1895, 187, sl. 89.
752
V. Pflaum 2007, 325-326, A. Busuladžić 2005, 248-249.
753
L. Jacobi 1897, T. XXXXI sl. 8-12.
754
W. H. Manning 1976, 52-53, L. Allason – J. i R. Miket 1984, 295,
sl. 69, 70, 297, sl. 71.
755
A. Busuladžić 2005, 250-252.
90
of other draught animals: oxen, buffalo, don­
keys, hinnies and mules, and camels. In the
wild, the hooves of these and other animals
wear and regrow naturally. In domestic ani­
mals, in which the hooves are subjected to ad­
ditional stress, the hoof may wear faster than
it can be renewed, and must be shod as a re­
sult. The earliest method of protecting hooves
was that used by the Egyptians and in Asia,
consisting of a soft “sock.” The first solid pro­
tection, from which horseshoes later evolved,
was a metal plate. Later an iron sandal, known
the hipposandal, mulosandal or bovosandal
from the kind of animal it was designed for,
came into use.752
There are three theories concerning the
origin of the horseshoe: that it was invented
by Celts, Germanic tribes, or Turanians. Com­
mon to all three is that the Romans adopted
the horseshoe as a result of their contacts
with these peoples. The widespread use of
the horseshoe began in the late Imperial pe­
riod. As military, commercial, trade, cultur­
al and diplomatic contacts were established,
the Romans drew on a range of experiences,
leading to improved designs. Because of the
size of the Roman Empire, different types of
horseshoe evolved in Germany, 753 Britain, 754
and across to Armenia and Syria.755 Here too
archaeologists hold different views, some
claiming that the horseshoe as we know it
was a much later invention, dating from me­
diaeval times.756
Horseshoes are purpose-made forged
iron objects nailed to the horny part of the
hoof, their specific shape and size designed
752
V. Pflaum 2007, 325-326, A. Busuladžić 2005, 248-249. Trans­
lator’s note: a practical experiment with the hipposandal,
conducted by Britain’s Time Team archaeologists, suggested
that these sandals would not be suitable for use on a work­
ing animal, as their design made it difficult for the horse to
walk and posed a risk of injury from the hook by which the
sandal was strapped on; they were probably used only for
short-term protection of an injured hoof, to keep poultices
in place, and the like.
753
L. Jacobi 1897, T. XXXXI fig. 8-12.
754
W. H. Manning 1976, 52-53, L. Allason – J. & R. Miket 1984,
295, fig. 69, 70, 297, fig. 71.
755
A. Busuladžić 2005, 250-252.
756
V. Pflaum 2007, 326.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
pouzdano potkivanje na klasičan način datira
se znatno kasnije, u srednji vijek.756
Potkova je namjenski proizveden predmet od
željeza koji se zakucavanjem za rožnati dio pri­
čvršćuje za kopito ili papak. Izrađuje se od kova­
nog željeza, te oblikom i dimenzijama odgovara
kopitu ili papku za koji je namijenjena. Potkova
se sastoji od nokatnog dijela i dvaju krakova. Ima
gornju nosivu površinu okrenutu prema kopitu
i donju ili prizemnu površinu okrenutu prema
tlu. Unutarnji rub je tanji od vanjskog i otkovan
je kako se čestice zemlje ne bi zadržavale na nje­
mu. Na donjoj površini se nalazi kanal sa rupi­
cama. Njihov broj je različit i kreće se od tri do
četiri na svakoj strani. Na nokatnom dijelu ka­
nal je najčešće prekinut. Najstariji primjerci su
pripadali papučastom tipu potkove, koja je bila
temelj za sve kasnije razvojne oblike.
Potkove se prema različitim elementima di­
jele na više tipova:
1. Prema načinu upotrebe i vrsti životinje di­
jele se na potkove za volove, konje, maz­
ge, mule i magarce.
Tip A: Potkove kopitara, koje su manjih di­
menzija, užeg nokatnog dijela i užih kra­
kova, te manje težine. U ovaj tip spadaju
potkove za posljednje četiri nabrojane
vrste. Sve potkove pronađene na antič­
kim lokalitetima pripadaju ovom tipu.
Tip B: Anatomska građa papkara kao i veća
robusnost i težina teglećih goveda ne
dopušta upotrebu istog tipa potkove.
Zbog toga je potkova papkara šireg no­
katnog dijela, većih dimenzija i težine, te
se sastoji od dvaju odvojenih dijelova.757
2. U odnosu na oštrinu švaraka i hvatača
može se uočiti razlika između ljetnih i
zimskih primjeraka.
Tip A: Zimske pokove imaju šiljate švarke
i oštrije hvatače da bi se spriječilo kli­
zanje i ozljeđivanje prilikom kretanja
životinje po snijegu i ledu.
Tip B: Ljetni primjerci, za razliku od zim­
skih, opremljeni su tupljim švarcima
i oblijim hvatačima. Sve potkove koje
756
V. Pflaum 2007, 326.
757
A. Busuladžić 2005, 255.
91
to fit the hooves of the animal for which
they were made. The earliest type was the
sandal shape, which later evolved into the
familiar crescent shape that leaves the frog
in the centre of the hoof exposed. The in­
ner edge is thinner than the outer, and its
design helps to prevent soil from accumu­
lating. The underside, which was in contact
with the ground, has a groove with three or
four nail holes on each side; usually, the toe
of the shoe had no groove.
Horseshoes are classified into several types,
based in various features:
1. The way they are used and the kind of
animal they were designed for: oxen,
horses, hinnies, mules and donkeys.
Type A: smaller-sized, narrower, lighter-
weight shoes, made for horses, hinnies,
mules and donkeys. All the horse­
shoes found at Roman sites belong to
this type.
Type B: the nature of the hoof and the
greater size and weight of draught oxen
ruled out the use of Type A shoes. In­
stead, these large cloven-hoofed ani­
mals were shod with shoes consisting
of two separate pieces.757
2. Summer shoes were of a different design
from winter shoes.
Type A: winter shoes have sharp
caulkins, to prevent the animal from
slipping and injuring itself on snow
and ice.
Type B: summer shoes are smoother, with
blunter caulkins. All the horseshoes in
this study are summer shoes.758
3. Shoes also differ in the presence or ab­
sence of grooves and with six or eight
nail holes, which could be square or
round.
A study of our specimens reveals
that both square and round holes were
used, but that square ones were more
757
A. Busuladžić 2005, 255.
758
A. Busuladžić 2005, 256.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
su predmetom analize predstavljaju
ljetne primjerke.758
3. U kontekstu elemenata izrade uočavamo
potkove sa kanalom ili bez njega, sa šest
ili osam rupica za čavle. Rupice mogu biti
četvrtaste i okrugle.
Analizirani primjerci upućuju na činje­
nicu da su i četvrtaste i okrugle rupice za
čavle bile zastupljene, sa većim naglaskom
na četvrtaste rupice (četvrtaste: Tabla 82, sl.
253, 254, 255, Tabla 83, sl. 259, 260, Tabla 84,
sl. 262, 263, 264, Tabla 85, okrugle: Tabla 82,
sl. 256, Tabla 83, sl. 257, Tabla 84, sl. 261).759
4. Potkivanje svih nogu nameće mogućnost
uočavanja razlika između prednjih i stra­
žnjih potkova.
Varijanta A: Prednja potkova je više okrugla.
Varijanta B: Stražnja pokova je šiljatija.
Ponuđeni parametri klasificiraju sve
potkove kao prednje, osim jednog izuzet­
ka, potkove iz Srebrenice (Tabla 83, sl. 257),
koja je stražnja. Za neke se zbog stepena
oštećenosti ne može ustvrditi kojoj od po­
nuđenih klasifikacija pripadaju (Tabla 85).760
5. Prema razlici između lijeve i desne pot­
kove, a u odnosu na oblik ruba vanjskog
kraka, dijele se na:
A. Lijeva
B. Desna.
Vanjska strana kraka svake pravilne
potkove više je zaobljena, a unutarnji rub
više ravan. Time se željelo izbjeći ozljeđi­
vanje unutrašnjih dijelova nogu životinje
o rub potkove na unutarnjem kraku. Rav­
niji rub unutarnjeg kraka potkove više je
zaklonjen ispod kopitnog dijela. Usta­
novljena razlika između lijevih i desnih
potkova klasificira primjerke (Tabla 84, sl.
261, 263 i 264) kao lijeve, a primjerak iz
Srebrenice (Tabla 83, sl. 257) kao desnu.761
6. Prema načinu potkivanja potkove se mogu
razvrstati na one koje su stavljane vrućim
i one koje su stavljane hladnim načinom.
758
A. Busuladžić 2005, 256.
759
A. Busuladžić 2005, 256.
760
A. Busuladžić 2005, 257.
761
A. Busuladžić 2005, 257.
92
common (square: Table 82, figs. 253,
254, 255, Table 83, figs. 259, 260, Table
84, figs. 262, 263, 264, Table 85; round:
Table 82, fig. 256, Table 83, fig. 257, Ta­
ble 84, fig. 261).759
4. If all four hooves are shod, there are dif­
ferences in shape between the fore and
hind shoes.
Variant A: fore shoes are rounder.
Variant B: hind shoes are more pointed.
On this basis, all our horseshoes are
fore shoes with one exception, that from
Srebrenica (Table 83, fig. 257). Some
are too badly damaged to classify (Ta­
ble 85).760
5. Right and left shoes differ in the shape of
the outer edge:
A. left
B. right.
The outer edge of every well-made
horseshoe is more rounded, and the in­
ner is flatter. This is to avoid injury to
the inside of the leg by the inner edge
of the horseshoe. The flatter inner edge
is set back below the hoof. On this basis,
ours are left shoes (Table 84, figs. 261, 263
and 264), except from the horseshoe from
Srebrenica (Table 83, fig. 257), which is
a right shoe.761
6. Another distinction is between cold shoe­
ing and hot shoeing. In hot shoeing, the
farrier heats the shoe before bending it,
and then fits it to the hoof by placing
the hot shoe against it briefly, the scorch
marks providing a guide to any neces­
sary alterations. In cold shoeing, the
shaped shoe is nailed to the hoof with­
out alteration.762
7. Once horseshoes came into general use,
differences can be observed between
hand-made and mass-produced shoes.
The caulkins on hand-made shoes were
759
A. Busuladžić 2005, 256.
760
A. Busuladžić 2005, 257.
761
A. Busuladžić 2005, 257.
762
A. Busuladžić 2005, 257-258.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Vrućim se potkivanjem na kopito stavlja
užarena potkovica, prilikom čega se u nekoj
mjeri potkova prilagođava konfiguraciji ko­
pita ili papka. Hladnom metodom formi­
rana površina potkove se stavlja na rožinu
bez naknadne adaptacije potkove i kopita.762
7. Od početaka masovne upotrebe mogu se
primijetiti razlike između potkova rađenih
ručno i onih koje su proizvođene serijski.
Ručno rađeni primjerci imali su švarke
koji su iskivani integralno sa cijelim tije­
lom potkove. Kod serijski proizvođenih
švarci su se naknadno ugrađivali.763
8. Proizvodnja potkova kroz dugi vremenski
period i na širokom prostoru uvjetovala je
neke specifičnosti zbog kojih se potkove di­
jele prema mjestu proizvodnje na: keltske,
germanske, turanske, galorimske, Broddar,
staronjemačke, španske, Winchester i druge.764
9. U hronološkom kontekstu potkove mogu
biti antičke (IV–VI stoljeće), srednjovje­
kovne, novovjekovne i suvremene.765
Prema oskudnim podacima iz inventarnih
knjiga može se pretpostaviti antička ili kasno­
antička odrednica za sve predočene primjerke.
Ova vrsta arheološkog materijala vezana za
rimske lokalitete na prostorima Bosne i Herce­
govine zastupljena je sa 14 primjeraka. Najviše
potkova je iz Mogorjela, dok jedan dio potječe
sa lokaliteta Domavie, Strupnića, Konjica i Li­
sičića. Prisustvo potkova na navedenim loka­
cijama potvrda je izvjesnom uzgoju teglećih ži­
votinja u Bosni i Hercegovini u antičko doba.766
36. ALATKA ZA PRIPREMU KOPITA (TABLA 86)
Da bi kopita konja, magaraca ili mazgi, te pap­
ci teglećih goveda bila spremna za potkivanje,
bilo je neophodno izvršiti pripremne radnje. U
navedenom procesu, bilo je neophodno kopito ili
papak očistiti, ostrugati sve vrste naslaga, zemlje,
762
A. Busuladžić 2005, 257-258.
763
A. Busuladžić 2005, 258.
764
A. Busuladžić 2005, 258, za neke primjerke koji nisu bili pred­
metom ove analize se može konstatirati da pripadaju nekim
drugim tipovima. Riječ je i potkovama koje nisu rimskodobne.
765
A. Busuladžić 2005, 258-259.
766
O analizi potkova vidi: A. Busuladžić 2005, 247-274.
93
an integral part of the shoe, while in
mass-produced shoes the caulkins were
added later.763
8. The manufacture of horseshoes over a
long period and large area resulted in cer­
tain specific features that allow for their
classification in terms of where they were
manufactured: Celtic, Germanic, Turani­
an, Gallo-Roman, Broddar, Old German,
Spanish, Winchester and other horseshoes
are recognized.764
9. Chronologically, horseshoes may date
from late Antiquity (4th to 6th century),
the middle ages, modern times, and the
present day.765
The limited data provided by the inventory
records suggest that all our specimens date from
the Roman period or late Antiquity.
This type of archaeological find associated
with Roman sites in Bosnia and Herzegovina
is represented by 14 specimens, most of them
from Mogorjelo, the others from Domavia,
Strupnić, Konjic and Lisičići. The presence of
horseshoes from these sites attests to the use of
draught animals in Bosnia and Herzegovina in
Roman times.766
36. FARRIERS’ TOOLS
(TABLE 86)
The hoof of a horse, donkey or mule and
the cloven hoofs of draught oxen needed to
be prepared for shoeing by cleaning to re­
move soil, mud and other substances adher­
ing to the hoof and by removing the old shoe.
This involved the use of farriers’ tools. One
such tool was found at Japra-Majdanište.
Since this was a mining and metal-working
763
A. Busuladžić 2005, 258.
764
A. Busuladžić 2005, 258, some specimens not covered by
this study belong to other types, but these are not of the
Roman period.
765
A. Busuladžić 2005, 258-259.
766
For more on the study of horseshoes, see A. Busuladžić 2005,
247-274.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
blata te odvojiti rožnati dio od stare potkove. Za
sve ove radnje bila je neophodna alatka kojom
je vršena priprema rožnatog dijela za ponov­
no potkivanje. Na području Japra–Majdaništa,
pronađena je jedna ovakva alatka, koja je služi­
la upravo za ove svrhe. S obzirom da je navede­
ni lokalitet bio rudarsko mjesto sa intenzivnom
metalurškom proizvodnjom, upotreba konja i
tegleće stoke je bila neizostavni dio svakodnev­
nog radnog procesa i društvenih aktivnosti. U
tom kontekstu treba tumačiti postojanje i ove
alatke, kao sastavnog dijela kovačke radionice.
37. KUKA (TABLA 87 i 88, PRILOG 37)
Na različitim antičkim lokalitetima u Bosni i
Hercegovini, osobito na lokalitetima Mogorjela,
Stupa i Posušja, pronađen je znatan broj kuka, koje
su služile prvenstveno za obradu mesa, sušenje
mesnih prerađevina, neposrednu obradu i gulje­
nje divljači ili domaćih životinja i slično. Razmjerno
veća količina ovih predmeta potvrđuje izvjestan se­
gment udjela mesa i mesnih prerađevina u ishrani
stanovništva u dubini rimske provincije Dalmacije.
Isto tako, kuke su mogle služiti i za različite
druge namjene, vješanje predmeta i slično.
Prema konstrukciji kuke se mogu podijeliti
u nekoliko tipova:
Tip A
Prvom tipu pripadaju kuke s po dvije drške,
odnosno po dva završetka na koje se kuka kačila.
Ovakvi primjerci su služili za kačenje većih ko­
mada mesa ili čitavih životinja, te većih predmeta
(Tabla 87, sl. 267, 268 i 269, Prilog 37, sl. 113 i 115).
Tip B
Odnosi se na one s krajem koji se završava pu­
nim kružićem kačenim pomoću konopca, željeznih
karika ili žice (Tabla 87, sl. 270, Prilog 37, sl. 114).
Tip C
Treći tip su slični predmeti koji se završavaju
kružićem koji je nastao savijanjem vrha (Tabla
87, sl. 271 i 272, Tabla 88).
94
site, the use of horses and draught animals
was an essential part of the working day.
This tool, part of a smithy, should be seen
in this context.
37. HOOKS
(TABLES 87 and 88, PLATE 37)
Numerous hooks have been found at Ro­
man sites in Bosnia and Herzegovina, in par­
ticular at Mogorjelo, Stup and Posušje. These
were used mainly in butchery, drying meat
and meat products, the skinning and gutting
of game and domestic animals, and the like.
The relatively large quantities of hooks reveal
that meat and meat products formed part of the
diet of the population of the hinterland of the
Roman province of Dalmatia.
Hooks could also be used to hang other
objects.
Hooks may be classified into a number of
types, based on their design:
Type A
The first type consists of double-headed
hooks, with two fixing points.
These were used to hang large sides of meat
or whole animals, and other large objects (Ta­
ble 87, figs. 267, 268 and 269, Plate 37, figs. 113
and 115).
Type B
This type ends in a circular eye, and was at­
tached by a rope, iron chain or wire (Table 87,
fig. 270, Plate 37, fig. 114).
Type C
The third type is similar, ending in a circle
formed by bending the top (Table 87, figs. 271
and 272, Table 88).
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
38. ŽVALE (TABLA 89 i 90, PRILOG 38)
U posebnu grupu definirane konjske opreme
mogu se uvrstiti primjerci konjskih žvala, koje
su predstavljale ključni element u upravljanju
životinjama i njihovom usmjeravanju. Njihovo
korištenje zabilježeno je i u predrimsko doba.767
U odnosu na oblike žvala možemo konstatirati
postojanje nekoliko različitih tipova:
Tip A su žvale sa polugom za podizanje.
Radi se o vrlo dobro koncipiranoj vrsti žvala,
čije je posebno svojstvo veća kontrola za nepo­
slušnijeg i nemirnijeg konja. Zbog toga je bila
primjerenija za konje koji su se koristili u vojnič­
ke svrhe, gdje je pravovremena komanda bila
od krucijalnog značaja za spas života i strateš­
ke akcije konjanika.768
Naši primjerci su sačuvani (Tabla 89), s tim
da je primjerak na sl. 279, inv. br. 853, u boljem
stanju, sa vidljivim urezanim ukrasnim linija­
ma na bokovima. Oba primjerka imaju po dvije
poluge, petlje za uzde, petlje za pričvršćivanje
žvala, dio koji je išao u usta. Od trećeg primjer­
ka je sačuvan samo dio žvale pa je bliža deter­
minacija nemoguća (Tabla 90).
Ovaj tip žvala je funkcionirao na principu
povlačenja uzdi. Kada bi poluga pritisla konju
donju čeljust, istovremeno bi se unutarnji dio
žvala podigao i konju udarao u nepce. Ovaj
konačni rezultat (udaranje u konjsko nepce)
doveo bi do momentalnog potčinjavanja konja
volji jahača.769
Ovaj tip žvala je italskog porijekla i korišten je
do kraja II stoljeća, a vjerovatno i duže.770 Žvale
sličnog oblika i konstruktivnih rješenja, te go­
tovo identičnog principa djelovanja korištene
su i znatno prije.771
Najbliže analogije našim primjercima prona­
đene su na prostoru Siska,772 te Magdalensberga.773
767
Tako je na području Glasinca pronađen jedan primjerak žvala.
Vidi: Ć. Truhelka 1890, 92, sl. 91.
768
I. Radman-Livaja 2004, 101-102.
769
I. Radman-Livaja 2004, 102, sa napomenom 625.
770
I. Radman-Livaja 2004, 102.
771
В. І. Іллiнська – О. I. Тереножскін 1971, 67, sl. 22, M. Ctojић
– Г. Чађеновић 2006, 328.
772
I. Radman-Livaja 2004, T. 54, sl. 388.
773
H. Dolenz 1998, 94.
95
38. BITS (TABLES 89 and 90, PLATE 38)
A distinct group of objects forming part
of horse tack consists of bits, which helped to
control and guide the horse. They are known
to have been in use in pre-Roman times. 767 Bits
fall into a number of different types, based on
their design:
Type A consists of curb bits, which have a le­
ver or shank that exerts pressure on the mouth
and chin groove, and is used in particular to
control horses of hot or high-strung tempera­
ment. It was therefore more appropriate to cav­
alry horses, in which prompt response to its
rider’s commands was essential for manoeu­
vring, and could mean the difference between
life and death for both.768
Our specimens are intact (Table 89), with
the one in fig. 279, inv. no. 853, in better con­
dition, even the incised lines on the shank still
visible. Both have a shank on each side with
a ring to which the reins were attached and a
ring where the mouthpiece was attached. All
that survives of the third specimen is part of
the mouthpiece, making it impossible to clas­
sify (Table 90).
Curb bits worked by pulling on the reins.
This caused the shank to put pressure on
the horse’s chin groove and the mouthpiece
to rise, striking the horse’s palate. The lat­
ter would instantly cause the horse to obey
its rider.769
This type of bit is of Italic origin, and was
used up to the late 2nd century, and probably
longer. 770 Bits of similar shape and design, and
which operated in almost exactly the same way,
were in use much earlier.771
Closely analogous specimens have been
found at Sisak772 and Magdalensberg.773
767
One bit has been found at Glasinac. See Ć. Truhelka 1890, 92,
fig. 91.
768
I. Radman-Livaja 2004, 101-102.
769
I. Radman-Livaja 2004, 102, with note 625.
770
I. Radman-Livaja 2004, 102.
771
В. І. Іллiнська – О. I. Тереножскін 1971, 67, fig. 22, M. Ctojић
– Г. Чађеновић 2006, 328.
772
I. Radman-Livaja 2004, T. 54, fig. 388.
773
H. Dolenz 1998, 94.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Tip B žvala na prostoru današnje Bosne i Her­
cegovine konstatiran je u više slučajeva. Riječ je o
prstenastom ili karičastom tipu, razvijenom još u
latenu i čiji su posrednici u izradi i upotrebi kod
Rimljana bili Kelti.774 Ove žvale su mogle biti jed­
nodijelne ili višedijelne. Bile su spojene za uzde
preko velikih karika postavljenih sa obje strane.775
Ovaj tip je bio u upotrebi kroz cijelo carsko razdo­
blje. Zbog svog jednostavnog funkcioniranja i kon­
struktivnih elemenata, sa manjim oscilacijama je
ostao osnov ovih žvala isti do suvremenog doba.776
Na prostoru današnje Bosne i Hercegovine
konstatirano je postojanje nekoliko varijanti
ovog tipa:
1. Varijanta sa polukružnom karikom koja
je imala još i karike sa strane namijenjene
za uzde (Prilog 38, sl. 117).
Uvjetno komparativni materijal, koji se
razlikuje po karikama na krajevima, koji su
fiksni, za razliku od našeg primjerka, prona­
đeni su u Srbiji i datiraju se u doba seobe.777
2. Varijanta sa karikama koje su na kraje­
vima imali poprečne gredice i četvrtaste
profilacije za uzde (Prilog 38, sl. 116).
Slične analogije predstavljenom tipu mo­
žemo pronaći na području Saalburga, 778
Magdalensberga,779 Siska,780 Gamzigrada,781
Poljske782 i današnje Mađarske.783
Type B has been found in several instances
Bosnia and Herzegovina. This type is a snaffle
bit, which came into use in the La Tène peri­
od and was introduced to the Romans by the
Celts.774 Snaffle bits could have a mullen (un­
jointed) or jointed mouthpiece; in each case,
they had a large ring at either end to which
the reins were attached.775 This type was in
use throughout the Imperial period, and on
account of its simplicity of operation and de­
sign it has remained almost unchanged to the
present day.776
Variants of this type have been found in Bos­
nia and Herzegovina:
1. A variant with a semi-circular cheek piece
and ring to which the reins were fitted
(Plate 38, fig. 117).
Somewhat comparable specimens, dif­
fering in having fixed rings, have been
found in Serbia, and date from the mi­
gration period.777
2. A variant in which the cheek pieces
have a rectangular hole for the reins
and an additional crossbar (Plate 38,
fig. 116).
Similar specimens have been found at Saal­
burg,778 Magdalensberg,779 Sisak,780 Gamzigrad,781
and in Poland782 and Hungary.783

39. KONJSKI NADGLAVNIK (TABLA 91) 39. BROWBANDS (TABLE 91)

Pod ovim terminom podrazumijeva se dio This part of horse tack lies across the horse’s
konjske opreme koji je stavljan na konjsko čelo, te brow and extends down the cheeks to the bit,
se spuštao sa strana konjskog lica, odnosno obra­ providing a means of attaching leather or rope,
za, prema žvalama, te prema ušima, formirajući or various decorative additions. Browbands
774
M. Mlinar – T. Gerbec 2011, 74, sl. 42, 75, sl. 43. 774
M. Mlinar – T. Gerbec 2011, 74, fig. 42, 75, fig. 43.
775
Žvale sličnog oblika pronađene su i na mnogobrojnim 775
Bits of similar design have been found at numerous sites around
lokalitetima oko Crnog mora; В. І. Іллiнська – О. I. Тереножскін the Black Sea.; В. І. Іллiнська – О. I. Тереножскін 1971, 83, fig.
1971, 83, sl. 25, 101, sl. 30, М. І. Вязьмітіна 1971, 196, sl. 52. 25, 101, fig. 30, М. І. Вязьмітіна 1971, 196, fig. 52.
776
L. Niederle 1953, 419-421, I. Radman-Livaja 2004, 101. 776
L. Niederle 1953, 419-421, I. Radman Livaja 2004, 101.
777
И. Бугарски 2009, 121-122. 777
И. Бугарски 2009, 121-122.
778
L. Jacobi 1897, T. XXXXI, sl. 14. 778
L. Jacobi 1897, T. XXXXI, fig. 14.
779
H. Dolenz 1998, 93. 779
H. Dolenz 1998, 93.
780
I. Radman-Livaja 2004, T. 54, sl. 386 i 387. 780
I. Radman – Livaja 2004, T. 54, fig. 386 and 387.
781
G. von Bülow 2013, 161, Abb. 7, sl. 5e. 781
G. von Bülow 2013, 161, Abb. 7, fig. 5e.
782
B. Kontny 2013, 217, fig. 2, sl. 3. 782
B. Kontny 2013, 217, fig. 2, fig. 3.
783
K. S. Palágyi 2003, 7, sl. 1.1, 13, sl. 3.1. 783
K. S. Palágyi 2003, 7, fig. 1.1, 13, fig. 3.1.

96
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

konstrukciju na koju se pričvršćivao fleksibilni dio
u vidu kožnog remenja, konopca u funkcional­
nom smislu, te različitih aplika u dekorativnom
smislu. Ovaj dio konjske opreme, u različitim
varijacijama korišten je i u starijim epohama na
različitim lokalitetima.784 Slični primjerci prona­
đeni su na mnogobrojnim rimskim lokalitetima
na području današnje Hrvatske785 i Mađarske.786
of various kinds were used in earlier times
at various places. 784 Similar species have also
been found at many Roman sites in Croatia785
and Hungary. 786
40. TETHERING PEGS (TABLE 92)

Iron pegs with rings were used for a vari­

40. KLIN ZA STOKU (TABLA 92) ety of purposes, including animal husband­
ry. They served as tent pegs during military
Među željezne predmete koji se uvjetno mogu campaigns,787 and also as tethering pegs for
definirati kao dio namijenjen za stočni uzgoj spa­ livestock, particularly horses. There were use
da i klin sa karikom. Njihova namjena je bila ra­ in the Republic and throughout the first cen­
znovrsna. Korišteni su kao pričvršćivači za šatore tury, after which a simpler design evolved,
tokom vojnih pohoda,787 ali i kao kolci za prive­ often with an open ring.788
zivanje stoke, prvenstveno konja. U upotrebi su One such specimen has been found at
od republikanskog vremena, te kroz cijelo prvo Mogorjelo. The hole for the ring is just below
stoljeće. Nakon ovoga perioda, javlja se jedno­ the head; the open ring probably indicates a
stavniji oblik sa često nezatvorenom petljom.788 later variant.
Jedan takav primjerak do danas je poznat sa lo­ Similar specimens have been found at
kaliteta Mogorjelo. Rupa za kariku se nalazi direk­ Saalburg,789 Magdalensberg,790 Sisak,791 Bur­
tno ispod glave, a prema otvorenoj karici, najvje­ num792 and in Slovenia.793
rovatnije se može datirati u nešto mlađu varijantu.
Slične analogije konstatirane su u Saalburgu,789
Magdalensbergu,790 Sisku,791 Burnumu792 i Sloveniji.793
41. PACK SADDLE,
CART AND HARNESS PARTS (TABLE 93)
41. DIJELOVI SAMARA,
KOLA I ZAPREGA (TABLA 93) Part of a wooden wheel, found at Ripač near
Bihać, constitutes the first certain evidence that
Prvi siguran dokaz da su Iliri u predrimsko the Illyrians used wheeled vehicles in pre-Ro­
doba koristili kola, potvrđen je nalazom dijela man times.794
drvenog kotača iz Ripča kod Bihaća.794 Numerous metal parts of various shapes
Na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, and sizes, probably forming part of horse har­
pronađen je veći broj metalnih dijelova iz rim­ ness, have been found in Bosnia and Herze­
skog perioda, različitog oblika i namjene koji se govina: couplers, shackles, chain links, rings
784
В. І. Іллiнська – О. I. Тереножскін 1971, 67, sl. 22, П. М. Шульц 784
В. І. Іллiнська – О. I. Тереножскін 1971, 67, fig. 22, П. М.
1971, 263. Шульц 1971, 263.
785
R. Koščević 1991, 95, sl. 653 785
R. Koščević 1991, 95, fig. 653
786
K. S. Palágyi 2003, 9, sl. 2.2.2. 786
K. S. Palágyi 2003, 9, fig. 2.2.2.
787
M. C. Bishop – J. C. N. Coulston 2013, 187, fig. 121, 4-6. 787
M. C. Bishop – J. C. N. Coulston 2013, 187, fig. 121, 4-6.
788
I. Radman – Livaja 2004, 85. 788
I. Radman- Livaja 2004, 85.
789
L. Jacobi 1897, T. XXXXII, sl. 2. 789
L. Jacobi 1897, T. XXXXII, fig. 2.
790
H. Dolenz 1998, 334, sl. 253-261. 790
H. Dolenz 1998, 334, fig. 253-261.
791
I. Radman-Livaja 2004, T. 32 sl. 187 i T. 33 sl. 188-190. 791
I. Radman – Livaja 2004, T. 32 fig. 187 and T. 33 fig. 188-190.
792
T. Šeparović – N. Uroda 2009, 42, sl. 53. 792
T. Šeparović – N. Uroda 2009, 42, fig. 53.
793
P. Mason 2003, 69, B. Laharnar 2013, 389, sl. 1. 793
P. Mason 2003, 69, B. Laharnar 2013, 389, fig. 1.
794
A. Stipčević 1962, 170. 794
A. Stipčević 1962, 170.

97
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
mogu uvjetno definirati kao dijelovi konjskih
kola i zaprega. Različiti predmeti predstavljaju
spojnice, okove, karike, halke, koje su bile ne­
ophodne da se cjelina zaprege stavi u funkciju,
povežu drveni dijelovi ili različite pojedinačne
cjeline u jedinstven sistem konjske zaprege ili
volovskih kola. Na osnovu nađenih potkova i
metalnih dijelova kola i zaprega, može se za­
ključiti da su konji, mazge, magarad i volovi
uzgajani i korišteni za transport roba i ljudi.795
Jedan od zanimljivih predmeta koji je prona­
đen na lokalitetu Mogorjela je i mogući dio samara
(Tabla 93). Riječ je o predmetu oblika slova „U“.
Predmet ima dupli okvir. Jedno od mogućih tu­
mačenja funkcije predmeta je i ta da je služio za
pričvršćivanje za samar, kako bi se na njega mogao
okačiti tovar, odnosno teret koji je transportiran.
Prema dostupnoj literaturi bližih analogija nema.
795
U studijskom materijalu u različitim kolekcijama postoji iz­
vjestan broj željeznih predmeta, čija se namjena može samo
pretpostaviti. Riječ je o znatno oštećenim, često vrlo fragmen­
tiranim predmetima. Obzirom da nema konkretnih niti pri­
bližnih analogija, te je sama namjena vrlo upitna, kao i zbog
samog fragmentiranog stanja u kome se nalaze i velike dvojbe
o namjeni, ovi predmeti nisu prezentirani u katalogu.
98
and so on. These were used to join the wood­
en or other parts of the harness used to hitch
a horse or oxen to a cart. Along with the finds
of horseshoes, this indicates that horses, hin­
nies, donkeys and oxen were bred and used
to transport goods and people over long and
short distances.795
An interesting object found at Mogorjelo
could be part of a pack saddle (Table 93). This
U-shaped object has a double frame or surround,
and could have been fixed to a pack saddle to
which the load to be transported was then fixed.
According to the available literature, no closely
analogous specimens are known.
795
Various collections include iron objects the use of which is a
matter of conjecture, as they are badly damaged or fragmen­
tary. In the absence of specifically or approximately analo­
gous specimens, and given that their use is uncertain, as well
as their damaged condition, these objects are not presented
in the catalogue.
 Lov i ribolov
Z bog nedostatka većeg broja materijalnih do­
kaza, kao i pisanih tragova teško je govoriti
o lovstvu i ribolovu u antičko doba na području
današnje Bosne i Hercegovine. Arheološki nalazi,
te pisani izvori potvrđuju značaj koji je u svakod­
nevnoj ishrani imao ribolov u primorskim po­
dručjima rimske provincije Dalmacije. U mnogo­
brojnim objektima koji se datiraju još iz kamenog
doba potvrđena je ishrana morskim životinjama
te samim tim i ribolov.796 Nema sumnje da je u
dubini Dalmacije riječni ribolov imao izvjestan
značaj. Rijeka Neretva je od strane antičkih pi­
saca797 i potvrđena kao ribolovna riječna zona i
to posebno poznata po bogatstvu jeguljom.798
Osnovna pretpostavka koja govori u prilog
izvjesnog uticaja lova i ribolova na opće stanje i
privredu je postojanje velikih šumskih prostran­
stava i veliki broj rječnih vodotokova.
Također i veća zastupljenost kulta Silvana i
Dijane, potvrđuje nam pretpostavku prisustva
lova kao privredne aktivnosti.799
Stanje istraženih predmeta dovodi nas do identi­
čnog zaključka kada je u pitanju i ribolov. Ova gra­
na privrede očitovala se u nekoliko vidova. Jedan,
u istraženim rimskim objektima na tlu današnje
Bosne i Hercegovine nepotvrđen, je vještački uzgoj
u ribnjacima. Drugi, potvrđen, odnosi se na klasi­
čni ribolov u rječnim tokovima, te jezerima. Nala­
zi ostiju, keramičkih utega za opterećivanje mre­
ža, dokaz su da je ribolov bio prisutan kao dodatni
izvor pribavljanja hrane animalnog porijekla. Za
pretpostaviti je da su kontinentalni prirodni uvjeti,
te klimatske karakteristike bili ključni da se ribolov
ne razvije u znatnijoj mjeri, za razliku od drugih
priobalnih područja, gdje je izrada garuma, kon­
zervacija ribe soljenjem, bila znatna aktivnost.800
796
A. Škegro 1999, 239-242.
797
Marcus Porcius Cato, V, 9, p. 25.
798
A. Škegro 1999, 242.
799
E. Imamović 1977, 55-92.
800
R. Matijašić 1998, 361-366, A. Škegro 1999, 242.
99
Hunting and Fishing
T he paucity of physical evidence and of writ­
ten records makes it hard to discuss hunt­
ing and fishing in Bosnia and Herzegovina in
Roman times. Archaeological finds and written
sources confirm that seafood was an important
part of the diet in the coastal regions of the Ro­
man province of Dalmatia. Evidence of the con­
sumption of seafood, and hence of fishing, has
been found at numerous sites dating back to the
Stone Age.796 There is no doubt, too, that river
fishing had its place in the Dalmatian hinter­
land. Fishing in the River Neretva is referred
to by Roman authors;797 eels were particularly
abundant.798
The nature of the countryside, with its great
forests and many rivers, also suggest that hunt­
ing and fishing were practised. The presence of
the cults of Silvanus and Diana also indicate the
importance of hunting.799
The state of the objects found lead to the
same conclusion as regards fishing. This
took a number of forms. One such, yet to be
confirmed at the Roman sites investigated
to date in Bosnia and Herzegovina, was fish
farming. Another, this time confirmed, was
fishing in rivers and lakes. The discovery of
fish spears and pottery net weights indicate
that fishing was practised as an additional
source of animal protein. The topography
and continental climate of the hinterland
suggest that fishing did not develop to any
significant extent, unlike other, coastal re­
gions, where the production of garum, a
fermented fish sauce, and salting fish were
important activities.800
796
A. Škegro 1999, 239-242.
797
Marcus Porcius Cato, V, 9, p. 25.
798
A. Škegro 1999, 242.
799
E. Imamović 1977, 55-92.
800
R. Matijašić 1998, 361-366, A. Škegro 1999, 242.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Razvoj oruđa i tehnologije uvjetovao je in­
tenzivni proces usavršavanja metodologija lova
i ribolova, te razvijanje različitih lovačkih i ri­
bolovnih strategija. Iako se u rimskom periodu
intenzivira uzgoj domaćih životinja, vještačkih
ribogojilišta i poljoprivrednih kultura, ribolov­
no umijeće kao i lov nisu izgubili simbolički ka­
rakter i sekundarni izvor obezbjeđenja hrane.801
42. OSTI – HARPUN (TABLA 94)
Tradicija ribolova na području današnje Bosne
i Hercegovine je u izvjesnoj mjeri bila prisutna i
prije dolaska Rimljana. Ove informacije crpe se
primarno iz arheološkog materijala koji je prona­
đen na lokalitetima Donje Doline i Ripča. Jedna
od vrsta ribolovnog pribora svakako su bile i osti.
Iz perioda mlađeg željeznog doba kod Ilira nala­
zimo i željezne osti, koje su Iliri upoznali preko
Kelta. Sa područja današnje Bosne i Hercegovine
željezne osti iz predrimskog perioda pronađene
su u Donjoj Dolini i Sanskom Mostu.802 Ustaljen
način ribolova uzrokovao je da su različiti oblici
ostiju korišteni i u srednjem vijeku.803
Na području današnje Bosne i Hercegovine
do danas je otkriveno postojanje tri primjerka
osti koji se datiraju u antičko doba. Prema bro­
ju ubodnih vrhova dijelimo ih na tri varijante:
A. varijanta ima dva vrha. (Tabla 94, sl. 285)
B. varijanta ima tri vrha. (Tabla 94, sl. 286)
C. varijanta ima četiri vrha. (Tabla 94, sl. 284)
Sve analizirane osti (harpuni) posjeduju tu­
ljac za nasađivanje.
Prema mjestu nalaza (Bihać, Mogorjelo, Usora),
za sva tri se može konstatirati da pripadaju po­
dručjima koja gravitiraju ili su u neposrednoj bli­
zini rijeka, pa su vlasnici i korisnici najvjerovatnije
povremeno išli u ribolov koristeći ih za sporadičnu
nabavku ribe za svoju i ishranu svojih najbližih.
Najbliže analogije imamo u susjednim rim­
skim provincijama, na području antičke Istre.804
801
P. Durantel 2007, 10-15.
802
A. Stipčević 1962, 151.
803
L. Niederle 1953, 346.
804
R. Matijašić 1998, 403, sl. 4.
100
The advancement of implements and tech­
nology led to improved methods of hunting and
fishing and to the evolution of different hunting
and fishing strategies. Though animal husband­
ry, fish farming and crop cultivation increased
during the Roman period, fishing and hunting
skills did not lose either their symbolic nature
or their value as a secondary source of food.801
42. FISH SPEARS (TABLE 94)
There was also a certain tradition of fishing
in Bosnia and Herzegovina before the Roman
conquest, as indicated by archaeological finds
at Donja Dolina and Ripač. Among the imple­
ments used in fishing were fish spears. Iron
spears, which the Illyrians learned of from the
Celts, have been found at Illyrian sites of the
late Iron Age. Iron spears of the pre-Roman pe­
riod have been found at Donja Dolina and San­
ski Most.802 Established methods of fishing led
to the various kinds of fish spear remaining in
use in the middle ages.803
Three fish spears dating from the Roman pe­
riod have been found in Bosnia and Herzego­
vina, different in the number of prongs:
A. a two-pronged variant (Table 94, fig. 285)
B. a three-pronged variant (Table 94, fig. 286)
C. a four-pronged variant (Table 94, fig. 284)
All have a socket for the handle.
The places where they were found (Bihać,
Mogorjelo, Usora) were all near to or within the
catchment area of rivers, close enough for their
owners or tenants to make occasional fishing
trips to supplement their family’s diet.
Closely analogous specimens have been
found in neighbouring Roman provinces and
in Roman Istria.804
801
P. Durantel 2007, 10-15.
802
A. Stipčević 1962, 151.
803
L. Niederle 1953, 346.
804
R. Matijašić 1998, 403, fig. 4.
 Rudarstvo i metalurgija
U predrimsko doba na ilirskom području me­
talurgija se razvijala u dvije faze. Prva faza
je obuhvaćala vrijeme od kraja bronzanog doba
do dolaska Kelta na ovo područje. Druga faza u
razvoju predrimske metalurgije obuhvaća period
od dolaska Kelta do dolaska Rimljana. U ovom
vremenskom periodu obrađivani su bakar, zla­
to i željezo.805 U početku, domicilno ilirsko sta­
novništvo je upotrebljavalo mali broj alatki za
ovu vrstu aktivnosti. Vremenom, kako se ek­
sploatacija i tehnologija usavršavala i broj alat­
ki i različitog oruđa u metalurgiji se povećavao.
Dolaskom Kelta započeo je dalekosežan proces
intenziviranja rudarstva i metalurgije kod Ilira.806
Razvoj metalurgije na prostoru današnje Bo­
sne i Hercegovine u antičko doba bio je izravno
vezan za rudarstvo i eksploataciju ruda.807 Ovo
se posebno odnosi na iskorištavanje i eksploa­
taciju zlata, srebra, olova i željeza.808 Upravo su
bogati rudokopi diljem ovih prostora, a osobito
na području oko Japre u sjeverozapadnoj Bosni,
Argentariji i Domaviji kod Srebrenice u istočnoj
Bosni,809 bili okosnica razvoja ove privredne dje­
latnosti.810 Željezo je bilo ujedno i sirovina upra­
vo za izradu alatki svih vrsta, tipova i varijanti.
Već za vrijeme Republike, a osobito u vremenu
ranog carstva razvijaju se dva osnovna principa
organiziranja rudnika. Riječ je o rudnicima koji su
po svojoj naravi pripadali javnom (državnom) ili
privatnom posjedu. Javni rudnici su davani pod
zakup i njih je nadgledao državni zvaničnik, pro-
curator metallorum. Potčinjeni njemu su bili služ­
benici nižeg ranga, subprocurator ili villicus. U
805
A. Škegro 1999, 19-36.
806
A. Stipčević 1962, 154.
807
O tradiciji rudarstva i metalurgije u Bosni i Hercegovini vidi:
В. Скарић 1935, 22-34, Grupa autora 1999.
808
A. Škegro 1999, 39-127.
809
E. Imamović 2002, 7-37.
810
E. Pašalić 1975, 350-379.
101
Mining and Metal-working
M etal-working evolved in two states in the
pre-Roman Illyrian region: first, from the
late Bronze Age to the arrival of the Celts in this
part of the world, and second, from the com­
ing of the Celts to the Roman conquest. During
this period, copper, gold and iron were smelt­
ed.805 The indigenous Illyrian population ini­
tially used few metal-working tools, but as ex­
traction and technology advanced, the number
and variety of tools and implements increased.
The arrival of the Celts marked the beginning
of far-reaching advances in mining and metal­
lurgy among the Illyrians.806
The development of metal-working in Bosnia
and Herzegovina in Roman times was directly
linked to mining and the extraction of ore,807
especially of gold, silver, lead and iron.808 This
part of the world was rich in these ores, par­
ticularly around Japra in north-western Bosnia,
and Argentaria and Domavia near Srebrenica
in eastern Bosnia,809 which were the mainstay
of the development of the metal-working in­
dustry.810 Iron was also the metal of choice for
all kinds of tools and implements.
Beginning during the Republic, and continu­
ing into the early Imperial period, two funda­
mental principles for the organization of mines
were evolved: those in public (state) owner­
ship, and privately-owned mines. State-owned
mines were leased out, and their oversight was
the responsibility of an official of the state, the
procurator metallorum. Lower-ranking officials,
subprocurator or vilicus, were his subordinates.
805
A. Škegro 1999, 19-36.
806
A. Stipčević 1962, 154.
807
For more on mining and metal-working in Bosnia and Her­
zegovina see В. Скарић 1935, 22-34, Various authors 1999.
808
A. Škegro 1999, 39-127.
809
E. Imamović 2002, 7-37.
810
E. Pašalić 1975, 350-379.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
javnim rudnicima postojala je i podjela rada na
dnevne i noćne radnike. Dnevni radni proces su
obavljali rudari, dok su noću rad obavljali robovi,
osuđenici i zarobljenici. Rad na vađenju rude od­
vijao se na površinskim kopovima ili u oknima,
putei i galerijama, fossae. U riječnim tokovima se
ispiralo zlato i to na način pregrađivanja i prav­
ljenja kanala.811 Rudna žica se pratila maksimal­
no dugo, a ruda se u nekim slučajevima vadila
na različitim dubinama i to u etažnom sistemu.
Svaka etaža se sastojala od većeg broja radilišta,
a rudna masa se izvlačila na način da je prva gru­
pa radnika prikupljala površinske slojeve rude,
a druge grupe radnika su radile na donjim dije­
lovima. Poznat je način vađenja rude u Španiji,
gdje su dubljene galerije u stijenama i pridržava­
ne drvenim stubovima. Velike stijene su razbijali
hemijskim reakcijama vatre i sirćeta. Ova metoda
je bila vrlo opasna i dovodila je do čestih incide­
nata, zbog opasnih gasova koji su se oslobađali.
Po završenim radovima radnici su uništavali dr­
venu konstrukciju stubova nosača.812
Posebno značajnu ulogu u razvoju rudar­
stva i metalurgije u Rimskom carstvu imale su
provincije Norik, Gornja Mezija, Panonija i Dal­
macija. Svi rudnici ovih provincija su pripada­
li jednoj carinskoj oblasti, porotirum Illyrici.813
Intenzivna rudarska i metalurška privredna
aktivnost zabilježena je u provinciji Meziji u više
regiona i lokaliteta.814 Na području današnje Bo­
sne i Hercegovine, odnosno južnih dijelova pro­
vincije Panonije ležalo je više rudarskih regiona.
Arheološka istraživanja na lokalitetu Japre do­
kazala su vrlo intenzivne tokove života, kontu­
re urbanog naselja, objekte, metalurške pogone,
pokretni materijal, velike količine troske, a što
je trajalo u dugom vremenskom intervalu od I
– VI stoljeća.815 Rudnici srebra i zlata u donjem
toku rijeke Drine, spajaju se sredinom II stoljeća
sa južnim dalmatinskim rudnicima. Ovi rudnici
su davali raznovrsne rude podijeljeni u tri regi­
je; željezo se vadilo u zapadnoj i središnjoj Bo­
sni, srebro sa olovom u istočnoj Bosni, te zlato
811
A. Leger 1979, 694.
812
M. Rosenberg 1910, 7-16.
813
S. Dušanić 1980, 8 i dalje.
814
I. Popović 1988, 214-216.
815
Đ. Basler 1977, 121-216.
102
State-owned mines worked day and night shifts,
miners working during the day and slaves, con­
victs and prisoners at night. The ore was mined
on the open-cast system or underground in
shafts, putei and galleries or levels, fossae. Gold
was panned in rivers, in specially constructed
channels.811 Each seam or vein of ore was fol­
lowed as until it was worked out, and in some
cases different levels were mined. Each level
consisted of several worksites. One group of
workers extracted ore on the surface, and an­
other in the underground levels. In Spain, galler­
ies were driven into the rock and secured with
timber roof props. Large rocks were broken up
by the chemical reaction of fire and vinegar, a
very dangerous procedure that released toxic
gases and resulted in frequent accidents. Once
a seam was exhausted, the workers destroyed
the timber props.812
The provinces of Noricum, Upper Moe­
sia, Pannonia and Dalmatia were of particu­
lar importance in the development of mining
and metallurgy in the Roman Empire. All the
mines in these provinces belonged to a single
customs area, the porotirum Illyrici.813 Inten­
sive mining and metal-working took place in
several places in Moesia.814 The areas of pre­
sent-day Bosnia and Herzegovina that formed
the southern parts of Pannonia also included
several mining regions. Archaeological exca­
vations at Japra showed that this was a busy
place from the 1st to the 6th century, revealing
the outlines of an urban settlement, individ­
ual buildings and metal-working facilities,
and yielding artefacts and large quantities of
slag.815 In the mid-2nd century, the silver and
gold mines in the lower reaches of the River
Drina were amalgamated with the mines of
southern Dalmatia. These mines yielded a
variety of ores in three different regions: iron
was mined in western and central Bosnia, sil­
ver with lead in eastern Bosnia, and gold in
811
A. Leger 1979, 694.
812
M. Rosenberg 1910, 7-16.
813
S. Dušanić 1980, 8 et seq.
814
I. Popović 1988, 214-216.
815
Đ. Basler 1977, 121-216.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
u centralnoj Bosni.816 Značaj ovog prostora po­
tvrđen je i činjenicom da Argentarija i njoj vrlo
bliska Domavija postaju administrativni rudar­
ski centar za provincije Panoniju i Dalmaciju.817
U ovim regijama posebno su se isticala mjesta
oko Gornjeg Vakufa, porječja Lašve, Fojnice,
Kreševa, Vareša, porječja Sane i Japre, te u pre­
djelu Sinjakova i Mrkonjić- Grada. Sa navedenih
mjesta potiču različiti ostaci rimske rudarske
provenijencije kao što su jame, tragovi naselja,
topionice, troskovišta, nekropole sa rudarskim
grobnim prilozima i slično. Okolnosti razvoja
rimskog rudarstva uzrokovale su razvoj i drugih
privrednih djelatnosti poput zanatstva, trgovine
i saobraćaja. Posebnu pojavu predstavlja činje­
nica da su rudnici uzrokovali angažman razli­
čitih stručnjaka iz drugih krajeva, što je u naše
krajeve dovelo veliki broj ljudi različitih socijal­
nih i etničkih opredjeljenja.818 Osoblje iz redova
carskih robova ili oslobođenika bilo je pod di­
rektnom upravom prokuratora, koji je također
bio pripadnik kategorije carskih oslobođenika ili
pripadnik viteškog staleža. Na prostoru istočno­
bosanskih rudnika željeza u II stoljeću je posto­
jala praksa krupnog zakupa, sa permanentnom
kontrolom države uz pomoć prisustva carskih
robova ili oslobođenika.819 Rudničke teritorije su
imale posebnu upravnu i sudsku vlast na čelu sa
rudarskim prokuratorom. Ove rudarske terito­
rije su bile dio većih fiskalnih domena zajedno
sa carskim imanjima i naseljima. Ove organizi­
rane teritorije su zbog praćenja rudne žice bile
često razuđene, sa rascjepkanim površinama u
više naselja različitog ranga. U jednom od na­
selja je bila uprava, dok je pravni status naselja
ovisio o veličini, bogatstvu, broju stanovnika i
potreba za sudskom vlašću. Vrlo vjerovatno je
dolazilo i do spajanja naselja koja su se nalazila
blizu, a bila su različitih pravnih položaja. Takav
je slučaj bio i između mjesta Argentarija i Doma­
vija kod današnje Srebrenice.820 Proces centrali­
zacije rudarskih oblasti jedne provincije ili kao
u slučaju spomenutih naselja i dvije provincije
816
E. Pašalić 1975, 350-378.
817
A. Škegro 1999, 17-139.
818
E. Pašalić 1975, 335-337.
819
I. Popović 1988, 216.
820
I. Popović 1988, 217 i A. Škegro 1999, 17-139.
103
central Bosnia.816 The importance of the area
is confirmed by the fact that Argentaria and
nearby Domavia became the mining headquar­
ters for the provinces of Pannonia and Dal­
matia.817 Notable sites in these regions were
located around Gornji Vakuf, the catchment
area of the Lašva, Fojnica, Kreševo, Vareš, the
catchment area of Sana, Japra, and the area
around Sinjakovo and Mrkonjić Grad. Evi­
dence of Roman mining has been found at
these sites, in the form of pits, traces of set­
tlement, foundries, slag heaps, necropolises
with mining tools as grave goods, and so on.
The evolution of Roman mining spurred
the development of other activities – crafts,
trade and transport. A particular feature of
mining was the presence of hired experts
from other regions, bringing to this part of
the world many people from different social
and ethnic backgrounds.818 Imperial slaves
and freedmen answered directly to the proc­
urator, who was himself either a freedman
or a member of the knightly class. In the 2nd
century the practice of large-scale leases on
iron mines of eastern Bosnia was introduced,
under permanent state control and with the
presence of Imperial slaves or freedmen.819
Mining areas were under separate adminis­
trative and judicial authority, headed by the
mining procurator. These areas formed part
of larger fiscal domains, together with impe­
rial estates and settlements. As seams were
mined to exhaustion, these territories often
became much ramified, with discrete areas
in several settlement of different ranks. One
of the settlements housed the administration;
the legal status of the settlements depended
on their size, wealth, number of inhabitants
and need for judicial authority. Mergers were
likely between nearby settlements of different
legal status, as was the case with Argentaria
and Domavia, near present-day Srebrenica.820
The centralization of the mining areas of a
816
E. Pašalić 1975, 350-378.
817
A. Škegro 1999, 17-139.
818
E. Pašalić 1975, 335-337.
819
I. Popović 1988, 216.
820
I. Popović 1988, 217 and A. Škegro 1999, 17-139.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
(Dalmacije i Panonije), potvrđuju da je rudarska
administrativna jedinica bila u nekim segmenti­
ma i važnija od administrativno– teritorijalnog
okvira provincije. Prokuratori regiona su imali
jednog nadređenog činovnika koji se brinuo o
rudarstvu fizički povezanih provincija, a čije se
sjedište nalazilo u nekom većem urbanom cen­
tru. Od kraja IV stoljeća ovakva funkcija je nosila
naziv comes metallorum per Illyricum.821 Od željeza
dobijenog u ovim rudnicima je pravljena velika
količina oružja i oruđa u samim provincijama.
Plemeniti metali i olovo su uglavnom transpor­
tirani u Rim. Primarna obrada ruda je vršena u
pogonima u neposrednoj blizini rudnika. Ruda
se drobila u specijalnim mlinovima, koji su bili
sastavljeni od kamenog fiksnog jezgra i pokretnog
prstenastog dijela. Nakon drobljenja je slijedio
proces ispiranja u bazenima različitih veličina.822
Nakon ovoga, dolazio je proces topljenja, a s ci­
ljem da se metal odvoji od nemetalnih sastojaka.
U toku procesa izdvajanja rude željeza nastajala
je šljaka u kojoj su bile nemetalne komponente
koje imaju nižu tačku topljenja od metala koji se
izdvajao. Proces topljenja željezne rudače odvijao
se u peći na temperaturi od 1300 stepeni Celzi­
jusa uz prisustvo redukcionog agensa u dobro
izoliranoj prostoriji. U dobro osušenu i zagrijanu
peć ubacivan je ćumur koji je paljen vještačkim
putem i pod pritiskom zraka iz cijevi, dostizala
se željena temperatura. Ruda se žarila uz pomoć
zapaljenog drveta u pećima. Nagorjela ruda se
zatim izdvajala i pročišćavala od pepela i gari,
nakon čega je tek stavljana u redukcione peći
za topljenje. Za proces žarenja je bilo dovoljno
stvoriti toplotu gorenjem običnog drveta. Kada
se htjela postići iznimno visoka temperatura za
topljenje rude željeza, korišten je drveni ugalj. U
vrhuncu procesa omjer ćumura i rude bi iznosio
1:1. Peći u kojima se čitav proces odvijao bile su
hermetički zatvorene. Ovo tehničko–građevin­
sko svojstvo hermetičnosti postizalo se korište­
njem gline kao materijala za ispunjavanje svih
otvora i sastava, te otvora kuda se ruda ubacivala
u peć. Glina je nepropustljiva, a može i izdržati
visoke temperature. U nekim krajevima peći su
821
E. Pašalić 1975, 309.
822
E. Ardaillon 1862, III, 2.
104
province, or in the case of Argentaria and
Dalmatia, two provinces (Dalmatia and Pan­
nonia) reveals that in some areas the mining
administrative unit was of greater importance
than the administrative and territorial context
of the province. The regional procurators had
one superior official responsible for the min­
ing of physically linked provinces, who was
headquartered in one of the larger urban cen­
tres. From the late 4th century this official was
known as the comes metallorum per Illyricum.821
The iron from these mines was used to pro­
duce quantities of weapons and tools in the
provinces themselves. Precious metals and
lead, however, were usually taken to Rome.
The first stages in processing the ore took
place near the mines. The ore was crushed
in special stone-crushing mills, composed of
a fixed stone base and a rotating wheel. The
crushed ore was then washed in pools of vari­
ous sizes.822 This was followed by the smelting
process, to extract the metal. The slag, with
its non-metallic content, had a lower melting
point than the metal being extracted. Smelt­
ing was conducted in well-sealed furnaces, at
a temperature of 1300oC, combined with a re­
ducing agent to free the metal. Charcoal was
loaded into the thoroughly dried and heated
furnace and lit; bellows were used to raise the
temperature to the desired level. The ore was
heated to glowing point by the burning wood
in the furnace, and was then taken out and
cleaned to remove ash and soot, before being
placed in a bloomery to be smelted. Heating
to glowing point could be achieved by burn­
ing wood, but for the higher temperatures
needed to smelt iron ore, charcoal was needed.
At the height of the process, the ratio of char­
coal to ore was 1:1. The furnaces in which the
entire process was carried out were hermeti­
cally sealed, by using clay to fill every gap,
including the opening through which the ore
was fed into the furnace. Clay is impermeable
and able to withstand high temperatures; in
some areas the entire furnace would be made
821
E. Pašalić 1975, 309.
822
E. Ardaillon 1862, III, 2.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
bile od gline, a u drugim je kamena konstrukci­
ja oblagana glinom.823
Zanatlije koje su se direktno bavile obradom
i pravljenjem metalnih predmeta bili su kovači,
zlatari i kovači novca. Ova finalna obrada podra­
zumijevala je tri metoda: iskucavanje na hladno,
sječenje i cizeliranje, rad na toplo kovanjem i live­
nje. Iskucavanje na hladno je bilo povoljno kada
je bila riječ o mehkim metalima. Kada je u pitanju
željezo, u najvećem procentu se upotrebljavao me­
tod kovanja. Ovaj proces se nazivao ducere i bio
je posao kovača faber ferrarius. Njihov zaštitnik je
bio bog Vulkan, čiji su glavni atributi i bili čekić,
kliješta i nakovanj. Pored Vulkana u kultu je bio
često spominjan i Kabir. Kontinuitet paganskih
kultova posvećenih kovačkom zanatu i metalurgiji
nastavljen je i u kasnijem kršćanskom periodu.824
Proces kovačke obrade metala i izrade final­
nog proizvoda se odvijao u za to koncipiranoj i
napravljenoj radionici, koja je posjedovala sve
potrebne preduvjete, vatrište, potreban prostor,
alat, mjesta za pohranu repromaterijala i proi­
zvoda. Sam proces se odvijao u dvije osnovne
faze. U prvoj se željezo zagrijavalo do usijanja i
to bijelog ili crvenog. Druga faza je značila rad
na nakovnju čekićem, kliještima i dlijetom. Ovim
posljednjim radom predmetu je konačno davan
željeni oblik. Kovačke peći u kojim je zagrijavano
željezo bile su jednostavne konstrukcije. Na pod­
lozi od opeka se formiralo udubljenje. Vertikalni
zid je sa jedne strane imao dimnjak kuda je izla­
zio nastali dim.825 Vatra se u pećima raspaljivala
i održavala uz pomoć žarača i lopata sa dugom
tordiranom drškom. Usijana željezna masa je uzi­
mana uz pomoć kliješta. Kovanje je počinjalo uda­
ranjem po rastopljenoj željeznoj masi uz pomoć
velikog pravougaonog čekića. Nakon početnog
udaranja i dobijanja željene debljine, veliki čekić
je zamjenjivan manjim. U slučaju potrebe za do­
bijanjem bilo kakvih okruglih formi korišteni su
rogovi nakovnja, radi savijanja prilikom udara­
nja. Ako je proces izrade predmeta duže trajao,
neminovno je moralo dolaziti do hlađenja polu­
gotovog proizvoda. Zbog toga je takav predmet
823
I. Popović 1988, 218-219.
824
I. Popović 1988, 220.
825
W. H. Manning 1976, 1-2.
105
of clay, while elsewhere stone covered with
clay was used. 823
The craftsmen directly involved in processing
the metal and producing metal artefacts were
smiths, goldsmiths and moneyers or minters.
These final processes involved a range of meth­
ods: cold-forging, cutting and tooling, hot-forg­
ing and casting. Cold-forging was suitable for
soft metals, but hot-forging was needed in most
cases for iron. It was known as ducere, and was
carried out by a smith, faber ferrarius. The pa­
tron of smiths was the god Vulcan, whose chief
attributes were the blacksmith’s hammer, an­
vil and tongs. The Kabiri were often associated
with Vulcan-worship. Pagan cults dedicated to
the smith’s craft and metal-working persisted
into the later Christian period.824
Forging metal and the manufacture of final
products took place in purpose-built forges or
smithies with a hearth, sufficient space, tools and
implements, and storage space for production
material and finished wares. There were two
stages to the process. First, the iron was heat­
ed to white or red heat. Next, using tongs, the
workpiece was taken to the anvil to be wrought,
using a hammer and chisel, to give the object its
desired shape. The forge or hearth in which the
iron was heated were of simple construction,
consisting of a brick base with a flat hearth and
a central firepot, with a chimney on one side
to allow the smoke to escape.825 The fire was
stoked and banked using a poker and shovel
with a bent handle. The heated workpiece was
handled with tongs, and wrought by striking
with a large rectangular hammer to reduce it
to the intended thickness, after which a smaller
hammer was used. The iron was hammered on
the horn of the anvil to be bent into shape if a
rounded or curved shape was required. If the
iron cooled too much to be worked it would be
reheated before finishing the product. A small
quantity of carbon would be added, depend­
ing on the quality of the iron, to produce steel,
which was then tempered. Natural steel, or iron
823
I. Popović 1988, 218-219.
824
I. Popović 1988, 220.
825
W. H. Manning 1976, 1-2.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
dodatno zagrijavan, kako bi se mogla nastaviti
obrada i završetak. Obzirom na kvalitet željeza
dodavana je mala količina ugljenika, čime se do­
bijao čelik, koji se potom kalio. Prirodan čelik,
odnosno željezo u čijem je sastavu bio i mangan,
koristio se u provinciji Norik, pa je kao takav bio
poznat u cijelom Rimskom carstvu.826
Prema vrsti željeznih predmeta koje su izrađi­
vali, kovači su bili specijalizirani u odnosu na alat
koji su kovali. Proizvođači kosa su se zvali falcarii,
sjekira dolabrarii, noževa cultarii, ključeva i brava
claustarii, klinova clavarii i igli acuarii. Isti je slučaj
bio i sa podjelom kovača u odnosu na izradu voj­
ne opreme i oružja; šljemove su kovali cassidarii,
oklope loricarii, štitove scutarii, parmularii, mačeve
i bodeže gladiarii, spatharii, koplja hastarii, i oružje
za bacanje ballistarii. Zajedničko ime za ove kova­
če oružja je bilo fabri, a radili su u specijaliziranim
radionicama, fabricae. U III stoljeću su pored voj­
nih objekata nikle brojne državne fabrike za pro­
izvodnju vojnog naoružanja, a njihovi radnici su
se smatrali dijelom vojnih posada. U periodu ka­
snog Carstva državne radionice oružja su se od­
vojile od vojne uprave i postale administrativna
civilna služba ovisna o carskom službeniku, ma-
gister officiorum. Obzirom da više nisu bile vezane
za legije, počele su se razvijati u većim gradovima
ili manjim mjestima. Registrirane fabrike oružja
zabilježene su tako u Sirmiumu i Saloni. Poneka­
da je u ovim radionicama izrađivano i paradno
oružje sa različitim ukrasnim detaljima. U okviru
radionica je također postojala organizacija i podje­
la nadležnosti. Tako je radionicu vodio činovnik
praepositus, ispod njega je bio predradnik primi-
cerius, biarchus. Službe fabrika bile su centralizi­
rane u Rimu i Carigradu kao dijelovi kancelarija
magister officiorum. Radnici u ovim radionicama
su imali specijalan status. Nisu mogli prodava­
ti vojnu opremu i oružje, nije im bilo dozvoljeno
da napuste fabriku, niti da rade za privatnike kao
radnici ili zemljoradnici. Sama služba je bila na­
sljedna i sinovi su nasljeđivali očeve u proizvodnji
oružja. Posjedovali su i poreske i druge olakšice,
a u slučaju smrti radnika koji nije imao nasljedni­
ke, nasljeđivali su ga kolege. Sve fabrike oružja su
činile jedan kolegijum consortium fabricensium.827
826
I. Popović 1988, 220.
827
I. Popović 1988, 221.
106
containing manganese, was used in the prov­
ince of Noricum, and was known throughout
the Roman Empire.826
Smiths specialized in the production of cer­
tain tools: scythe-makers were known as falcarii,
axe-smiths as dolabrarii, cutlers as cultarii, lock­
smiths and key-cutters as claustarii, nail-smiths
as clavarii and needle-makers as acuarii. The
same was true of smiths who produced military
equipment and weapons: helmets were made
by cassidarii, body armour by loricarii, shields
by scutarii, parmularii, swords and daggers by
gladiarii, spatharii, spears by hastarii, and ballis­
tic weapons by ballistarii. The collective name
for smiths manufacturing arms was fabri, and
their specialist workshops were known as fab-
ricae. In the 3rd century, state-owned armouries
manufacturing arms sprang up alongside mili­
tary facilities, and their workers were regard­
ed as part of the garrison. In the late Empire,
these state-owned armouries were detached
from the military administration, becoming
civilian facilities under an imperial official, the
magister officiorum. Once they were no longer
associated with the legions, armouries began
to be set up in towns and even villages. Reg­
istered armouries of this kind have been re­
corded in Sirmium and Salona. Their products
sometimes included parade armament, with
decorative features. Armouries had their own
hierarchy: each was run by an official known
as a praepositus, with a subordinate primicerius,
biarchus. The administration of armouries was
centralized in Rome and Constantinople under
the office of the magister officiorum. The work­
ers in these armouries had special status. They
were not permitted to sell military hardware,
to leave the workshop, or to work for private
individuals as smiths or farm labourers. Their
posts were hereditary, sons succeeding their
fathers in the manufacture of arms. They also
enjoyed tax and other concessions, and if a
deceased worker had no heirs, his colleagues
inherited instead. All the armouries combined
formed a consortium fabricensium.827
826
I. Popović 1988, 220.
827
I. Popović 1988, 221.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Pored različitih vrsta kovača koji su obrađi­
vali predmete od željeza, plemenite metale su
obrađivali zlatari aurarii, aurifices, argentarii fabri.
Njihov prvi zadatak je bio ispitivanje kakvoće
zaprimljenog plemenitog metala. Žarenjem su
dobijali određenu boju zlata, a zatim ga legirali
srebrom. Finoća legure je provjeravana pomoću
parne peći ili kamena za probu. Najkvalitetnije
zlatne poluge su pečaćene posebnim pečatom
O. B. R. što je skraćenica za fino zlato. Srebre­
ne poluge su pečaćene pečatom CAND, što je
bila skraćenica za fino srebro. Ovakve poluge
su izrađivane u većim mjestima poput Sirmi­
uma i Niša.
Kao i u kovačkom zanatu, ovisno o vrsti ra­
dova i zlatari su se usavršili za više različitih
specijalnosti; zlatne listiće su radili bractearii –
bracteatores, pozlaćivanje su radili deauratores
– inauratores, a proizvođači zlatnog posuđa su
bili vascularii. Ovim zanatom su se bavili slo­
bodni zlatari u manjem postotku i robovi u ve­
likim carskim ili radionicama bogatih članova
rimskog društva. U periodu kasne antike po­
javljuju se zlatari koji lutaju i prema narudžbi
prave nakit na terenu. Ovo je potvrđeno i mno­
gobrojnim grobovima ovih putujućih zlatara sa
njihovim zlatarskim alatom, koji su pronađeni
diljem Rimskog carstva.828
Kovanje novca je također imalo postupak ko­
vanja zagrijanog ili hladnog metala ili vrlo rijet­
ko uz pomoć livenja i kalupa.829 I ovaj postupak
je podrazumijevao nekoliko faza. U prvoj fazi
su se pripremale metalne pločice za kovanje, u
drugoj izrada kalupa i u trećoj otkivanje, koje
se odvijalo u specijaliziranim radionicama.830
Svaka kovanica je imala po dva kalupa; jedan
donji, nepokretan, za avers i drugi gornji, koji se
stavljao nakon nanošenja rastopljenog metala.
Preko gornjeg kalupa za revers se kucalo čeki­
ćem, te se na taj način dobijao i avers i revers.
Predstave su urezivane specijalnim instrumen­
tima, finim dlijetima i raznim rotacionim spra­
vama. Svi radnici koji su učestvovali u ovom
poslu su se zvali monetarii, officinatores monetae
828
I. Popović 1988, 222-223.
829
M. R. Vasić 1975, 7-14.
830
J. Schaub – F. Hiller 1983, 297-299.
107
Precious metals were worked by gold­
smiths and silversmiths, aurarii, aurifices, ar-
gentarii fabri. Their first task was to assay the
precious metal they received. They heated the
gold to a certain colour, and then alloyed it
with silver. The purity of the alloy was tested
by cupellation or with a touchstone. The pur­
est gold ingots were stamped with the letters
O.B.R., short for aurum obrussum,828 meaning
pure gold; silver ingots were stamped with
CAND, short for candidus,829 pure. Ingots of
this kind were produced in larger towns such
as Sirmium and Niš.
As with blacksmiths, so too goldsmiths
specialized: gold leaf was produced by brac-
tearii – bracteatores, gilders were known as
deauratores – inauratores, and gold vessels
were made by vascularii. A few goldsmiths
were freemen, but most were slaves work­
ing in large workshops, owned by the state
or by wealthy members of Roman society.
Late Antiquity saw the emergence of itiner­
ant goldsmiths making jewellery to order on
their travels. This is evidenced by the many
graves, found throughout the Empire, of these
itinerant goldsmiths who were buried with
the tools of their trade.830
Minting coins also involved hot or cold forg­
ing or, very occasionally, casting in a mould.831
This too involved a number of stages. The first
was to prepare metal planchets, the second to
engrave dies, and the third was the actual coin­
ing, which was carried out in specialist work­
shops.832 There were two dies for each coin: a
fixed lower die for the obverse, and an upper
for the reverse, placed on the heated planchet.
The upper die was then struck with a hammer
to form the obverse and reverse. The designs
828
Translator’s note: Leo Wiener, Commentary to the Germanic
Laws and Mediaeval Documents. Cambridge: Harvard Uni­
versity Press, 1915. Reprinted 2000 by The Lawbook Exchange,
Ltd., 185
829
Translator’s note: Susan A. Boyd, Marlia Mundell Mango, and
Gary Vikan, Ecclesiastical Silver Plate in Sixth-century Byzan-
tium, Papers of the Symposium Held May 16-18, 1986, at the
Walters Art Gallery, Baltimore, and Dumbarton Oaks, Wash­
ington, D.C., 206
830
I. Popović 1988, 222-223.
831
M. R. Vasić 1975, 7-14.
832
J. Schaub – F. Hiller 1983, 297-299.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
aurarie argentariae Caesaris. Prema vrsti posla
koji su obavljali dijelili su se na one koji pripre­
maju pločice za kovanje, flaturarii, na one koji
ih mjere, aequatores, na one koji ih zagrijavaju
i kliještima stavljaju između kalupa, supposito-
res i posljednji u proizvodnom lancu, koji uda­
raju čekićem po kalupu, malleatores, a sve pod
nadzorom jedne osobe, signator. Od vremena
Cezara carski robovi koji su bili kovači novca
pripadali su posebnoj klasi famillia monetalis,
monetaria. U trenutcima kada je sistem nadzora
bio slab ovi kovači su na novac stavljali likove
i legende koji nisu bili u skladu sa zvaničnom
državnom doktrinom.831
Za vrijeme Republike organizacija kovnica
novca je bila pod upravom trojice magistrata,
tresviri. Početkom nove ere uprava prelazi u
nadležnost cara, mada se uloga ove trojice ma­
gistrata – tresvira zadržala sve do III stoljeća.
Za vrijeme cara Trajana, one su stavljene pod
nadzor jednog procuratora Augusti, a kada im
se broj povećao i kada je bilo teško kontrolirati
čitav proizvodni proces, onda je na čelo svake
kovnice postavljen po jedan procurator monetae.
Svi oni su bili odgovorni glavnom intendantu
riznice. Ispod njih u organizacionom lancu su
bili činovnici praepositii, koji su pak naređivali
predradnicima koji su stajali na čelu oficina u
kovačnicama. Specifičnu ulogu je imao u kov­
nicama optio et exacator koji se brinuo da kalu­
pi za kovanje novca koji budu izrađeni u Rimu
dođu do kovnice.832 Od sredine IV stoljeća su
uvedena dva računovodstva, jedno dvorsko, a
drugo prefektorijalno. Porezi su po provincijama
prikupljani u obje kase. Vlastima po provincija­
ma je bilo naloženo od 365. godine da dobijeni
novac od poreza pretope u poluge provjerene
kakvoće, od kojih je opet izrađivan novac. Kan­
celarija largitiones je imala poseban zadatak da
kontrolira radionice i kovnice novca. Zbog ovo­
ga su uvedena dva nova odjeljenja, za zlato i za
srebro. Njihov zadatak je bio da primaju pro­
vjerene zlatne i srebrene poluge. Oba odjeljenja
su imala po dvije tehničke službe, aurificies soli-
dorum – proizvođači zlatnog novca i sculptures
831
I. Popović 1988, 225.
832
M. R. Vasić 1975, 11.
108
on the dies were engraved using special fine
chisels and a variety of lathes. The collective
terms for the workers involved in this pro­
cess were monetarii, officinatores monetae aurarie
argentariae Caesaris. Special terms were used
for those responsible for the various stages
of coining: those who made the planchets
were known as flaturarii, those who meas­
ured them as aequatores, those who heated
them and placed them between the dies, us­
ing tongs, were called suppositores, and last in
the production chain were the hammerers or
malleatores. The entire process was supervised
by a signator. From Caesar’s time on, impe­
rial slaves working as moneyers belonged to
a separate class, famillia monetalis, monetaria.
At times when the system of oversight was
weak, these moneyers hammered coins with
figures and legends that did not accord with
official state doctrine.833
During the Republic, mints were governed
by a triumvirate of mint magistrates, tresviri
monetales. In the early years CE, superintend­
ence of the mints was transferred to the Em­
peror, though the role of the tresviri monetales
was retained until the 3rd century. Under Tra­
jan, mints came under the superintendence of
a procurator Augusti, and when their number
increased and it became difficult to maintain
control of the entire minting process, a procu-
rator monetae was appointed to manage each
mint. All the procurators answered to the chief
prefect or praetor of the treasury. Subordi­
nate to them in the chain of command were
the praepositii, who outranked the foremen
heading the officinae in the mints. A mint offi­
cial known as the optio et exacator was respon­
sible for ensuring that the dies made in Rome
reached the mint.834 By the mid-4th century,
two accountancy systems were introduced,
one imperial, the other prefectorial. Taxes
were collected from the provinces for both.
After 365 the provincial authorities were or­
dered to melt down the coins received as tax
into ingots of proven quality, from which new
833
I. Popović 1988, 225.
834
M. R. Vasić 1975, 11.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
et ceteri aurifices – majstori koji su pravili luk­
suzne predmete barbaricarii. Drugo odjeljenje je
obuhvatalo barbaricarii i argentarii comitatenses
– radnike za izradu srebrenog novca te su oni
pečatili srebro. 833
Uništavanju kalupa kako u državnim i zva­
ničnim tako i u nelegalnim kovnicama novca
je pridavan veliki značaj. Postupak se uneko­
liko razlikovao, ali su kalupi nakon izvjesnog
vremena i rada sa njima uništavani, zbog čega
su ovi nalazi vrlo rijetki.834
43. KAŠIKA ZA ŽAR (TABLA 95, PRILOG 39)
Ova vrsta oruđa korištena je i u predrimsko
doba. Jedan takav predmet je pronađen kod
Sanskog Mosta.835 Najvjerovatnije se može da­
tirati u period mlađeg željeznog doba.836 Kaši­
ke za žar su prisutne na pojedinim antičkim lo­
kalitetima današnje Bosne i Hercegovine. Riječ
je o predmetima koji su korišteni u svrhu odr­
žavanja vatre i vatrišta, ali i dislokacije uglja i
žara, te manipuliranja istim. Ova vrsta mate­
rijala pronađena je na lokalitetima Mogorjela
i Proboja kod Ljubuškog. Na oba lokaliteta su
pronađeni veliki građevinski poljoprivredni
kompleksi, koji su nužno morali imati ovu vr­
stu alatki i tokom zagrijavanja prostorija, ali i
metalurško-kovačkih aktivnosti, neophodnih
u svakodnevnom održavanju i radnim proce­
sima kao što su potkivanje konja, održavanje
poljoprivrednih alatki, kovanje i slično, gdje je
loženje vatre, manipuliranje žarom i korištenje
visokih temperatura bilo neophodno.
Osnovna razlika ogleda se u izradi drške te
same površine za manipuliranje. Kod nekih pri­
mjerka drška je jednostavne izrade, dok je kod
drugih primjerka drška tordirana. Na prostoru
današnje Bosne i Hercegovine, predmet koji je
determiniran kao kašika za žar pronađen je i
na lokalitetima Mušića i Žabljaka.837
833
I. Popović 1988, 229.
834
E. Babelon 1901, 914.
835
F. Fiala 1897, 302.
836
A. Stipčević 1962, 158.
837
I. Čremošnik 1970, T. V, sl. 9.
109
coins were made. The office of the largitiones
was responsible for inspecting the mints. As a
result, two new departments were introduced,
one for gold, the other for silver, charged with
receiving assayed gold and silver ingots. Each
had two divisions. For gold, these were the
aurificies solidorum, who minted gold coins,
and sculptures et ceteri aurifices, artisans mak­
ing luxury articles barbaricarii or gold-weav­
ers. For silver, they were barbaricarii and ar-
gentarii comitatenses, the latter minting silver
coins and stamping silver.835
The destruction of dies, whether in offi­
cial and state mints or illegal ones, was also
important. This was done in different ways,
but after being used for a time, the dies were
destroyed, and it is thus very unusual to find
such dies.836
43. COAL SHOVELS (TABLE 95, PLATE 39)
Coal shovels were already in use in pre-
Roman times; one such object has been found
near Sanski Most,837 probably dating from the
late Iron Age.838 They were used to bank fires
and to handle coal and embers. In Bosnia and
Herzegovina, coal shovels have been found at
Mogorjelo and Proboj near Ljubuški, both of
which were large agricultural estates with sev­
eral buildings; the shovels would have been
used in the furnace that heated the villa as
well as in the metal-working and forging that
were essential for routine maintenance, shoe­
ing horses, mending agricultural implements
and so on, where stoking fires, handling em­
bers and working with high temperatures were
needed. They have also been found at Mušići
and Žabljak.839
Coal shovels differ in the treatment of the
handle and the blade. In some, the handle is
plain, while others have a corkscrew handle.
835
I. Popović 1988, 229.
836
E. Babelon 1901, 914.
837
F. Fiala 1897, 302.
838
A. Stipčević 1962, 158.
839
I. Čremošnik 1970, T. V, fig. 9.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
44. ŽARAČ (TABLA 96)
Kašike sa savijenim listolikim površinama –
kašikama za manipuliranje žarom, su bile neizo­
stavan dio prilikom svakodnevnih aktivnosti oko
manipuliranja vatrom. Takvi predmeti su služili
kako u kovačkim radionicama, tako i u domovi­
ma, kuhinjama i svim mjestima gdje se ložila vatra.
Ovaj tip oruđa je otkriven na različitim lokali­
tetima rimskih vila. Riječ je primjercima sa lokali­
teta Stup, Proboj i Mogorjelo (Tabla 96, sl. 290, 291
i 292). Karakteristični elementi ovih predmeta su
spiralno uvrnuta drška, pločast završetak namije­
njen za drvenu široku dršku, te savijeni šiljati za­
vršetak, koji čak u jednom slučaju ima dva šiljka
(sl. 290). Najsličnije analogije sa spiralno uvijenom
drškom nalazimo na području današnje Srbije.838
45. KLIJEŠTA (TABLA 97 i 98, PRILOG 40)
Kliješta na zglob se u antičkim izvorima
spominju pod više različitih termina: forceps,
forpex, forfex,839 te mala lučna kliješta pod ter­
minima volsaella,840 vulsaella, i volsilla.841 Naj­
stariji izvori ne prave funkcionalnu niti kon­
strukcijsku razliku među kliještima, dok se u
kasnijoj literaturi pravi jasna distinkcija izme­
đu krojačkih kliješta (forfex),842 kovačkih kli­
ješta (forceps) i berberskih makaza (forpex).843
Ovakva terminološka nepreciznost posljedica
je činjenice da sve navedene vrste alata rade
na istom mehaničkom principu.844 Kliješta su
masovno korištena, osobito u svim vidovima
i metodama metalurgije, obrade metala i ko­
vačkog zanatstva. Koristila su se za držanje i
fiksiranje predmeta koji se obrađuju, njihovo
savijenje i odsijecanje u rastaljenom obliku. U
vrlo malom procentu korištena su i u stolar­
skom zanatu za vađenje eksera. Još od kraja II
milenijuma stare ere sa istočnomediteranskog
područja poznata su lučna kliješta. Ovaj tip se
838
I. Popović 1988, XXIII, sl. 3.
839
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1921, 1049-1052.
840
M. Divković 1900, 1154.
841
I. Popović 1988, 142.
842
M. Pietsch 1983, 53.
843
W. Gaitzsch 1980, 221.
844
I. Popović 1988, 143.
110
44. POKERS (TABLE 96)
Pokers were another essential implement
for controlling fire, both in forges and in the
home, in the kitchen and elsewhere. This type
of tool has been found at a number of Roman
villa sites – Stup, Proboj and Mogorjelo (Table
96, figs. 290, 291 and 292). Typical features of
pokers are their twisted shaft, flattened end to
which a wooden handle was fitted, and curved,
pointed tip, two-pronged in one case (fig. 290).
Closely similar specimens with twisted shafts
have been found in Serbia.840
45. TONGS AND CUTTERS
(TABLES 97 and 98, PLATE 40)
Pivoted tongs are known by various terms
in Roman sources: forceps, forpex, forfex,841 while
small spring tongs formed of a single curved
piece of metal are known as volsaella,842 vul-
saella and volsilla.843 The earliest sources do not
differentiate between different kinds of tongs
in either design or function, but later works
distinguish between tailor’s cutters (forfex),844
blacksmith’s tongs (forceps), and barber’s scis­
sors (forpex).845 This lack of precision results
from the fact that all these implements oper­
ate on the same principle.846 Tongs were widely
used, particularly in metal-working and forg­
ing, where they were used to hold the work­
piece, and to bend and nip off metal at forg­
ing heat. They were also used, albeit much
less commonly, by carpenters to extract nails.
Spring tongs, formed of a single strip of met­
al bent into shape, were in use in the eastern
Mediterranean region in the late 2nd millenni­
um BCE; this type remained in occasional use
in the Roman period.847
840
I. Popović 1988, XXIII, fig. 3.
841
Thesavrvs Lingvae Latinae VI, 1921, 1049-1052.
842
M. Divković 1900, 1154.
843
I. Popović 1988, 142.
844
M. Pietsch 1983, 53.
845
W. Gaitzsch 1980, 221.
846
I. Popović 1988, 143.
847
W. Gaitzsch 1980, 225-227.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
sporadično koristi i u rimskom periodu.845 Kli­
ješta na zglob konstatirana su i na lokalitetima
mlađeg željeznog doba.846
Kliješta na zglob predstavljaju tehnološki na­
predak, koji je omogućio bolji način korištenja i
preciznije manipulativne poslove sa njima. Ovaj
tip je poznat još od latenskog perioda, ali se u
rimskom periodu razvijaju raznolike varijante u
odnosu na oblik hvataljki.847 Kliješta koja su se
razvila u rimskom periodu mogla su imati ravno,
oštro ili uglasto završene hvataljke. Tip kliješta
sa ravnim hvataljkama dijeli se na one sa para­
lelnim produžetkom hvataljki, ravno završenim
hvataljkama i ona kliješta koja su na ravno zavr­
šenim krajevima hvataljki imali ojačanja. Kliješta
sa hvataljkama sa oštricom u upotrebu ulaze u
rimskom periodu. Ovaj tip kliješta je služio za
sječenje metala i čupanje eksera. Tip kliješta sa
uglasto završenim hvataljkama također se hro­
nološki javlja u rimskom periodu i u većem broju
provincija. Kod korištenja kliješta sa ravnim za­
vršetcima hvataljki, a koja su bila obična i dvo­
struka, korištene su i alatke za fiksiranje kraka
pri držanju predmeta. Najčešće su bile okačene
o povijeni završetak kraka ili provučene kroz
prstenast otvor na kraju kraka. U nekim sluča­
jevima krajevi krakova su imali sferične ili du­
gmetaste dodatke, a koji su mogli imati dvojaku
ulogu; dekorativnu ili funkcionalnu.848
Kliješta se često javljaju na različitim spome­
nicima, predstavama, reljefima, freskama, nad­
grobnim spomenicima, novcu, fibulama u obliku
kliješta i to kao simbol boga Vulkana, kovačkog
zanata i uopćeno metalurgije i to u Saalburgu,849
Magdalensbergu,850 Rimu,851 Pompejima,852 Ostiji,853
Firenci,854 Akvileji,855 Rumuniji,856 Albaniji,857 Sensu,
845
W. Gaitzsch 1980, 225-227.
846
F. Fiala 1897, 302, A. Stipčević 1962, 161, Z. Marić 1979, T.
XXXVI, sl. 140-143.
847
W. Gaitzsch 1978, 37.
848
Različiti završetci krakova kliješta konstatirani su od strane
autora koji su se bavili njihovom analizom; W. Gaitzsch 1978,
39, I. Popović 1988, 143.
849
L. Jacobi 1897, T. XXXIV, sl. 4.
850
H. Dolenz 1998, 358.
851
W. L. Goodman 1964, 162, fig. 161.
852
W. Gaitzsch 1980, 222-224.
853
W. Gaitzsch 1980, Taf. 69, 314.
854
W. Gaitzsch 1980, Taf. 71, 316.
855
W. Gaitzsch 1980, Taf. 43, 199.
856
K. Horedt 1979, 148-149, Taf. 43.
857
H. Spahiu – D. Komata 1975, 265-323, Pl. VII, 1.
111
Pivoted tongs have also been found at late
Iron Age sites.848 This design was a technologi­
cal advance, allowing for greater precision in
handling objects. It was already known in the
La Tène period, but in Roman times a number
of variants evolved, with differently-shaped
jaws:849 straight, sharp or angular. Those with
straight jaws are subdivided into tongs with a
parallel extension to the jaws, straight-ended
jaws, and those with a reinforcing bar on the
straight-ended jaws. Tongs with sharpened
jaws, which came into use in Roman times,
were used for cutting metal and extracting nails.
Tongs with angular jaws also came into use
in Roman times, in most provinces. Foundry
tongs with straight-ended jaws had gripping
bars, simple or double and usually fixed to
the bowed end of the jaws or drawn through
a circular hole at the end of the jaws. In some
cases the jaws were spherical or knob-shaped
at the end, a design that could be either deco­
rative or functional.850
Tongs are often depicted on monuments,
paintings, reliefs, frescoes, tombstones and
coins, or as tong-shaped fibulae, symbolizing
the god Vulcan, the blacksmith’s craft, and
metal-working in general, as at Saalburg,851
Magdalensberg,852 Rome,853 Pompeii,854 Ostia,855
Florence 856 and Aquileia, 857 in Romania 858
and Albania,859 at Sens and Oehringen, and
in Bulgaria, Slovakia, Britain, Serbia860 and
Poland.861
A number of tongs have been found in Bos­
nia and Herzegovina, falling into different types
848
F. Fiala 1897, 302, A. Stipčević 1962, 161, Z. Marić 1979, T.
XXXVI, fig. 140-143.
849
W. Gaitzsch 1978, 37.
850
The different shapes of the jaws of tongs have been identi­
fied by those who have studied them: W. Gaitzsch 1978, 39, I.
Popović 1988, 143.
851
L. Jacobi 1897, T. XXXIV, fig. 4.
852
H. Dolenz 1998, 358.
853
W. L. Goodman 1964, 162, fig. 161.
854
W. Gaitzsch 1980, 222-224.
855
W. Gaitzsch 1980, Taf. 69, 314.
856
W. Gaitzsch 1980, Taf. 71, 316.
857
W. Gaitzsch 1980, Taf. 43, 199.
858
K. Horedt 1979, 148-149, Taf. 43.
859
H. Spahiu – D. Komata 1975, 265-323, Pl. VII, 1.
860
I. Popović 1988, 143 and 146, with notes 862-876 and 878-891.
861
A. Waluš 1979, 126.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Oehringenu, Bugarskoj, Slovačkoj, Britaniji, Srbi­
ji858 i Poljskoj.859
Na prostoru današnje Bosne i Hercegovine pro­
nađen je izvjestan broj predmeta ove vrste. Riječ je o
primjercima različitih tipova, koji se mogu determi­
nirati po obliku hvataljki i obliku završetaka drški.
Tip A
U prvi tip spadaju primjerci koji imaju po­
prečno proširene hvataljke. Kada su hvataljke
spojene kliješta imaju elipsoidan oblik. Kraje­
vi drški su ravni, bez ikakvih nastavaka, profi­
lacija ili završetaka (Tabla 97, sl. 293, 294, 295,
Prilog 40, sl. 120). Najbliže analogije imamo na
lokalitetu Saldum,860 u Skandinaviji,861 područ­
ju oko Crnog mora,862 te u Poljskoj.863
Tip B
U drugi tip spadaju primjerci koji imaju nešto
kraće krake kliješta, formirajući gotovo kružni otvor
(Tabla 97, sl. 296, Tabla 98, sl. 297, 298 i 299), bez bilo
kakvih završetaka na drškama kliješta. Kompara­
cijski materijal konstatiran je na lokalitetu u Srbiji,864
Saalburgu,865 te na lokalitetu Magdalensberg.866
according to the shape of the jaws or the end of
the handles or reins.
Type A
In the first type the jaws are slightly bowed,
forming an ellipse when closed. The ends are
straight, with no moulding or bar (Table 97, figs.
293, 294, 295, Plate 40, fig. 120). Closely analo­
gous specimens have been found at Saldum,862
in Scandinavia,863 around the Black Sea,864 and
in Poland.865
Type B
In the second type, the jaws are shorter, form­
ing an almost circular opening (Table 97, fig. 296,
Table 98, figs. 297, 298 and 299), and the handles
are plain-ended. Comparable specimens have
been found in Serbia,866 at Saalburg,867 and at
Magdalensberg.868
Type C

Tip C In the third type, the ends of the jaws splay

outwards, and terminate in a knob. The shape
U treći tip spadaju primjerci kliješta koji ima­
of the jaws varies from elliptical to rounded
ju završetak drške savijen prema vanjskoj stra­
(Plate 40, figs. 119, 121). Somewhat analogous
ni. Na kraju drške su dugmetasta zadebljanja.
Oblik kliješta blago varira od elipsastog do nešto specimens have been found in Serbia.869
okruglijeg (Prilog 40, sl. 119, 121). Uvjetne ana­
logije ovim primjercima pronađene su u Srbiji.867 Type D
Tip D This type includes a pair of cutters from
U ovaj tip spada jedan primjerak kliješta Mogorjelo, without jaws (Table 98, fig. 300). The
bez hvataljki iz Mogorjela koja su primarno handles curve outwards, and have no decora­
služila za rezanje (Tabla 98, sl. 300). Drške su tive features. Somewhat analogous specimens
have been found in Great Britain.870
858
I. Popović 1988, 143 i 146, sa napomenama 862-876 i 878-891.
859
A. Waluš 1979, 126. 862
I. Popović 1988, T. XIX, fig. 2.
860
I. Popović 1988, T. XIX, sl. 2. 863
X. Jensen – Pauli 2013, 180, fig. 3.
861
X. Jensen – Pauli 2013, 180, fig. 3. 864
Ю. І. Козуб 1971, 394, fig. 117.
862
Ю. І. Козуб 1971, 394, sl. 117. 865
K. Czarnecka 2013, 166, fig. 4, fig. 28.
863
K. Czarnecka 2013, 166, fig. 4, sl. 28. 866
I. Popović 1988, T. XXVIII, fig. 6.
864
I. Popović 1988, T. XXVIII, sl. 6. 867
M. Pietsch 1983, T. 18, 426-431.
865
M. Pietsch 1983, T. 18, 426-431. 868
H. Dolenz 1998, 358, W8, W9, W10, W12 and W13.
866
H. Dolenz 1998, 358, W8, W9, W10, W12 i W13. 869
I. Popović 1988, T. XXVIII, fig. 6.
867
I. Popović 1988, T. XXVIII, sl. 6. 870
W. H. Manning 1976, 47, fig. 14, 51.

112
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
bile savinute prema vanjskoj strani bez ikakvih
ukrasnih detalja. Uvjetne analogije pronađene
su na području Velike Britanije.868
46. LIVAČKA KAŠIKA (TABLA 99)
Kašike od željeza koje su korištene za obradu
metala bile su, zajedno sa ostalim predmetima
slične namjene, poznate pod terminom spatula.
Ovi predmeti su bili većih dimenzija i duge drš­
ke kojom se tečni metal sipao u kalupe namije­
njene za izradu različitih metalnih predmeta. U
procesu topljenja i izrade metalnih predmeta,
bilo je moguće rastopljeni metal direktno iz po­
suda za topljenje izliti u pripremljene kalupe.
Prilikom izrade manjih metalnih predmeta, bilo
je moguće da livačke kašike imaju istovremeno
i funkciju livačke posude, odnosno, ako su bile
masivnije, da se u njima i topi metal. U takvim
slučajevima su željezne kašike radi visokih tem­
peratura i opasnosti od topljenja bile oblagane
zemljom. Na ovaj način su kašike bile zaštićene
od rastopljene i užarene metalne mase.
Analogije ovim predmetima konstatirane su
u regijama Pomoravlja i Podunavlja.869
Na prostoru današnje Bosne i Hercegovine
pronađeno je do danas osam predmeta koji su
imali ovu namjenu. Prema obliku koji može biti
elipsoidan i pravougaon determinirani su i ti­
povi kašika za lijevanje.
Tip A
U prvi tip može se uvrstiti jedan primjerak
kašike za lijevanje, masivnije izrade, sa vrhom
koji prelazi u vrstu lijevka i kratkom ručkom
sa druge strane (Tabla 99, sl. 301). Šire analo­
gije pronađene su na lokalitetu Majdanpeka.870
Tip B
U drugi tip mogu se uvrstiti oblici tri plit­
ke kašike sa nepoznatog lokaliteta, lokaliteta
868
W. H. Manning 1976, 47, fig. 14, 51.
869
I. Popović 1988, 150-151.
870
I. Popović 1988, T. XXX, sl. 7.
113
46. CASTING SPOONS
(TABLE 99)
Iron spoons used in metalworking, along
with other objects of similar purpose, were
known by the term spatula. Larger, long-han­
dled spoons were used to pour molten metal
into moulds. The molten metal could also be
poured from the crucible, heated from below,
straight into the mould. For smaller articles,
larger casting spoons could also serve as cru­
cibles. In this case, to prevent the spoon it­
self from heating to melting point, it would
be coated with clay.
Analogous specimens have been found
in the Morava and Danube valley regions.871
Eight such objects have been found in
Bosnia and Herzegovina to date, of two
types depending on their shape, elliptical
or rectangular.
Type A
The first type is represented by one substan­
tial casting spoon with a lip or spout at one end
and a short handle at the other (Table 99, fig.
301). Broadly analogous specimens have been
found at Majdanpek.872
Type B
Three shallow spoons belong to the sec­
ond type, one from an unknown site, one
from Mogorjelo and the third from Japra-
Majdanište (Table 99, figs. 302, 303 and 304).
These have longer handles, flattish in sec­
tion and in one case, twisted at the top. 873
The length of the handle made them ideal
for handling molten metal. Directly analo­
gous specimens have been found at sites in
Serbia. 874
871
I. Popović 1988, 150-151.
872
I. Popović 1988, T. XXX, fig. 7.
873
In two of these the handle has not survived.
874
I. Popović 1988, 151.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Mogorjela i Japre – Majdaništa (Tabla 99, sl. 302,
303, 304). Drške kod ovih kašika su duže, ploča­
stog presjeka ili u jednom slučaju, pri vrhu tor­
dirane drške.871 Dužina drške bila je pogodna za
manipuliranje rastopljenom talinom. Najdirek­
tnije analogije postoje na lokalitetima u Srbiji.872
47. POSUDA ZA LIJEVANJE METALA
(TABLA 100)
Pored kašika za lijevanje metala, u procesu
proizvodnje metalnih predmeta, posebnu ulo­
gu su imale posude za lijevanje metala. One
su najčešće bile šamotne ili od armirane gline i
imale su naglašen obod koji je formirao jednu
vrstu lijevka. U manjem broju slučajeva su mo­
gle biti od željeza ili bronze. Ako su bile od me­
tala korištene su isključivo u smislu transporta
od mjesta topljenja do kalupa i mjesta hlađenja.
Ovakve posude su prenošene kliještima, koja
su imala funkciju hvataljki.873 Ovi predmeti od
različitih materijala, primarno od gline, kori­
šteni su i u periodu mlađeg željeznog doba.874
Na području Bosne i Hercegovine do danas
su pronađena dva predmeta ove vrste, čija se
jedina bitna razlika očituje u postojanju drške
kod jednog primjerka (Tabla 100, sl. 305), dok
drugi dršku ne posjeduje (Tabla 100, sl. 306).
Analogije možemo konstatirati u Podunav­
lju i Pomoravlju.875
48. NAKOVANJ (TABLA 101, PRILOG 41)
Nakovanj se u antičkim izvorima spominje
pod nazivom incus.876 Uz kliješta i kovački čekić
predstavlja osnovni instrument kovačkog zana­
ta. Ovakva vrsta alata postojala je i u predrim­
sko doba. Različiti tipovi nakovnja zajedno sa
871
Kod dva primjerka drške nisu ni sačuvane.
872
I. Popović 1988, 151.
873
I. Popović 1988, 150-151.
874
A. Stipčević 1962, 158.
875
I. Popović 1988, 151.
876
M. Divković 1900, 515.
114
47. CRUCIBLES (TABLE 100)
Crucibles were also used in metal-casting,
usually made of fireclay or other refractory
clays, and had a pronounced rim forming a lip.
Crucible-like vessels made of iron or bronze,
which sometimes occur, were used solely to
transfer the molten metal to the mould or cool­
ing place. These vessels were handled with
tongs.875 These objects, made of various mate­
rials but usually of clay, were also used in the
late Iron Age.876
Two crucibles have been found to date in
Bosnia and Herzegovina, differing in that one
has a handle (Table 100, fig. 305), while the oth­
er has none (Table 100, fig. 306).
Similar specimens have been found in the
Danube and Morava regions.877
48. ANVILS
(TABLE 101, PLATE 41)
In Latin sources anvils are known by the
term incus. 878 Along with tongs and black­
smith’s hammers, they are an essential part
of a smithy, already known in pre-Roman
times. Different types of anvil and anvil blocks
were in use throughout the Roman period.879
They come in various types, depending on
their shape, size and design. Heavy-duty
block-anvils were used by blacksmiths, 880
while smaller T-shaped anvils were used for
hammering sheet metal and by shoemakers
and cobblers. T-shaped anvils were set on a
wooden base; the working face was narrower
in the middle, widening and curving slight­
ly at each end. This type was used to form
rounded sheet metal pieces. Another type of
anvil had a spike for setting into wood. Sim­
ple rod-shaped anvils with a flat working
875
I. Popović 1988, 150-151.
876
A. Stipčević 1962, 158.
877
I. Popović 1988, 151.
878
M. Divković 1900, 515.
879
Ю. І. Козуб 1971, 394, fig. 117.
880
V. Pflaum 2007, 304-305.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

blok nakovnjima postoje i koriste se kroz cijeli face were used for fine forging. Blacksmiths’
rimski period.877 Prema obliku, veličini i kon­ anvils sometimes had one or more holes at
strukciji nakovanja ima više vrsta. Masivni blok– one end, into which nails were held while the
nakovnji služili su za teže kovačke poslove,878 smith hammered the rosehead.881
dok su manji „T“ nakovnji služili za iskucavanje Analogous specimens are fairly com­
lima ili u postolarskom zanatu. Nakovnji oblika mon, and have been found in Saalburg, 882
slova „T“ su imali osovinu također uglavljenu Magdalensberg, 883 Ostia, 884 Romania, 885
u drveno postolje, a radna površina, u sredini Pompeii, 886 Germany, 887 Britain, 888 Bologna,
najuža, širila se i blago savijala na obje strane. Naples, Rome, Oehringen, Tinia, Cividale,
Ovaj tip se koristio za kovanje i pravljenje oblih Slovakia, Austria and Serbia.889
površina lima. Drugi tip nakovnja imao je trn Anvils have been found in Roman vil­
za usađivanje u drvenu površinu. Za fino ko­
las in Bosnia and Herzegovina at Mogorjelo
vanje služili su jednostavni nakovnji u obliku
near Čapljina, 890 and at Grebnice in Bosan­
šipke sa ravnom radnom površinom. Kovački
ska Posavina.
nakovnji su ponekad imali sa jedne strane jed­
A number of different types of anvil have
nu ili više rupa za kovanje eksera.879
Analogije su razmjerno česte i otkrivene su been identified.
u Saalburgu,880 Magdalensbergu,881 Ostiji,882
Rumuniji, 883 Pompejima, 884 Njemačkoj, 885 Type A
Britaniji,886 Bolonji, Napulju, Rimu, Oehringe­
nu, Tinji, Cividaleu, Slovačkoj, Austriji i Srbiji.887 One specimen is a T-shaped anvil with a
Na prostoru Bosne i Hercegovine u rimskim fixing spike (Table 101, fig. 307). This speci­
vilama nakovanj je konstatiran u Mogorjelu men has a deep hollow between the working
kod Čapljine,888 te na prostoru Grebnice u Bo­
faces. Closely similar specimens have been
sanskoj Posavini.
found at Caričin Grad,891 and one similar at
Uočene razlike pokazuju postojanje nekoli­
Magdalensberg.892
ko tipova nakovanja.

Tip A Type B

Nakovnji oblika slova „T“ sa trnom za učvr­ This type too is represented by one specimen,
šćivanje su zastupljeni jednim primjerkom (Tabla larger in size, with a large spike and sizeable
101, sl. 307). Ovaj nakovanj ima jače udubljenje flat working face (Plate 41, fig. 122). This type
između radnih krakova. Najdirektnije analogije was used in shoemaking and for working sheet
su pronađene na lokalitetu Caričinog Grada,889 metal. Closely analogous specimens have been
te uvjetne na lokalitetu Magdalensberg.890 found in Saalburg.893
877
Ю. І. Козуб 1971, 394, sl. 117. 881
I. Popović 1988, 146-147.
878
V. Pflaum 2007, 304-305. 882
L. Jacobi 1897, 237, fig. 35, 4, 4a.
879
I. Popović 1988, 146-147. 883
H. Dolenz 1998, 359, W14, 360, W20.
880
L. Jacobi 1897, 237, fig. 35, 4, 4a. 884
W. Gaitzsch 1980, 382-383, Taf. 69, 314.
881
H. Dolenz 1998, 359, W14, 360, W20. 885
I. Glodariu – A. Zrinyi – P. Gyulai 1970, 20, fig. 15, 4, fig.
882
W. Gaitzsch 1980, 382-383, Taf. 69, 314. 28, 14.
883
I. Glodariu – A. Zrinyi – P. Gyulai 1970, 20, fig. 15, 4, fig. 28, 14. 886
W. Gaitzsch 1980, Taf. 1, 8.
884
W. Gaitzsch 1980, Taf. 1, 8. 887
W. Gaitzsch 1980, Taf. 1, 1.
885
W. Gaitzsch 1980, Taf. 1, 1. 888
D. Strong – D. Brown 1976, 145, fig. 240, 241.
886
D. Strong – D. Brown 1976, 145, fig. 240, 241. 889
I. Popović 1988, 147-149 with notes 894-915.
887
I. Popović 1988, 147-149 sa napomenama 894-915. 890
See National Museum of Bosnia and Herzegovina inventory
888
Vidi inventarni broj Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine no. 1147.
1147. 891
I. Popović 1988, 148.
889
I. Popović 1988, 148. 892
H. Dolenz 1998, 359, W14.
890
H. Dolenz 1998, 359, W14. 893
M. Pietsch 1983, T. 19, 441-444.

115
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Tip B
Ovaj tip ima jedan primjerak, većih dimen-
zija, velikog trna i veće pločaste radne površine
(Prilog 41, sl. 122). Ovakvi primjerci su služili
za obradu cipela ili lima. Najsličnije analogije
pronađene su u Saalburgu.891
Type C
A small anvil from Grebnice near Tolisa
belongs to this type. It has a thick, rounded
working face; the lower part is broken off
(Plate 41, fig. 123).

Tip C
Ovom tipu pripada primjerak malog na­
kovnja iz Grebnica kod Tolise, koji ima okru-
glu deblju radnu površinu, malih je dimenzija
i odlomljenog donjeg dijela (Prilog 41, sl. 123).

891
M. Pietsch 1983, T. 19, 441-444.

116
 Zanatstvo – obrada keramike,
kože i vune
U kategoriju privrede koja se može definirati
kao zanatstvo, spada širok spektar različi­
tih privrednih aktivnosti.892 Izrada opekarskih
i keramičkih proizvoda i posuđa, sitnih pred­
meta svakodnevne upotrebe, stakla, samo su
neke od navedenih zanatskih aktivnosti.893 U
odnosu na do danas pronađena željezna oru­
đa na prostoru Bosne i Hercegovine, može se
rekonstruirati zanatska obrada kože i vune, te
s tim u vezi izrada tekstilnih predmeta.
Pored ovog, pronađen je i izvjestan broj ka­
šika za obradu keramičkog posuđa, što potvr­
đuje važnost keramičkih posuda te njihovu in­
tenzivnu proizvodnju u svakodnevnom životu.
Stočarstvo je na cijelom prostoru Rimskog car­
stva, pa i unutrašnjosti provincije Dalmacije i rub­
nih dijelova Panonije, bilo jedna od temeljnih pri­
vrednih aktivnosti. Svakodnevni život ljudi bio je
nezamisliv bez predmeta od kože i vune. Odjevni
predmeti, obuća, pokućstvo, samo su neki koji su
korišteni tokom čitavog života. Nakon šišanja ili
klanja životinje, sirovinu od vune ili kože je trebalo
obraditi i pripremiti. Ovo je bio vrlo složen proces
koji je podrazumijevao štavljenje kože u radioni­
cama, officinae coriarorum, te obradu tkanina u va­
ljaonicama, officinae fullonum. Prema dosadašnjem
stepenu arheoloških istraživanja ove radionice su
bile izmještene izvan urbanih naselja, što je i logič­
no ako se ima u vidu vrlo neugodan miris koji je
neminovno morao biti oko objekata ove namjene.
Vunena vlakna su se nakon upredanja i tkanja
potapala u vodu sa različitim aditivima a sve u
svrhu pranja.894 Poslije potapanja i čišćenja, tka­
nina je četkana češljem ili predmetom zvanim
aena. Finalni proces uređivanja proizvoda se od­
nosio na četkanje, striganje i presovanje tkanine.
892
O rimskoj privredi uopće vidi; H. – J. Drexhage – H. Konen –
K. Ruffing 2002.
893
R. Matijašić 1998, 252-262, 370-373, 386-391, 401-414.
894
Razne soli, potaša, pojedine vrste zemlje su korišteni za pra­
nje vune. I. Popović 1988, 208.
117
Crafts – Pottery, and Leather
and Wool Processing
T he terms crafts and trades cover a wide
range of activities,894 including brickmak­
ing, pottery, glass and sundry household arti­
cles.895 Iron tools and implements found to date
in Bosnia and Herzegovina enable us to recon­
struct how leather and wool were processed,
and by extension the production of textiles. In
addition, a number of potters’ spatulas have
been found, evidence of the importance in eve­
ryday life of pottery vessels and the scale of the
pottery industry.
Animal husbandry was one of the main­
stays of the Roman economy throughout
the Empire, including the hinterland of the
province of Dalmatia and borderlands of the
province of Pannonia. Leather and wool, in
the form of clothing, footwear and household
articles, were an integral part of daily life. Af­
ter sheep were shorn or animals were slaugh­
tered, their wool or hide had to be processed
before they could be made into these articles.
Leather-tanning was carried out in a tannery
or officina coriarorum, and fulling textiles in an
officina fullonum. Archaeological excavations
to date suggest that these were located out­
side urban settlements, as could be expected
given the nauseating smell characteristic of
both tanning and fulling.
After being spun and woven, the fabric was
fulled. Fulling woollen fabric involved two
processes – scouring, or cleaning, by soak­
ing in water with various additives, 896 and
thickening. The fabric was then combed with
a tool known as an aena. Finishing consisted
of brushing, shearing to remove the nap, and
894
For more on the Roman economy in general, see H. – J. Drex­
hage – H. Konen – K. Ruffing 2002.
895
R. Matijašić 1998, 252-262, 370-373, 386-391, 401-414.
896
Various salts, potash, and certain kinds of earth were used to
scour wool. I. Popović 1988, 208.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Nakon ovoga, komadi tkanina su se šili iglama.
Ovakve i slične radionice za preradu tkanina
konstatirane su i u drugim dijelovima provin­
cije Dalmacije,895 te susjednim provincijama.896
Proces štavljenja kože se vršio pomoću biljnih
produkata, raznih soli i ulja. Radionice za štavlje­
nje kože su imale više povezanih prostorija. Jedna
od njih je imala bazen koji je izlaznim kanalima
bio povezan s velikim pitosima. Koža se umaka­
la u hemikalije, nakon čega se štavljenje odvijalo
u buradima specijalno pravljenim za tu namje­
nu. S obzirom na to da je i ovaj proces bio vrlo
složen, s vremenom su se iskristalizirali različiti
kolegiji i vrste radnika. Tako su posebnu grupu
činili trgovci na veliko kožom za đonove, coriarii
magnarii solatarii, za koje su pak radili štavljači, co-
riarii subactarii. Ogroman broj različitih proizvoda
uvjetovao je i manufakturnu proizvodnju samo
jednog predmeta od strane jednog zanatlije, zbog
čega su se stvarali posebni kolegiji ili usko spe­
cijalizirane zanatlije. Kaiševe su izrađivali lorarii,
šatore tabernacularii, kožne oklope loricarii, mješi­
ne za tekućine utricularii i drugi. Slična situacija je
bila i s obućarima, koji su se razlikovali po tome
kakvu vrstu obuće izrađuju, te su se prema tome
i dijelili na caligarii, sandaliarii, solarii, calceolarii i
drugi. Za razliku od obućara koji je doslovno bio
proizvođač obuće, postojao je i poseban zanatlija
koji je radio na popravci i koji se zvao sutor credo ili
sutor veteramentarius.897 Obućari su dobijali uštav­
ljenu kožu, koju su neposredno prije uzimanja u
dalju obradu umakali u vodu da omekša. Nakon
toga su je glačali i sjekli. Konture za bilježenje su
pravili šiljatim koštanim instrumentom. Rupe na
koži su pravili šilom subula, fistula sutoria, a zatim
šili uz pomoć različitih vlakana i igala. Đonovi su
se izrađivali na specijalnom nakovnju uz pomoć
obućarskog čekića i kalupa.898
Obućari su uglavnom bili slobodni ljudi orga­
nizirani u različite kolegije. Postojali su i trgovci na
veliko koji su distribuirali ove proizvode, pa čak i
iznajmljivači radnji za prodaju cipela. Na prostoru
BiH direktna potvrda ovom zanatu je predstavlje­
na votivnim oltarom obućara iz Skelana.899
895
Salona, vidi I. Popović 1988, 208.
896
Lokalitet Gamzigrad.
897
W. Gaitzsch 1978, 5.
898
K. Goethert – Polaschek 1983, 199-202.
899
M. Rostovtzeff 1957, 236.
118
pressing. Needles were used in sewing the
fabric. Fulling workshops have been found in
other parts of the province of Dalmatia897 and
in neighbouring provinces.898
Tanning leather involved the use of plant
products, salts of various kinds and oil. A
tannery had several interconnected compo­
nents, one of which was a pool, with out­
lets to large pithoi. The hide was softened
by soaking in water and then treated to re­
move the hair, using urine, alkaline lime or
a salt solution. The actual tanning took place
in purpose-built vats.
The complexity of the leather industry led
in time to the emergence of separate collegia
or guilds for different occupations. One such
consisted of wholesalers in leather for shoe­
makers, coriarii magnarii solatarii, for whom
the coriarii subactarii or tanners worked. The
great diversity of leather wares also gener­
ated craftsmen who made just one product.
Belts were made by lorarii, tents by tabernac-
ularii, leather armour by loricarii, wineskins
and waterskins by utricularii, and so on. It
was much the same with footwear, with ca-
ligarii (bootmakers), sandaliarii, solarii (slip­
permakers), calceolarii (shoemakers) and
more. A separate craft was that of the cob­
bler, known as sutor credo or sutor veteramen-
tarius.899 Cordwainers received tanned hides
that had been softened by soaking in water,
which they buffed and cut, using a point­
ed bone tool to mark out the outlines of the
pieces. Holes were made in the leather us­
ing a shoemaker’s awl, subula, fistula sutoria;
the pieces would then be sewn together with
a needle and various fibres. The soles were
worked on a special anvil using a cordwain­
er’s hammer and mould.900
Most cordwainers were freemen, belonging
to various guilds. There were also wholesal­
ers, who distributed the cordwainers’ wares,
and even lessors of cordwainers’ workshops.
Direct evidence of the footwear trade has
897
Salona, see I. Popović 1988, 208.
898
Gamzigrad.
899
W. Gaitzsch 1978, 5.
900
K. Goethert – Polaschek 1983, 199-202.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Na području današnje Bosne i Hercegovine
konstatirani su predmeti koji se mogu pripisa­
ti obradi vune (češljevi), te obradi kože (šila) i
šivanju kožnih i dijelova od tkanine (igle).
U posebnu grupu zanatskih aktivnosti spada
proizvodnja keramičkih i opekarskih proizvo­
da. Masovna upotreba opekarskih i keramičkih
proizvoda bila je uvjetovana jednostavnom na­
bavkom sirovine. Od glinene mase su pravljeni
keramički proizvodi, razni tipovi posuđa, ali i
opekarski proizvodi, cigla i crijep. Nakon obrade
gline i pravljenja oblika posude, uz pomoć i ke­
ramičarske kašike, posude su se sušile na zraku,
te pekle u peći. Različite figline – radionice na tlu
Bosne i Hercegovine pronađene su na 35 mjesta,
najviše na području Hercegovine, jugozapadne
i središnje Bosne.900 Na području Bosne i Her­
cegovine potvrda ovih aktivnosti, osim samih
lokaliteta su i pronađene keramičarske kašike.
49. KERAMIČARSKA KAŠIKA
(TABLA 102, PRILOG 42)
Predmeti o kojima je riječ potječu sa lokalite­
ta Mogorjelo i Ilidža i spadaju u grupu predme­
ta koju možemo definirati kao spatula. Kerami­
čarska kašika je vrsta kašike sa najčešće šiljatim
završetkom. Ovom alatkom su se vršile završne
intervencije na keramičkim posudama koje su još
bile vlažne, te ih je na vitlu trebalo obraditi, višak
gline odvojiti, kako bi se dobio neki određen oblik.
Komparativni materijal je relativno rijedak i jedna
ovakva alatka je pronađena na području današnje
Srbije,901 te nekolicina na lokalitetu Saalburga.902
Mali broj pronađenih alatki ove vrste, ukazu­
je na činjenicu da su za ovaj proizvodni proces,
najvjerovatnije, korištene alatke drugih oblika ili
predmeti koji su mogli imati višenamjensku ulogu.
U odnosu na oblik naši primjerci se mogu
podijeliti na dva tipa:
Tipa A ima trougaon šiljat završetak (Prilog
42, sl. 124).
Tip B ima kašiku koja je pločasto–pravouga­
ona (Prilog 42, sl. 125 i Tabla 102).
900
A. Busuladžić 2011, 38-39.
901
I. Popović 1988, 152.
902
L. Jacobi 1897, T. XXXV, sl. 8 i 9.
119
been found in Bosnia and Herzegovina in
the form of a cordwainer’s votive altar from
Skelani. 901
Also found in Bosnia and Herzegovina are
objects relating to wool processing (combs) and
leather-working (awls), as well as to sewing
leather and textiles (needles).
Another distinct craft was that of the pot­
ter and brickmaker. The widespread use of
bricks and pottery products arose from the
ready availability of raw materials. Clay was
used to make various pots as well as bricks
and tiles. Pots were shaped using spatulas and
then air-dried before being fired in a kiln. Pot­
ters’ workshops or figline have been found at
35 sites in Bosnia and Herzegovina, most of
them in Herzegovina and in south-west and
central Bosnia. 902 Potters’ spatulas have also
been found.
49. POTTERS’ SPATULAS
(TABLE 102, PLATE 42)
These objects, found at Mogorjelo and Ilidža,
belong to a group of articles that may be defined
as spatula. A potters’ spatula, which is usually
pointed, was used to put the finishing touches
to pots being made on the wheel, while the clay
was still wet and surplus clay needed to be re­
moved. Comparable specimens are relatively
rare: one such tool has been found in Serbia,903
and a few at Saalburg.904
The few such finds suggest that other tools,
perhaps multi-purpose, were also used in
pottery-making.
Our specimens belong to two types, based
on their shape.
Type A has a narrowly triangular blade
(Plate 42, fig. 124)
Type B has a flat, rectangular blade (Plate
42, fig. 125 and Table 102).
901
M. Rostovtzeff 1957, 236.
902
A. Busuladžić 2011, 38-39.
903
I. Popović 1988, 152.
904
L. Jacobi 1897, T. XXXV, fig. 8 and 9.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
50. ČEŠALJ (TABLA 103 – 105, PRILOG 43)
Opći izraz za češalj je pecten.903 Izvorna gra­
đa vrlo malo pominje njihovu upotrebu u pri­
vrednim aktivnostima. U zemljoradnji željezni
češalj je korišten kao zamjena drvenim raklja­
ma. Služio je za češljanje vrhova žitarica, kako
bi se plod odvojio od stabljike.904
Analogije nisu mnogobrojne, a konstatirani
primjerci pokazuju prisustvo u Transilvaniji i
uvjetno na području Srbije,905 te najdirektnije
analogije na lokaciji Magdalensberg.906
Češljevi su upotrebljavani za češljanje ošišane
vune i njenu pripremu za tkanje. Takva vrsta dje­
latnosti, a samim tim i indirektno potvrda uzgoja
ovaca, dokazana je na Mogorjelu u periodu kasne
antike. Na nekim od njih su pronađeni znakovi
križa, što ih direktno stavlja u navedeni period.907
51. ŠILO (TABLA 106, PRILOG 44 – 47)
Pod ovim tipom željeznog alata se podrazu­
mijeva jedna vrsta dlijeta, koja je najčešće mogla
služiti za obradu i probijanje štavljene kože, ali
i probijanje drveta ili tanjeg metala u proizvod­
nom procesu, u kojem je izrada različitih ukra­
snih ili funkcionalnih rupa u tehnici proboja na
pojedinim predmetima bila neminovna.
Ova vrsta alata je poznata pod terminima
scalprum, tornus,908 caelum. Zbog mnogobrojnih
varijeteta, mnogostruke namjene, različitih obli­
ka i veličine, ne možemo ih staviti u isti tip ala­
ta.909 Obzirom na različite okolnosti i namjene
upotrebe,910 korištena su u širokom intervalu
sve do srednjeg vijeka.911
Predmeti koji su svrstani u posebnu grupu
pod terminom šila, predstavljeni su sa dvade­
setak primjerka iz Mogorjela, Sarajeva, Livna,
Tolise i Putičeva. Riječ je o šiljatim objektima,
903
M. Divković 1900, 762.
904
K. D. White 1967, 113-115, I. Popović 1988, 75.
905
I. Popović 1988, 75, sa napomenom 262.
906
H. Dolenz 1998, 348, L66.
907
V. Paškvalin 2003, 264 i 265.
908
M. Divković 1900, 952 i 1075.
909
I. Popović 1988, 129, 134 i 135.
910
Neki od primjeraka su mogli biti korišteni kao dio vojne
opreme.
911
N. Miletić 1970, T. V, sl. 51.
120
50. COMBS (TABLES 103–105, PLATE 43)
The general term for a comb is pecten.905 Pri­
mary sources seldom refer to their use in the
economy. In agriculture, a comb was used in­
stead of a wooden rake to separate the grain of
cereal crops from the stalks.906
There are few analogous specimens, but some
have been found in Transylvania and perhaps
in Serbia,907 with closely similar specimens at
Magdalensberg.908
Combs were used to comb or card wool
after shearing, and in preparation for weav­
ing. Wool processing, indirect confirmation
of sheep breeding, has been identified at
Mogorjelo in late Antiquity. Some combs are
marked with a cross, dating them securely to
that period.909
51. AWLS
(TABLE 106, PLATE 44 – 47)
An awl is a pointed iron piercing tool,
used mainly for making holes in tanned
leather, but also in wood or sheet metal, for
functional and decorative purposes. Awls
are known by the terms scalprum, tornus,910
or caelum. Their diversity of shape, size and
use makes it impossible to class them as a
single type. 911 Being used for a variety of
purposes, 912 they remained in use until me­
diaeval times.913
A score or so of awls have been found at
Mogorjelo, Sarajevo, Livno, Tolisa and Putičevo.
All are small piercing tools; one has a pointed
blade with the upper part circular in section.
Closely analogous specimens have been found
905
M. Divković 1900, 762.
906
K. D. White 1967, 113-115, I. Popović 1988, 75.
907
I. Popović 1988, 75, with note 262.
908
H. Dolenz 1998, 348, L66.
909
V. Paškvalin 2003, 264 and 265.
910
M. Divković 1900, 952 and 1075.
911
I. Popović 1988, 129, 134 and 135.
912
Some might have been used as part of military equipment.
913
N. Miletić 1970, T. V, fig. 51.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

probijačima, manjih dimenzija, za razliku od
klasičnih dlijeta. U jednom slučaju sječivo je
ušiljeno, a u gornjem dijelu ima kružni pre­
sjek. Najbliže analogije nalazimo na teritoriji
Srbije912 Slovenije913 i velikog rimskog lokalite­
ta Magdalensberg.914
U odnosu na oblike i veličinu može se uočiti
postojanje nekoliko tipova ovog alata.
Tip A
U prvi tip uvrštavaju se šila piramidalnog
oblika, koja imaju oštricu sa obje strane. Takva
vrsta šila zabilježena su na lokalitetima Mogor­
jela, Sarajeva i Travnika (Tabla 106, sl. 317, 318,
Prilog 44, sl. 129, 130, Prilog 45, sl. 134, 137, 138,
Prilog 47, sl. 143 i 146). Analogije su pronađene
i na području oko Crnog mora.915
Tip B
U tip B spadaju šila čiji recipijent je uglavnom ra­
van, oblika igle (Prilog 44, sl. 133, Prilog 45, sl. 135).
Tip C
in Serbia,914 Slovenia915 and the great Roman site
of Magdalensberg.916
Several types of awl can be distinguished on
the basis of their shape and size.
Type A
The first type is pyramidal in shape, with a
point at each end. Awls of this kind have been
found at Mogorjelo, Sarajevo and Travnik (Table
106, figs. 317, 318, Plate 44, fig. 129, 130, Plate
45, fig. 134, 137, 138, Plate 47, figs. 143 and 146).
Analogous specimens have been found around
the Black Sea.917
Type B
Type B consists of flat, needle-shaped awls
(Plate 44, fig. 133, Plate 45, fig. 135).
Type C
The third type is similar to type B, but with
a rounded head at one end (Plate 46).

Trećem tipu pripadaju primjerci slični pret­

hodnom tipu, ali sa zadebljanjem u vidu glave Type D
na jednoj strani (Prilog 46).
The fourth type is represented by a pyramidal
specimen most closely resembling type A, differ­
Tip D ing in that one end is rounded (Plate 44, fig. 132).
Closely analogous specimens have been found
U četvrti tip može se uvrstiti jedan pirami­ at Biograci near Lištica918 and Magdalensberg,919
dalni primjerak, koji je najsličniji prvom tipu. and an identical one at Saalburg.920
Razlika se očituje u okruglastom završetku na
kraju jednog kraka (Prilog 44, sl. 132). Najsličnije
analogije mogu se konstatirati na lokalitetu Bio­ Type E
graci kod Lištice,916 lokalitetu Magdalensberg,917
te identičan nađen u Saalburgu.918 Awls from Mogorjelo and Zenica consti­
tuting a separate type have a slot or a round
912
I. Popović 1988, 134-135. U ovom radu autorica ih je stavila
u istu grupu predmeta – dlijeta, gdje su navedeni predmeti 914
I. Popović 1988, 134-135. The author of this paper regards
stavljeni u različite tipove. them as chisels of different types.
913
V. Pflaum 2007, 327 i 332, sl. 40 915
V. Pflaum 2007, 327 and 332, fig. 40
914
H. Dolenz 1998, 387-388. 916
H. Dolenz 1998, 387-388.
915
Ю. І. Козуб 1971, 394, sl. 117. 917
Ю. І. Козуб 1971, 394, fig. 117.
916
I. Čremošnik 1989, T. VII, sl. 5. 918
I. Čremošnik 1989, T. VII, fig. 5.
917
H. Dolenz 1998, 388, W391. 919
H. Dolenz 1998, 388, W391.
918
M. Pietsch 1983, 39, abb. 16. 920
M. Pietsch 1983, 39, abb. 16.

121
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Tip E
Primjerci šila koji se prema karakteristika­
ma izdvajaju u poseban tip su šila iz Mogorjela
i Zenice. Šila su na kraju jednog kraka završena
u obliku trakaste ili okrugle ušice (Prilog 45, sl.
136, Prilog 47, sl. 144 i 145). Slične analogije su
konstatirane i na lokalitetu Biograci kod Lištice.919
Tip F
U poseban tip izdvaja se šilo sa lokaliteta Mo­
gorjelo, koje ima kratku oštricu na jednoj strani
te cjevasto proširen gornji dio koji je služio kao
utor za dršku (Tabla 106, sl. 319).
Tip G
Posljednji primjerak ima šiljatu oštricu na
jednoj strani, te pločast završetak na drugoj
strani (Prilog 44, sl. 131).
52. IGLA (PRILOG 48)
Igla, acus,920 je bila sastavni dio predmeta koji
su se upotrebljavali u svakodnevnom životu.
Uglavnom su bile kružnog presjeka sa jednom
ili više rupica za udijevanje konca.921 Služila je
za šivanje kožnih dijelova, odjeće i obuće.922 U
većoj mjeri služila je za šivanje različitih tkanina
u radnim procesima stvaranja odjevnih i drugih
predmeta od tkanina. Razmjerno su rjeđe želje­
zne igle, jer je zbog intenzivnog korištenja i teže
mogućnosti korozivnih procesa, bronza bila
pogodniji materijal za njihovu izradu. Predmet
obrade u ovom radu su dva željezna primjerka.923
Pored ovih igala koje su korištene u primar­
noj funkciji, izvjestan broj igala, osobito bron­
čanih, je služio i za izradu ženske frizure, ali i
u magijske i kultne svrhe. Nije bila isključena
niti votivna namjena. Prema nekim izvorima u
šupljim iglama žene su znale čuvati i otrov.924
919
I. Čremošnik 1989, T. VI, sl. 1.
920
Thesavrvs Lingvae Latinae I, 1900, 468-470.
921
T. Šeparović – N. Uroda 2009, 14.
922
И. Бугарски 2009, 107-108.
923
Bronzani primjerci igala su češći, ali zbog vrste metala, bron­
zane igle nisu uvrštene u obradu u ovom radu.
924
T. Šeparović – N. Uroda 2009, 14.
122
eye at one end (Plate 45, fig. 136, Plate 47, figs.
144 and 145). Analogous specimens have been
found at Biograci near Lištica.921
Type F
Another awl from Mogorjelo is of yet an­
other type; this has a short point at one end
and a socket at the other for a wooden handle
(Table 106, fig. 319).
Type G
In the final specimen, one end is pointed
and the other flattened (Plate 44, fig. 131).
52. NEEDLES (PLATE 48)
A needle or acus922 formed part of the kit in
a range of industries. Needles were usually
circular in section, with one or more eyes.923
They were used for stitching leather, gar­
ments and footwear,924 and for making gar­
ments and other textile articles. Iron needles
are relatively uncommon, as their extensive
use and the tendency of iron to rust made
bronze needles preferable. Two iron needles
are presented in this paper.925
Some needles, particularly bronze ones,
were also used in women’s hairdressing, and
in magic and religious worship; it is possible
they also served as votive objects. Some sources
claim that women would sometimes conceal
poison in the eye of a needle.926
921
I. Čremošnik 1989, T. VI, fig. 1.
922
Thesavrvs Lingvae Latinae I, 1900, 468-470.
923
T. Šeparović – N. Uroda 2009, 14.
924
И. Бугарски 2009, 107-108.
925
Bronze needles are more common, but are not included in this
work, which deals only with iron tools.
926
T. Šeparović – N. Uroda 2009, 14.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

53. NOŽ (TABLA 107–110, PRILOG 49 – 53) 53. KNIVES (TABLES 107–110, PLATES 49–53)
Noževi su predmeti koji su, kao i danas, inten­
Knives have been used since pre-Roman
zivno korišteni u različite svrhe i u mnogobroj­
times for a variety of purposes in many crafts
nim zanatskim i privrednim aktivnostima, još od
predrimskog doba.925 Noževi su mogli da služe u and trades.927 They could be used as defensive
defanzivne svrhe, lovu, obradi mesa, žrtvovanju, weapons, in hunting, for butchering meat, in
uređenju drvenih polufabrikata i mnogim dru­ animal sacrifice, for making wooden objects,
gim prilikama. Također, nisu bile rijetke situaci­ and much else.
je gdje su noževi pronalaženi i kao dio grobnog Knives have quite often been found as grave
priloga u rimsko doba,926 ali i u periodu seobe.927 goods in the Roman period928 and in the mi­
Zbog svoje funkcije, ostali su vrlo sličnih oblika gration period.929 Given their purpose, they
kroz dugotrajan vremenski okvir, od predrim­ remained almost unchanged in shape over a
skog, rimskog do srednjovjekovnog perioda.928 long period from pre-Roman times to the mid­
Pod ovom velikom grupom alata se podrazumi­ dle ages.930
jeva predmet, koji je bio poznat pod općim nazivom The tools in this large group were known by
cultellus.929 Ovisno o namjeni i obliku korišteni su i the general term cultellus.931 Specific terms for
nazivi za polumjesečasti culter crepidarius, cultellus those of different shape or purpose were the
crepidarius, za četvrtmjesečasti i lučni scalprum.930 half-moon shaped culter crepidarius, cultellus
Jedan od rimskodobnih lokaliteta na kojima crepidarius, and the crescent-shaped or curved
je pronađen znatan broj različitih tipova noževa scalprum.932
je i lokalitet Magdalensberg. Na navedenom lo­ One Roman site where several different
kalitetu pronađen je veći broj noževa koji imaju
types of knife have been found is Magdalens­
najdirektnije komparacije sa našim primjercima.931
berg. Many of these are directly comparable
Najveći broj antičkih noževa na prostoru
with our specimens.933
današnje Bosne i Hercegovine pripada blago
lučno izvijenim sječivima. Stepen oštećenosti, Most Roman knives found in Bosnia and
nažalost, ne ostavlja dovoljno prostora za nešto Herzegovina have slightly curved blades. Un­
detaljniju elaboraciju i analizu. Po specifično­ fortunately, they are too badly damaged to be
sti elemenata, može se izdvojiti primjerak (Ta­ described in detail. One (Table 108, fig. 324) is
bla 108, sl. 324) koji sa jedne strane ima lučno double-ended, with a curved blade and a chis­
sječivo, dok je na mjestu drške drugo sječivo u el instead of a handle; as a multi-purpose tool,
obliku dlijeta, zbog čega je navedeni nož mogao it could have been used in butchery, carpentry
imati višenamjensku funkciju za rezanje mesa, or similar tasks.
ali i neke stolarske ili slične poslove. At some sites, knives forming part of mili­
Pored ovih noževa, na nekim od lokaliteta su tary equipment have been found; these are cat­
pronađeni i noževi koji se mogu ubrojati u pri­ alogued and presented here. Some of them are
marnu ratničku opremu, a predmet su naše ka­ in a good state of preservation (Table 107 and
taloške i tipološke obrade i prezentacije. Neki od Table 108, fig. 322). They fall into the following
njih su bolje očuvani (Tabla 107 i Tabla 108, sl. 322). types, based on their differences in appearance
Na temelju uočenih razlika te konstruktivnih and construction.
riješenja mogu se konstatirati sljedeći tipovi noževa:
927
Ć. Truhelka 1890, 92, fig. 90, 397, idem 1899, 348, idem 1909,
925
Ć. Truhelka 1890, 92, sl. 90, 397, isti 1899, 348, isti 1909, 431, 431, fig. 4, A. Stipčević 1962, 169.
sl. 4, A. Stipčević 1962, 169. 928
H. Göricke – Lukić 2011, 105, fig. 2.
926
H. Göricke – Lukić 2011, 105, sl. 2. 929
И. Бугарски 2009, 105.
927
И. Бугарски 2009, 105. 930
P. Anđelić 1959, T. II, fig. 1-5, S. Jovanović – M. Vuksan 2005,
928
P. Anđelić 1959, T. II, sl. 1-5, S. Jovanović – M. Vuksan 2005, 221, 230. 221, 230.
929
Thesavrvs Lingvae Latinae IV, 1906-1909, 1315-1316. 931
Thesavrvs Lingvae Latinae IV, 1906-1909, 1315-1316.
930
I. Popović 1988, 89-90. 932
I. Popović 1988, 89-90.
931
H. Dolenz 1998, 403-422. 933
H. Dolenz 1998, 403-422.

123
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Tip A
Vojni noževi, koji su karakteristični po plo­
častom sječivu, te pločastoj metalnoj dršci na
koju je bila nabijena drvena držalica, koja se na
gornjoj strani pričvršćivala uz pomoć poprečno
postavljene metalne grede (Tabla 107, Tabla 108,
sl. 322, Prilog 51, sl. 164). Analogije ovim noževi­
ma su mnogobrojne, poput Magdalensberga932 i
nalaze se na mnogim rimskim lokalitetima koji
imaju poveznicu sa rimskom vojskom.
Tip B
U drugi tip spada jedan zanimljiv primjerak
koji ima oštricu na jednoj strani, te dršku koja se
završava drugom oštricom okomito postavlje­
nom u odnosu na prvu oštricu, a koja je mogla
imati ulogu dlijeta (Tabla 108, sl. 324).
Tip C
Civilni noževi, uglavnom imaju metal­
ni trn na koji se nasađivala drvena drška (Ta­
bla 109, Tabla 110, sl. 328, Prilog 49, sl. 149 –
153, Prilog 50, sl. 156, 157, 159, 160, Prilog 51,
sl. 162 i 163). Analogije ovim primjercima su
mnogobrojne, kao što su primjerci otkriveni u
Saalburgu,933 Magdalensbergu,934 Viminacijumu,935
Šarkamenu,936 Poljskoj.937 Na području današnje
Bosne i Hercegovine, pronađeno je više ovakvih
noževa na lokalitetu Japra – Majdanište.938
Tip E
U ovaj tip može se uvrstiti jedan primjerak sa
lokaliteta Mogorjelo (Prilog 51, sl. 161). Osnov­
na razlika odnosi se na dršku, jer umjesto neke
vrste trna za nasađivanje drške postoji pločasto
proširenje na koje se pričvršćivala drvena drška.
932
H. Dolenz 1998, 419, ME114.
933
L. Jacobi 1897, T. XXXVII.
934
H. Dolenz 1998, 420.
935
M. Korać – S. Golubović 2013, 133 – 150.
936
T. Cvjetićanin 2005, 172, fig. 91.
937
K. Czarnecka 2013, 166, fig. 4, sl. 16.
938
Đ. Basler 1977, T. I, sl. 2, 4, 5, 6 i 10.
124
Type A
Military knives, characterized by a flat blade
and flat metal shaft onto which a wooden han­
dle would have been fitted and kept in place
by a metal crossbar (Table 107, Table 108, fig,
322, Plate 51, fig. 164). Analogous specimens
are numerous, such as those from Magdalens­
berg934 and many other Roman sites associated
with the army.
Type B
An interesting specimen belonging to the
second type has a blade at one end and a han­
dle at the other, also terminating in a blade, at
a right-angle to the first; this might have been
used as a chisel (Table 108, fig. 324).
Type C
Knives in civilian use, mainly with a metal
tang onto which a wooden handle would be fit­
ted (Table 109, Table 110, fig. 328, Plate 49, figs.
149-153, Plate 50, figs. 156, 157, 159, 160, Plate
51, figs. 162 and 163).
There are numerous analogous speci­
mens, such as those found at Saalburg, 935
Magdalensberg,936 Viminacium,937 Šarkamen,938
and in Poland. 939 Several such knives have
been found in Bosnia and Herzegovina at
Japra-Majdanište.940
Type E
A specimen from Mogorjelo belongs to this
type (Plate 51, fig. 161). Its main distinguish­
ing feature is the handle, as it has a flat blade
instead of a tang to hold the wooden handle.
934
H. Dolenz 1998, 419, ME114.
935
L. Jacobi 1897, T. XXXVII.
936
H. Dolenz 1998, 420.
937
M. Korać – S. Golubović 2013, 133 – 150.
938
T. Cvjetićanin 2005, 172, fig. 91.
939
K. Czarnecka 2013, 166, fig. 4, fig. 16.
940
Đ. Basler 1977, T. I, fig. 2, 4, 5, 6 and 10.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Tip D
U pretposljednji tip spadaju primjerci koji
imaju nešto oštriji luk izvijenosti oštrice noža u
odnosu na dršku. Takvi noževi imaju pločastu
metalnu dršku na kojoj su bile kružne perfora­
cije na koje se učvršćivala drvena drška (Tabla
110, sl. 329 i 330, Prilog 49, sl. 154, Prilog 50, sl.
155). Komparativni materijal je pronađen na
lokalitetu Magdalensberg.939
Tip G
Posljednjem tipu noževa pripadaju primjer­
ci koji imaju dvije oštrice, jednu nasuprot druge
(Prilog 53, sl. 168, 169 i 170). Kod jednog primjerka
jedno sječivo je iskrivljeno (sl. 169). Između sječiva
je tordirana drška. Ovakvi tipovi noževa su služi­
li isključivo za obradu kože ili u nekom sličnom
radnom procesu. Najdirektnije analogije mogu se
konstatirati još u prahistorijsko vrijeme.940 prehistoric times.942
Kao izdvojeni primjerci ističu se noževi kod
kojih je sačuvana i koštana drška (Prilog 50, sl.
158, Prilog 52). Riječ je o dva primjerka sa tr­
nom za nasađivanje (Prilog 50, sl. 158 i Prilog
52, sl. 166). Trećem je nožu po konstrukcijskom
rješenju najbliži predloženi tip D.
939
H. Dolenz 1998, 409, ME39, ME40, ME41.
940
B. Raunig 1981, T. IV, sl. 1.
125
Type D
The last type but one includes specimens
with a blade with a downward curve. These
knives have a flat metal handle with circu­
lar perforations, to which a wooden handle
would have been fitted (Table 110, figs. 329
and 330, Plate 49, fig, 154, Plate 50, fig 155).
Comparable specimens have been found at
Magdalensberg.941
Type G
The last type of knife consists of specimens
with two blades, one at each end (Plate 53, figs.
168, 169, and 170). One of these has one curved
blade (fig. 169). Between the blades is a twisted
handle. This type of knife was used solely in
leather-working or some similar process. Di­
rectly analogous specimens are known from
Separate specimens include knives of which
the bone handle has survived (Plate 50, fig,
158, Plate 52). Two of these have a tang for the
handle (Plate 50, fig. 158 and Plate 52, fig. 166).
The third knife and is most similar to type D
in construction.
941
H. Dolenz 1998, 409, ME39, ME40, ME41.
942
B. Raunig 1981, T. IV, fig. 1.
 Rimski robovlasnički sistem
na području današnje
Bosne i Hercegovine
R obovlasništvo kao način organiziranja pri­
vrednih aktivnosti poznato je od najstarijih
vremena. Robovi su najčešće bili plod ratnih
pohoda i zarobljavanja, te u manjoj mjeri djeca
majki robinja. I rimski privredni sistem je pozna­
vao angažman i upotrebu robovske radne sna­
ge. Veliki broj robova pristizao je tokom ratova.
Njihov broj je znatno smanjen u doba Carstva.
Vremenom dolazi do prestanka velikih ratnih
aktivnosti, što je automatski smanjilo priliv ro­
bova. Masovna smaknuća robova u pobunama,
također se ne mogu prenebjeći kao razlog sma­
njenja njihovog broja. Pojavljuje se i novi feno­
men drumskog razbojništva i odvođenja une­
srećenih zarobljenika u roblje. Dešavale su se i
situacije prodaje vlastite djece, te dragovoljno
stupanje u robovski odnos, da bi se oslobodili
ratne službe ili nagomilanog duga.941 U mnogo­
brojnim slučajevima robovi i njihov položaj se
nisu mnogo razlikovali od statusa slobodnih.
Visokoobrazovani robovi, oni upotrebljavani u
pojedinim službama, učitelji, upravitelji imanja,
doktori,942 čak i sa plaćama i robovi preduzetnici
mijenjali su sliku o klasičnom viđenju položaja
roba u rimskom društvu.943 Koliko je robovla­
sništvo bilo rašireno dovoljno svjedoči i poda­
tak iz nekih izvora koji govore o tome da je oko
35% stanovništva Italije bilo robovskog porije­
kla. Širok je bio i spekar njihovih dužnosti. Po­
red sloja već spomenutih privilegiranih robova,
znatan broj je otpadao na lovce, pastire, sluge u
domaćinstvu, dojilje, tekstilne radnike i slično.
U ovakvom položaju, robovi su bili klasično vla­
sništvo gospodara, res mancipi, odnosno u rangu
941
O instituciji robovlasničkog sistema u rimsko doba vidi: M.
Finley 1999, 62-95, W. Scheidel 2010, 1-21, K. Bradley 2011,
241-265, N. Morley 2011, 265-287, J. Bodel 2011, 311-337, Ed­
monson 2011, 337-362.
942
W. Scheidel 2010, 3.
943
O. Neurath 1957, 147-151.
126
Roman Slave-Holding in
Bosnia and Herzegovina
S lave-holding as a factor of the economy has
been known since earliest times. The most
common source of slaves was war, but some
were born to slave mothers. The Romans also
used slave labour, a major source of which,
again, was military expansion during the Re­
public; the numbers fell significantly during
the Empire, as fewer large military campaigns
were conducted and the supply line of captives
dwindled. Mass executions of slaves during
the Servile Wars cannot be discounted either
as contributing to the fall in numbers. A new
phenomenon then emerged: highway rob­
bery and the enslavement of its unfortunate
victims. People would sometimes sell their
own children, or voluntarily submit to slav­
ery, in order to avoid military service or be­
cause they were unable to pay their debts.943
In many ways, the situation of slaves did not
greatly differ from that of freemen. Educated
slaves worked as salaried teachers, estate man­
agers, and doctors,944 and slave entrepreneurs
challenged the notion of the position of slaves
in Roman society.945 So widespread was slav­
ery that some sources claim about 35% of the
population of Italy was of slave origin. Not all
slaves enjoyed the privileged position of the
educated: many worked on farms, in the mines,
at mills, or as domestic servants, wet nurses
and so on. These were regarded as property,
res mancipi, equal in legal status with land,
buildings, livestock and so on.946
943
For more on slave-holding in Roman times see M. Finley 1999,
62-95, W. Scheidel 2010, 1-21, K. Bradley 2011, 241-265, N.
Morley 2011, 265-287, J. Bodel 2011, 311-337, Edmonson 2011,
337-362.
944
W. Scheidel 2010, 3.
945
O. Neurath 1957, 147-151.
946
A. Marić 2014, 135.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
pravnog položaja sa zemljom, kućom, stokom
ili bilo kojom drugom imovinom.944
Vrlo velik procenat prisustva robova u odno­
su na ukupan broj populacije, čak i veći u pro­
vinciji nego u Italiji, postojao je, pretpostavlja
se i na području Dalmacije. Tako prema nekim
istraživačima čak je i 50% stanovništva Naro­
ne, Salone i Iadera bio robovskog porijekla.945
U kasnoj antici kršćanstvo također dobija
značajnu ulogu u postupnom ukidanju rop­
stva te njegovog kasnijeg potpunog nestanka.
Ipak, na području današnje Bosne i Herce­
govine, odnosno rimske provincije Dalmacije i
provincije Panonije, pisani izvori ne potvrđuju
izrijekom postojanje robova u prevelikom bro­
ju. Njihovo prisustvo se ipak može pretpostaviti
na više velikih imanja poput Dračeve Strane,946
Panika,947 Višića,948 Mogorjela,949 Suvaje,950 te ve­
ćih rudarsko–metalurških centara kao što su Do­
mavia i Japra – Majdanište.951 Na ovakvim mje­
stima, postojanje robova koji su bili involvirani
u svakodnevni proizvodni proces, kako u poljo­
privredi tako i u rudarstvu i metalurgiji, admini­
straciji, upravljačkim strukturama, gotovo je bio
neizbježan. I neki pisani spomenici ostavljaju vrlo
realnu mogućnost ili potvrđuju postojanje izvje­
snog broja robova na ovim prostorima.952 Jedan
od bitnih elemenata koji definitivno potvrđuje
robovlasnički sistem na području današnje Bo­
sne i Hercegovine je i otkriće robovskih okova
na lokalitetima u Sarajevu, te u Domaviji.
54. OKOVI (TABLA 111 i 112)
Na nekoliko lokaliteta na području današnjeg
Sarajeva, te Gradine kod Srebrenice, Mogorjela i
944
A. Marić 2014, 135.
945
G. Alföldy 1961, 126.
946
I. Čremošnik 1976, 130.
947
I. Čremošnik 1976, 41-164.
948
I. Čremošnik 1965, 147-260.
949
E. Dyggve – H. Vetters 1966.
950
I. Bojanovski 1982, 79-84, isti 1983, 211-216.
951
Ova činjenica je potvrđena i analizom brojnih pisanih izvora
koji spominju vilike – upravitelje; M. Sanader 1995, 169-175, ista
2002, 82-84, M. Zaninović 1967, 93-94, I. Čremošnik 1970, 108, E.
Pašalić 1975, 329, A. Škegro 1991, 123, A. Busuladžić 2011, 114.
952
A. Marić 2014, 135-148. Nadgrobni spomenici i na širim pro­
storima potvrđuju postojanje robovske klase. O tome vidi: B.
Migotti 2008, 453-465.
127
It is likely that slaves constituted much the
same percentage of the population, or even
greater, in the province of Dalmatia than in
Italy. Some scholars aver that as much as 50%
of the population of Narona, Salona and Iader
was of slave origin.947
In late Antiquity, Christianity played a ma­
jor part in the gradual diminution of slavery,
as it did later in its abolition.
Yet in what is now Bosnia and Herzego­
vina, in other words the Roman provinces of
Dalmatia and Pannonia, written sources do
not corroborate claims of a high proportion
of slaves among the population. It may be as­
sumed that many of the great estates such as
Dračeva Strana,948 Panik,949 Višići,950 Mogorje­
lo951 and Suvaja952 made use of slave labour, as
did major mining and metal-working centres
such as Domavia and Japra-Majdanište.953 Here
slaves would have been involved not only in
manual labour but also in management. Some
monuments suggest or confirm the presence of
slaves in these places.954 Shackles, which pro­
vide incontrovertible evidence of slavery in
Bosnia and Herzegovina, have been found at
sites in Sarajevo and in Domavia.
54. SHACKLES (TABLES 111–112)
Shackles have been found at various sites in
Sarajevo, and at Gradina near Srebrenica, Mog­
orjelo and Branjevo. The Latin term for these is
ferramentum.955 They were of different designs,
but all of the same purpose: they were attached
947
G. Alföldy 1961, 126.
948
I. Čremošnik 1976, 130.
949
I. Čremošnik 1976, 41-164.
950
I. Čremošnik 1965, 147-260.
951
E. Dyggve – H. Vetters 1966.
952
I. Bojanovski 1982, 79-84, idem 1983, 211-216.
953
This is confirmed by a study of numerous written sources re­
ferring to vilicus – an estate manager; M. Sanader 1995, 169-175,
idem 2002, 82-84, M. Zaninović 1967, 93-94, I. Čremošnik 1970,
108, E. Pašalić 1975, 329, A. Škegro 1991, 123, A. Busuladžić
2011, 114.
954
A. Marić 2014, 135-148. Tombstones elsewhere also attest to
the presence of a slave class; see B. Migotti 2008, 453-465.
955
J. Marević 1997, 1340-1341.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Branjeva otkriveni su robovski okovi. U latinskoj
terminologiji poznati su pod nazivom ferramen-
tum.953 Riječ je o primjercima koji imaju različite
mehanizme osiguranja i stavljanja na udove roba.
Kod primjerka iz Sarajeva (Tabla 111, sl. 331) oko­
vi imaju završetak jedne karike u obliku slova
„U“, te drugi krak koji je imao kružnu profila­
ciju na koji se namicao prethodni krak. Debljina
i čvrstoća halke, nije omogućavala nikakav na­
čin skidanja, bez upotrebe i pomoći alatki, koje
dotičnom robu nisu bile dostupne. Ovim se na
efikasan način onemogućavalo bjekstvo.
Drugi okov, sa lokaliteta Gradina kod Sre­
brenice (Tabla 111, sl. 332), predstavlja primjerak
koji je imao polukružni okov, nešto širi, na ko­
jem se na jednoj strani nalazio lanac, a na drugoj
više pravougaon element koji je služio za pričvr­
šćivanje za neki od udova. Identičan primjerak
ovome je i okov pronađen na lokalitetu Mogor­
jela (Tabla 112, sl. 335), ali bez sačuvanog lanca.
Kod primjerka iz Branjeva (Tabla 112, sl.
334) nije sačuvan mehanizam okova, osim sa­
mog lanca, pa je bliža determinacija nemoguća.
Primjerak (Tabla 111, sl. 333) iz Sarajeva bio
je najbolje opremljen mehanizmom za zaključa­
vanje. Obezbjeđenje sistema zatvaranja okova, te
debljina lanaca i okova, sprječavali su bjekstvo i
bili najbolji mehanizam obuzdavanja nezadovolj­
nih. Ipak, okovani robovi su bili i najmanje efika­
sni u bilo kakvom radnom procesu, zbog čega se
maksimalno izbjegavalo ovakvo korištenje u sva­
kodnevnom životu samih robova. Okovi su pro­
nađeni na lokalitetu Saalburga,954 te gotovo iden­
tični primjerci na lokalitetu Magdalensberga.955
953
J. Marević 1997, 1340-1341.
954
L. Jacobi 1897, T. XXXXII, sl. 14-17.
955
H. Dolenz 1998, 335-336.
128
to the ankle or wrist, usually in pairs. In a speci­
men from Sarajevo (Table 111, fig. 331), one half
of the circular anklet ended in a U-shaped hook
and the other formed the eye. The anklet was so
thick and solid that it was impossible to remove
without a tool, to which of course the shackled
slave had no access. This was an effective way
of preventing slaves from escaping.
Another specimen, from Gradina near Sre­
brenica (Table 111, fig. 332), has a rather wider
semi-circular anklet fastened with a rectangular
clasp. An identical specimen has been found at
Mogorjelo (Table 112, fig. 335), but in this case
the chain has not survived.
All that survives of the specimen from Bran­
jevo (Table 112, fig. 334) is the chain, making
it impossible to determine what the anklets
looked like.
Another specimen from Sarajevo (Table 111,
fig. 333) had the most sophisticated locking sys­
tem. A secure locking system combined with
a thick chain and anklets not only prevented
slaves from escaping, but was also an effec­
tive method of restraining the rebellious. On
the other hand, fettered slaves were the least
effective at their work, so the use of shackles
was avoided whenever possible. Shackles have
been found at Saalburg,956 and almost identi­
cal specimens at Magdalensberg.957
956
L. Jacobi 1897, T. XXXXII, fig. 14-17.
957
H. Dolenz 1998, 335-336.
 Rimsko metalno posuđe i
kuhinjska oprema
U toku svakodnevnih aktivnosti i rada, neizo­
stavan dio obaveza je svakako predstavlja­
lo spremanje hrane i redovnih obroka. Jedan od
osnovnih preduvjeta za zadovoljenje najvažnije
ljudske potrebe je bilo posjedovanje posuđa za
pripravljanje jela. Pored predominantnog kera­
mičkog posuđa, izvjestan broj kuhinjskog pribo­
ra se odnosio i na korištenje metalnih posuda.956
Riječ je o nekoliko tipova predmeta poput posu­
da u obliku zdjele, tave, kaserole, ali i roštilja, te
željeznih sadžaka. Navedeni predmeti su prilič­
no rijetki na području današnje Bosne i Hercego­
vine. Obzirom na neuporedivo veću izdržljivost,
metalno posuđe je neodvojivi dio rimskih vojnih
jedinica, jer su priprava velikih količina hrane i
česte dislokacije bile glavni limitirajući faktor ve­
ćem korištenju keramičkog posuđa kod vojske.
55. KUTLJAČA – KASEROLA (TABLA 113)
Kaserole su kod Rimljana bile poznate pod
nazivom simpulum, trulla.957 Kaserole su vrlo čest
i popularan tip rimskog posuđa. Bile su raspro­
stranjene širom Rimskog carstva. Koliko su bile
široko rasprostranjene dovoljno govori i podatak
da su pronalaženi i na prostorima izvan granica
Rimskog carstva, u Skandinaviji, sjevernim dije­
lovima Britanije te današnjoj Rusiji,958 Srbiji,959 na
Apeninskom poluotoku i posebno duž rajnskog
956
Izvjestan broj predmeta koji spadaju u metalno kuhinjsko
posuđe je napravljen od bronze, pa nisu bili predmetom ka­
taloške i tipološke obrade u ovom radu. Riječ je o paterama,
vrčevima, kaserolama i sl. Ovi oblici bronzanog posuđa pro­
nađeni u Bosni i Hercegovini imaju paralele i u drugim pro­
vincijama. V. Paškvalin 1962, 142-147, Група аутора 1994, 327,
K. Czarnecka 2013, 171, fig. 10.
957
M. Divković 1900, 983 i 1091.
958
D. Breščak 1982, 11.
959
Група аутора 1994, 266-267, 281, 283-285, 289-290,
129
Roman Metal
Kitchen Utensils
T he preparation and serving of regular
meals was a daily task, requiring a range
of utensils, many of which were pottery; but
some were made of metal.958 These included
not only bowls, frying pans and cooking pots,
but also grills and iron tripods. Such objects
are fairly uncommon in Bosnia and Herzego­
vina. Metal vessels were used in the Roman
army, being better suited to the preparation of
large quantities of food as well as less liable
that pottery to break in transport.
55. LADLES (TABLE 113)
Ladles were known as simpulum or trul-
la, the latter a perforated ladle or strainer.959
They were widely used throughout the Ro­
man Empire, and even beyond, in Scandi­
navia, northern Britain, and in what are
now Russia 960 and Serbia, 961 the Apennine
peninsula and along the Rhine and Danube
limes.962 They doubtless owed their popular­
ity to their versatility, being ideal for serving
beverages, 963 including wine. 964 They were
sometimes also used in place of a patera as
958
Some kitchen utensils were made of bronze, and are thus not
covered by this work. They include pateras, pitchers, ladles
and so on. Bronze utensils of this kind found in Bosnia and
Herzegovina have parallels in other provinces. V. Paškvalin
1962, 142-147, Various authors 1994, 327, K. Czarnecka 2013,
171, fig. 10.
959
M. Divković 1900, 983 and 1091.
960
D. Breščak 1982, 11.
961
Various authors 1994, 266-267, 281, 283-285, 289-290,
962
J. Jovanović 2010, 195.
963
D. Ratković 2005, 170.
964
J. Jovanović 2010, 194.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
i dunavskog limesa.960 Razlog popularnosti ovog
predmeta može se tražiti u višenamjenskoj funk­
ciji. Služila je kao posuda za piće,961 te za serviranje
vina.962 U nekim slučajevima je služila i kao zamje­
na za pateru u toaletnom priboru.963 Sa druge stra­
ne zabilježeni su i slučajevi kada su korištene i u
funkciji tanjura, te u mjerenju kao dijelovi vaga.964
Kaserole se dijele u nekoliko grupa. Osnovni
determinirajući element se odnosi na način ukra­
šavanja njihovih drški i posebno oblik njihovih
završetaka. Jedna od njihovih karakterističnih
osobina je i razmjerno česta pojava pečata radi­
onica ili vlasnika. Analizom oko 200 pečata prije
više od stotinu godina, uočena je razlika između
natpisa koji su bili u nominativu i onih u geniti­
vu.965 Pečati u nominativu su često imali i slovo F u
značenju fecit (od glagola napraviti), što je značilo
da je ime pripadalo majstoru ili vlasniku radioni­
ce. Pečati u genitivu su označavali ime kupca.966
U odnosu na dubinu i oblik same posude uo­
čene su razlike koje kaserole dijele u tri grupe:
sa kosim zidovima i duboke, sa ravnim dnom,
te sa niskim stalkom. Najrasprostranjeniji tip
su kaserole sa pljosnatom drškom.967
Dva su glavna područja izrade ovih pred­
meta; Pompeji i južnoitalski prostor, te Galija.
Preko ovih prostora, izrada kaserola je doprla
do Germanije i Panonije.
Na području današnje Bosne i Hercegovine,
plitke atipične kaserole su pronađene na loka­
litetu Japre – Majdanište, Županjca i Mogor­
jela.968 Riječ je o vrlo plitkim primjercima, koji
su primarno služili za miješanje tokom procesa
pripravljanja hrane, te za uzimanje čvrste hrane
iz velikih posuda u manje. Ovaj tip kutljača nije
bio pogodan za manipuliranje tečnim tvarima.
Također, postoji opravdana pretpostavka da su
ovi predmeti mogli služiti i kao livačke kašike.
U gornjem dijelu drška je bila spiralno navijena,
960
J. Jovanović 2010, 195.
961
D. Ratković 2005, 170.
962
J. Jovanović 2010, 194.
963
M. Bolla 1994, 34.
964
G. Di Pasqualle 1999, 285.
965
H. Willers 1907, 90.
966
J. Jovanović 2010, 195-196.
967
Brončane kaserole koje su pronađene na području Bosne i
Hercegovine pripadaju tipu kaserole sa pljosnatom drškom.
968
Kaserole koje su otkrivene na području Ustikoline, Stupa i
Tolise, pripadaju klasičnom tipu duboke brončane kaserole,
koje nisu bile predmetom obrade u ovom radu.
130
a toiletry accessory, 965 or as plates, or the
pans of scales.966
Ladles fall into a number of groups, de­
fined by the decoration on the handle and the
shape of the end. They quite often bear the
stamp of a workshop or owner. A study of
about 200 stamps more than a hundred years
ago revealed that some of the names were in
the nominative and some in the genitive. 967
Those that were in the nominative often bore
the letter F, for fecit (made), indicating that
the name was that of an artisan or workshop
owner; those in the genitive were the names
of the purchaser.968
In terms of their shape and depth, ladles
fall into three groups: deep ladles with slop­
ing sides, flat-bottomed ladles, and those with
a short stand. The most common type is the la­
dle with a flat handle.969
There were two main ladle-manufacturing
areas: Pompeii and southern Italy, and Gaul.
However, they also came to be produced in
Germania and Pannonia.
In Bosnia and Herzegovina, shallow, atypi­
cal ladles have been found at Japra-Majdanište,
Županjac and Mogorjelo.970 These unusually
shallow specimens were used mainly for mix­
ing food or as scoops, for transferring solid
foodstuffs from a larger container to a smaller
one. They were unsuitable for use with liquids.
There is also an opinion that this implement
was used ad a casting spoon. The upper part
of the handle was twisted, and was probably
fitted with a wooden sleeve, to make the la­
dle easier to use.
The most nearly analogous specimens
have been found at a number of sites in Cro­
atia, suggesting the way in which our speci­
mens were also used. Various types of ladle
were also used at table, as part of the wine
965
M. Bolla 1994, 34.
966
G. Di Pasqualle 1999, 285.
967
H. Willers 1907, 90.
968
J. Jovanović 2010, 195-196.
969
Bronze ladles found in Bosnia and Herzegovina belong to the
type with a flat handle.
970
Ladles found at Ustikolina, Stup and Tolisa belong to the clas­
sic type of deep bronze ladle, not covered in this work.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
a na nju je najvjerovatnije stavljan drveni dio,
radi ugodnijeg korištenja samog predmeta.
Najbliže uvjetne analogije mogu se konstati­
rati na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj, iz čega se
mogu pretpostaviti i okolnosti upotrebe našeg
predmeta. Pojedini tipovi kaserola korišteni su i
kao dio pribora mense za ulijevanje vina.969 U tom
kontekstu može se nazrijeti i funkcija ovih kase­
rola koje su mogle biti korištene između ostalog i
kao dio vojnog kuhinjskog pribora. Široka raspro­
stranjenost kaserole potvrđena je i prikazima na
mnogobrojnim rimskim stelama, arama i novcu.970
Kada je u pitanju datacijski okvir, poznato
je da su pojedini tipovi kaserole proizvođeni
u prvim desetljećima I stoljeća i u II stoljeću u
Kampaniji, ali i u Galiji,971 iz čega se može pret­
postaviti i da su naše kaserole istog ili nešto ka­
snijeg datacijskog okvira.
56. TAVA (PRILOG 55, sl. 173)
Vrlo zanimljiv predmet predstavlja željezna
tava. Ovakvi predmeti uvrštavaju se u grupu
posuđa poznatog u latinskoj terminologiji pod
nazivima sartago, frixorium i trulla.972 Razlog izni­
mnosti našeg primjerka leži u činjenici da je na­
pravljena na način da je pričvršćena za sadžak.
Ovakav predmet je služio za kuhanje na direkt­
noj vatri. Prema analizi dostupne literature, ova­
kav primjerak nema analogija.
57. VERIGE (PRILOG 55, sl. 174 i 175)
Jedan od sastavnih dijelova kuhinjskog pri­
bora u antičko doba su svakako bile verige,
poznate pod nazivom catena.973 Riječ je o lancu
različitih oblika karika, koji je služio primar­
no za kačenje metalnih posuda iznad ognjišta
na otvorenu vatru. Takve verige su obavezno
imale halku većeg razmjera na koju se kačila
posuda. Isto tako postojao je sistem povećanja
969
J. Jovanović 2010, 195-196.
970
V. Paškvalin 1962, 145-147.
971
J. Jovanović 2010, 195-196.
972
J. Marević 1997, 2352.
973
J. Marević 1997, 941.
131
service.971 It is perhaps from this that there
evolved the use of the ladle in military kitch­
ens. Their widespread use is also attested
by depictions on numerous Roman stelae,
altars and coins.972
Some types of ladle were made in the early
decades of the 1st century and in the 2nd century
in Campania and in Gaul;973 our specimens are
probably of this or slightly later date.
56. FRYING PANS
(PLATE 55, fig. 173)
Iron frying pans are an interesting utensil,
known in Latin as sartago, frixorium and trul-
la.974 Our specimen is distinctive in having an
integral tripod, and would have stood over an
open fire. No analogous specimen is recorded
in the available literature.
57. CHAINS
(PLATE 55, figs. 174 and 175)
An essential item of kitchen equipment
in Roman times was the chain, known as
catena, 975 used to hang metal pots over an
open fire. These chains had a large ring on
which the pot was hung, and could be length­
ened or shortened, to bring the pot closer to
the fire for faster cooking or further away
for slow cooking.
58. GRILLS
(PLATE 56, fig. 177)
This very rare Roman kitchen utensil,
known by the Latin terms craticula, ferrea
971
J. Jovanović 2010, 195-196.
972
V. Paškvalin 1962, 145-147.
973
J. Jovanović 2010, 195-196.
974
J. Marević 1997, 2352.
975
J. Marević 1997, 941.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

ili smanjenja broja karika, kako bi se posuda sa
hranom približila vatri, kada je trebala intenziv-
nija termička obrada, ili situacija kada bi se po-
suda udaljavala od vatre, ako je bilo neophodno
da se hrana pripravlja na slabijoj temperaturi.
craticula,976 is square, with a leg at each corner
and metal crossbars forming the grill. It could
also have been used as a stand for a cooking
pot over the fire. A comparable specimen was
found at Saalburg.977

58. ROŠTILJ (PRILOG 56, sl. 177) 59. TRIPODS

Poseban, vrlo rijedak predmet, kao dio rimske
kuhinjske metalne opreme je i pronađeni roštilj.
Latinska terminologija ga determinira pod nazivi-
ma craticula, ferrea craticula.974 Predmet ima četvr-
tastu formu sa nogama. Na četvrtastoj konstruk-
ciji nalaze se poprečne metalne šipke koje tvore
roštilj. Predmet je pored primarne funkcije mogao
služiti i kao površina na koju se, na vatru, stavlja-
lo posuđe, u kojem je kuhana hrana. Kompara-
tivni primjer otkriven je na lokalitetu Saalburg.975
(PLATE 56, figs. 176 and 178)
Tripods are not unlike grills, but were used
only as stands for cooking pots over the fire.
They were triangular in shape, with a leg at
each corner, and were known as tripus.978
Two tripods are discussed in this paper. One
(Plate 56, fig. 176), from Stup, is of simpler con-
struction; the other, from Doboj (Plate 56, fig.
178), was more substantial, and was decorated
with semi-circular projections on all three sides
of the triangle.

59. SADŽAK (PRILOG 56, sl. 176 i 178)

Predmeti vrlo slični prethodnom predstav-

ljali su sadžak koji je služio za stavljanje posuđa
na direktan plamen. Nogare su bile povezane
željeznom konstrukcijom, koja je bila osnova na
koju je stavljano posuđe, ispod koje je paljena
vatra. Poznati su pod nazivom tripus.976
Predmet obrade u ovom radu su bila dva
primjerka. Jedan (Prilog 56, sl. 176) sa Stupa je
jednostavnije izrade, dok je drugi primjerak iz
Doboja (Prilog 56, sl. 178) bio masivniji, sa de-
korativnom detaljima u vidu polukružno izve-
denih detalja na sve tri strane trokuta.

974
J. Marević 1997, 2190. 976
J. Marević 1997, 2190.
975
L. Jacobi 1897, T. XXXVI, sl. 18. 977
L. Jacobi 1897, T. XXXVI, fig. 18.
976
J. Marević 1997, 2213. 978
J. Marević 1997, 2213.

132
 VARIA
U  posebnu kategoriju mjernih instrumenata
spadaju visak i vaga, te su ovi instrumenti
stavljeni u posebnu grupu.
60. VAGA (PRILOG 54)
R imsku vagu opisao je Vitruvije u I stoljeću
stare ere. Bila je poznata pod nazivima tru-
tina, statera, lanx.977 To je bila vaga sa pomičnim
utegom, koja je mogla imati nosivost od 10 do
20 kilograma. Prilikom vaganja držala se u ruci.
Osnovni dijelovi ove vage su bile poluge nejed­
nakih krakova, sa zdjelicom ili kukom za teret,
obješenom na jednoj strani, te utegom koji se
pomicao na urezanoj ljestvici, na drugoj stra­
ni poluge. Utezi su se izrađivali od kamena ili
metala. U nekim slučajevima utezi su mogli biti
izrađeni kombinacijom različitih metala, gdje
je unutrašnjost bila od olovnog jezgra. Time je
uteg bio manji ali težak, te se njime lakše ru­
kovalo. Utezi su mogli biti okrugli, bikonični,
kruškoliki, u obliku žira, piramide, cilindrični,
dekorirani u obliku životinje, ljudskog poprsja,
te drugih dekorativnih rješenja.978
Rimske vage su imale različita tehnička rje­
šenja. U stručnoj literaturi je razmjerno detalj­
no poznat mjerni sistem i vrste rimskih vaga.979
Pored simetričnih vaga, uglavnom manjih di­
menzija, korištenih za precizno vaganje u far­
maceutske i slične svrhe,980 poznate su bile i
vage za tzv. brzo mjerenje.
U slučaju naših primjeraka riječ je o brzim
vagama, koje su služile za manje precizno vaga­
nje, nešto većih količina robe. Drugi primjerak
977
J. Marević 1997, 2808.
978
M. Šimek 2011, 17-18.
979
A. Mutz 1983.
980
R. Koščević 2002, 103, T. Šeparović – N. Uroda 2009, 76-77.
133
VARIA
P lumb bobs and scales constitute a separate
category of measuring instruments, and are
therefore treated as a separate group.
60. ROMAN BALANCES
OR STEELYARDS (PLATE 54)
B
alances in general were known as trutina,
a term covering both libra and statera, or
lanx,979 the latter after the pans or trays of the
libra bilanx or balance scale. The statera, the
Roman balance or steelyard, was described
by Vitruvius in the 1st century BCE. It consist­
ed of a lever with unequal arms moving on a
fulcrum, with a pan or hook for the object to
be weighed suspended from the shorter arm
or head, and a counterpoise or equipoise that
was slid along the longer arm or beam, which
was marked with a scale to show the weight.
They could measure weights of up to 10 to 20
kilograms. The counterpoises were made of
stone or metal; some were bimetallic, with an
inner core of lead, making the counterpoise
heavier but smaller, and thus easier to ma­
nipulate. They could be spherical, biconical,
pear-shaped, acorn-shaped, pyramidal or cy­
lindrical, and might also be ornamental, in
the shape of an animal, human bust or other
decorative feature.980
The measuring system and different kinds
of Roman scales and balances is fairly well
known in the specialist literature.981 Other kinds
included the symmetrical balance scales, usu­
ally smaller in size and used when accuracy
979
J. Marević 1997, 2808.
980
M. Šimek 2011, 17-18.
981
A. Mutz 1983.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
(Prilog 54, sl. 172), ima sačuvan i uteg, nepra­
vilnog oblika, sa željeznom ušicom na gornjem
dijelu. Pomicanjem utega po poprečnoj polu­
zi sa označenom skalom, određivala se težina
tereta, obješenog na drugi, kraći dio poluge.
Vrlo sličan, samo znatno veći primjerak je vaga
(Prilog 54, sl. 171). Na oba primjerka se rela­
tivno brzo mogla odrediti težina robe, jer je
rukovanje jednim utegom bilo lako. Utezi na
ovim vagama nisu bili baždareni, a relevantna
je bila samo nulta tačka. Riječ je o mjestu na
dužem kraku, gdje se nalazio uteg u trenut­
ku kada je vaga bez tereta u ravnoteži. Sistem
vaganja robe je počivao na metodu da se uteg
pomicao po dužem kraku vage, dok se na kra­
ći krak vješala roba, kojoj se određivala težina.
Pomicanjem utega poluga se dovodila u ravno­
težu. Na dužem dijelu poluge su bile urezane
mjerne oznake. Vrlo često su se na plohama
poluge nalazile dvije ili tri različite skale, za
vaganje lakših ili težih tereta. Vage su se mo­
gle prilagođavati i većim teretima, dodavanjem
još jedne ili dviju kuka, bliže završetku poluge
za teret. Sistem je funkcionirao na principu da
što je bio kraći krak za teret, to je i maksimalna
mjerljiva težina tereta bila veća. Skala se oči­
tavala sa desna na lijevo, te se držala u desnoj
ruci, dok se lijevom, po dužem dijelu poluge,
pomicao uteg. U situacijama kada je teret bio
veći, vagu nije bilo moguće držati, nego se ona
vješala na čvrsti klin. Ova vrsta vaga je zbog
svoje praktične upotrebe bila široko rasprostra­
njena širom Rimskog carstva. Najčešće su bile
izrađivane od željeza, bronze, te ponekad od
drveta i metala u kombinaciji. Manji primjer­
ci do dvadesetak centimetara korišteni su za
mjerenje preciznih materija, farmaceutskog
materijala, novca, plemenitih metala. Kod nas
je takva manja vaga zastupljena sa jednim pri­
mjerkom (Prilog 54, sl. 172).
Druga vaga iz naše kolekcije (Prilog 54, sl.
173), predstavlja veću vagu koja je služila za
mjerenje većih tereta. Njihove poluge su bile
duge između 60–80 centimetara. Najčešće su
ovi predmeti pronalaženi u sklopu vojnih lo­
gora, trgovačkih središta, gazdinstava, radio­
nica i kasnoantičkih utvrda. Jednostavni način
134
was essential, as in pharmacy and the like,982
and so-called quick-weighing scales.
Our specimens are of the latter kind, used
to weigh larger quantities of goods where
absolute accuracy was less important. The
second of these (Plate 54, fig. 172) still has
its unevenly-shaped weight, hung from the
beam on the iron hoop set into the weight.
The weight of the object suspended from
the head of the steelyard was determined
by sliding the counterpoise along the points
marked on the beam to indicate its weight.
The steelyard (Plate 54, fig. 171), is very sim­
ilar, except that it is much larger. On both, it
was easy to move the counterpoise along the
beam, so the weight of the goods could be
quite quickly determined. The counterpoises
themselves were not calibrated by weight; all
that mattered was the point of equilibrium on
the beam; when this was reached, the weight
marked on the beam was the weight of the
goods. The beam was often marked with two
or three different scales, for weighing lighter
or heavier items. The steelyard could be ad­
justed for heavier weights by adding another
one or two hooks to the beam, closer to the
fulcrum; the shorter the beam, the greater the
weight that could be measured. The scale was
read from right to left, and was held in the
right hand, the left hand being used to move
the counterpoise along the beam. When the
item to be weighed was too heavy to hold in
the hand, the steelyard would be suspended
from a support.
Steelyards were very practical devices, and
were therefore in widespread use throughout
the Roman Empire. They were usually made of
iron or bronze, or sometimes of a combination
of wood and metal. Smaller steelyards, up to
20 cm or so in length, were used for accurate
measuring by pharmacists and for weighing
coins and bullion. Here one such specimen is
figured (Plate 54, fig. 172).
The other steelyard in our collection (Plate
54, fig. 173) is larger, and was used for weigh­
ing heavier loads. The beam of such steelyards
982
R. Koščević 2002, 103, T. Šeparović – N. Uroda 2009, 76-77.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
rukovanja uzrokom je da je njena upotreba osta­
la sve do suvremenog doba.981
Na temelju analiziranih elemenata naše pri­
mjerke možemo definirati kao brze vage, koje
pripadaju različitim tipovima.
Tip A
Ovaj tip je većih dimenzija, brza vaga za va­
ganje težeg tereta (Prilog 54, sl. 171).
Tip B
Drugi tip je manjih dimenzija, brza vaga za
vaganje manjeg tereta (Prilog 54, sl. 172). Analo­
gije su konstatirane u Hrvatskoj982 i Sloveniji.983
61. VISAK (PRILOG 33, sl. 99, 99A-99D)
Visak je poznat iz pisanih izvora, od termi­
nom paerpendiculum. Riječ je mjernom instru­
mentu uz pomoć kojeg su se određivale i por­
vjeravale vertikale. Uz pomoć trougla je mogao
biti korišten i za mjerenje horizontalnih povr­
šina. Princip rada i osnovni elementi ovog in­
strumenta ostali su isti do danas. Na kraju du­
gog konopca okačena je mala kupa, loptica ili
tijelo drugog oblika od željeza, olova ili bronze.
U nekim slučajevima kuka za kačenje i samo ti­
jelo viska nisu od istog materijala.984
U odnosu na vrstu materijala od kojeg je prav­
ljen visak uočena je i razlika u namjeni i korište­
nju istog. Željezni viskovi su najčešće upotreblja­
vani za zidarske, drvodjeljske i kamenoklesarske
poslove, dok su bronzani i olovni korišteni od
strane arhitekata kao matematički instrumenti.985
Korištenje ovog mjernog instrumenta potvr­
đeno je mnogobrojnim nalazima i prikazima
širom Rimskog carstva. Tako su prikazi viska
pronađeni na različitim reljefima, nadgrobnim
981
M. Šimek 2011, 13-26.
982
M. Šimek 2011, 13-26.
983
V. Pflaum 2007, 329.
984
I. Popović 1988, 127.
985
L. Jacobi 1897, 212.
135
was 60 to 80 cm in length. They were usually
found in military camps, trading centres, farm
estates, workshops and late Antique forts.
Being so simple to use, they remain in use to
this day.983
Our specimens are of the kind used for rap­
id weighing, belonging to two different types.
Type A
This type is larger, and is used to weigh
heavier loads (Plate 54, fig. 171).
Type B
The second type is smaller, and use for
lighter loads (Plate 54, fig. 172). Analogous
specimens have been found in Croatia984 and
Slovenia.985
61. PLUMB BOBS (PLATE 33, figs. 99, 99A-99D)
A plumb bob, known in written sources as
paerpendiculum, is used to determine the ver­
tical or plumb line. Used with a set square,
it could also be used to determine horizontal
surfaces. The principle on which a plumb bob
operates, and the bob itself, are the same today
as they were in Roman times: a small iron, lead
or bronze weight, usually pointed or tapered,
but also of other shapes, is suspended from a
cord. In some cases the bob itself and the hook
to which the cord is attached are of different
materials.986
The different materials of which plumb
bobs were made reflected their different uses.
Iron bobs were used by masons, carpenters
and quarry workers, while bronze and lead
bobs were used by architects, as a mathemati­
cal instrument.987
983
M. Šimek 2011, 13-26.
984
M. Šimek 2011, 13-26.
985
V. Pflaum 2007, 329.
986
I. Popović 1988, 127.
987
L. Jacobi 1897, 212.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
spomenicima, votivnim oltarima, cipusima, u
Rimu,986 Pompejima,987 Frascatiu988 i Akvileji.989
Visak je razmjerno rijedak nalaz i u susjednim
provicijama.990 Razloge ovoga treba prvenstve­
no tražiti u činjenici da je riječ o mjernom in­
strumentu usko vezanom za pojedine zanate,
pa ga ljudi nisu upotrebljavali u uobičajenim
svakodnevnim poslovima na imanju, u radio­
nici, bašti i slično.
Visak je na prostoru današnje Bosne i Her­
cegovine pronađen na lokalitetima Mogorjelo
i Doboj. Riječ je o željeznim primjercima kupa­
stog oblika, većih ili manjih dimenzija. Osnovna
razlika se odnosi na dužina vrata. Kod tri pri­
mjerka (Prilog 33, sl. 99, 99a, 99b) vrat je visok,
dok je kod dva primjerka vrat kraći (Prilog 33,
sl. 99c i 99d). Najvjerovatnije je riječ o predme­
tima, za čiju se izradu nije polagala veća pažnja,
nego je cilj bio isključivo funkcionalan predmet.
Široka upotreba ovog oblika može se potvrditi
i činjenicom da su predmeti istog oblika pro­
nađeni na sasvim udaljenim lokalitetima. Naj­
vjerovatnije su ovi viskovi služili u sklopu gra­
đevinskih radova na samim objektima, ali i u
toku kasnijeg održavanja zdanja, građevinskih
intervencija, dograđivanja i slično.
986
H. Gummerus 1913, 105, 106, 112.
987
H. Gummerus 1913, 106-107.
988
H. Gummerus 1913, 107-108.
989
W. Gaitzsch 1978, 47.
990
I. Popović 1988, 128.
136
Plumb bobs were used throughout the Ro­
man Empire, as attested by many finds and
depictions. Images of plumb bobs have been
found on various reliefs, funerary monuments,
votive altars and cippi, in Rome988, Pompeii989,
Frascati990, and Aquileia991. Finds of plumb bobs
are comparatively rare in neighbouring prov­
inces992, no doubt because they were used in
specific crafts and trades, rather than as items
of everyday use around the farm, workshop,
garden and so on.
In Bosnia and Herzegovina, plumb bobs
have been found at Mogorjelo and Doboj.
In each case, they are of iron, and conical in
shape, of varying sizes. The basic distinguish­
ing feature is the length of the neck. Three
specimens (Plate 33, figs. 99, 99a, 99b) are long-
necked, and two are short-necked (Plate 33,
figs. 99c and 99d). These were objects that
were probably made without particular care,
since they were purely functional. Bobs of
the same shape have been found over a wide
area, indicating their widespread use. They
were probably used during building works,
both during construction and later, during
maintenance works, extensions and so forth.
988
H. Gummerus 1913, 105, 106, 112.
989
H. Gummerus 1913, 106-107.
990
H. Gummerus 1913, 107-108.
991
W. Gaitzsch 1978, 47.
992
I. Popović 1988, 128.
 Zaključak
I ako su rimska osvajanja prvobitno vršena radi
odbrane, vremenom su postala osnovni meha­
nizam za uzimanje zemljišta, te njihovu dodjelu
članovima svoga društva.991 U toku više stoljeća
rimski veterani potiskuju patriotske osjećaje kao
glavni motiv ratovanja , a legalna pljačka posta­
je osnovni pokretački moto. Čak i antički auto­
ri govore o „ratnicima naviknutim na plijen“.992
Važilo je univerzalno pravilo da državna zemlja
pripada pobjedničkoj državi.993 Kada su se ra­
tovi vodili na prostoru razmjerno siromašnog
Ilirika, centralne vlasti su obezbjeđivale zaradu
vojsci zbog nedostatka većih količina plijena.994
U samom Rimu, poljoprivredno stanovništvo
je igralo značajnu ulogu. Rimski seljaci su dugo
vremena bili okosnica rimske vojske, time uda­
rivši i temelje privredne moći Rima.995 Razvo­
jem privrede,996 intenzivno se počela razvijati i
trgovina. Pored spoljne trgovine, veliku ulogu
u razvoju privrednih aktivnosti je imala i tzv.
kućna privreda. Sve veći značaj trgovine uzro­
kovao je i razvoj saobraćaja, te intenzivnu iz­
gradnju saobraćajnica. U socijalnom kontekstu
permanentno se javlja podjela između krupnog
veleposjedništva oličenog u rodovima patrici­
ja, te sitnih seljaka koji su željeli osvojiti poli­
tičku moć od patricija. Pored poljoprivrednika
i trgovaca, pojavljuje se i novi sloj – zanatlije.
Riječ je o ljudima koji su se usko specijalizirali
za izradu pojedinih predmeta iz širokog asorti­
mana upotrebnih stvari. Oni nisu imali posjede,
ali su se intenzivno bavili proizvodnjom alata,
991
O Rimu i Rimskom carstvu od osnutka do IV stoljeća vidi: M.
Mирковић, 2002, ista 2003.
992
Livius X, 17.
993
E. Pašalić 1975, 27-34.
994
O rimskom osvajanju prostora istočne obale Jadrana vidi: M.
Zaninović 1996, 200-320.
995
Riječ je o početnom periodu. Rim je u kasnijem vremenu imao
oko 1 milion stanovnika. M. Rostovtzeff 1971, 250-251.
996
O rimskoj ekonomiji vidi: R. Duncan – Jones 1990.
137
Conclusion
E arly Roman military campaigns were wars
of defence rather than expansion, but with
the passage of time they became a means of
seizing land for distribution to members of
Roman society.993 Over the centuries, patri­
otism among Roman veterans was displaced
by legalized robbery as the primary motiva­
tion for war. Latin authors themselves re­
fer to “soldiery habituated to plunder.” 994 It
was a universal rule that state-owned land
belonged to the conquering power.995 When
wars were waged on the rather poor lands
of Illyricum, the central authorities compen­
sated the soldiers for the paucity of plunder
by paying them.996
In Rome itself, the peasantry played a major
part, long forming the mainstay of the Roman
army and thus laying the foundations of Ro­
man’s economic strength.997 As the economy
developed,998 so too did trade increase, both
foreign and domestic, the latter in particular.
The rise in trade led to a concomitant increase
in traffic and road-building. In the social con­
text, a permanent divide emerged between
large landowners, personified by the patrician
families, and the petty peasantry who sought
to seize political power from the patricians.
The peasantry and the merchant class were
joined by another class – that of the artisans,
993
For more on Roman and the Roman Empire from its foun­
dation to the 4 th century see M. Mирковић, 2002, idem
2003.
994
Livy X, 17. Translator’s note: English translation by Rev. Can­
on Roberts, London, 1905. The translation by D. Spillan and
Cyrus Edmonds, London, 1868, has “soldiers, by now inured
to plunder...”
995
E. Pašalić 1975, 27-34.
996
For more on the Roman conquest of the eastern Adriatic coastal
region, see M. Zaninović 1996, 200-320.
997
This was true of early times. Rome later had a population of
about 1 million. M. Rostovtzeff 1971, 250-251.
998
On Roman economy, see R. Duncan-Jonse 1990.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
raznog pribora, posuđa, kožne i tekstilne robe.
Od naturalne privrede, sve se više razvijaju
robnonovčani odnosi, a sami zemljoposjedni­
ci bivaju veliki finansijski i trgovački magnati.
Širenjem Rimskog carstva pojedine oblasti
postaju centri proizvodnje jedne vrste robe, šire­
ći pri tom upravo trgovačke odnose i saobraćaj­
ne komunikacije. Tako su na prostoru današnje
Španije iskorištavane rude srebra, zlata i bakra,
te proizvodio niz prehrambenih artikala: solje­
na riba, žito, vino, med, smola i vosak. U Galiji
se stanovništvo intenzivno bavilo uzgojem ma­
slina, te stočarstvom. Stalne pobune su ometale
razvoj rimske trgovine na području Germanije,
ali je ipak trgovina ćilibarom išla gotovo jedino
preko ovog prostora. Specifičnost trgovačkih
veza sa Britanijom odnosila se na veliki izvoz
lovačkih pasa iz te provincije prema Rimu. I
na području Italije pojedine oblasti su postale
poznate po pojedinim artiklima. Tako se u do­
lini Pada proizvodila velika količina kvalitetne
vune te svinjskog mesa, a u Kampaniji se pro­
izvodilo kvalitetno vino i žito. U Maloj Aziji,
privredna struktura iz rimskog doba zadržala
je svoj prijašnji sistem, dok je sjevernije prema
Crnom moru prostor bio rezerviran za trgovi­
nu robljem. Provincija Sirija je bila centar po­
sredničke trgovine. U sjevernoj Africi Rimljani
su pokušali da isprave rezultate velikih pusto­
šenja, potpomažući razvoj poljoprivrede, po­
šumljavanja i stočarstva. Egipat se pozicionira
kao glavni centar proizvodnje i distribucije žita.
Ilirik je postao provincija iz koje su nabavljane
velike količine mesa, ali i eksploatacija rudnih
bogatstava.997 Provincija Gornja Mezija je tako­
đer bila mjesto poljoprivredne proizvodnje.998
Bogati prirodni resursi, rude, plemeniti metali,
drvo, dostupne različite vrste kamena kao građe­
vinskog materijala, plodne ravnice, riječne doline,
bogati pašnjaci, izvori vode, solišta na području
današnje Bosne i Hercegovine bili su dobra mate­
rijalna pretpostavka da se u rimsko doba intenziv­
no razvijaju privredne aktivnosti; poljoprivreda,
stočarstvo, građevinarstvo, rudarstvo, zanatstvo,
kovački zanat, metalurgija, transport, trgovina i
mnogi drugi vidovi privrednih aktivnosti.
997
O. Neurath 1957, 97-158.
998
M. Mirković 1968, 137-139.
138
whether specializing in the manufacture of
certain articles or producing a wide range of
goods. They had no land, but manufactured
tools and implements, pots and pans, leather
and textile wares. The natural economy in­
creasingly evolved into a slaveholding one,
with landowners becoming the magnates of
finance and trade.
As the Roman Empire expanded, some ar­
eas came to concentrate on the production of
one kind of goods, and increasing both trade
and traffic in the process. The Iberian penin­
sula specialized in silver, gold and copper
ores and a range of foodstuffs and other or­
ganic products: salted fish, grain, wine, hon­
ey, resin and pitch, and wax. Gaul’s speciali­
ties were olives and animal husbandry. The
constant unrest in Germania disrupted the
development there of Roman trade, yet de­
spite this the trade in amber from the north
was conducted almost solely through these
lands. Typical of trade with Britain was the
large-scale export of hounds to Rome. In Italy
itself, certain areas were famous for specific
articles: the Po valley for large volumes of
high-quality wool and pork, and Campania
for fine wines and grain. In Asia Minor, the
economy of the Roman period retained its
former system, while the area further to the
north, towards the Black Sea, was reserved
for the slave trade. The province of Syria
became known for its middlemen. In North
Africa, the Romans attempted to reverse the
outcome of large-scale devastation by subsi­
dizing the development of agriculture, forest­
ry and animal husbandry. Egypt positioned
itself as the main centre for the production
and distribution of grain. Illyricum supplied
large quantities of meat and was rich in min­
eral ores.999 Upper Moesia also specialized in
agriculture.1000
The wealth of natural resources – ores,
precious metals, timber, a variety of readily-
accessible building stone, fertile plains and
river valleys, rich pasturelands, water and
999
O. Neurath 1957, 97-158.
1000
M. Mirković 1968, 137-139.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Analiza predočenog alata, oruđa i opreme
usmjerava na nekoliko zaključaka.
Uspostavom rimske vlasti na teritoriji dana­
šnje Bosne i Hercegovine konsolidira se sistem
uprave i dolazi do ciljanih namjenskih građe­
vinskih pothvata. Grade se ceste, vojni logori i
utvrde, formiraju urbana naselja tipa municipija i
kolonija. U njima se grade javni objekti, bazilike,
forumi, upravno–administrativni centri, urbane
vile, hospiciji, terme i mnoga druga arhitekton­
ska zdanja. Na seoskim područjima dolazi do
naseljavanja rimskih veterana. Isto tako, dose­
ljavaju se Italici i drugi stranici, Orijentalci, Grci
i drugi koji na područje današnje Bosne i Herce­
govine dolaze kao zvanični službenici. Ova ša­
rolika kategorija naseljenika izgrađuje rustične
vile i formira velika imanja. Svu ovu glomaznu
građevinsku infrastrukturu je trebalo napravi­
ti, izgraditi. Pri tome su se Rimljani koristili do­
maćim građevinskim resursima koji su im bili
na dohvat ruke. Kamen, drvo, metal su bili na
području cijele unutrašnjosti rimske provincije
Dalmacije. Eventualni transport, ako je i bio ne­
ophodan, nije podrazumijevao velike razdaljine.
Eksploatacija kamena i drveta, izgradnja zidina,
krovnih konstrukcija, drvenih dijelova, podnica
nije bila moguća bez upotrebe čekića, sjekira,
strugača, svrdala, noževa za dubljenje, sjekira–
–čekića, testera, dlijeta, šestara i klinova. Upravo
ova vrsta građevinskog alata dobro je zastuplje­
na na području današnje Bosne i Hercegovine i
dokaz su intenzivne graditeljske aktivnosti, a za
što su, pored alata, dokaz i mnogobrojni očuva­
ni rimski arhitektonski lokaliteti.
Poljoprivreda je bila jedna od glavnih pri­
vrednih aktivnosti u cijelom Rimskom carstvu,
pa tako i na području rimskih provincija Dalma­
cije i Panonije. Poljoprivredni alat je konstatiran
i na području unutrašnjosti provincije Dalma­
cije, ali i na rubnim područjima provincije Pa­
nonije, odnosno prostoru današnje Semberije i
Bosanske Posavine. Rimske rustične vile su bile
glavni lokaliteti gdje je ova vrsta alata pronala­
žena. Višići, Panik, Tutnjevac, Brodac, Proboj,
Strupnić, Mogorjelo, Tišina, Ljusina, Založje i
drugi lokaliteti bili su nosioci poljoprivrednih
aktivnosti, uzgoja žitarica, povrća, voća, vino­
ve loze, maslina. Oni su bili i nosioci promjena,
139
salt deposits – of what is now Bosnia and
Herzegovina, formed a solid basis for the
development in Roman times of agriculture,
animal husbandry, building, mining, crafts,
metal-working, transport, trade and other
economic activities.
A study of the tools, implements and
equipment presented here leads to certain
conclusion.
The Roman conquest of Bosnia and Herze­
govina and the consolidation of Roman rule
led to major building projects: roads, military
camps and forts were built, and urban settle­
ments of the municipium and colonia type took
shape, with public edifices: basilicas, forums,
administrative buildings, hospices, baths and
so on. Rural areas were settled by Roman vet­
erans and people from Italy, the Orient and
Greece who came to the province as officials.
People from this motley population built vil­
lae rusticaeand formed large estates. To build
all this vast infrastructure, the Romans used
the resources to hand: stone, timber and met­
al, which were available throughout the hin­
terland of the province of Dalmatia. Even if
materials had to be transported, the distances
involved were not great. Quarrying stone, fell­
ing timber, building walls, making roof tim­
bers and flooring, all needed tools: hammers,
axes, scrapers, drills and augers, hollowing-
knives, axe-hammers, saws, chisels, compasses
and wedges. These very tools are well repre­
sented in Bosnia and Herzegovina, evidence
of intensive building in the Roman period, as
are the many surviving remains of the build­
ings themselves.
Agriculture was one of the main branches of
the economy throughout the Roman Empire,
and this was true also of the provinces of Dal­
matia and Pannonia. Agricultural implements
have been found both in the hinterland of the
province of Dalmatia and the borderlands of
the province of Pannonia – present-day Sem­
berija and Bosanska Posavina. Such imple­
ments have been found chiefly at the sites
of Roman villae rusticae, new crops and im­
proved plant varieties. The many agricultural
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
uvođenja novih agrotehničkih mjera, novih kul­
tura ili naprednih biljnih sorti. Ogroman broj
poljoprivrednog alata, ašova, lopata, budaka,
motika, dvozubih motika, krampa, krampa–
–pijuka, sjekira–krampa, budaka–čekića, rala,
crtala, gredelnica, otikača, srpova, kosa, kosije­
ra, pokazuje da je u antičko doba poljoprivred­
na proizvodnja bila najznačajnija privredna ak­
tivnost na području koje se danas definira kao
Bosna i Hercegovina.
U sklopu privrednih aktivnosti posebnu gra­
nu predstavlja stočarstvo. Pored zemljoradnje
stočarstvo je bilo najvažnije zanimanje. Jedan od
dokaza koji ukazuje na uzgoj i držanje domaćih
životinja u rimsko doba predstavljaju i kameni
spomenici sa likovnim prikazima domaćih živo­
tinja.999 Uzgoj goveda, konja, svinja, ovaca, koza,
magaradi, raznovrsne peradi i pčela potvrđen
je pronalascima i većeg broja osteološkog mate­
rijala. Ova vrsta ostataka konstatirana je na ne­
kim objektima, prvenstveno rustičnim vilama,1000
što direktno ukazuje da su domaće životinje i s
tim u vezi razvoj stočarstva bili u najužoj vezi
sa rimskim prisustvom. Poznato je da su neke
pasmine domaćih životinja nastale kao direktan
rezultat planskog ukrštanja različitih rasa, kako
bi se dobile životinje sa još boljim proizvodnim
svojstvima. Rimljani su poznavali i različite na­
čine uzgoja, ekstenzivno i intenzivno. Prema
dosadašnjem stepenu arheoloških istraživanja,
utvrđeno je da su na području današnje Bosne
i Hercegovine uglavnom bila imanja sa eksten­
zivnim načinom uzgoja više različitih vrsta ži­
votinja, a sve u cilju proizvodnje što većeg broja
različitih animalnih proizvoda. Prisustvo desetak
različitih željeznih predmeta; stočnih zvona, če­
šagija, stočnih makaza, potkova, kuka, konjske
opreme, klinova za stoku, potvrda su da je sto­
čarstvo bilo intenzivno prisutno i da ne postoji
poljoprivredno imanje i rustična vila bilo kojeg
tipa i veličine, na kojoj nije bio prisutan i segment
privređivanja koji se naziva stočarstvo. Kuke na­
mijenjene za obradu mesa osobito su zastupljene
na lokalitetu Mogorjela, koje je i prema drugim
nalazima bilo značajnije gazdinstvo. U odnosu
999
E. Pašalić 1975, 330.
1000
A. Busuladžić 2011, 90.
140
tools and implements that have been found –
spades and shovels, mattocks and hoes, two-
pronged hoes, mattock-hoes and pickaxes,
axe-hammers, ploughshares, coulters, share­
beams, ploughstaffs, sickles, scythes and bill­
hooks – reveal that in Roman times agriculture
was the mainstay of the economy in what is
now Bosnia and Herzegovina.
Another branch of the economy, second
only to agriculture, was animal husbandry.
Evidence of this in Roman times includes de­
pictions of domestic animals on stone monu­
ments.1001 Breeding cattle, horses, pigs, sheep,
goats, hinnies and mules, and poultry, and
bee-keeping are attested by the discovery of
quantities of bones, mainly in villae rusticae,1002
direct evidence that domestic animals and
the advancement of animal husbandry were
closely associated with the Roman presence.
Some domestic animal breeds are known to
have come about by selective breeding de­
signed to enhance certain qualities. The Ro­
mans were also familiar with both free-range
and intensive animal husbandry. Archaeo­
logical investigations to date in Bosnia and
Herzegovina suggest that most estates prac­
tised free-range husbandry of several differ­
ent kinds of animals with a view to produc­
ing a wide diversity of animal products. The
presence of a dozen or different iron objects –
bells, curry combs, shears, horseshoes, hooks,
horse tack and so on – also attest to animal
husbandry, and that every farm or villa rus­
tica, whatever its size, kept animals as well
as raising crops. Butchers’ hooks were found
in quantity at Mogorjelo, a large estate, as
other finds also attest. The discovery of fish
spears, mainly close to major rivers, reveals
that fish products were a welcome addition
to the Roman diet.
Wool and leather were two important prod­
ucts of animal origin. The people of the prov­
ince of Dalmatia raised livestock in both pre-
Roman and Roman times, principally sheep
and goats, from which they produced wool
1001
E. Pašalić 1975, 330.
1002
A. Busuladžić 2011, 90.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
na proizvodnju hrane animalnog porijekla, iz­
dvaja se i prisustvo ostiju, korištenih u ribolovu.
Ovi predmeti su uglavnom pronalaženi u blizini
značajnijih vodotokova, zbog čega je riba bila do­
brodošao dodatak prehrani ljudi u rimsko doba.
Od proizvoda životinjskog porijekla ističu se
posebno vuna i koža. Domaće stanovništvo pro­
vincije Dalmacije je u predantičko i antičko doba
uzgajalo stoku i to uglavnom ovce i koze. Ovime
je i proizvodnja vune i kostrijeti bila značajna.
Navedeni artikli su bili sastavni i najvažniji se­
gment u tekstilnoj proizvodnji. Gotovo da nije
bilo odjevnog ili predmeta za obuću koji nije u
potpunosti ili djelimično sadržavao materijale od
kože i vune. Za njihovu obradu i dobijanje final­
nog proizvoda bilo je neophodno veliko umije­
će. Štavljenje kože, obrada iste i izrada predme­
ta, bušenje, struganje, rezanje bili su nemogući
bez upotrebljavanja šila za bušenje i pravljenje
šavova na kožnim predmetima. Slična stvar je i
sa vunom. Nakon šišanja, vuna se morala prati,
češljati, presti, da bi se tek onda pristupalo izra­
di odjevnih predmeta. Šila i češljevi su također
alatke prisutne na rimskim lokalitetima, osobito
vilama i poljoprivrednim imanjima na području
Bosne i Hercegovine. Ovu činjenicu upotpunju­
ju i antički pisci, ostaci tkalačkih stanova na gra­
dinskim naseljima, nadgrobni spomenici i slični
dokazi.1001 U vrijeme kasne antike otvaraju se ve­
like predionice i prerađivački pogoni za vunu.
Jedna od takvih je bila i u Saloni i u Dioklecija­
novoj palači. Razvoj vunarsko–suknarskog za­
nata u ovim mjestima je bio direktno povezan
sa intenzitetom razvoja stočarstva u zaleđu Ja­
drana. U ovo zaleđe svakako se može uvrstiti i
Mogorjelo u kome je pronađen veći broj češljeva
za obradu i češljanje vune, koja je nakon primarne
obrade najvjerovatnije transportirana u Salonu i
Dioklecijanovu palaču. Na nekim od češljeva su
bili urezani i znakovi križa, što je dodatna hro­
nološka argumentacija da je riječ o istodobnoj
konekciji zaleđa (Mogorjelo) sa kasnoantičkim
pogonima na jadranskoj obali.
Pojava i razvoj metalurgije bio je sasvim lo­
gičan proces, ako se ima u vidu činjenica da je
područje Bosne i Hercegovine bilo izuzetno
1001
A. Škegro 1999, 268-269.
141
and goathair, both central to the manufacture
of textiles. There was scarcely a garment or
item of footwear that was not entirely or partly
made of leather and wool. The processing of
wool and hides and the production of finished
products called for a high level of skill. Tools
were required for tanning hides and working
in the end-product, leather, involving pierc­
ing, scraping and cutting. Awls were used to
make holes for the seams of leather articles.
Wool, too, once the sheep were shorn, had to
be washed, combed or carded, spun and wo­
ven, before garments could be made. Awls
and combs have been found at Roman sites
in Bosnia and Herzegovina, particularly vil­
las and farm estates. These finds are supple­
mented by the writings of Roman authors,
the remains of looms in urban settlements,
tombstones and the like. 1003 Late Antiquity
saw the introduction of large spinneries and
wool-processing facilities; one such was lo­
cated in Diocletian’s palace and one in Sa­
lona. The development of the weavers’ trade
in these places was directly linked to the de­
velopment of animal husbandry in the Adri­
atic hinterland, including at Mogorjelo, where
several combs for carding and combing wool
were found; the combed wool was probably
taken to Salona and to Diokletian’s palace to
be spun. Some of these combs were engraved
with crosses, further chronological evidence of
links between the hinterland, and specifically
Mogorjelo, and the spinneries on the Adriatic
coast in late Antiquity.
The development of metallurgy was to be
expected, given the wealth of mineral ores of
various kinds in Bosnia and Herzegovina. Silver
mines around Argentaria and the upper Drina
basin, lead mines around Domavia, iron mines
at Japra and the Sana river valley, Stari Majdan,
Uskoplje, Lepenica and Fojnica, gold deposits
in the Lašva area,1004 and the discovery of tools
such as coal shovels, tongs, casting spoons,
crucibles and anvils are evidence of large-scale
metal-working, often under the supervision of
1003
A. Škegro 1999, 268-269.
1004
See A. Škegro 1999, 17-139.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
bogato različitim rudnim bogatstvima. Rudni­
ci srebra u okolici Argentarije i gornjeg Podri­
nja, rudnici olova oko Domavije, rudnici že­
ljeza na području Japre, području rijeke Sane,
Starom Majdanu, Uskoplju, Lepenici i Fojnici,
nalazišta zlata u području Lašve,1002 te prona­
đeni alat: kašike za žar, kliješta, livačke kašike,
posude za lijevanje, nakovanj; dokaz su bogate
i intenzivne metalurške djelatnosti, koja je če­
sto bila pod punim nadzorom ili forsirana od
strane države, kao strateška privredna grana.
Ograničenje pri metodološkoj analizi ovog
arheološkog materijala predstavlja i činjenica da
je za razliku od predmeta koji su bili podložni
modi tog vremena, pa je hronološka i svaka dru­
ga determinacija moguća, ovdje nije takav slučaj.
U mnogim slučajevima predmeti su zadržali for­
mu ne mijenjajući se sve do srednjeg vijeka, pa i
kasnije.1003 U nekim vrstama oblici i funkcije se
nisu mijenjali, od latenskog sve do suvremenog
perioda. Veliki je broj lokaliteta i primjera, gdje
različiti tipovi alatki i metalnih predmeta nisu
mijenjali svoj oblik stoljećima, zadržavajući kroz
čitavo vrijeme ne samo izgled, nego i namjenu.
Kliješta, lopate, sjekire, rala, crtala, dlijeta, čekići,
srpovi samo su neki od predmeta koji potvrđuju
navedeno stanje.1004Čak su i načini obrade zemlji­
šta, uzgoja stoke, organiziranje imanja, uspostav­
ljanje voćnjaka, bašti, vrtova, vinograda, žitorodnih
polja, kovačkih, rudarskih te zanatskih vještina,
u svojoj osnovi ostali nepromijenjeni kroz razli­
čite epohe, od prahistorije do srednjeg vijeka.1005
Osnovna determinanta koja je uzimana u
obzir pri obradi, analizi i prezentaciji predme­
ta u ovom radu je bila stavljanje lokaliteta na
kojima je materijal nađen u rimski civilizacij­
ski kulturni krug. Tako je najveći broj željeznih
predmeta u ovome radu upravo sa lokaliteta
Mogorjela, Brodca, Tutnjevca, Proboja, Stupa,
Stoca, Tasovčića, Strupnića, Livna koji su u ar­
heološkoj literaturi van svake sumlje definirani
kao antički lokaliteti.
1002
Vidi o tome A. Škegro 1999, 17-139.
1003
Pojedini autori su predložili hronologiju nekih alatki. Obzirom
na kontekst nalaza i lokaliteta na prostoru današnje Bosne i
Hercegovine, ova hronologija se mora uzimati sa rezervom.
M. Pietsch 1983, 81.
1004
R. Pleiner 1962.
1005
M. Благојевић 1973.
142
the state or the object of crash programmes as
a strategic branch of the economy.
A limiting factor in the methodological
analysis of this archaeological material is the
fact that, unlike other articles which were
subject to the fashion of the day and can thus
be dated and otherwise identified, many of
these implements remained unchanged until
the middle ages or later;1005 some remain un­
altered from the La Tène period to the pre­
sent day. There are numerous sites where
various kinds of tools and metal implements
have not changed in either appearance or use
for centuries. These include tongs, shovels,
axes, ploughshares, coulters, chisels, hammers
and sickles.1006 Even the way the land is cul­
tivated, animals are bred, estates and farms
are managed, orchards, gardens, market gar­
dens, vineyards, cornfields, and the skills of
the blacksmith, miner and artisan, remained
unchanged in essence from prehistory to the
middle ages.1007
The fundamental question for the study,
analysis and presentation of the tools and
implements that are the subject of this paper
is whether the site where they were found
fell within the Roman cultural circle. Most
of the iron objects covered here, from Mogo­
rjelo, Brodac, Tutnjevac, Proboj, Stup, Stolac,
Tasovčići, Strupnići and Livno, are regarded
in archaeological literature as incontestably
Roman sites.
One very significant conclusion could be
reached at the outset of the research into
this subject and a study of published litera­
ture: not one work dealing specifically with
the subject has previously been published in
Bosnia and Herzegovina. The material has
been studied almost incidentally, in the con­
text of presenting artefacts from a site such
as Stup, where an entire hoard of tools was
found, Proboj, Ilidža and elsewhere. Most of
1005
Some authors have proposed a chronology for certain tools.
Given the context of the finds and sites in Bosnia and Her­
zegovina, this must be viewed with reservations. M. Pietsch
1983, 81.
1006
R. Pleiner 1962.
1007
M. Благојевић 1973.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Na početku istraživanja ove teme i analize pu­
blicirane literature, moglo se doći do jednog vrlo
bitnog zaključka. Niti jedan rad koji je na poseban
način obrađivao ili tretirao ovu temu nije publi­
ciran na prostoru Bosne i Hercegovine. Materijal
je obrađivan usputno i u kontekstu prezentacije
pokrenih arheoloških predmeta jednog lokalite­
ta poput Stupa gdje je nađena čitava ostava alata,
Proboja, Ilidže i drugih mjesta. Najveći broj ana­
liziranih predmeta nalazi se pohranjen u Zemalj­
skom muzeju Bosne i Hercegovine, a manji broj u
muzejima u Travniku, Tuzli, Livnu, Tolisi i Bijeljini.
Kao rezultat navedene analize nastao je i pri­
jedlog tipologije ovog materijala, koja se u najvećoj
mjeri oslanja na tipologiju predloženu od strane
I. Popović.1006 U toku koncipiranja same radnje,
sam po sebi se nametnuo i problem redoslijeda
izlaganja. I pored činjenice da su se neki autori
opredijelili za drugi sistem prezentacije tipologi­
je, u ovom radu je materijal podijeljen u nekoliko
osnovnih grupa: građevinarstvo, poljoprivreda,
stočarstvo, lov i ribolov, metalurgija, zanatstvo i
robovlasništvo. U odnosu na ovu osnovnu podije­
lu opreme, alata i oruđa, isti su podijeljeni prema
tipovima i varijantama. U ovoj obradi presudan
momenat su bili kriteriji koji jednu grupu odvaja­
ju od druge, prema preovlađujućoj namjeni. Ovaj
kriteriji ima i stanovitih manjkavosti, osobito u
slučajevima kada se ista vrsta alata koristi u razli­
čite svrhe. Kod pronađenog rimskog alata i oruđa
sa prostora današnje Bosne i Hercegovine vrlo je
zanemariv broj ovakvih predmeta, zbog čega je
i odlučeno da se materijal prezentira na ovakav
način. Tipologije pojedinih grupa izdvojene su
usljed vidljive veće ili manje razlike u oblicima,
hronologiji ili funkcionalno–konstruktivnim ele­
mentima. Obrađeno je preko 520 predmeta, po­
dijeljenih u 61 grupu i 104 tipa.
I u ovom radu se pokazalo da se za pojedine
alatke, kao i neke druge vrste arheološkog ma­
terijala, vrlo teško može ustanoviti sigurna da­
tacija. Često su pojedini oblici pravljeni tokom
niza stoljeća,1007 bez većih odstupanja, pa je bez
šireg arheološkog konteksta nemoguće ustanovi­
ti rimsku provenijenciju za neke od njih. Najveći
1006
I. Popović 1988.
1007
П. Ж. Петровић 1949.
143
the artefacts studied are kept in the National
Museum of Bosnia and Herzegovina, with
a few in museums in Travnik, Tuzla, Livno,
Tolisa and Bijeljina.
The outcome of the study was a suggested
typology, mainly based on the typology pro­
posed by I. Popović.1008 One of the problems
faced was the order in which the tools and im­
plements should be presented. Though some
authors have opted for a different system, in
this work the material is divided into a num­
ber of basic groups: building, agricultural, an­
imal husbandry, hunting and fishing, metal-
working, crafts and slaveholding. The tools
and implements thus classified are themselves
subdivided into types and variants. A key is­
sue was the adoption of criteria differentiating
one group from another; should the criterion
be their principal use or purpose. Though this
criterion has certain disadvantages, particu­
larly in the case of multipurpose tools, very
few such Roman tools and implements have
been found in Bosnia and Herzegovina, so this
was the criterion we opted for. The typology
of the various groups is based on major or mi­
nor differences of form, chronology, or func­
tion and construction. Over 520 artefacts have
been studied, classified into sixty one groups
and 104 types.
It became clear that some tools and im­
plement, like certain other kinds of archae­
ological material, are very difficult to date
with certainty. As noted above, some have
remained largely unaltered for centuries,1009
and without a broader archaeological context
some cannot be dated to the Roman period.
Most, however, were found at sites definitely
identified as Roman, further evidence that
the tools themselves are Roman, even if al­
most identical specimens have been found
at purely prehistoric or mediaeval archaeo­
logical sites.
A significant contribution to the decision
to produce this work was the fact that in writ­
ings dealing an entire archaeological site in
1008
I. Popović 1988.
1009
П. Ж. Петровић 1949.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

broj kataloški obrađenih predmeta upravo pred­ Bosnia and Herzegovina, these artefacts are
stavlja pokretne nalaze sa sigurno rimskih loka­ addressed only incidentally, and are often not
liteta, što je dodatni dokaz da je riječ o nalazi­ properly identified typologically, or are even
ma iz rimskog perioda, iako su gotovo identični attributed to the wrong kind of tool. This is
primjerci pronalaženi i na čisto prahistorijskim not unusual, given that tools of similar use,
ili srednjovjekovnim arheološkim lokalitetima. as well as multipurpose tools, have been the
Jedan od najznačajnijih doprinosa ovog rada, subject of secondary presentation and asso­
predstavlja činjenica da i radovi koji su usput­ ciated with flawed conclusions. This work is
no u kontekstu cjelokupnog rimskog lokaliteta the first study and primary analysis of iron
obrađivali ovaj pokretni arheološki materijal u tools and implements from Bosnia and Her­
Bosni i Hercegovini, često nisu adekvatno tipo­ zegovina as a whole, with an exact typology
loški determinirani ili su čak i pogrešno stavlje­ and accompanying interpretations.
ni u tip alata kome dotični predmet ne pripa­
da. Ovo nije ništa neobično, jer je različit alat u
nekim slučajevima sličan, i sa višestrukom na­
mjenom, bio predmet sekundarne prezentaci­
je, povezan sa nizom nepravilnih zaključaka. U
radu je ova vrsta materijala sa područja Bosne i
Hercegovine po prvi put integralno i primarno
analizirana, te je precizno data tačna tipologija
sa svim pratećim interpretacijama.

144
IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

KATALOG
CATALOGUE
145
 Građevinski alat

ČEKIĆ / HAMMERS Inv. br. 2106 (Tabla 1, sl. 5).

Nalazište: Ilidža, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Inv. br. 994 (Tabla 1, sl. 1). Opis: Čekić sa dva piramidalna kraka. U sredini kružni
Nalazište: Veliki Mošunj, Travnik. otvor koji je proširen.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Dimenzije: Širina 6, 7 cm, visina 15 cm.
Opis: Čekić sa kracima nejednake dužine. Neznatno pro­ Datacija: I – VI stoljeće.
širen kod kružnog otvora, koji je bliži jednom kraju. Literatura: I. Kellner “Rimski gragjevni ostanci u Ilid­
Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 16 cm. žama kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
Datacija: I – VI stoljeće. VII, Sarajevo, 1895, 185, sl. 75.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2121 (Prilog 1, sl. 1).
Inv. br. 5814 (Tabla 1, sl. 2). Nalazište: Čučkovića kula
Nalazište: Japra – Majdanište. Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Opis: Manji čekić sa više pravouglim utorom za drš­
Opis: Čekić sa kracima nejednake dužine. Neznatno ku. Na gornjem dijelu dva kraka namijenjena za
proširen kod kružnog otvora, koji je bliži jednom čupanje klinova – eksera.
kraju. Dimenzije: Visina 9 cm.
Dimenzije: Širina 6, 5 cm, visina 15 cm. Datacija: I – VI stoljeće.
Datacija: I – VI stoljeće. Literatura: Nepublicirano.
Literatura: Đ. Basler “Rimski metalurški pogon i na­
selje u dolini Japre” Glasnik Zemaljskog muzeja,
Inv. br. 101 (Prilog 1, sl. 2).
XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, T. IV, sl. 2.
Nalazište: Popova vrtača, Travnik.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej u Travniku.
Inv. br. 1105 (Tabla 1, sl. 3). Opis: Donji dio čekića sa sačuvanim dijelom okruglog
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. utora za dršku.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Dimenzije: Visina 7 cm.
Opis: Lijevo i desno od okruglog utora jednaki krakovi. Datacija: I – VI stoljeće.
Jedan je nešto širi i masivniji od drugog. Literatura: Nepublicirano.
Dimenzije: Širina 2, 5 cm, visina 10, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
SJEKIRA / AXES
Inv. br. 5797 (Tabla 1, sl. 4).
Nalazište: Japra – Majdanište. Inv. br. 2468 (Tabla 2, sl. 6).
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Nalazište: Hrvaćani, Banja Luka.
Opis: Čekić sa kracima koji su približno iste dužine. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Prostor oko kružnog otvora proširen. Jedan krak Opis: Sjekira ravnog sječiva, koja se od oštećene ušice
tanji od drugog. širi prema dolje. Okruglog utora za dršku.
Dimenzije: Širina 4 cm, visina 12 cm. Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 14, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Đ. Basler “Rimski metalurški pogonn i Literatura: V. Paškvalin “Nalaz sa gradine Hrvaćani
naselje u dolini Japre” Glasnik Zemaljskog muzeja, kod Banja Luke” Glasnik Zemaljskog muzeja, XII,
XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, T. III, sl. 4. Sarajevo, 1957, T. I, sl. 2.

147
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 2519 (Tabla 2, sl. 7).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sjekira ravnog sječiva, koja se od oštećene ušice
širi prema dolje. Okruglog utora za dršku.
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, visina 9 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2515 (Tabla 2, sl. 8).
Nalazište: Srebrenica.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sjekira ravnog sječiva. Od gornjeg dijela se su­
žava do sredine, gdje se ponovo širi prema dolje.
Trokutast utor za dršku.
Dimenzije: Širina 6, 3 cm, visina 13, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1657 (Tabla 2, sl. 9).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sjekira lepezastog sječiva. Ušica ima dvije
izbočine prema dršci i na čeonoj strani. Iznad
ušice klinasto ispupčenje. Okrugao utor za
dršku.
Dimenzije: Širina 7 cm, visina 18, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Tabla 3, sl. 10).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sjekira lepezastog sječiva. Ušica ima dvije
izbočine prema dršci i na čeonoj strani. Iznad
ušice klinasto-čekićasti završetak. Okrugao
utor za dršku.
Dimenzije: Širina 6 cm, visina 21 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2416 (Tabla 3, sl. 11).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sjekira lepezastog sječiva. Ušica ima dvije
izbočine prema dršci i na čeonoj strani. Iznad
ušice klinasto–sjekirasti završetak. Okrugao
utor za dršku.
Dimenzije: Širina 8 cm, visina 20 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
148
Inv. br. 2709 (Tabla 3, sl. 12).
Nalazište: Volari, Šipovo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sjekira lučno povijenog uskog sječiva. Ušica
ima dvije izbočine prema dršci i na čeonoj strani.
Okrugao utor za dršku.
Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 22 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1491 (Tabla 3, sl. 13).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sjekira lučno povijenog uskog sječiva. Ušica
ima dvije izbočine prema dršci i na čeonoj strani.
Ušica čekićasto završava. Jajoliko–okruglog utora
za dršku.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, visina 18 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1493 (Tabla 4, sl. 14).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sjekira lučno povijenog uskog sječiva. Ušica ima
dvije izbočine prema dršci i na čeonoj strani. Ušica
čekićasto završava. Jajoliko–okruglog utora za dršku.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, visina 22 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1494 (Tabla 4, sl. 15).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sjekira lučno povijenog uskog sječiva. Ušica
ima dvije izbočine prema dršci i na čeonoj strani.
Ušica čekićasto završava. Okruglog utora za dršku.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, visina 16, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 704 (Tabla 4, sl. 16).
Nalazište: Rogatica.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sjekira lučno povijenog uskog sječiva. Ušica
ima dvije izbočine prema dršci i na čeonoj strani.
Ušica čekićasto završava. Jajoliko–okruglog utora
za dršku.
Dimenzije: Širina 5 cm, visina 20 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. 1108 (Tabla 5, sl. 17). Opis: Očuvana sjekira sa vidljivim uglatim ušicama
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. sa strane.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Dimenzije: Širina 9 cm, visina 23 cm.
Opis: Sjekira lučno povijenog uskog sječiva. Ušica Datacija: I – VI stoljeće.
ima dvije izbočine prema dršci i na čeonoj strani. Literatura: Nepublicirano.
Ušica čekićasto završava. Okruglog uto­raza dršku.
Dimenzije: Širina 4, 2 cm, visina 19, 5 cm. Inv. br. 77 (Prilog 2, sl. 6).
Datacija: I – VI stoljeće. Nalazište: Tolisa.
Literatura: Nepublicirano. Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Očuvana sjekira sa proširenjima na obje strane
Inv. br. 1107 (Tabla 5, sl. 18). utora. Na vrhu vidljiv krak u vidu špica.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Dimenzije: Širina 3, 5 cm, visina 14, 5 cm.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Datacija: I – VI stoljeća.
Opis: Sjekira lučno povijenog uskog sječiva. Uši­ Literatura: Nepublicirano.
ca ima dvije izbočine prema dršci i na čeonoj
strani. Ušica čekićasto završava. Okruglog
Inv. br. 1444 (Prilog 2, sl. 7).
utora za dršku.
Nalazište: Zorice.
Dimenzije: Širina 5 cm, visina 19, 5 cm.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Datacija: I – VI stoljeće.
Opis: Očuvana sjekira, sa uglatim ušicama sa obje
Literatura: Nepublicirano.
strane utora.
Dimenzije: Širina 7, 2 cm, visina 24 cm.
Inv. br. 651 (Tabla 5, sl. 19). Datacija: I – VI stoljeće.
Nalazište: Putičevo, Travnik. Literatura: Nepublicirano.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sjekira lučno povijenog uskog sječiva. Uši­
ca ima dvije izbočine prema dršci i na čeonoj Inv. br. 1565 (Prilog 3, sl. 8).
strani. Ušica čekićasto završava. Okruglog Nalazište: Zorice.
utora za dršku. Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Dimenzije: Širina 5 cm, visina 17, 5 cm. Opis: Očuvana sjekira, sa uglatim ušicama sa obje
Datacija: I – VI stoljeće. strane utora.
Literatura: Nepublicirano. Dimenzije: Širina 6, 9 cm, visina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Inv. br. 1442 (Prilog 2, sl. 3). Literatura: Nepublicirano.
Nalazište: Tolisa.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi. Inv. br. 1550 (Prilog 3, sl. 9).
Opis: Očuvana sjekira sa okruglim utorom za dršku. Nalazište: Zorice.
Dimenzije: Širina 6 cm, visina 15 cm. Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Datacija: I – VI stoljeće. Opis: Očuvana sjekira, sa uglatim ušicama sa obje
Literatura: Nepublicirano. strane utora.
Dimenzije: Širina 6 cm, visina 12, 5 cm.
Inv. br. 743 (Prilog 2, sl. 4). Datacija: I – VI stoljeće.
Nalazište: Han Bjelovac, Srebrenica. Literatura: Nepublicirano.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvana sjekira sa okruglim utorom za dršku. Inv. br. 1443 (Prilog 3, sl. 10).
Dimenzije: Visina 17 cm. Nalazište: Tolisa.
Datacija: I – VI stoljeće. Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Literatura: Nepublicirano. Opis: Očuvana sjekira, sa uglatim ušicama sa obje
strane utora.
Inv. br. 1564 (Prilog br. 2, sl. 5). Dimenzije: Širina 10 cm, visina 19 cm.
Nalazište: Zorice. Datacija: I – VI stoljeće.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi. Literatura: Nepublicirano.

149
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Inv. br. 1478 (Prilog 4, sl. 11). Dimenzije: Širina 9 cm, visina 25, 5 cm.
Nalazište: Zorice. Datacija: I stoljeće.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi. Literatura: M. Petrinec, T. Šeparović, B. M. Vrdoljak
Opis: Očuvana sjekira sa ušicama u gornjem dijelu “Arheološka zbirka franjevačkog samostana u
utora. Primjetna zadebljanja lijevo i desno od utora. Livnu” Split, 1999, 72, kat. 152.
Dimenzije: Širina 6 cm, visina 19 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Inv. br. 44 (Prilog 5, sl. 17).
Literatura: Nepublicirano. Nalazište: Dolac, Lašva.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik.
Inv. br. 1479 (Prilog 4, sl. 12). Opis: Očuvana sjekira sa ušicama na gornjoj strani
Nalazište: Zorice. utora. Vidljivo zadebljanje lijevo i desno od utora.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi. Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 18, 5 cm.
Opis: Očuvana sjekira sa ušicama u gornjem dijelu Datacija: I – VI stoljeće.
utora. Primjetna zadebljanja lijevo i desno od utora. Literatura: Ć. Truhelka “Iskopine u dolini Lašve”
Dimenzije: Širina 6 cm, visina 16, 5 cm. Glasnik Zemaljskog Muzeja V, Sarajevo, 1893, 695.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Inv. br. 1464 (Prilog 6, sl. 18).
Nalazište: Prud, Sava.
Inv. br. 1307 (Prilog 4, sl. 13). Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Nalazište: Prud. Opis: Očuvana sjekira sa jačim uglastim zadebljanjem
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi. iznad utora.
Opis: Očuvana sjekira sa ušicama u gornjem dijelu Dimenzije: Visina 16, 5 cm.
utora. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Širina 6, 5 cm, visina 19 cm. Literatura: Nepublicirano.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Inv. br. 1529 (Prilog 6, sl. 19).
Nalazište: Prud, Sava.
Inv. br. Neinventarizirano. (Prilog 4, sl. 14). Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Nalazište: Nepoznato. Opis: Očuvana sjekira sa manje izraženim zadeblja­
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. njem iznad utora.
Opis: Očuvana sjekira sa ušicama na gornjem dijelu Dimenzije: Visina 16, 5 cm.
utora. Vidljivo zadebljanje lijevo i desno od utora. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, visina 21 cm. Literatura: Nepublicirano.
Datacija: I – VI stoljeća.
Literatura: Nepublicirano. Inv. br. 0393 (Prilog 6, sl. 20).
Nalazište: Prud, Sava.
Inv. br. 40 (Prilog 5, sl. 15). Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Nalazište: Popova vrtača, Travnik. Opis: Očuvana sjekira sa uskim vratom, okruglim
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik. utorom.
Opis: Očuvana sjekira sa ušicama na gornjoj strani Dimenzije: Širina 8 cm, visina 26 cm.
utora. Vidljivo zadebljanje lijevo i desno od utora. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Širina 5, 7 cm, visina 20 cm. Literatura: Nepublicirano.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Ć. Truhelka “Iskopine u dolini Lašve” Inv. br. 1178 (Prilog 6, sl. 21).
Glasnik Zemaljskog muzeja, V, Sarajevo, 1893, Nalazište: Prud, Sava.
694 sl. 8 Tabla I. Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Očuvana sjekira sa uskim vratom i okruglim
Inv. br. 5580 (Prilog 5, sl. 16). utorom.
Nalazište: Prisoje – Karavine. Dimenzije: Širina 7 cm, visina 31 cm.
Mjesto pohrane: Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno. Datacija: I – VI stoljeće.
Opis: Očuvana željezna sjekira sa nešto širim sječivom. Literatura: Nepublicirano.

150
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. 1494 (Prilog 7, sl. 22). Inv. br. 2518 (Tabla 6, sl. 21).
Nalazište: Zorice. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvana sjekira sa uskim vratom i širim sječi­ Opis: Oštećena sjekira sa očuvanim čekićastim zavr­
vom, uglatog zadebljanja iznad utora. šetkom i oštećenim utorom za dršku.
Dimenzije: Visina 18, 5 cm. Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 5, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 1533 (Prilog 7, sl. 23). Inv. br. 656 (Tabla 6, sl. 22).
Nalazište: Prud, Sava. Nalazište: Putičevo, Travnik.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvana sjekira sa užim vratom i širim Opis: Sjekira sa očuvanim ravnim čekićastim zavr­
sječivom. šetkom. Utor je kružnog presjeka i na obje strane
Dimenzije: Visina 18 cm. ojačan blagim ispupčenjima.
Datacija: I – VI stoljeće. Dimenzije: Širina 6, 5 cm, visina 19 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 111 (Prilog 7, sl. 24).
Nalazište: Nević Polje, Travnik. Inv. br. 652 (Tabla 6, sl. 23).
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej u Travniku. Nalazište: Putičevo, Travnik.
Opis: Očuvana sjekira sa užim vratom i širim sječivom. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Utor više okruglog presjeka. Opis: Sjekira sa očuvanim ravnim čekićastim zavr­
Dimenzije: Visina 16 cm. šetkom. Utor je kružnog presjeka i na obje strane
Datacija: I – VI stoljeće. ojačan blagim ispupčenjima.
Literatura: Nepublicirano. Dimenzije: Širina 3, 5 cm, visina 13, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1169 (inventarni broj Muzej istočne Bosne u Tu-
zli) (Prilog br. 7, sl. 25).
Inv. br. 747 (Tabla 7, sl. 24).
Nalazište: Jezero, Dazdarevo.
Nalazište: Tasovčići, Čapljina.
Mjesto pohrane: Muzej Semberije.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvana sjekira sa užim vratom i širim sječivom.
Opis: Sječivo lepezasto, prema ušici se sužava. Utor
Okrugao utor.
za drvenu dršku nepravilno četvrtast.
Dimenzije: Visina 12, 5 cm.
Dimenzije: Širina 7 cm, visina 20 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 3668/1 (Tabla 7, sl. 25).

SJEKIRA – ČEKIĆ / AXE-HAMMERS Nalazište: Višići, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo lepezasto, prema ušici se sužava. Utor
Inv. br. 1495 (Tabla 6, sl. 20). za drvenu dršku nepravilno trokutast. Sa obje
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. strane ušica ispupčenja.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Dimenzije: Širina 7 cm, visina 14 cm.
Opis: Oštećena sjekira sa očuvanim čekićastim zavr­ Datacija: I – VI stoljeće.
šetkom. Utor je kružnog presjeka i na obje strane Literatura: Nepublicirano.
ojačan ispupčenjima.
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, visina 10 cm. Inv. br. 2398 (Tabla 8, sl. 26).
Datacija: I – VI stoljeće. Nalazište: Stup, Sarajevo.
Literatura: Nepublicirano. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

151
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Opis: Sječivo se prema ušici naglo sužava. Čekićast
završetak. Sa strana ušice ispupčenja. Utor za
drvenu dršku na gornjoj strani četvrtast, a na
donjoj polukružan.
Dimenzije: Širina 19 cm, visina 14, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja,
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII.
Inv. br. 1566 (Prilog 8, sl. 27).
Nalazište: Zorice.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Očuvana sjekira–čekić sa kraćim vratom i izdu­
ženim sječivom. Iznad utora četvrtast završetak
u funkciji čekića.
Dimenzije: Širina 14, 5 cm, visina 15 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 2407 (Tabla 8, sl. 27).

Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. STRUGAČ ZA DRVO / DRAWKNIVES
Opis: Sječivo se prema ušici naglo sužava. Čekićast zavr­
šetak. Sa strana ušice ispupčenja. Utor za drvenu dršku
Inv. br. 1559 (Tabla 10, sl. 30).
na gornjoj strani četvrtast, a na donjoj polukružan.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Dimenzije: Širina 13 cm, visina 13, 5 cm.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na Opis: Sječivo blago povijeno. Na krajevima krakova
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja, bile predviđene drške za manipuliranje alatkom.
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII. Dimenzije: Dužina 27 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2516 (Tabla 9, sl. 28).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Inv. br. 1560 (Tabla 10, sl. 31).
Opis: Sječivo se prema ušici naglo sužava. Čekićast za­ Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
vršetak. Utor za drvenu dršku nepravilno četvrtast. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Širina 16 cm, visina 13 cm. Opis: Sječivo blago povijeno. Na krajevima krakova
Datacija: I – VI stoljeće. bile predviđene drške za manipuliranje alatkom.
Literatura: Nepublicirano. Dimenzije: Širina 2 cm, dužina 27 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Inv. br. 2435 (Tabla 9, sl. 29). Literatura: Nepublicirano.
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Inv. br. 1548 (Tabla 11, sl. 32).
Opis: Sječivo se prema ušici naglo sužava. Utor za Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
dršku nepravilno trokutastog oblika. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Širina 10, 5 cm, visina 11, 5 cm. Opis: Sječivo blago povijeno. Na krajevima krakova
Datacija: I – VI stoljeće. bile predviđene drške za manipuliranje alatkom.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na Jedan krak oštećen.
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja, Dimenzije: Širina 2, 5 cm, dužina 18 cm.
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 8, sl. 26).
Nalazište: Zorice. Inv. br. 1547 (Tabla 11, sl. 33).
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Opis: Očuvana sjekira–čekić sa užim vratom i širim Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
sječivom Sa lijeve i desne strane utora proširenja. Opis: Sječivo blago povijeno. Na krajevima krakova
Iznad utora četvrtasto zadebljanje u funkciji čekića. bile predviđene drške za manipuliranje alatkom.
Dimenzije: Širina 10 cm, visina 19 cm. Dimenzije: Širina 2, 8 cm, dužina 22,5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Literatura: Nepublicirano.

152
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Inv. br. 1549 (Tabla 12, sl. 34).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Dugo pravougaono sječivo lučno oštro povi­
jeno, na tupoj strani nalaze se dva duga trna za
nasađivanje drški.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 12, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2433 (Tabla 12, sl. 35).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Dugo pravougaono sječivo lučno oštro povi­
jeno, na tupoj strani nalaze se dva duga trna za
nasađivanje drški.
Dimenzije: Širina oštrice 1, 9 cm, dužina 7,5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja,
XLII, Sarajevo, 1930, T. XIII.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 9, sl. 28).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Dugo polukružno lučno oštro sječivo. Na krajevi­
ma sječiva nalaze se dva trna za nasađivanje drški.
Dimenzije: Širina oštrice 2 cm, dužina 17, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
TURPIJA / FILES AND RASPS
Inv. br. 1540 (Tabla 13, sl. 36).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Pločasta turpija sa špicastim završetcima.
Dimenzije: Širina 1 cm, dužina 16 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2542 (Tabla 13, sl. 37).
Nalazište: Mala Rujiška.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo u vidu ravne kašike. Drška nešto uža
od sječiva.
Dimenzije: Visina 24 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: V. Skarić “Römische Ansiedlung in Mala
Rujiška” Glasnik Zemaljskog muzeja XL, Sarajevo,
1928, T. VII, sl. 9.
153
SVRDLO / DRILLS AND AUGERS
Inv. br. 1036 (Tabla 14, sl. 38).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Šiljato svrdlo sa drškom nepravilno okruglog
presjeka.
Dimenzije: Visina 20 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja,
XLII, Sarajevo, 1930, 219, sl. 5.
Inv. br. 1181 (Tabla 14, sl. 39).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Šiljato svrdlo sa drškom nepravilno okruglog
presjeka.
Dimenzije: Širina 2, 2 cm, visina 39, 5 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2082 (Tabla 14, sl. 40).
Nalazište: Ilidža kod Sarajeva.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Špicasto sječivo. Drška neznatno uža. Na vrhu
drške proširenje predviđeno za drvenu dršku.
Dimenzije: Visina 20 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1748 (Tabla 15, sl. 41).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Špicasto sječivo. Drška okruglog presjeka. Pri
vrhu drške željezni dio predviđen kao rukohvat
prilikom procesa bušenja.
Dimenzije: Visina 27 cm, širina drške 16 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1099 (Tabla 15, sl. 42).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Svrdlo lučno izvijeno sa pločastim usadnikom,
koji se završava kukom.
Dimenzije: Visina 47 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 3485 (Tabla 16, sl. 43).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo u vidu ušiljene kašike. Drška nešto uža
od sječiva.
Dimenzije: Visina 20, 3 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1170 (Tabla 16, sl. 44).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Špicasto kašikasto sječivo. Drška uža od
sječiva.
Dimenzije: Visina 46, 5 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1131 (Tabla 16, sl. 45).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo u vidu ušiljene kašike. Kraj drške se
po obliku ne razlikuje od ostalog dijela. Drška
iskrivljena.
Dimenzije: Visina 13, 5 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2396 B (Tabla 16, sl. 46).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo u obliku kašike. Drška nešto uža. Na
kraju drške pločasti završetak, predviđen za
drvenu dršku.
Dimenzije: Visina 30, 5 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja,
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII.
Inv. br. 2396 A (Tabla 17, sl. 47).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo u obliku kašike. Drška nešto uža. Na
kraju drške pločasti završetak, predviđen za
drvenu dršku.
Dimenzije: Visina 29 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja,
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII.
154
Inv. br. 2397 (Tabla 17, sl. 48).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo u obliku kašike. Drška nešto uža. Na
kraju drške pločasti završetak, predviđen za
drvenu dršku.
Dimenzije: Visina 20, 5 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2397/1 (Tabla 17, sl. 49).
Nalazište: Stup kod Sarajeva.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo u obliku kašike. Drška nešto uža. Na
kraju drške pločasti završetak, predviđen za
drvenu dršku.
Dimenzije: Visina 19, 5 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2396/2 (Tabla 17, sl. 50).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo u obliku kašike. Drška nešto uža. Na
kraju drške pločasti završetak, predviđen za
drvenu dršku.
Dimenzije: Visina 31, 5 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja,
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII.
Inv. br. 2059 (Tabla 18, sl. 51).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo u obliku kašike. Drška nešto uža. Na kraju
drške pločasti završetak, predviđen za drvenu dršku.
Dimenzije: Visina 27, 5 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 846 (Tabla 18, sl. 52).
Nalazište: Gradac, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo u obliku kašike. Sačuvana samo kašika
sa dijelom drške.
Dimenzije: Visina 8 cm.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Prilozi k rimskoj arheologiji
Hercegovine” Glasnik Zemaljskog muzeja VII,
Sarajevo, 1895, 376, T. I, sl. 8.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. 705 (Tabla 18, sl. 53). Opis: Kašikasto svrdlo sa pločastim završetkom.
Nalazište: Sarajevo. Dimenzije: Širina kašike 2 cm, visina 31, 5 cm.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Datacija: I – V stoljeće.
Opis: Sječivo u obliku kašike. Drška duža. Na vrhu Literatura: I. Čremošnik “Rimsko utvrđenje na Gradini
pločasti završetak na kome je vidljiv drveni pro­ u Biogracima kod Lištice” Glasnik Zemaljskog
dužetak. muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, 1987/88,
Dimenzije: Visina 30,5 cm. Sarajevo, 1989, T. VII, sl. 2.
Datacija: I – V stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 5794 (Tabla 18, sl. 54). NOŽ ZA DUBLJENJE

Nalazište: Japra – Majdan, Sanski Most. DRVETA / HOLLOWING KNIVES
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo u obliku kašike. Drška nešto uža. Na Inv. br. 1707 (Tabla 19, sl. 55).
kraju drške pločasti završetak, predviđen za Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
drvenu dršku. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Visina 27 cm. Opis: Sječivo lučno povijeno. Sužava se prema vrhu
Datacija: I – V stoljeće. drške.
Literatura: Đ. Basler “Rimski metalurški pogon u Dimenzije: Širina 3, 5 cm, visina 15 cm.
dolini Japre” Glasnik Zemaljskog muzeja XXX/ Datacija: I – VI stoljeće.
XXXI, Sarajevo, 1977, T. IV, sl. 1. Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 667 (Prilog 10, sl. 29). Inv. br. 2521 (Tabla 19, sl. 56).
Nalazište: Stup, Sarajevo. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kašikasto svrdlo sa pločastim završetkom. Opis: Špicasto, povijeno sječivo. Lučno povijeno prema
Dimenzije: Visina 32 cm. vrhu drške. Vrh u obliku trna.
Datacija: I – V stoljeće. Dimenzije: Širina 1, 5 cm, visina 20, 5 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 7875 (Prilog 10, sl. 30).
Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo. Inv. br. 1671 (Tabla 19, sl. 57).
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Opis: Špicasto dlijeto sa kašikastim sječivom. Presjek Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
drške četvrtast. Opis: Usko sječivo koje se naglo savija prema vrhu
Dimenzije: Visina 9, 2 cm. drške. Sječivo se sužava prema vrhu drške. Vrh
Datacija: I – V stoljeće. drške okruglog presjeka.
Literatura: Nepublicirano. Dimenzije: Visina 25 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 10, sl. 31). Literatura: Nepublicirano.
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Inv. br. 1144 (Tabla 19, sl. 58).
Opis: Kašikasto svrdlo sa pločastim završetkom. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Dimenzije: Širina kašike 1, 5 cm, visina 31, 5 cm. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Datacija: I – V stoljeće. Opis: Široko ravno sječivo koje se naglo savija prema
Literatura: Nepublicirano. vrhu drške. Sječivo se sužava prema drški. Na
vrhu drške kružna profilacija.
Inv. br. 7164 (Prilog 10, sl. 32). Dimenzije: Širina 3, 5 cm, visina 12, 5 cm.
Nalazište: Biograci. Datacija: I – VI stoljeće.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Literatura: Nepublicirano.

155
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Inv. br. 1162 (Tabla 19, sl. 59).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Šire sječivo koje se naglo savija prema drški.
Između drške koja se završava u obliku trna i
sječiva sa strane su dvije prečke koje čine trokut.
Dimenzije: Širina 4 cm, visina 21, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
PILA / SAWS
Inv. br. 1033 (Tabla 20, sl. 60).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Pila se sastoji od metalnog okvira. Okvir je
prema vrhu polukružno povijen i blago pada
prema drški. Drška ima završetak u obliku trna.
Dimenzije: Širina oštrice 2 cm, dužina 34 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja,
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII.
Inv. br. 1127 (Tabla 20, sl. 61).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvan željezni okvir bez testere. Gornji dio
sa završetkom u obliku trna. Na završetku drške
kružna pločasta profilacija.
Dimenzije: Širina 2 cm, dužina 38, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1126 (Tabla 20, sl. 62).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvan željezni okvir bez testere. Gornji dio
sa završetkom u obliku trna. Na završetku drške
kružna pločasta profilacija.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 39 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
DLIJETO / CHISELS
Inv. br. 2408 (Tabla 21, sl. 63).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Dlijeto sa željeznom drškom pravougaonog pre­
sjeka i ravnom oštricom. Na vrhu drške proširenje.
Dimenzije: Visina 28, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja,
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII.
Inv. br. 2395 (Tabla 21, sl. 64).
Nalazište: Klobuk, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Dlijeto sa željeznom drškom pravougaonog pre­
sjeka i ravnom oštricom. Na vrhu drške proširenje.
Dimenzije: Visina 21 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1140 (Tabla 21, sl. 65).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Dlijeto sa željeznom drškom pravougaonog pre­
sjeka i ravnom oštricom. Na vrhu drške proširenje.
Dimenzije: Visina 24, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1139 (Tabla 21, sl. 66).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Dlijeto sa željeznom drškom pravougaonog pre­
sjeka i ravnom oštricom. Na vrhu drške proširenje.
Dimenzije: Visina 17 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 5818 (Tabla 22, sl. 67).
Nalazište: Japra-Majdanište, Sanski Most.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Špicasto sječivo, prelazi u usadnik kružnog
presjeka, koji je otvoren na jednoj strani.
Dimenzije: Visina 20, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2520 (Tabla 22, sl. 68).
Nalazište: Bosanski Novi.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Masivni primjerak, debljeg presjeka. Na vrhu
glave šira kapa, špic nešto zakrivljen.
Dimenzije: Visina 32 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

156
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. 1141 (Tabla 22, sl. 69). Dlijeto sa širom lepezom
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Inv. br. 3177 (Tabla 24, sl. 75).
Opis: Prizmatični predmet koji je najširi u sredini Nalazište: Trijebanj, Stolac.
gornjeg dijela. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Širina 4 cm, dužina 23 cm. Opis: Široko sječivo, prelazi u dršku pravougaonog
Datacija: I – VI stoljeće. presjeka.
Literatura: Nepublicirano. Dimenzije: Širina 2, 4 cm, visina 13 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Inv. br. 1486 (Tabla 22, sl. 70). Literatura: Nepublicirano.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Inv. br. 820 (Tabla 24, sl. 76).
Opis: Očuvano dlijeto sa vrhom i drškom ujednačene
Nalazište: Stolac.
debljine.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Visina 19 cm.
Opis: Pločasti pravougaoni predmet. Gornji dio nešto
Datacija: I – VI stoljeće.
uži sa kružnim otvorom
Literatura: Nepublicirano.
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, visina 10, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Inv. br. Neinventarizirano. (Tabla 23, sl. 71).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Literatura: Nepublicirano.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Pločast primjerak, na vrhu udubljenje od utora. Inv. br. 1490 (Tabla 24, sl. 77).
Dimenzije: Visina 10 cm. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Datacija: I – VI stoljeće. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Literatura: Nepublicirano. Opis: Široko sječivo, prelazi u dršku pravougaonog
presjeka. Drška se prema vrhu sužava.
Inv. br. 2394 (Tabla 23, sl. 72). Dimenzije: Širina 8 cm, visina 12, 5 cm.
Nalazište: Klobuk, Ljubuški. Datacija: I – VI stoljeće.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Literatura: Nepublicirano.
Opis: Pločasti pravougaoni predmet. Gornji dio nešto uži.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 14 cm. Inv. br. 818 (Tabla 24, sl. 78).
Datacija: I – VI stoljeće. Nalazište. Stolac.
Literatura: Nepublicirano. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Široko sječivo, prelazi u dršku pravougaonog
Inv. br. 1678 (Tabla 23, sl. 73). presjeka.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Dimenzije: Širina 4, 5 cm, visina 15 cm.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Datacija: I – VI stoljeće.
Opis: Dlijeto sa širim sječivom. Literatura: Ć. Truhelka “Zenica und Stolac, Beiträge
Dimenzije: Širina 2 cm, visina 11, 5 cm. zur römischen Archäologie Bosniens und der
Datacija: I – VI stoljeće. Hercegovina” Wissenschaftliche Mittheilungen aus
Literatura: Nepublicirano. Bosnien und der Hercegovina 1893, I, 286, fig. 29.

Dlijeto sa šiljatim vrhom Inv. br. 702 (Tabla 25, sl. 79).
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Inv. br. 1685 (Tabla 24, sl. 74). Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Opis: Široko sječivo, prelazi u dršku pravougaonog
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. presjeka. Drška se prema vrhu sužava.
Opis: Dlijeto šiljatog sječiva. U gornjem dijelu alat je Dimenzije: Širina 5 cm, visina 12 cm.
kvadratnog presjeka. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Visina 19 cm. Literatura: F. Fiala “Prilozi k rimskoj arheologiji Herce­
Datacija: I – VI stoljeće. govine” Glasnik Zemaljskog muzeja VII, Sarajevo,
Literatura: Nepublicirano. 1895, 376, T. I, sl. 9.

157
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Inv. br. 5657 (Tabla 25, sl. 80). Inv. br. 2310 (Prilog 11, sl. 36).
Nalazište: Dabravina. Nalazište: Žabljak, Doboj.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Mjesto pohrane: Muzej u Doboju.
Opis: Široko lepezasto sječivo, prelazi u usadnik Opis: Pločasto dlijeto koje ima oblik uskog trougla.
kružnog presjeka, koji je otvoren na jednoj strani. Dimenzije: Visina 8, 5 cm.
Dimenzije: Širina 3 cm, visina 12 cm. Datacija: I – VI stoljeće.
Datacija: I – VI stoljeće. Literatura: Nepublicirano.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2299 (Prilog 11, sl. 37).
Inv. br. 1677 (Tabla 25, sl. 81). Nalazište: Žabljak, Doboj.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Mjesto pohrane: Muzej u Doboju.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Opis: Pločasto dlijeto koje ima oblik uskog trougla.
Opis: Široko lepezasto sječivo, prelazi u usadnik Dimenzije: Visina 6, 3 cm.
kružnog presjeka, koji je otvoren na jednoj strani. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Širina 3 cm, visina 13, 5 cm. Literatura: Nepublicirano.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2408 (Prilog 11, sl. 38).
Nalazište: Žabljak, Doboj.
Inv. br. 993 (Tabla 25, sl. 82). Mjesto pohrane: Muzej u Doboju.
Nalazište: Golubić, Bihać. Opis: Dlijeto sa četvrtastim presjekom gornjeg dijela
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. tijela.
Opis: Široko lepezasto sječivo, prelazi u usadnik
Dimenzije: Visina 7, 3 cm.
kružnog presjeka, koji je otvoren na jednoj strani.
Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Širina 6, 5 cm, visina 16, 5 cm.
Literatura: Nepublicirano.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 7867 (Prilog 11, sl. 39).
Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo.
Inv. br. Neinventarizirano. (Prilog 11, sl. 33).
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Nalazište: Livno.
Opis: Pločasto dlijeto sa širim sječivom.
Mjesto pohrane: Franjevačka galerija i muzej Gorica – Livno.
Dimenzije: Visina 11, 5 cm.
Opis: Dlijeto sa dužim tijelom. Uže sječivo.
Dimenzije: visina 28 cm. Datacija: I – VI stoljeće.
Datacija: I – VI stoljeće. Literatura: Nepublicirano.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1439. (Prilog 12, sl. 40).
Inv. br. 10873 (Prilog 11, sl. 34). Nalazište: Tolisa.
Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo. Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva. Opis: Široko sječivo, prelazi u usadnik kružnog pre­
Opis: Dlijeto sa loptastim zadebljanjem na vrhu. sjeka, koji je otvoren na jednoj strani.
Dimenzije: Visina 17, 3 cm. Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 12 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 94 (Prilog 11, sl. 35).
Nalazište: Na putu za Guču goru, Travnik.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej u Travniku.
Opis: Dlijeto sa klobučastim završetkom.
Dimenzije: Visina 33 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Ć. Truhelka “Iskopine u dolini Lašve”
Glasnik Zemaljskog muzeja, V, Sarajevo,1893, 695.
Inv. br. 1534. (Prilog 12, sl. 41).
Nalazište: Tolisa.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Široko sječivo, prelazi u usadnik kružnog pre­
sjeka, koji je otvoren na jednoj strani.
Dimenzije: Širina 8 cm, visina 17 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

158
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 12, sl. 42). Opis: Kratko dlijeto sa širim sječivom koje se blago
Nalazište: Pavlovica. sužava prema vrhu. Vrh zadebljan.
Mjesto pohrane: Muzej Zenice. Dimenzije: Visina 4, 7 cm.
Opis: Široko sječivo, prelazi u usadnik kružnog pre­ Datacija: I – VI stoljeće.
sjeka, koji je otvoren na jednoj strani. Literatura: Nepublicirano.
Dimenzije: Visina 13, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Inv. br. 10876 (Prilog 13, sl. 48).
Literatura: Nepublicirano. Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Inv. br. 303, (inv. broj Muzeja istočne Bosne u Tuzli) Opis: Kratko dlijeto sa trbušastim tijelom.
(Prilog 12, sl. 43). Dimenzije: Visina 6, 5 cm.
Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina. Datacija: I – VI stoljeća.
Mjesto pohrane: Muzej Semberije u Bijeljini. Literatura: Nepublicirano.
Opis: Šire sječivo, koje se sužava prema vrhu, sa
utorom, koji je otvoren na jednoj strani.
Dimenzije: Visina 20 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. KLIN / WEDGES
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1142 (Tabla 26, sl. 83).
Inv. br. 7877 (Prilog 13, sl. 44). Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva. Opis: Fragment masivnog klina, sa očuvanim gornjim
Opis: Dlijeto koje je savijeno u vrhu tvoreći utor. dijelom.
Dimenzije: Visina 14 cm. Dimenzije: Visina 11, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 13, sl. 45). Inv. br. 1143 (Tabla 26, sl. 84).
Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Muzej Semberije u Bijeljini. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kašikastno sječivo sa utorom koji je otvoren Opis: Fragment gornjeg dijela klina.
na jednoj strani. Dimenzije: Visina 14, 5 cm.
Dimenzije: Visina 28 cm. Datacija: I – VI stoljeće.
Datacija: I – VI stoljeće. Literatura: Nepublicirano.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 14, sl. 49).
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 13, sl. 46). Nalazište: Nepoznato.
Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Mjesto pohrane: Muzej Semberije u Bijeljini. Opis: Veći dio očuvanog masivnog klina.
Opis: Šire izraženo sječivo sa završetkom u obliku Dimenzije: Visina 15, 5 cm.
trna. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Visina 17 cm. Literatura: Nepublicirano.
Datacija: III – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Rimska vila sa slavenskim
naseljem u Tutnjevcu” Članci i građa za kulturnu
istoriju istočne Bosne II, Tuzla, 1958, T. V, sl. 2. KESER / ADZES

Inv. br. 7874 (Prilog 13, sl. 47). Inv. br. 2513 (Tabla 27, sl. 85).
Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo. Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

159
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Opis: Keser sa sječivom i utorom u gornjem dijelu Opis: Keser sa sječivom, okrugli utor. Iznad utora
tijela. Sječivo blago povijeno u obliku luka. Kod nastavak u obliku zadebljanja.
utora zadebljanje. Utor–otvor više četvrtast. Dimenzije: Visina 21, 5 cm.
Dimenzije: Širina 4,5 cm, visina 14 cm. Datacija: I – VI stoljeće.
Datacija: I – VI stoljeće. Literatura: Nepublicirano.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja,
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII. BRADVA / HATCHETS

Inv. br. 5811 (Tabla 27, sl. 86). Inv. br. 2399 (Tabla 28, sl. 88).
Nalazište: Japra – Majdanište. Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Keser koji se od ušice širi prema sječivu. Opis: Oruđe oblika izduženog pravougaonika. Na
Dimenzije: Širina 7, 5 cm, visina 23, 5 cm. sredini gornjeg dijela radni dio prelazi u dio za
Datacija: I – VI stoljeće. nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, dužina 17, 5 cm.
Literatura: Đ. Basler “Rimski metalurški pogon i naselje
Datacija: I – VI stoljeće.
u dolini Japre” Glasnik Zemaljskog muzeja XXX/
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
XXXI, Sarajevo, 1977, T. III, sl. 7.
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja,
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII.
Inv. br. 2513 (Tabla 27, sl. 87).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
BUDAK-ČEKIĆ / MASON’S AXE
Opis: Keser koji se od ušice širi prema sječivu. Sječivo
je blago savijeno. Kod utora zadebljanje. Inv. br. 1110 (Tabla 29, sl. 89).
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, visina 21, 5 cm. Nalazište. Mogorjelo, Čapljina.
Datacija: I – VI stoljeće. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na Opis: Oruđe sa dva kraka. Jedan krak duži. Na ušici zade­
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja, bljanje i dvije izbočine u vidu nepravilnih trokutova.
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII. Dimenzije: Širina 3, 2 cm, visina 22 cm.
Datacija: I – VI stoljeća.
Inv. br. 1477 (Prilog 15, sl. 50). Literatura: Nepublicirano.
Nalazište: Zorice.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi. Inv. br. 1103 (Tabla 29, sl. 90).
Opis: Keser koji se od ušice širi prema sječivu. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Dimenzije: Visina 16, 5 cm. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Datacija: I – VI stoljeće. Opis: Oruđe sa dva kraka jednakih dužina. Ušica
Literatura: Nepublicirano. nešto šira od sječiva. Otvor za dršku okrugao.
Gornji krak tup u vidu čekića.
Dimenzije: Širina 3 cm, visina 21 cm.
Inv. br. 1548 (Prilog 15, sl. 51).
Datacija: I – VI stoljeće.
Nalazište: Zorice.
Literatura: Nepublicirano.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Keser koji se od ušice širi prema sječivu. Iznad Inv. br. 1101 (Tabla 29, sl. 91).
utora nastavak u obliku zadebljanja. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Dimenzije: Visina 19 cm. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Datacija: I – VI stoljeće. Opis: Oruđe sa dva kraka jednakih dužina. Ušica
Literatura: Nepublicirano. nešto šira od sječiva. Otvor za dršku okrugao.
Gornji krak tup u vidu čekića.
Inv. br. 5884 (Prilog 15, sl. 52). Dimenzije: Visina 25 cm.
Nalazište: Lištani – Podvornice. Datacija: I – VI stoljeće.
Mjesto pohrane: Franjevački muzej i galerija Gorica Livno. Literatura: Nepublicirano.

160
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. 738 (Tabla 30, sl. 92). ŠESTAR / COMPASSES

Nalazište: Krnjeuša, Bosanski Petrovac.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Inv. br. 1165 (Tabla 31, sl. 95).
Opis: Špicasti krak nešto povijeniji. Ušica šira. Otvor
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
za dršku nepravilno trokutast. Na glavi ravno
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
zadebljanje u vidu čekića.
Opis: Ostala očuvana dva kraka, sa spojnicom.
Dimenzije: Visina 24 cm.
Dimenzije: Visina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeća.
Datacija: Od početka III do VI stoljeća.
Literatura: Nepublicirano.
Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 737 (Tabla 30, sl. 93).

Nalazište: Krnjeuša, Bosanski Petrovac.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. MISTRIJA / TROWELS
Opis: Špicasti krak nešto povijeniji. Ušica šira. Otvor
za dršku nepravilno trokutast. Na glavi ravno
Inv. br. Neinventarizirano. (Prilog 17, sl. 55).
zadebljanje u vidu čekića.
Nalazište: Zenica.
Dimenzije: Visina 24, 5 cm.
Mjesto pohrane: Muzej Zenice.
Datacija: I – VI stoljeće.
Opis: Mistrija sa širokom pločastom kašikom. Drška
Literatura: Nepublicirano.
savijena.
Dimenzije: Dužina 16 cm.
Inv. br. 4141 (Tabla 30, sl. 94). Datacija: II – VI stoljeće.
Nalazište: Grudine, Bugojno. Literatura: Nepublicirano.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe sa dva kraka. Donji krak je špicast. Gornji
krak je pravougaon i zadebljao. Otvor za dršku je
nepravilno pravougaon. EKSER / NAILS
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, visina 22 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Inv. br. 1659 A (Tabla 32, sl. 96).
Literatura: Nepublicirano. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Inv. br. 1102 (Prilog 16, sl. 53). Opis: Ekser sa kupastom glavom.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Dimenzije: Visina 16, 5 cm.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Datacija: I – VI stoljeće.
Opis: Sječivo se prema utoru sužava. Predmet najširi Literatura: Nepublicirano.
na mjestu utora koji je okrugao. Iznad utora duži
završetak. Inv. br. 1659 B (Tabla 32, sl. 97).
Dimenzije: Širina 5 cm, visina 21 cm. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Datacija: I – VI stoljeće. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Literatura: Nepublicirano. Opis: Ekser sa kupastom glavom.
Dimenzije: Visina 16, 4 cm.
Inv. br. 503 (Prilog 16, sl. 54). Datacija: I – VI stoljeće.
Nalazište: Nepoznato – Attica. Literatura: Nepublicirano.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe sa dva kraka. Donji krak je špicast. Gornji Inv. br. 1660 (Tabla 32, sl. 98).
krak je pravougaon i zadebljao. Otvor za dršku Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
je pravougaon. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Visina 32 cm. Opis: Ekser sa kupastom glavom.
Datacija: I – VI stoljeće. Dimenzije: Visina 15, 6 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

161
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 3473/A (Tabla 32, sl. 99).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ekser sa dugmetastom glavom.
Dimenzije: Visina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 3473/C (Tabla 32, sl. 100).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ekser sa dugmetastom glavom.
Dimenzije: Visina 18, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 3481/D (Tabla 32, sl. 101).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ekser sa dugmetastom glavom.
Dimenzije: Visina 20 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 3481/G (Tabla 33, sl. 102).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ekser sa dugmetastom glavom.
Dimenzije: Visina 20, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 3481/B (Tabla 33, sl. 103).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ekser sa dugmetastom glavom.
Dimenzije: Visina 19, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 3481/A (Tabla 33, sl. 104).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ekser sa dugmetastom glavom, iskrivljen.
Dimenzije: Visina 16, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 3476 (Tabla 33, sl. 105).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
162
Opis: Ekser sa dugmetastom glavom.
Dimenzije: Visina 28, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1660/2 (Tabla 33, sl. 106).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ekser sa kupastom glavom.
Dimenzije: Visina 16, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 3473/B (Tabla 33, sl. 107).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ekser sa dugmetastom glavom.
Dimenzije: Visina 11, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2533 (Tabla 33, sl. 108).
Nalazište. Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ekser sa glavom savijenom na jednu stranu.
Dimenzije: Visina 19 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2532/1 (Tabla 34, sl. 109).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Usko sječivo koje se naglo savija prema vrhu
drške. Sječivo se sužava prema vrhu drške. Na
vrhu završetak u obliku trna.
Dimenzije: Visina 23, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2532/3 (Tabla 34, sl. 110).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Usko sječivo koje se naglo savija prema vrhu
drške. Sječivo se sužava prema vrhu drške. Na
vrhu završetak u obliku trna.
Dimenzije: Visina 25 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. 2253 (Tabla 34, sl. 111). Opis: Ekser sa pločastom glavom, oštećen.
Nalazište: Lisičići, Konjic. Dimenzije: Visina 14 cm.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Datacija: III – VI stoljeće.
Opis: Ekser sa dva kraka i dugim tijelom. Ispod glave Literatura: Nepublicirano.
četvrtasta perforacija.
Dimenzije: Visina 21 cm. Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 18, sl. 59).
Datacija: I – VI stoljeće. Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina.
Literatura: I. Čremošnik “Nova antička istraživanja kod Mjesto pohrane: Muzej istočne Bosne u Tuzli.
Konjica i Travnika” Glasnik Zemaljskog muzeja Opis: Ekser sa glavom, oštećen.
X, Sarajevo, 1955, 115. Dimenzije: Visina 18 cm.
Datacija: III – VI stoljeće.
Inv. br. 2532/2 (Tabla 34, sl. 112). Literatura: I. Čremošnik “Rimska vila sa slaven­
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. skim naseljem u Tutnjevcu” Članci i građa za
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. kulturnu istoriju istočne Bosne II, Tuzla, 1958,
Opis: Usko sječivo koje se naglo savija prema vrhu T. IV, sl. 1.
drške. Sječivo se sužava prema vrhu drške. Na
vrhu završetak u obliku trna. Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 18, sl. 60).
Dimenzije: Visina 24 cm. Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina.
Datacija: I – VI stoljeće. Mjesto pohrane: Muzej istočne Bosne u Tuzli.
Literatura: Nepublicirano. Opis: Ekser sa pločastom glavom, oštećen.
Dimenzije: Visina 16 cm.
Inv. br. 2532/4 (Tabla 34, sl. 113). Datacija: III – VI stoljeće.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Literatura: Nepublicirano.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Usko sječivo koje se naglo savija prema vrhu Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 18, sl. 61).
drške. Sječivo se sužava prema vrhu drške. Na Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina.
vrhu završetak u obliku trna. Mjesto pohrane: Muzej istočne Bosne u Tuzli.
Dimenzije: Visina 28 cm. Opis: Ekser sa pločastom glavom, oštećen.
Datacija: I – VI stoljeće. Dimenzije: Visina 14 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: III – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Rimska vila sa slaven­
Inv. br. 1456 (Prilog 18, sl. 56). skim naseljem u Tutnjevcu” Članci i građa za
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. kulturnu historiju istočne Bosne II, Tuzla, 1958,
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. T. IV, sl. 3.
Opis: Ekser masivan, sa klobučastom glavom.
Dimenzije: Visina 18 cm. Inv. br. 2400b (Prilog 18, sl. 62).
Datacija: I – VI stoljeće. Nalazište: Žabljak, Doboj.
Literatura: Nepublicirano. Mjesto pohrane: Muzej u Doboju.
Opis: Veliki ekser sa dva kraka i dugim tijelom.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 18, sl. 57). Dimenzije: Visina 18, 5 cm.
Nalazište: Tutnjevac, Bjeljina. Datacija: I – VI stoljeće.
Mjesto pohrane: Muzej istočne Bosne u Tuzli. Literatura: Nepublicirano.
Opis: Ekser sa pločastom glavom, oštećen.
Dimenzije: Visina 15 cm. Inv. br. 2400a (Prilog 18, sl. 63).
Datacija: III – VI stoljeće. Nalazište: Žabljak, Doboj.
Literatura: Nepublicirano. Mjesto pohrane: Muzej u Doboju.
Opis: Veliki ekser sa dva kraka i dugim tijelom.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 18, sl. 58). Dimenzije: Visina 16, 5 cm.
Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina. Datacija: I – VI stoljeće.
Mjesto pohrane: Muzej istočne Bosne u Tuzli. Literatura: Nepublicirano.

163
 Poljoprivredni alat

AŠOV / SPADES Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.

Inv. br 731 (Tabla 35, sl. 114).
Nalazište: Grude, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo je trapezoidnog oblika. Gornja ivica je
šira od donje. Olučasti držač – utor za drvenu
dršku, koji je sa jedne strane prekinut.
Dimenzije: Širina 26 cm, visina 45 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
LOPATA / SHOVELS
Inv. br. 2735 (Tabla 36, sl. 115).
Nalazište: Prijepolje.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo lopate oblika trapeza. Gornja ivica je šira
od donje. Integralni dio čine sječivo i željezni dio
predviđen za dršku.
Dimenzije: Širina 13 cm, visina 27 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 897 (Tabla 36, sl. 116).
Nalazište: Gradina, Srebrenica.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvano simetrično trougaono sječivo rala sa
špicastim vrhom. Usadnik nije očuvan.
Dimenzije: Širina 17, 5 cm, visina 22, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
BUDAK / MATTOCKS
Inv. br. 1116 (Tabla 37, sl. 117).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su pod
uglom u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 6, 5 cm, visina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1117 (Tabla 37, sl. 118).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su su­
protno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 7 cm, visina 26, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1115 (Tabla 37, sl. 119).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su su­
protno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 6, 5 cm, visina 24, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1118 (Tabla 37, sl. 120).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su su­
protno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 9 cm, visina 26 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

164
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Inv. br. 1503 (Tabla 38, sl. 121).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su su­
protno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 6, 5 cm, visina 28, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1502 (Tabla 38, sl. 122).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su su­
protno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 5 cm, visina 22 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1119 (Tabla 38, sl. 123).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su su­
protno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 9, 5 cm, visina 20 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1500 (Tabla 39, sl. 124).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu. Sječivo
znatnije oštećeno. Ušica sa suprotne strane prelazi
u kraće sječivo sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti
krak su suprotno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, visina 22, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1496 (Tabla 39, sl. 125).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Sječivo je znatno oštećeno. Ušica sa suprotne
strane prelazi u kraće sječivo sjekirastog oblika.
165
Ušica i sjekirasti krak su suprotno postavljeni u
odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, visina 24, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1499 (Tabla 39, sl. 126).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su su­
protno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, visina 24 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1498 (Tabla 39, sl. 127).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su su­
protno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 4, 1 cm, visina 21, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1497 (Tabla 39, sl. 128).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su su­
protno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 5 cm, visina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 627 (Tabla 40, sl. 129).
Nalazište: Branjevo, Zvornik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice širi prema sječivu. Ušica
sa suprotne strane prelazi u krak suprotno postav­
ljen u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 8, 5 cm, visina 34 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: E. Vorliček “Rimske starine u Branjevu,
kotara Zvorničkog” Glasnik Zemaljskog muzeja,
VIII, Sarajevo, 1896, T. I, sl. 2.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 5813 (Tabla 40, sl. 130).
Nalazište: Japra – Majdanište.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su
suprotno postavljeni u odnosu na sječivo. Sje­
čivo je u gornjem dijelu znatno uže u odnosu
na sječivo.
Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 20, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Đ. Basler “Rimski metalurški pogon i na­
selje u dolini Japre” Glasnik Zemaljskog muzeja,
XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, T. IV, sl. 7.
Inv. br. 736 (Tabla 40, sl. 131).
Nalazište: Krnjeuša, Bosanski Petrovac.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice širi prema sječivu. Ušica
sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo sjeki­
rastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su suprotno
postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2467 (Tabla 41, sl. 132).
Nalazište: Hrvaćani, Banja Luka.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice širi prema sječivu. Ušica
sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo sjeki­
rastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su suprotno
postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 8, 5 cm, visina 24, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: V. Paškvalin “Nalaz sa gradine Hrvaćani
kod Banja Luke” Glasnik Zemaljskog muzeja, XII,
Sarajevo, 1957, T. I, sl. 1.
Inv. br 741 (Tabla 41, sl. 133).
Nalazište: Prisoje, Drinovići, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su su­
protno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 9, 5 cm, visina 24 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
166
Inv. br. 1122 (Tabla 41, sl. 134).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane prelazi u kraće sječivo
sjekirastog oblika. Ušica i sjekirasti krak su su­
protno postavljeni u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 6, 5 cm, visina 20 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. bez broja 1/2a (Tabla 41, sl. 135).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice širi prema sječivu. Ušica
sa suprotne strane prelazi u kraći krak. Ušica i
sjekirasti krak su suprotno postavljeni u odnosu
na sječivo. Sa strana ušice trokutasta zadebljanja.
Dimenzije: Širina 9 cm, visina 19, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 896 (Tabla 42, sl. 136).
Nalazište: Stolac.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oštećeni budak bez ušice i gornjeg dijela. Od
gornjeg dijela sječivo se sužava prema donjem dijelu.
Dimenzije: Širina 9 cm, visina 21, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeća.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1501 (Tabla 42, sl. 137).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Budak koji se od ušice sužava prema sječivu.
Ušica sa suprotne strane vjerovatno prelazi u
kraće sječivo sjekirastog oblika koje, kao ni utor
za nasađivanje, nije sačuvano.
Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 16, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1407. (Prilog 19, sl. 64).
Nalazište: Zorice.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Budak koji se od ušice širi prema sječivu. Iznad
kružnog utora kratko sječivo.
Dimenzije: Visina 21, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. 548 (Prilog 19, sl. 65). MOTIKA / HOES

Nalazište: Prisoje – Karavine.
Mjesto pohrane: Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno.
Inv. br. 749 (Tabla 43, sl. 138).
Opis: Budak koji se od ušice naglo širi prema sječi­
Nalazište: Bosanski Petrovac.
vu, tvoreći ramena. Okrugli utor, iznad kojeg je
špicasti završetak. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Visina 25, 5 cm. Opis: Motika lunulastog sječiva koje je dugim vratom
Datacija: I stoljeće. spojeno sa ovalnom, sa gornje strane ojačanom
Literatura: M. Petrinec, T. Šeparović, B. M. Vrdoljak ušicom.
“Arheološka zbirka franjevačkog samostana u Dimenzije: Širina 13, 5 cm, visina 25 cm.
Livnu” Split, 1999, 72, kat. 152. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 19, sl. 66).
Nalazište: Livno. Inv. br. 755 (Tabla 43, sl. 139).
Mjesto pohrane: Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno. Nalazište: Štrpci, Višegrad.
Opis: Budak čije se sječivo širi prema utoru. Utor Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
okrugao, sa nastavkom koji je okrenut obrnuto u Opis: Motika lunulastog sječiva koje je dugim vratom
odnosu na donji dio. spojeno sa ovalnom, sa gornje strane ojačanom
Dimenzije: Visina 23 cm. ušicom.
Datacija: I – VI stoljeće. Dimenzije: Širina 16, 5 cm, visina 29, 5 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 20, sl. 67).
Nalazište: Livno. Inv. br. 2453 (Tabla 43, sl. 140)
Mjesto pohrane: Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno. Nalazište: Stup, Sarajevo.
Opis: Budak čije se sječivo širi prema utoru. Utor Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
okrugao, sa nastavkom koji je okrenut obrnuto u Opis: Motika lunulastog sječiva koje je dugim vratom
odnosu na donji dio. spojeno sa ovalnom, sa gornje strane ojačanom
Dimenzije: Visina 23 cm. ušicom.
Datacija: I – VI stoljeće. Dimenzije: Širina 16 cm, visina 29 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 5883 (Prilog 20, sl. 68).
Nalazište: Lištani – Podvornice. Inv. br. 992 (Tabla 43, sl. 141).
Mjesto pohrane: Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno. Nalazište: Bihać.
Opis: Budak čije se sječivo širi prema utoru. Utor Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
okrugao, sa nastavkom koji je okrenut obrnuto u Opis: Motika lunulastog sječiva koje je dugim vratom
odnosu na donji dio. spojeno sa ovalnom, sa gornje strane ojačanom
Dimenzije: Visina 23 cm. ušicom.
Datacija: I stoljeće. Dimenzije: Širina 8, 5 cm, visina 26 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 20, sl. 69).
Nalazište: Nepoznato. Inv. br. 771 (Tabla 44, sl. 142).
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Nalazište: Žeravica, Vlasenica.
Opis: Budak čije se sječivo širi prema utoru. Utor Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
okrugao, sa nastavkom koji je okrenut obrnuto u Opis: Motika sa lepezastim sječivom. Sječivo se od
odnosu na donji dio. ušice sužava prema dnu.
Dimenzije: Širina sječiva 6, 7 cm, visina 22 cm. Dimenzije: Širina 19 cm, visina 37 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Literatura: Nepublicirano.

167
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 756 (Tabla 44, sl. 143).
Nalazište: Bosna i Hercegovina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Motika lunulastog sječiva koje je dugim vratom
spojena sa ovalnom, sa gornje strane ojačanom
ušicom.
Dimenzije: Širina 17, 5 cm, visina 24, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 725 (Tabla 44, sl. 144).
Nalazište: Grude, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Motika lunulastog sječiva. Dugi vrat se naglo
širi tvoreći sječivo. Pravougaonog oblika ušice.
Dimenzije: Širina 9, 5 cm, visina 9, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2502 (Tabla 45, sl. 145).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Motika trapezoidnog oblika sa oštrim uglovima.
Sječivo se od ramena sužava prema dnu. Ušica
pravougaona.
Dimenzije: Širina 17 cm, visina 28, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1121 (Tabla 45, sl. 146).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Motika trougaono-trapezastog tijela. Sječivo se
od ramena sužava prema dnu. Ušica je pravou­
gaonog oblika.
Dimenzije: Širina 9 cm, visina 23, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1691 (Tabla 45, sl. 147).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Motika trapezastog oblika sa oštrim uglo­vi­
ma. Oštećenog i nagriženog recipijenta. Sječivo
se od ramena sužava prema dnu. Pravougaona
ušica.
Dimenzije: Širina 20 cm, visina 30 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
168
Inv. br. 746 (Tabla 45, sl. 148).
Nalazište: Tasovčići, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Motika sa trougaonim sječivom, koje se od
ramena sužava prema dnu. Ušica pravougaona.
Utor za dršku pravougaon.
Dimenzije: Širina 15, 5 cm, visina 27, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 112 (Prilog 21, sl. 70).
Nalazište: Nević Polje kod Travnika.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej u Travniku.
Opis: Lunulasta motika sa okruglo izduženim utorom
za dršku.
Dimenzije: Visina 19 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 21, sl. 71).
Nalazište: Zenica.
Mjesto pohrane: Muzej Zenice.
Opis: Motika sa širokim sječivom, jedan krak odlo­
mljen. Iznad sječiva utor za dršku više četvrtast.
Dimenzije: Visina 20 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
KRAMPA-PIJUK / MATTOCK HOES
Inv. br. 3532 (Tabla 46, sl. 149).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe sa dva ravno završena kraka, sa četvrta­
stim otvorom za drvenu dršku. U području ušice
zadebljanje.
Dimenzije: Širina 3 cm, visina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1113 (Tabla 46, sl. 150).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe sa dva kraka, od kojih je jedan suprotno
postavljen u odnosu na drugi. Jedan krak je sa
sječivom paralelan u odnosu na dršku. Drugi krak
je oblika trna. Otvor za dršku je okrugao.
Dimenzije: Širina 2, 5 cm, visina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. 633 (Tabla 46, sl. 151). Datacija: I – VI stoljeće.

Nalazište: Lašva, Travnik. Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
Opis: Listoliko sječivo je dugo, jako zašiljeno i vrete­ XLII, Sarajevo, 1930, T. XII.
nasto završeno.
Dimenzije: Širina 10 cm, visina 31 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. RALO / PLOUGHSHARES

Inv. br. 504 (Prilog 22, sl. 72). Inv. br. 754 (Tabla 48, sl. 154).
Nalazište: Nepoznato, Attica. Nalazište: Vlasenica.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Listoliko sječivo je dugo, jako zašiljeno i vrete­ Opis: Simetrični raonik, čije je veliko sječivo oblika
nasto završeno. trougla, sa oštrim vrhom. Proširen samo na jednu
Dimenzije: Visina 25 cm. stranu. Usadnik je kratak i širok. Krila su dobijena
Datacija: I – VI stoljeće. savijanjem zadnjeg dijela iznad ramena.
Literatura: Nepublicirano. Dimenzije: Širina 28 cm, visina 41 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

SJEKIRA-KRAMPA / PICKAXES Inv. br. 751 (Tabla 48, sl. 155).

Inv. br. 2514 (Tabla 47, sl. 152).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oba kraka približno iste dužine. Jedan krak
sjekira. Drugi krak krampa. Proširena ušica. Otvor
za drvenu dršku pravougaon.
Dimenzije: Širina 5 cm, visina 29 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII.
Inv. br. 1111(Tabla 47, sl. 153).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oba kraka približno iste dužine. Jedan krak
sjekira. Drugi krak krampa. Proširena ušica. Otvor
za drvenu dršku okrugao.
Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 30 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 674 (Prilog 23, sl. 73).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Opis: Jedan krak duži od drugog. Jedan krak sjekira.
Drugi krak krampa. Otvor za drvenu dršku više
okrugao.
Dimenzije: Visina 32 cm.
Nalazište: Sinjakovo, Varcar Vakuf.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Simetrični raonik, čije je veliko sječivo oblika
trougla, sa zaobljenim vrhom. Proširen samo na
jednu stranu. Usadnik je kratak i širok. Krila su
dobijena savijanjem zadnjeg dijela iznad ramena.
Dimenzije: Širina 13, 5 cm, visina 18, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 719 (Tabla 48, sl. 156).
Nalazište: Grude, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Simetrični raonik, čije je veliko sječivo oblika
trougla, sa zaobljenim vrhom. Proširen samo na
jednu stranu. Usadnik je nešto duži i širok. Krila su
dobijena savijanjem zadnjeg dijela iznad ramena.
Dimenzije: Širina 10, 5 cm, visina 21, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1146 (Tabla 48, sl. 157).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Simetrični raonik, čije je veliko sječivo oblika
trougla, sa oštrim vrhom. Proširen samo na jednu
stranu. Usadnik je kratak i širok. Krila su dobijena
savijanjem zadnjeg dijela iznad ramena.
Dimenzije: Širina 10, 5 cm, visina 26 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

169
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 753 (Tabla 49, sl. 158).
Nalazište: Šarići, Jajce.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Simetrični raonik, čije je veliko sječivo oblika
trougla, sa zaobljenim vrhom. Proširen samo
na jednu stranu. Usadnik je kratak i širok.
Krila su dobijena savijanjem zadnjeg dijela
iznad ramena.
Dimenzije: Širina 13, 5 cm, visina 30 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. bez broja (Tabla 49, sl. 159).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Simetrični raonik, čije je veliko sječivo oblika
trougla, sa oštrim vrhom. Proširen na obje strane.
Usadnik je kratak i širok. Krila su dobijena savi­
janjem zadnjeg dijela iznad ramena.
Dimenzije: Širina 9, 5 cm, visina 18, 5 cm. dijela iznad ramena.
Datacija: I – VI stoljeća.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, T. XIII.
Inv. br. bez broja (Tabla 49, sl. 160).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Simetrični raonik, čije je veliko sječivo oblika
trougla, sa zaobljenim vrhom. Proširen na obje
strane. Usadnik je kratak i širok. Krila su dobijena
savijanjem zadnjeg dijela iznad ramena.
Dimenzije: Širina 13, 5 cm, visina 29, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, T. XIII.
Inv. br. 2316 (Tabla 50, sl. 161).
Nalazište: Lisičići, Konjic.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Asimetrični raonik, čije je veliko sječivo
ob­l i­k a trougla, sa zaobljenim vrhom. Proši­
ren samo na jednu stranu. Usadnik je kratak
i širok. Krila su dobijena savijanjem zadnjeg
dije­­la iznad ramena.
Dimenzije: Širina 17 cm, visina 22 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Nova antička istraživanja kod
Konjica i Travnika” Glasnik Zemaljskog muzeja
X, Sarajevo, 1955, 116.
170
Inv. br. 2466 (Tabla 50, sl. 162).
Nalazište: Selište, Nevesinje.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Asimetrični raonik, čije je veliko sječivo
oblika trougla, sa zaobljenim vrhom. Proši­
ren samo na jednu stranu. Usadnik je kratak
i širok. Krila su dobijena savijanjem zadnjeg
dijela iznad ramena.
Dimenzije: Širina 9 cm, visina 16 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 711 (Tabla 50, sl. 163).
Nalazište: Usora, Tešanj.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Asimetrični raonik, čije je veliko sječivo
oblika trougla, sa zaobljenim vrhom. Proši­
ren samo na jednu stranu. Usadnik je kratak
i širok. Krila su dobijena savijanjem zadnjeg
Dimenzije: Širina 9 cm, visina 13, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 720 (Tabla 50, sl. 164).
Nalazište: Grude, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Simetrični raonik, čije je veliko sječivo oblika
trougla, sa zaobljenim vrhom. Proširen samo na
jednu stranu. Usadnik je kratak i širok. Krila su
dobijena savijanjem zadnjeg dijela iznad ramena.
Dimenzije: Širina 7, 5 cm, visina 12, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 829 (Tabla 51, sl. 165).
Nalazište: Gata Turska, Bihać.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Asimetrični raonik, čije je veliko sječivo oblika
trougla, sa oštrim vrhom. Proširen samo na jednu
stranu. Usadnik je kratak i širok. Krila su dobijena
savijanjem zadnjeg dijela iznad ramena.
Dimenzije: Širina 25 cm, visina 32 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 830 (Tabla 51, sl. 166).
Nalazište: Šejkovac, Vlasenica.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Asimetrični raonik, čije je veliko sječivo
oblika trougla, sa zaobljenim vrhom. Proširen
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
samo na jednu stranu. Usadnik je kratak i širok.
Krila su dobijena savijanjem zadnjeg dijela
iznad ramena.
Dimenzije: Širina 22 cm, visina 37 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2464 (Tabla 51, sl. 167).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Asimetrični raonik, čije je veliko sječivo
oblika trougla, sa zaobljenim vrhom. Proši­
ren samo na jednu stranu. Usadnik je kratak
i širok. Krila su dobijena savijanjem zadnjeg
dijela iznad ramena.
Dimenzije: Širina 27, 5 cm, visina 50 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 827 (Tabla 51, sl. 168).
Nalazište: Vrnograč.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Asimetrični raonik, čije je veliko sječivo obli­
ka trougla, sa oštrim vrhom. Proširen samo na
jednu stranu. Usadnik je kratak i širok. Krila
su dobijena savijanjem zadnjeg dijela iznad
ramena.
Dimenzije: Širina 30 cm, visina 39 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 851 (Prilog 24, sl. 74).
Nalazište: Vareš.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Opis: Simetrični raonik, čije je sječivo oblika
trougla. Proširen na obje strane. Usadnik je
kratak i širok.
Dimenzije: Širina 28 cm, visina 33 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 826 (Prilog 24, sl. 75).
Nalazište: Bihać.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Asimetrični raonik, čije je veliko sječivo
oblika trougla, sa oštrim vrhom. Proširen na
jednu stranu. Usadnik je kratak. Ima krilo na
jednoj strani.
Dimenzije: Širina 27 cm, visina 44, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
171
Inv. br. 1445 (Prilog 24, sl. 76).
Nalazište: Zorice.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Manje ralo sa dubokim utorom koji je otvoren.
Sječivo kašikasto.
Dimenzije: Širina 6 cm, visina 19 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
CRTALO / COULTER
Inv. br. bez broja (Tabla 52, sl. 169).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Crtalo sa masivnom drškom, pravougaonog
presjeka. Veliko, ravno zakrivljeno sječivo.
Dimenzije: Širina 6 cm, dužina 53, cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. bez broja (Tabla 52, sl. 170).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Crtalo sa masivnom drškom, pravougaonog
presjeka. Veliko, ravno zakrivljeno sječivo.
Dimenzije: Širina 6, 5 cm, dužina 49 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, T. XIII.
Inv. br. 991 (Tabla 52, sl. 171).
Nalazište: Dobričevići, Konjic.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Crtalo sa masivnom drškom, pravougaonog
presjeka. Veliko, ravno zakrivljeno sječivo.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, dužina 38 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 752 (Tabla 53, sl. 172).
Nalazište: Sinakovo, Varcar Vakuf.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Crtalo sa masivnom drškom, pravougaonog
presjeka. Veliko, ravno zakrivljeno sječivo.
Dimenzije: Širina 6 cm, dužina 40 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: V. Radimsky “Rimska naseobina u Majdanu
kod Varcar–Vakufa” Glasnik Zemaljskog muzeja
V, Sarajevo, 1893, 339, sl. 10.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 2317 (Tabla 53, sl. 173).
Nalazište: Lisičići, Konjic.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Crtalo sa masivnom drškom, pravougaonog
presjeka. Veliko, ravno zakrivljeno sječivo.
Dimenzije: Širina 9, 5 cm, dužina 44, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Nova antička istraživanja kod
Konjica i Travnika” Glasnik Zemaljskog muzeja
X, Sarajevo, 1955, 116.
Inv. br. 828 (Tabla 53, sl. 174).
Nalazište: Vrnograč.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Crtalo sa masivnom drškom, pravougaonog
presjeka. Veliko, ravno zakrivljeno sječivo.
Dimenzije: Širina 7, 5 cm, dužina 53, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 721 (Tabla 53, sl. 175).
Nalazište: Grude, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Široki vrh sječiva. Nedostaje čitav gonji dio.
Dimenzije: Širina 8 cm, dužina 31 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 25, sl. 77).
Nalazište: Prud.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Crtalo sa masivnom drškom. Veliko sječivo
šire od drške.
Dimenzije: Dužina 59 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
GREDELNICA / CHAIN
Inv. br. 2285 (Tabla 54, sl. 176).
Nalazište: Lisičići, Konjic.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Lanac od četiri karike oblika slova “S“.
Dimenzije: Dužina 19, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Nova antička istraživanja kod
Konjica i Travnika” Glasnik Zemaljskog muzeja
X, Sarajevo, 1955, 116.
172
Inv. br. 1730 (Tabla 54, sl. 177).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Lanac od dvije karike oblika broja 8.
Dimenzije: Dužina 12, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 25, sl. 78).
Nalazište: Prud.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Krak gredelnice u obliku broja 8.
Dimenzije: Dužina 8, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
OTIKAČ / PLOUGHSTAFFS
Inv. br. 686 (Tabla 55, sl. 178).
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe užeg sječiva, koje prelazi u usadnik
polukružnog presjeka.
Dimenzije: Širina 4 cm, visina 11 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Prilozi k rimskoj arheologiji
Hercegovine” Glasnik Zemaljskog muzeja VII,
Sarajevo, 1895, 376, T. I, sl. 4.
Inv. br. 2321 (Tabla 55, sl. 179).
Nalazište: Lisičići, Konjic.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe užeg sječiva, koje prelazi u usadnik
polukružnog presjeka.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, visina 16 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “ Nova antička istraživanja
kod Konjica i Travnika” Glasnik Zemaljskog
muzeja X, Sarajevo, 1955, 116.
Inv. br. 687 (Tabla 55, sl. 180).
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe šireg sječiva, koje prelazi u usadnik
polukružnog presjeka.
Dimenzije: Širina 8, 5 cm, visina 12 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Prilozi k rimskoj arheologiji
Hercegovine” Glasnik Zemaljskog muzeja VII,
Sarajevo, 1895, 376, T. I, sl. 5.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Inv. br. 847 (Tabla 55, sl. 181).
Nalazište: Gradac, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe šireg sječiva, koje prelazi u usadnik
polukružnog presjeka.
Dimenzije: Širina 6, 5 cm, visina 7 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala – C. Patsch “Untersuchungen
römischer Fundorte in der Hercegovina” Wissen­
schaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der
Hercegovina. III 1895, 263.
Inv. br. 1666 (Tabla 56, sl. 182).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe šireg sječiva, koje prelazi u usadnik
polukružnog presjeka.
Dimenzije: Širina 7, 5 cm, visina 9, 5 cm. Opis: Oštećeni fragment dijela sječiva srpa.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 688 (Tabla 56, sl. 183).
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe šireg sječiva, koje prelazi u usadnik
polukružnog presjeka.
Dimenzije: Širina 5 cm, visina 10 cm. za dršku.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Beiträge zur römischen Archäologie
der Hercegovina” Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnien und der Hercegovina V, 1897, 164.
Inv. br. 2320 (Tabla 56, sl. 184).
Nalazište: Lisičići, Konjic.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe šireg sječiva, koje prelazi u usadnik
polukružnog presjeka.
Dimenzije: Širina 13, 5 cm, visina 13 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Nova antička istraživanja kod
Konjica i Travnika” Glasnik Zemaljskog muzeja
X, Sarajevo, 1955, 115.
Inv. br. 1669 (Tabla 56, sl. 185).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe šireg sječiva, koje prelazi u usadnik
polukružnog presjeka.
Dimenzije: Širina 4 cm, visina 9, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
173
Inv. br. 1667 (Prilog 26, sl. 79).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe šireg sječiva, koje prelazi u usadnik, na
čijem je vrhu četvrtasti otvor za fiksiranje drške.
Dimenzije: Širina sječiva 10,5 cm, visina 10 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
SRP / SICKLES
Inv. br. 839 (Tabla 57, sl. 186).
Nalazište: Gradac, Posušje.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Širina 2 cm, dužina 14, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2511 (Tabla 57, sl. 187).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oštećeni dio srpa sa sječivom bez usadnika
Dimenzije: Širina 2, 5 cm, dužina 31, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2439 (Tabla 58, sl. 188).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva sa trnom za usađi­
vanje u drvenu dršku.
Dimenzije: Širina 2, 5 cm, dužina 29, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, XIII.
Inv. br. 2191 (Tabla 58, sl. 189).
Nalazište: Kostajnica, Doboj.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva sa trnom za usađi­
vanje u drvenu dršku.
Dimenzije: Širina 2 cm, dužina 25 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 2457 (Tabla 58, sl. 190).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva sa trnom za usađi­
vanje u drvenu dršku.
Dimenzije: Širina 2, 5 cm, dužina 31 cm. Dimenzije: Širina 2, 5 cm, dužina 41 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, XIII.
Inv. br. 2509 (Tabla 58, sl. 191).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva sa trnom za usađi­
vanje u drvenu dršku.
Dimenzije: Širina 2, 7 cm, dužina 41, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2402 (Tabla 59, sl. 192).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva sa trnom za usađi­
vanje u drvenu dršku.
Dimenzije: Širina 2 cm, dužina 38 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, XIII.
Inv. br. 2402/2 (Tabla 59, sl. 193).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva sa trnom za usađi­
vanje u drvenu dršku.
Dimenzije: Širina 2, 3 cm, dužina 40 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, XIII.
Inv. br. 2404 (Tabla 59, sl. 194).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva sa trnom za usađi­
vanje u drvenu dršku.
Dimenzije: Širina 2, 5 cm, dužina 47, 5 cm. Opis: Srp lučno izvijenog sječiva. Završetak u obliku
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, XIII.
174
Inv. br. 2403 (Tabla 60, sl. 195).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva sa trnom za usađi­
vanje u drvenu dršku.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, XIII.
Inv. br. 2192 (Tabla 60, sl. 196).
Nalazište: Kostajnica, Doboj.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva sa trnom za usađi­
vanje u drvenu dršku.
Dimenzije: Širina 2 cm, dužina 25 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2455 (Tabla 60, sl. 197).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva bez zadnjeg dijela
predviđenog za dršku.
Dimenzije: Širina 2,5 cm, dužina 41 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, XIII.
Inv. br. 660 (Prilog 27, sl. 80).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva. Završetak u obliku
trna, za nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Dužina 52 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 661 (Prilog 27, sl. 81).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
trna, za nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Dužina 33 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Inv. br. 662 (Prilog 27, sl. 82).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva, sa vidljivim zupcima
na oštrici. Završetak u obliku trna, za nasađivanje
drvene drške.
Dimenzije: Dužina 29, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 663 (Prilog 27, sl. 83).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva. Završetak u obliku
trna, za nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Dužina 28, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 27, sl. 84).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva. Završetak u obliku
trna, za nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Dužina 41 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 7177 (Prilog 28, sl. 85).
Inv. br. 7177 (Prilog 28, sl. 85).
Nalazište: Biograci.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva, prelomljen. Zavr­
šetak u obliku trna sa nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Širina sječiva 2, 3 cm, dužina 31 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Rimsko utvrđenje na Gradini
u Biogracima kod Lištice” Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine, n, s, A, 42/43, 1987/88,
Sarajevo, 1989, 97.
Inv. br. 113 (Prilog 28, sl. 86).
Nalazište: Nević Polje, Travnik.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik.
Opis: Srp lučno izvijenog sječiva. Vrh odlomljen. Za­
vršetak u obliku trna sa nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Dužina 25 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
175
KOSA / SCYTHES
Inv. br. 2401 (Tabla 61, sl. 198).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kosa lučno izvijenog sječiva sa usadnikom za
drvenu dršku, kružnog presjeka koji nije zatvoren.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 77 cm.
Datacija: II – III stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, XII.
Inv. br. 2400 (Tabla 61, sl. 199).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kosa lučno izvijenog sječiva sa usadnikom za
drvenu dršku, kružnog presjeka koji nije zatvoren.
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, dužina 85 cm.
Datacija: II – III stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, XII.
Inv. br. 742 (Tabla 62, sl. 200).
Nalazište: Prisoje – Drinovci, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Dio kose sa očuvanim dijelom sječiva i trnom
za nasađivanje.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 32 cm.
Datacija: II – III stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 735 (Tabla 62, sl. 201).
Nalazište: Prisap, Livno.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kosa blago povijenog sječiva sa pločastim trnom
za usađivanje drvene drške, koji je pod pravim ili
tupim uglom u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 39 cm.
Datacija: II – III stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 734 (Tabla 63, sl. 202).
Nalazište: Prisap, Livno.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kosa blago povijenog sječiva sa pločastim trnom
za usađivanje drvene drške, koji je pod pravim ili
tupim uglom u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 2, 5 cm, dužina 34 cm.
Datacija: II – III stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 2189 (Tabla 63, sl. 203).
Nalazište: Kostajnica, Doboj.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kosa blago povijenog sječiva sa pločastim trnom
za usađivanje drvene drške, koji je pod pravim ili
tupim uglom u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, dužina 38, 5 cm.
Datacija: II – III stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 730 (Tabla 64, 204).
Nalazište: Grude, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kosa blago povijenog sječiva sa pločastim trnom
za usađivanje drvene drške, koji je pod pravim ili
tupim uglom u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, dužina 46, 5 cm.
Datacija: II – III stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2512 (Tabla 64, sl. 205).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kosa blago povijenog sječiva sa pločastim trnom
za usađivanje drvene drške, koji je pod pravim ili
tupim uglom u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 2, 7 cm, dužina 38, 5 cm.
Datacija: II – III stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 729 (Tabla 64, sl. 206).
Nalazište: Grude, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kosa blago povijenog sječiva sa pločastim trnom
za usađivanje drvene drške, koji je pod pravim ili
tupim uglom u odnosu na sječivo.
Dimenzije: Širina 3, 7 cm, dužina 50 cm.
Datacija: II – III stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 7171 (Prilog 29, sl. 87).
Nalazište: Biograci.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kosa povijenog sječiva sa tuljcem za nasađivanje.
Vrh sječiva nedostaje.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 42 cm.
Datacija: II – III stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Rimsko utvrđenje na Gradini
u Biogracima kod Lištice” Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, 1987/88,
Sarajevo, 1989, 98.
176
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 29, sl. 88).
Nalazište: Konjic.
Mjesto pohrane: Franjevački muzej Humac, Ljubuški.
Opis: Očuvano sječivo dugačke kose. Na jednom
kraku oštrica, a na suprotnoj pločasto zadebljanje.
Dimenzije: Dužina 52 cm.
Datacija: II – III stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
KOSIJER / BILLHOOKS
Inv. br. 987 (Tabla 65, sl. 207)
Nalazište: Grab, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog sječiva. Sječivo oštećeno. Usad­
nik za dršku je kružnog presjeka sa otvorenom
jednom stranom.
Dimenzije: Širina 4 cm, dužina 27 cm.
Datacija: I – VI stoljeća.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1123 (Tabla 65, sl. 208).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog sječiva. Sječivo oštećeno. Usad­
nik za dršku je kružnog presjeka sa otvorenom
jednom stranom.
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, dužina 26 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1124 (Tabla 65, sl. 209).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog sječiva. Sječivo oštećeno. Usad­
nik za dršku je kružnog presjeka sa otvorenom
jednom stranom.
Dimenzije: Širina 4 cm, dužina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. bez broja (Tabla 66, sl. 210).
Nalazište: Dračeva Strana, Panik, Bileća.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog sječiva. Usadnik za dršku je
kružnog presjeka sa otvorenom jednom stranom.
Dimenzije: Širina 3, 7 cm, dužina 34 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Rimsko naselje na Paniku
kod Bileće” Glasnik Zemaljskog muzeja XXIX,
Sarajevo, 1976, T. XXIV, sl. 8.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Inv. br. 684 (Tabla 66, sl. 211).
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oštećeni kosijer, sa dijelom širokog sječiva koje
se savija prema vrhu.
Dimenzije: Širina 4 cm, dužina 17 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Beiträge zur römischen Archäologie
der Hercegovina” Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnien und der Hercegovina, V, 1897, 164.
Inv. br. 685a (Tabla 66, sl. 212).
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog sječiva. Usadnik za dršku je
kružnog presjeka sa otvorenom jednom stranom.
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, dužina 34, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Beiträge zur römischen Archäologie
der Hercegovina” Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnien und der Hercegovina, V, 1897, 164,
T. LXV, fig. 1.
Inv. br. 2526 (Tabla 67, sl. 213).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog sječiva. Usadnik za dršku je
kružnog presjeka sa otvorenom jednom stranom.
Dimenzije: Širina 5, 5 cm, dužina 31 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 745 (Tabla 67, sl. 214).
Nalazište: Tasovčići, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog sječiva. Usadnik za dršku je
kružnog presjeka sa otvorenom jednom stranom.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 30, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 685 (Tabla 67, sl. 215).
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog sječiva. Usadnik za dršku je
kružnog presjeka sa otvorenom jednom stranom.
Dimenzije: Širina 4 cm, dužina 31 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Prilozi k rimskoj arheologiji
Hercegovine” Glasnik Zemaljskog muzeja VII,
Sarajevo, 1895, 376, T. I, sl. 1.
177
Inv. br. 2528 (Tabla 68, sl. 216).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Široki vrh sječiva kosijera. Nedostaje čitav donji dio.
Dimenzije: Širina 4 cm, dužina 16, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 710 (Tabla 68, sl. 217).
Nalazište: Usora, Tešanj.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog, lučno povijenog sječiva. Sječivo
oštećeno. Usadnik za dršku je kružnog presjeka
sa otvorenom jednom stranom.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 20, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 727 (Tabla 68, sl. 218).
Nalazište: Krehin Gradac, Mostar.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog sječiva. Usadnik za dršku je
kružnog presjeka sa otvorenom jednom stranom.
Sječivo se naglo savija u odnosu na dršku.
Dimenzije: Širina 3, 4 cm, dužina 30 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 740 (Tabla 69, sl. 219).
Nalazište: Šipovljani, Bosanski Petrovac.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Široki vrh sječiva kosijera. Nedostaje čitav donji dio.
Dimenzije: Širina 5 cm, dužina 17 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2380 (Tabla 69, sl. 220).
Nalazište: Lisičići, Konjic.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Široki vrh sječiva kosijera. Nedostaje čitav
donji dio.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 13 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Dalja istraživanja na rimskom
naselju u Lisičićima” Glasnik Zemaljskog muzeja
XII, Sarajevo, 1957, 153, sl. 11.
Inv. br. 1125 (Tabla 69, sl. 221).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Opis: Sačuvano oštećeno sječivo i olučasti željezni
dio za drvenu dršku.
Dimenzije: Širina 4 cm, dužina 18 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2405 (Tabla 70, sl. 222).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Široki vrh sječiva kosijera. Nedostaje donji dio,
osim početka trna za nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 13 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2527 (Tabla 70, sl. 223).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog sječiva. Sječivo oštećeno na vrhu.
Usadnik za dršku je u vidu trna za nasađivanje
drvene drške.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 22, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 723 (Tabla 70, sl. 224).
Nalazište: Grude, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Uže sječivo, ravno. Prema vrhu se blago sužava.
Vrh oštećen. Na dnu trn za nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Širina 2 cm, dužina 31 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 728 (Tabla 71, sl. 225).
Nalazište: Hudbina, Mostar.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oštećeni kosijer, sa dijelom širokog sječiva koje se
savija prema vrhu. Očuvan i dio za usadnika sa rupom
za učvršćivanje drvene drške i željeznog kosijera.
Dimenzije: Širina 5 cm, dužina 25 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: V. Radimsky “Bišće Polje kod Mostara”
Glasnik Zemaljskog muzeja III, Sarajevo, 1891,
167, sl. 10.
Inv. br. 706 (Tabla 71, sl. 226).
Nalazište: Grude, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe širokog sječiva. Usadnik za dršku je
pločast sa četiri otvora za pričvršćivanje drvene
drške za željezni dio.
178
Dimenzije: Širina 6 cm, dužina 35 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1430 (Prilog 30, sl. 89).
Nalazište: Prud, Sava.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Oruđe šireg sječiva. Usadnik za dršku je kružnog
presjeka sa otvorenom jednom stranom. Sječivo
se naglo savija u odnosu na dršku.
Dimenzije: Dužina 40 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 30, sl. 90).
Nalazište: Biograci.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Šire sječivo, koje se naglo savija. Nedostaje čitav
donji dio oruđa.
Dimenzije: Širina 4 cm, dužina 14, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Rimsko utvrđenje na Gradini
u Biogracima kod Lištice” Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, 1987/88,
Sarajevo, 1989, 97.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 30, sl. 91).
Nalazište: Planina Pavlovica, Gornji Vakuf.
Mjesto pohrane: Muzej Zenice.
Opis: Kosijer lučno izvijenog sječiva, nedostaje vrh.
Završetak u obliku trna za nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Dužina 20, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 30, sl. 92).
Nalazište: Semberija.
Mjesto pohrane: Muzej Semberije, Bijeljina.
Opis: Kosijer sa izvijenim kraćim sječivom. Završetak
u obliku trna za nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Dužina 17 cm.
Datacija: I – VI stoljeća.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 30, sl. 93).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvan donji dio kosijera. Vrh sječiva nedostaje.
Dimenzije: Dužina 38 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 30, sl. 94). GRABLJE / DRAG HOES
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 32, sl. 96).
Opis: Znatno oštećen i korodiran kosijer sa tuljcem
za nasađivanje. Nalazište: Halapić, Glamoč.
Dimenzije: Dužina 26 cm. Mjesto pohrane: selo Halapić.
Datacija: I – VI stoljeće. Opis: Grablje sa jedanaest zubaca. Nedostaju zupci
Literatura: Nepublicirano. ispod utora.
Dimenzije: Dužina 47 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
BAŠTENSKA MOTIKA / GARDEN HOES
Inv. br. 2291 (Prilog 32, sl. 97).
Inv. br. 1531 (Prilog 31, sl. 95). Nalazište: Žabljak, Doboj.
Nalazište: Prud. Mjesto pohrane: Muzej Doboja.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi. Opis: Grablje sa tri zupca i dugom drškom.
Opis: Manja motika sa sječivom i malim okruglim Dimenzije: Dužina 13 cm.
utorom. Iznad utora dva kraka u vidu rogova. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Visina 16 cm. Literatura: I. Čremošnik “Istraživanja u Mušićima i
Datacija: I – VI stoljeće. Žabljaku” Glasnik Zemaljskog muzeja XXV, n. s.
Literatura: Nepublicirano. A, Sarajevo, 1970, T. V, sl . 9.

179
 Stočarski pribor

STOČNO ZVONO / BELLS Opis: Fragmentirano zvono, sa vidljivim korijenom drške.

Dimenzije: Visina 7 cm.
Inv. br. 691 (Tabla 72, sl. 227). Datacija: I – VI stoljeće.
Nalazište: Proboj, Ljubuški. Literatura: Nepublicirano.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvano pravougaono stočno zvono sa polu­ Inv. br. 1145 (Tabla 73, sl. 232).
kružnom drškom. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Dimenzije: Širina 6 cm, visina 9, 5 cm. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Datacija: I – VI stoljeće. Opis: Fragment stočnog zvona sa očuvanim dijelom
Literatura: F. Fiala “Prilozi k rimskoj arheologiji recipijenta i drške.
Hercegovine” Glasnik Zemaljskog muzeja VII, Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 7 cm.
Sarajevo, 1895, 367. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 5/b (Tabla 72, sl. 228)
Nalazište: Nepoznato. Inv. br. 2247 (Tabla 73, sl. 233)
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Nalazište: Lisičići, Konjic.
Opis: Fragment stočnog zvona sa očuvanim dijelom Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
recipijenta i drške. Opis: Očuvano zvono pravougaonog tijela sa polu­
Dimenzije: Visina 8 cm. kružnom drškom.
Datacija: I – VI stoljeća. Dimenzije: Visina 10 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Nova antička istraživanja kod
Inv. br. 5/a (Tabla 72, sl. 229). Konjica i Travnika” Glasnik Zemaljskog muzeja
Nalazište: Nepoznato. X, Sarajevo, 1955, 114.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Dva fragmenta stočnog zvona sa očuvanim Inv. br. 1663 (Tabla 74, sl. 234).
dijelom recipijenta. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Dimenzije: Visina 6, 5 cm. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Datacija: I – VI stoljeće. Opis: Očuvano zvono pravougaonog tijela sa polu­
Literatura: Nepublicirano. kružnom drškom. Drška oštećena.
Dimenzije: Širina 7, 5 cm, visina 9, 5 cm.
Inv. br. 4/? (Tabla 72, sl. 230). Datacija: I – VI stoljeće.
Nalazište: Nepoznato. Literatura: Nepublicirano.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Fragment stočnog zvona sa očuvanim dijelom Inv. br. 841 (Tabla 74, sl. 235).
recipijenta i drške. Nalazište: Sarajevo.
Dimenzije: Visina 7 cm. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Datacija: I – VI stoljeće. Opis: Očuvano stočno zvono sa polukružnom drškom.
Literatura: Nepublicirano. Zvono se od ramena prema dnu sužava. Na jednoj
strani vidljiv šav spojen sa tri nitne.
Inv. br. 4/b (Tabla 73, sl. 231). Dimenzije: Širina 10 cm, visina 13 cm.
Nalazište: Nepoznato. Datacija: I – VI stoljeće.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Literatura: Nepublicirano.

180
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Inv. br. 2543 (Tabla 74, sl. 236).
Nalazište: Mala Rujiška.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Stočno zvono pravougaonog oblika sa polukruž­
nom drškom. Recipijent oštećen sa jedne strane.
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, visina 6 cm.
Datacija: II – V stoljeće.
Literatura: V. Skarić “Römische Ansiedlung in Mala
Rujiška” Glasnik Zemaljskog muzeja XL, Sarajevo,
1928, T. VII, sl. 16.
Inv. br. 3? (Tabla 75, sl. 237).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Stočno zvono pravougaonog oblika sa polukruž­
nom drškom. Recipijent oštećen sa jedne strane.
Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 9, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 689 (Tabla 75, sl. 238).
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Stočno zvono pravougaonog oblika sa polu­
kružnom drškom, koja je oštećena. Recipijent
oštećen sa obje strane.
Dimenzije: Širina 8 cm, visina 10 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Beiträge zur römischen Archäologie
der Hercegovina” Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnia und der Hercegovina. V, 1897, 164.
Inv. br. 2? (Tabla 76, sl. 239).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Stočno zvono pravougaonog oblika sa polu­
kružnom drškom, koja je oštećena, vidljivi samo
ostaci. Recipijent oštećen sa jedne strane.
Dimenzije: Širina 5, 5 cm, visina 7 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1a? (Tabla 76, sl. 240).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Stočno zvono pravougaonog oblika sa polu­
kružnom drškom, koja je oštećena. Recipijent
oštećen sa obje strane.
Dimenzije: Širina 5 cm, visina 7 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
181
Inv. br. 840 (Tabla 77, sl. 241).
Nalazište: Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvano zvono pravougaonog tijela sa polu­
kružnom drškom.
Dimenzije: Širina 15, 5 cm, visina 21 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 3480 (Tabla 77, sl. 242).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Stočno zvono pravougaonog oblika sa polukruž­
nom drškom. Recipijent oštećen sa jedne strane.
Dimenzije: Širina 9, 5 cm, visina 14, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 732 (Prilog 33, sl. 98).
Nalazište: Grabovnik, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Stočno zvono veće, prelomljeno na dva dijela
uzdužno.
Dimenzije: Širina 14 cm, visina 21 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
KIRKE ILI ČEŠAGIJE /
CURRY-COMBS AND WEAVING COMBS
Inv. br. 1520 (Tabla 78, sl. 243).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljine.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe oblika izduženog pravougaonika. Na
sredini gornjeg dijela radni dio prelazi u dio za
nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, dužina 25 cm.
Datacija: II – IV stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1519 (Tabla 78, sl. 244).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe oblika izduženog pravougaonika. Na
sredini gornjeg dijela radni dio prelazi u dio za
nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Širina 3,5 cm, dužina 20 cm.
Datacija: II – IV stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Inv. br. 2437 (Tabla 79, sl. 245).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe oblika izduženog pravougaonika. Čitav
predmet oštećen. Osim sječiva vidljiv i trn na
jednoj strani tijela.
Dimenzije: Širina 6 cm, dužina 20 cm.
Datacija: II – IV stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII.
Inv. br. 1518 (Tabla 79, sl. 246).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljine.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe oblika izduženog pravougaonika. Na
sredini gornjeg dijela radni dio prelazi u dio za
nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Širina 6 cm, dužina 24,5 cm.
Datacija: II – IV stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 3176 (Tabla 79, sl. 247).
Nalazište: Šehovići, Sanski Most.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oruđe oblika izduženog pravougaonika. Na
sredini gornjeg dijela radni dio prelazi u dio za
nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Širina 6,5 cm, dužina 27 cm.
Datacija: II – IV stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano
(Prilog 34, sl. 102).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Češagija ili kirke očuvana osim jednog kraka.
Nisu vidljivi zupci na predmetu.
Dimenzije: Širina 5, 5 cm, dužina 14, 5 cm.
Datacija: II – IV stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2319 (Prilog 34, sl. 103).
Nalazište: Lisičići, Konjic.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Češagija ili kirke sa vidljivim zupcima i saču­
vanim trnom za nasađivanje drške.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm, dužina 24 cm.
Datacija: II – IV stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Nova antička istraživanja kod
Konjica i Travnika” Glasnik Zemaljskog muzeja
X, Sarajevo, 1955, T. V, sl. 4.
Inv. br. Neinventarizirano
(Prilog 34, sl. 104).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Češagija ili kirke sa sa teško oštećenim i ne­
vidljivim zupcima. Predmet posjeduje trn za
nasađivanje drške.
Dimenzije: Dužina 21, 5 cm.
Datacija: II – IV stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. Neinventarizirano Inv. br. Neinventarizirano

(Prilog 34, sl. 100). (Prilog 34, sl. 105).
Nalazište: Nepoznato. Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ulomak češagije ili kirke, bez sačuvanog trna Opis: Češagija ili kirke sa sa teško oštećenim i ne­
za nasađivanje drške. vidljivim zupcima. Predmet posjeduje trn za
Dimenzije: Širina 3,5 cm, dužina 7,5 cm. nasađivanje drške.
Datacija: II – IV stoljeće. Dimenzije: Dužina 16 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: II – IV stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1161 (Prilog 34, sl. 101).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Češagija ili kirke sa vidljivim zupcima i saču­ MAKAZE / SHEARS
vanim trnom za nasađivanje drške.
Dimenzije: Dužina 22, 5 cm. Inv. br. 667 (Tabla 80, sl. 248).
Datacija: II – IV stoljeće. Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Literatura: Nepublicirano. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

182
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Opis: Lučne jednodijelne makaze sa lukom u obliku
slova “U“. Sječiva u obliku izduženih pravouga­
onih trouglova.
Dimenzije: Širina oštrice 4 cm, dužina 31 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Prilozi k rimskoj arheologiji
Hercegovine” Glasnik Zemaljskog muzeja VII,
Sarajevo, 1895, 376, T. I, sl. 17.
Inv. br. 2421 (Tabla 80, sl. 249).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Lučne jednodijelne makaze sa lukom u obliku
slova “U“. Sječiva u obliku izduženih pravouga­
onih trouglova. Nedostaje jedan krak.
Dimenzije: Širina oštrice 4 cm, dužina 34 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 646 (Tabla 80, sl. 250).
Nalazište: Putičevo, Travnik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Lučne jednodijelne makaze sa lukom u obliku
slova “U“. Sječiva u obliku izduženih pravouga­
onih trouglova. Nedostaje jedan krak.
Dimenzije: Širina oštrice 3, 5 cm, dužina 26, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Ć. Truhelka – C. Patsch “Römische Funde
im Lašvathale 1893.” Wissenschaftliche Mittheilun­
gen aus Bosnien und der Hercegovina I, Wien,
1893, 234, fig. 20.
Inv. br. 647/1 (Tabla 81, sl. 251).
Nalazište: Putičevo, Travnik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sačuvano sječivo trougaonog nepravilnog
oblika i željezni dio za drvenu dršku četvrtastog
presjeka.
Dimenzije: Širina 2, 5 cm, dužina 17 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 647/2 (Tabla 81, sl. 252).
Nalazište: Putičevo, Travnik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sačuvano sječivo nepravilno trougaonog oblika
i željezni dio za drvenu dršku četvrtastog presjeka.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 19 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
183
Inv. br. 2162 (Prilog 35, sl. 106).
Nalazište: Kalvarija, Travnik.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik.
Opis: Lučne jednodijelne makaze sa lukom u obliku
slova “U“. Sječiva u obliku izduženih pravouga­
onih trouglova.
Dimenzije: Širina oštrice 2, 5 cm, dužina 20 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 45 (Prilog 35, sl. 107).
Nalazište: Dolac na Lašvi, Travnik.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik.
Opis: Lučne jednodijelne makaze sa lukom u obliku
slova “U“. Sječiva u obliku izduženih pravouga­
onih trouglova. Nedostaje jedan krak.
Dimenzije: Širina oštrice 3, 4 cm, dužina 16 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Ć. Truhelka “Iskopine u dolini Lašve 1893”
Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1893, 695.
Inv. br. 1135 (Prilog 35, sl. 108).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Lučne jednodijelne makaze sa lukom u
obliku slova “U“. Sječiva u obliku izduženih
pravougaonih trouglova.
Dimenzije: Dužina 20 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 65 (Prilog 35, sl. 109).
Nalazište: Cesta koja se od Guče Gore odvaja za Travnik.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik.
Opis: Makaze sa jednim sječivom i drškom. Oštećen
primjerak bez jednog kraka.
Dimenzije: Dužina 14, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Ć. Truhelka “Iskopine u dolini Lašve”
Glasnik Zemaljskog muzeja V, Sarajevo, 1893, 695.
Inv. br. 41 (Prilog 35, sl. 110).
Nalazište: Popova Vrtača, Travnik.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik.
Opis: Makaze sa sječivom i drškom. Oštećen primjerak
bez jednog kraka.
Dimenzije: Dužina 15 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: A. Hoffer “Nalazišta rimskih starina u
travničkom kotaru” Glasnik Zemaljskog Muzeja
VII, Sarajevo, 1895, 49.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 645 (Prilog 35, sl. 111).
Nalazište: Putičevo, Travnik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvane makaze sa obje oštrice.
Dimenzije: Dužina 17 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
POTKOVA / HORSESHOES
Inv. br. 2534 (Tabla 82, sl. 253).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Papučasta uglato–ovalna potkova sa oštećenim
desnim krakom prema vanjskom rubu. Vanjski i
unutarnji rub su ravni. Vanjski je rub na donjoj
površini zadebljao. Krakovi su u prednjem dijelu
širi, a prema krajevima se postupno sužavaju.
Prostor između krakova pokazuje duguljasto–
četverougaon oblik. Na lijevom kraku prema
nokatnom dijelu očuvane su tri četverougaone
rupice, koje u donjoj površini imaju udubljenja
predviđena za glave čavlića. Najvjerovatnije je
ljetna potkovica.
Dimenzije: Širina kraka 3, 5 cm. Širina nokatnog
dijela 4,4 cm. Raspon između krakova 3, 1 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: A. Busuladžić “Potkove pohranjene u antič­
koj zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“
Opsucula archaeologica 29, Zagreb, 2005, 261.
Inv. br. 2535 (Tabla 82, sl. 254).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Papučasta uglato–ovalna potkova sa oštećenim
desnim krakom. Vanjski i unutarnji rub su ravni.
Vanjski je rub na donjoj površini zadebljao. Krakovi
su u prednjem dijelu širi, a prema krajevima se
postupno sužavaju. Kraj lijevog kraka je savijen
prema gore. Prostor između krakova pokazuje
duguljasto-četverougaon oblik. Na lijevom kraku
prema nokatnom dijelu očuvane su tri rupice,
od kojih su dvije sačuvale prvobitan četvrtasti
oblik. Na desnom kraku prema nokatnom dijelu
sačuvala se jedna nepravilno četvrtasta rupica. Sa
donje strane sve četiri rupice na oba kraka imaju
udubljenja predviđena za glave čavlića. Najvje­
rovatnije je ljetna potkovica.
184
Dimenzije: Širina kraka 3, 3 cm. Širina nokatnog
dijela 3, 5 cm. Raspon između krakova 3, 1 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: A. Busuladžić “Potkove pohranjene u
antičkoj zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Her­
cegovine“ Opsucula archaeologica 29, Zagreb,
2005, 261-262.
Inv. br. 2538 (Tabla 82, sl. 255).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sačuvan dio lijevog kraka i prednjeg nokatnog
dijela. Na lijevom kraku prema nokatnom dijelu
nalaze se tri četverougaone rupice za čavle. Na
donjoj su strani udubljenja predviđene za glave
čavlića. Vanjski i unutarnji rub su ravni. Vanjski
je rub donje površine zadebljao.
Dimenzije: Širina lijevog kraka 3, 2 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: A. Busuladžić “Potkove pohranjene u antičkoj
zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“
Opsucula archaeologica 29, Zagreb, 2005, 262.
Inv. br. 2539 (Tabla 82, sl. 256).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sačuvan prednji nokatni dio, širih dimen­
zija, papučaste potkove. Na samim rubovima
nokatnog dijela naziru se dvije okrugle rupe
od čavala i dvije oštećene. Fragment potkove
je znatno izgrižen.
Dimenzije: Širina 4, 5 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: A. Busuladžić “Potkove pohranjene u antič­
koj zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“
Opsucula archaeologica 29, Zagreb, 2005, 262.
Inv. br. 611 (Tabla 83, sl. 257).
Nalazište: Gradina, Srebrenica.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Papučasta potkova sa četiri okrugle rupice za
čavle. Donja površina oštećena od trenja. Vanjski i
unutarnji rub ravni. Sa desne strane očuvane četiri
rupice. Nokatni dio i krakovi šire su površine.
Dimenzije: Širina nokatnog dijela oscilira od 3,2 do
4,1 cm. Razmak između krakova 3,7 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: A. Busuladžić “Potkove pohranjene u antičkoj
zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“
Opsucula archaeologica 29, Zagreb, 2005, 264.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Inv. br. 2537 (Tabla 83, sl. 258).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Papučasta potkova jako oštećena. Unutarnji
rub je ravan. Gornja i donja površina hrapave i
neravne. U nokatnom dijelu potkova bila široka.
Dimenzije: Širina nokatnog dijela 4 cm. Razmak
između krakova 3, 4 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: A. Busuladžić “Potkove pohranjene u antičkoj
zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“
Opsucula archaeologica 29, Zagreb, 2005, 263.
Inv. br. 2388 (Tabla 83, sl. 259).
Nalazište: Lisičići, Konjic.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Okrugla papučasta potkova. Vanjski i unutarnji
rub ravni. Potkova je malo konkavna. U nokatnom
dijelu može se nazrijeti nešto šira površina, sa po­
stupnim sužavanjima prema krakovima. Prostor
između krakova je duguljasto–ovalan. Na donjoj
površini kod lijevog kraka sačuvana je jedna čitava
rupica i ostaci drugih dviju susjednih četvrtastih
rupica za čavle. Rupice su bile povezane plitkim
kanalom. Smještene su neposredno blizu krajeva
gornjeg nokatnog dijela.
Dimenzije: Širina krakova prema nokatnom dijelu 3,
9 cm. Razmak između krakova prema nokatnom
dijelu 2, 2 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Dalja istraživanja u rimskom
naselju u Lisičićima” Glasnik Zemaljskog muzeja
12, Sarajevo, 1957, 153, A. Busuladžić “Potkove
pohranjene u antičkoj zbirci Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine“ Opsucula archaeologica 29,
Zagreb, 2005, 263.
Inv. br. 596 (Tabla 83, sl. 260).
Nalazište: Konjic.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sačuvan samo nokatni dio na kojemu se sa
donje strane prema rubovima vide oštećene
isprekidane crtice.
Dimenzije: Širina sačuvanog nokatnog dijela 3, 9 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: C. Patsch “Mithraeum u Konjicu” Gla­
snik Zemaljskog muzeja 9, Sarajevo, 1897, 647,
A. Busuladžić “Potkove pohranjene u antičkoj
zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“
Opsucula archaeologica 29, Zagreb, 2005, 263-264.
185
Inv. br. 612 (Tabla 84, sl. 261).
Nalazište: Gradina, Srebrenica.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Papučasta potkova. Nokatna površina izraže­
no široka. Na rubovima krakova nalaze se četiri
odnosno tri okrugle rupice, povezane teško uočlji­
vim kanalom. Rubovi potkove imaju zadebljanje.
Unutarnji i vanjski rub su ravni.
Dimenzije: Širina nokatnog dijela 4, 6 cm. Širina kra­
kova 2, 9 cm. Razmak između krakova 4, 6 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: A. Busuladžić “Potkove pohranjene u antičkoj
zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“
Opsucula archaeologica 29, Zagreb, 2005, 264-265.
Inv. br. 613 (Tabla 84, sl. 262).
Nalazište: Gradina, Srebrenica.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Fragmentirani dio potkove sa dvije rupice za
čavle i jedan švarak između njih.
Dimenzije: Širina kraka 3 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: A. Busuladžić “Potkove pohranjene u antičkoj
zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“
Opsucula archaeologica 29, Zagreb, 2005, 265.
Inv. br. 664 (Tabla 84, sl. 263).
Nalazište: Strupnić, Livno.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Papučasta potkova tupo ovalna. Vanjski i unu­
tarnji rub su ravni. Na donjoj površini vanjski rub
je zadebljan cijelom dužinom u nokatnom dijelu
sve do krajeva krakova gdje zadebljanje nestaje.
Prostor između krakova tvori duguljasto-četve­
rougaon oblik. Na svakoj strani krakova nalaze
se po tri pravougaono-ovalne rupice za čavle. Na
lijevom kraku dvije su rupice oštećene, a na trećoj
se nalazi sačuvan čavlić.
Dimenzije: Širina krakova oscilira od 2, 5 cm do 3,
4 cm. Širina nokatnog dijela je 3, 7 cm. Razmak
između krakova je 2, 3 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: A. Busuladžić “Potkove pohranjene u antičkoj
zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“
Opsucula archaeologica 29, Zagreb, 2005, 265.
Inv. br. 663 (Tabla 84, sl. 264).
Nalazište: Strupnić, Livno.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Papučasta potkova okruglo–ovalnog oblika.
Vanjski i unutarnji rub su ravni. Na donjoj povr­
šini vanjski je rub zadebljan cijelom dužinom u
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
nokatnome dijelu sve do krajeva krakova, gdje
zadebljanje nestaje. Prostor između krakova tvori
duguljasto– ovalan oblik, koji se širi od početka
krakova prema nokatnom dijelu. Na svakoj strani
krakova nalaze se po tri kvadratične rupice za
čavle. Lijevi krak je savijen prema dolje.
Dimenzije: Širina krakova oscilira od 2,3 cm do 3,5 cm.
Širina nokatnog dijela je 4,3 cm. Razmak prostora
između krakova je 3,3 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: A. Busuladžić “Potkove pohranjene u antičkoj
zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“
Opsucula archaeologica 29, Zagreb, 2005, 265.
Inv. br. 93/H (Tabla 85, sl. 265).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Široka pločasta površina fragmenta potkove sa
jednom očuvanom četvrtastom rupom.
Dimenzije: rupice za čavle 0, 5 x 0, 5 cm, širina 4 cm,
dužina 7, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 36, sl. 112).
Nalazište: Pavlovica između Gornjeg Vakufa i Novog
Travnika
Mjesto pohrane: Muzej Zenice.
Opis: Široka pločasta površina potkove, nedostaju
krakovi. Vidljiv rub sa kanalom i šest četvrta­
stih rupica za čavle.
Dimenzije: R: 10, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
ALATKA ZA OBRADU KOPITA /
FARRIERS’ TOOLS
Inv. br. 6351 (Tabla 86, sl. 266).
Nalazište: Japra – Majdanište.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kašika kraće drške pravougaonog presjeka. Na
dršci ispupčenje.
Dimenzije: Dužina 27 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Đ. Basler “Rimski metalurški pogon i naselje
u dolini Japre” Glasnik Zemaljskog muzeja XXX/
XXXI, Sarajevo, 1977, T. IV, sl. 9.
186
KUKA / HOOKS
Inv. br. 540 (Tabla 87, sl. 267).
Nalazište: Gradac, Posušje, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kuka sa dva držača.
Dimenzije: Visina 12, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Prilozi rimskoj arheologiji Herce­
govine” Glasnik Zemaljskog muzeja V, Sarajevo,
1893, 532, sl. 7.
Inv. br. 1702 (Tabla 87, sl. 268).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kuka sa dva držača i poprečnom gredicom
između.
Dimenzije: Visina 10, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2422 (Tabla 87, sl. 269).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kuka sa dva držača koji imaju kružne otvore.
Dimenzije: Širina kuke 6 cm, visina 16, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, T. XII.
Inv. br. 3133 (Tabla 87, sl. 270).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kuka sa kružnim zatvorenim otvorom.
Dimenzije: Visina 4, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1699 (Tabla 87, sl. 271).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oštećena kuka sa nedostajućim krajem. Kraj
savijen tvoreći kružni otvor koji nije zatvoren.
Dimenzije: Visina 15 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1696 (Tabla 87, sl. 272).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Opis: Kuka sa savijenim krajem i karikom.
Dimenzije: Visina 9 cm.
Datacija: I – VI stoljeća.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1692 (Tabla 88, sl. 273).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kuka sa savijenim krajem i karikom.
Dimenzije: Visina 12, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1695 (Tabla 88, sl. 274).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oštećena kuka sa nedostajućim vrhom i krajem.
Dimenzije: Visina 13 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1698 (Tabla 88, sl. 275).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kuka sa prema unutra savijenim otvorom.
Dimenzije: Visina 11 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1693 (Tabla 88, sl. 276).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kuka sa savijenim završetkom i karikom.
Dimenzije: Visina 11, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1160 (Tabla 88, sl. 277).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kuka sa savijenim završetkom i otvorom koji
nije zatvoren.
Dimenzije: Visina 10, 3 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 6266 (Prilog 37, sl. 113).
Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Opis: Kuka s krakovima spojenim poprečnom gredom.
Dimenzije: Visina 14, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
187
Inv. br. 6357 (Prilog 37, sl. 114).
Nalazište: Japra – Majdanište.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kuka sa završetkom u obliku halke. Pločastog
presjeka tijela.
Dimenzije: Visina 13 cm.
Datacija: I – VI stoljeća.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 540 (Prilog 37, sl. 115)
Nalazište: Gradac, Posušje, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvana kuka sa završetkom u obliku dva
kraka koji su spojeni.
Dimenzije: Visina 16 cm.
Datacija: I – VI stoljeća.
Literatura: F. Fiala – C. Patsch “Untersuchungen römis­
cher Fundorte in der Hercegovina” Wissenschaftlic­
he Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina
III, Wien, 1895, 267, fig. 56.
KONJSKA OPREMA “ŽVALE” / BITS
Inv. br. 251 (Tabla 89, sl. 278).
Nalazište: Gradac, Posušje, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Žvala nagriženog tijela. Na dvije vertikalne
prečke postavljena jedna poprečno u sredini i jedna
u zadnjem dijelu, sa po jednom karikom. Druga
poprečna greda ima proširenje u nobliku slova “U“.
Dimenzije: Širina 13 cm, visina 14,5 cm.
Datacija: I – II stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Prilozi rimskoj arheologiji Herce­
govine” Glasnik Zemaljskog muzeja V, Sarajevo,
1893, 532, sl. 6.
Inv. br. 853 (Tabla 89, sl. 279).
Nalazište: Vareš.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Žvala očuvanog tijela. Na dvije vertikalne preč­
ke postavljena jedna poprečno u sredini i jedna
u zadnjem dijelu, sa po jednom karikom. Druga
poprečna greda ima proširenje u nobliku slova
“U“. Sa strana žvala vertikalne prečke ukrasi u
vidu urezanih kosih linija. Na jednoj strani ostatak
lanca. Na donjem kraju po dvije karike.
Dimenzije: Širina 12, 5 cm, visina 16, 5 cm.
Datacija: I – II stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Inv. br. 1679 (Tabla 90, sl. 280). zadebljanja. Sa strana krakova po dvije četvrtaste
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. profilacije za učvršćivanje žvala.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Dimenzije: Visina 28 cm.
Opis: Dio konjske žvale sa dijelom jednog kraka. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Dužina 20 cm. Literatura: F. Fiala “Prilozi rimskoj arheologiji Herce­
Datacija: I – II stoljeće. govine” Glasnik Zemaljskog muzeja V, Sarajevo,
Literatura: Nepublicirano. 1893, 532, sl. 9.

Inv. br. 868 (Prilog 38, sl. 116).

Nalazište: Bosna i Hercegovina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. KLIN ZA STOKU / TETHERING PEGS
Opis: Očuvane žvale sa dva kraka povezana halkama.
Sa strana krakova poprečne gredice za obraze Inv. br. 2530 (Tabla 92, sl. 282).
životinje. Na njima pravougaoni završetci sa Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
perforacijama za ostatak konjske opreme. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Dužina 25 cm, širina 15, 5 cm. Opis: Željezni klin koji se od glave prema donjem
Datacija: I – II stoljeće. dijelu sužava. Ispod glave otvor na kome je karika
Literatura: Nepublicirano. koja nije zatvorena.
Dimenzije: Dužina 35, 5 cm.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 38, sl. 117). Datacija: I stoljeće.
Nalazište: Prud kod Save. Literatura: Nepublicirano.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Očuvane konjske žvale sa dva kraka i dvije karike.
Dimenzije: Dužina 24 cm.
Datacija: I – II stoljeće. DIO ZA SAMAR / PACK SADDLE,
Literatura: Nepublicirano.
CART AND HARNESS PARTS

Inv. br. 1342 (Tabla 93, sl. 283).

KONJSKI NADGLAVNIK / BROWBANDS
Inv. br. 541 (Tabla 91, sl. 281).
Nalazište: Gradac, Posušje, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Dio konjske opreme u obliku polukruga plo­
častog presjeka. Na sredini luka dva špicastija
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Predmet u obliku slova “U“, koji je služio kao
dio samara, na koji je kačena roba.
Dimenzije: Širina krakova 10 cm, visina 16 cm.
Datacija: III – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

188
 Lovački i ribolovni pribor
OSTI – HARPUN / FISH SPEARS
Inv. br. 635 (Tabla 94, sl. 284).
Nalazište. Prdipolje kod Bihaća.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Harpun sa četiri oštra vrha i usadnikom za
drvenu dršku.
Dimenzije: Širina 15 cm, visina 38 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: V. Ćurčić “Narodno ribarstvo u Bosni i
Hercegovini” Glasnik Zemaljskog muzeja XXII,
Sarajevo, 1910, 403.
Inv. br. 1653 (Tabla 94, sl. 285).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
189
Opis: Harpun sa dva oštra vrha na kojima su završetci u
obliku lastavičijeg repa. Posjeduje i usadnik sa rupicom
za učvršćivanje drvene drške za željezni recipijent.
Dimenzije: Širina 9 cm, visina 28 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 636 (Tabla 94, sl. 286).
Nalazište: Usora, Tešanj.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Harpun sa tri oštra vrha na kojima su završetci u
obliku lastavičijeg repa. Posjeduju i usadnik sa rupom
za učvršćivanje drvene drške za željezni recipijent.
Dimenzije: Širina 9, 5 cm, visina 25 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 Metalurški alat
KAŠIKA ZA ŽAR / COAL SHOVELS
Inv. br. 1521(Tabla 95, sl. 287).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Široka pločasta površina nepravilno pravougao­
nog oblika, sa željeznom drškom koja se završava
u obliku trna. Tijelo oštećeno po cijeloj površini.
Dimenzije: Širina 19 cm, visina 25 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 701 (Tabla 95, sl. 288).
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Široka pločasta površina pravougaonog oblika,
sa željeznom drškom koja je tordirana.
Dimenzije: Širina 8 cm, visina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Prilozi k rimskoj arheologiji
Hercegovine” Glasnik Zemaljskog muzeja VII,
Sarajevo, 1895, 376, T. I, sl. 14.
Inv. br. 703 (Tabla 95, sl. 289).
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oštećena lopata za žar, sa vidljivim dijelom
površine za uzimanje žara i drškom na kojoj je
vidljiv tordirani ostatak.
Dimenzije: Visina 27 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Beiträge zur römischen Archäologie
der Hercegovina” Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnien und der Hercegovina V, 1897, 164.
Inv. br. 1163 (Prilog 39, sl. 118).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Lopatica za žar sa dužom drškom koja je tordirana.
Dimenzije: Visina 32, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
190
ŽARAČ / POKERS
Inv. br. 2410 (Tabla 96, sl. 290).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Žarač sa drškom spiralno uvijenom. Na vrhu dva trna.
Dimenzije: Visina 41, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 668 (Tabla 96, sl. 291).
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Špicasti kašikasti dio oštro povijen. Spiralna
drška. Na vrhu pločast završetak.
Dimenzije: Visina 66, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: F. Fiala “Prilozi k rimskoj arheologiji Herce­
govine” Glasnik Zemaljskog muzeja, VII, Sarajevo,
1895, 376, T. I, sl. 10, isti “Beiträge zur römischen
Archäologie der Hercegovina” Wissenschaftliche
Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina
V, 1897, 164, fig. 10.
Inv. br. 1100 (Tabla 96, sl. 292).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Špicasti kašikasti dio oštro povijen. Spiralna
drška. Na vrhu pločast završetak.
Dimenzije: Širina sječiva 9, 5 cm, visina 66 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
KLIJEŠTA / TONGS AND CUTTERS
Tip A
Inv. br. 7233 (Tabla 97, sl. 293).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Opis: Kliješta sa ravno završenim hvataljkama. Inv. br. 810 (Tabla 98, sl. 299).
Dimenzije: Dužina 83,5 cm. Nalazište: Gradina, Srebrenica.
Datacija: I – VI stoljeće. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Literatura: Nepublicirano. Opis: Oštećena kliješta sa hvataljkama koje formiraju
gotovo kružni otvor.
Inv. br. 1094 (Tabla 97, sl. 294). Dimenzije: Dužina 37 cm.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Datacija: I – VI stoljeće.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Literatura: Nepublicirano.
Opis: Kliješta sa ravno završenim hvataljkama.
Dimenzije: Dužina 66, 5 cm. Tip D
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Inv. br. 1522 (Tabla 98, sl. 300).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Inv. br. 1097 (Tabla 97, sl. 295). Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Opis: Jedan dio kliješta sa kukastom drškom. Sačuvana
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. i rupica za mehanizam. Sačuvano i oštro sječivo.
Opis: Kliješta sa ravno završenim hvataljkama. Dimenzije: Širina sječiva 4 cm, dužina 40, 5 cm.
Dimenzije: Dužina 49 cm. Datacija: I – VI stoljeće.
Datacija: I – VI stoljeće. Literatura: Nepublicirano.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 667. (Prilog br. 40, sl. 119).
Tip B Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Opis: Kliješta sa hvataljkama koje se kada su zatvorene
Inv. br. 1093 (Tabla 97, sl. 296).
dodiruju. Kraj jedne drške ima loptasto zadebljanje.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Drugi kraj nedostaje.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Dužina 81 cm.
Opis: Kliješta sa hvataljkama koje se prepliću kada
Datacija: I – VI stoljeće.
su zatvorene.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Dimenzije: Dužina 64 cm.
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
Datacija: I – VI stoljeće.
XLII, Sarajevo, 1930, T. XIII.
Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 1095 (Prilog 40, sl. 120).

Inv. br. 1098 (Tabla 98, sl. 297).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kliješta sa hvataljkama koje se dodiruju kada Opis: Kliješta sa hvataljkama koje se dodiruju kada su
su zatvorene. zatvorene. Na vrhu hvataljki poprečni nastavci.
Dimenzije: Dužina 50 cm. Dimenzije: Dužina 64 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 2406 (Prilog 40, sl. 121).

Tip C Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Inv. br. 1544 (Tabla 98, sl. 298). Opis: Kliješta sa hvataljkama koje se dodiruju kada
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. su zatvorene. Kraj jedne drške ima loptasto zade­
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. bljanje. Drugi kraj nedostaje.
Opis: Oštećena kliješta sa hvataljkama koje formiraju Dimenzije: Dužina 77 cm.
gotovo kružni otvor. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Dužina 37 cm. Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Datacija: I – VI stoljeće. Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
Literatura: Nepublicirano. XLII, Sarajevo, 1930, T. XIII.

191
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
LIVAČKA KAŠIKA / CASTING SPOONS
Tip A
Inv. br. 2047 (Tabla 99, sl. 301).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kašika kraće drške, jajolikog recipijenta. Kašika se
na kraju spaja u špic, formirajući neku vrstu lijevka.
Dimenzije: R: 4, 5 cm, dužina 11 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Tip B
Inv. br. 1656 (Tabla 99, sl. 302).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ostatak kašike bez drške, pravougaonog presjeka.
Dimenzije: Širina 4 cm, dužina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1655 (Tabla 99, sl. 303).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ostatak kašike bez drške, pravougaonog presjeka.
Dimenzije: Širina 3, 9 cm, dužina 12 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1654 (Tabla 99, sl. 304).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kašika kraće drške pravougaonog presjeka.
Dimenzije: Širina 2, 5 cm, dužina 23 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
POSUDA ZA LIJEVANJE / CRUCIBLES
Inv. br. 5703 (Tabla 100, sl. 305).
Nalazište: Japra – Majdanište.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
192
Opis: Duboka posuda za lijevanje. Okruglog presje­
ka. Dno oblo. Na vrhu i prema dnu ima kružnu
profilaciju. Na jednoj strani ima dršku.
Dimenzije: R: 4 cm, visina 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Đ. Basler “Rimski metalurški pogon u
dolini Japre” Glasnik Zemaljskog muzeja XXX/
XXXI, Sarajevo, 1977, T. VI, sl. 7.
Inv. br. Neinventarizirano. (Tabla 100, sl. 306)
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Duboka posuda za lijevanje. Okruglog presjeka.
Dno oblo. Na vrhu kružna profilacija.
Dimenzije: R: 6, 5 cm, 9, 5 cm visina.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
NAKOVANJ / ANVILS
Inv. br. 3570 (Tabla 101, sl. 307).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Manji nakovanj, sa dva kraka, nešto izdignutija.
Dimenzije: Dužina 9, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1147 (Prilog 41, sl. 122).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Veći nakovanj sa pločastom radnom površinom.
Sužen i ušiljen donji dio. Nakovanj za cipele i lim.
Dimenzije: Visina 28 cm.
Datacija: I – VI stoljeća.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 41, sl. 123).
Nalazište: Grebnice, Tolisa.
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi.
Opis: Mali nakovanj sa radnom površinom koja se
povija. Sužen donji dio.
Dimenzije: Visina 4, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 Zanatski alat

KERAMIČARSKA KAŠIKA / POTTERS’ SPATULAS Inv. br. 1737 (Tabla 103, sl. 310).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Inv. br. 1465 (Tabla 102, sl. 308).
Opis: Željezni češalj sa zupcima u sredini. U srednjem
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
dijelu veća pločasta površina sa vidljivim križem.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Sa obje strane deblji rub koji je čuvao zupce češlja
Opis: Kašika duže drške pravougaonog presjeka.
od oštećenja.
Kašika u obliku pravougaonika.
Dimenzije: Širina 10 cm, dužina 35, 5 cm.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 23 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 1736 (Tabla 103, sl. 311).

Inv. br. 1542 (Prilog 42, sl. 124).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Alat sa nepravilnom trokutastom kašikom, Opis: Ostaci željeznog češlja sa zupcima u sredini. U
duže drške. srednjem dijelu veća pločasta površina. Sa obje strane
Dimenzije: Dužina 15 cm. deblji rub koji je čuvao zupce češlja od oštećenja.
Datacija: I – VI stoljeće. Dimenzije: Širina 10, 5 cm, dužina 37, 5 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2081 (Prilog 42, sl. 125).
Nalazište: Ilidža, Sarajevo. Inv. br. 1149 (Tabla 104, sl. 312).
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Opis: Kašika duže drške pravougaonog oblika. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Dužina 14 cm. Opis: Ostaci željeznog češlja sa zupcima u sredini. U
Datacija: I – VI stoljeće. srednjem dijelu veća pločasta površina. Sa obje
Literatura: Nepublicirano. strane deblji rub koji je čuvao zupce češlja od
oštećenja.
Dimenzije: Širina 10, 5 cm, dužina 35 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
ČEŠALJ / COMBS Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 1743 (Tabla 103, sl. 309).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ostaci željeznog češlja sa zupcima u sredini.
U srednjem dijelu veća pločasta površina. Sa
jedne strane deblji rub koji je čuvao zupce češlja
od oštećenja.
Dimenzije: Širina 9, 2 cm, dužina 32 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1148 (Tabla 104, sl. 313).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ostaci željeznog češlja sa zupcima u sredini. U
srednjem dijelu veća pločasta površina. Sa obje
strane deblji rub koji je čuvao zupce češlja od
oštećenja.
Dimenzije: Širina 10, 3 cm, dužina 32, 5 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

193
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 1741 (Tabla 104, sl. 314).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ostaci željeznog češlja sa zupcima u sredini. U
srednjem dijelu veća pločasta površina. Sa obje
strane deblji rub koji je čuvao zupce češlja od
oštećenja.
Dimenzije: Širina 10, 5 cm, dužina 35 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1742 (Tabla 105, sl. 315).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ostaci željeznog češlja sa zupcima u sredini. U
srednjem dijelu veća pločasta površina. Sa obje
strane deblji rub koji je čuvao zupce češlja od
oštećenja.
Dimenzije: Širina 10, 3 cm, dužina 28 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1150 (Tabla 105, sl. 316).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Ostaci željeznog češlja sa zupcima u sredini. U
srednjem dijelu veća pločasta površina. Sa obje strane
deblji rub koji je čuvao zupce češlja od oštećenja.
Dimenzije: Širina 10, 5 cm, dužina 27 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1740 (Prilog 43, sl. 126).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Željezni češalj sa zupcima u sredini. U srednjem
dijelu veća pločasta površina. Sa obje strane deblji
rub koji je čuvao zupce češlja od oštećenja.
Dimenzije: Širina 10, 5 cm, dužina 36 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1738 (Prilog 43, sl. 127).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Željezni češalj sa zupcima u sredini. U srednjem
dijelu veća pločasta površina sa vidljivim križem.
Sa obje strane deblji rub koji je čuvao zupce češlja
od oštećenja.
Dimenzije: Širina 10, 5 cm, dužina 32, 5 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
194
Literatura: V. Paškvalin “Arheološki nalazi iz Mogorjela
kod Čapljine” Hrvatsko arheološko društvo, 22,
Zagreb, 2003, 264-265.
Inv. br. 1739 (Prilog 43, sl. 128).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Željezni češalj sa zupcima u sredini. U srednjem
dijelu veća pločasta površina sa vidljivim križem.
Sa obje strane deblji rub koji je čuvao zupce češlja
od oštećenja.
Dimenzije: Širina 10, 5 cm, dužina 36 cm.
Datacija: IV – VI stoljeće.
Literatura: V. Paškvalin “Arheološki nalazi iz Mogorjela
kod Čapljine” Hrvatsko arheološko društvo, 22,
Zagreb, 2003, 264-265.
ŠILO / AWLS
Inv. br. 654 (Tabla 106, sl. 317).
Nalazište: Putičevo, Travnik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Prizmatično tijelo, četvrtastog presjeka.
Dimenzije: Dužina 9,5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2523 (Tabla 106, sl. 318).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Prizmatično tijelo, četvrtastog presjeka.
Dimenzije: Širina 1 cm, dužina 10,5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2524 (Tabla 106, sl. 319).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Šilo sa špicastim krajem i širim recipijentom.
Dimenzije: Širina 1,5 cm, dužina 6,5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 7880 (Prilog 44, sl. 129).
Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Opis: Šilo sa četvrtastim presjekom, šire u gornjem
srednjem dijelu. Piramidalnog oblika.
Dimenzije: Dužina 9, 2 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. 7833 (Prilog 44, sl. 130). Inv. br. 84/4 (Prilog 44, sl. 133/4)
Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo. Nalazište: Na mjestu gdje se odvaja put iz Guče gore
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva. prema Travniku.
Opis: Tanko šilo, špicastih krajeva, nešto deblje po sredini. Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik.
Dimenzije: Dužina 9, 3 cm. Opis: Tanko šilo sa dva špicasta završetka.
Datacija: I – VI stoljeće. Dimenzije: Dužina 9 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 87 (Prilog 44, sl. 131).
Nalazište: Dolac na Lašvi, Travnik. Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 45, sl. 134).
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik. Nalazište: Tišina, Zenica.
Opis: Šilo nešto šire pri kraju. Mjesto pohrane: Muzej Zenice.
Dimenzije: Dužina 15 cm. Opis: Piramidalno šilo sa dva špicasta završetka.
Datacija: I – VI stoljeće. Dimenzije: Dužina 8, 3 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1532 (Prilog 44, sl. 132).
Nalazište: Prud, Sava. Inv. br. 5885 (Prilog 45, sl. 135).
Mjesto pohrane: Franjevački samostan u Tolisi. Nalazište: Lištani, Podvornica, Livno.
Opis: Šilo koje se prema gornjem dijelu širi. Na vrhu Mjesto pohrane: Franjevački muzej i galerija Gorica
loptast završetak. – Livno.
Dimenzije: Dužina 14 cm. Opis: Tanko šilo sa dva špicasta završetka.
Datacija: I – VI stoljeće. Dimenzije: Širina 1, 1 cm, dužina 29, 5 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 84/1 (Prilog 44, sl. 133/1).
Nalazište: Na mjestu gdje se odvaja put iz Guče gore Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 45, sl. 136).
prema Travniku. Nalazište: Pavlovica.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik. Mjesto pohrane: Muzej Zenice.
Opis: Tanko šilo sa dva špicasta završetka. Opis: Tanko šilo sa špicem i okruglim završetkom.
Dimenzije: Dužina 10, 5 cm. Dimenzije: Dužina 8 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 84/2 (Prilog 44, sl. 133/2). Inv. br. 1192 (Prilog 45, sl. 137).
Nalazište: Na mjestu gdje se odvaja put iz Guče gore Nalazište: Putovići, Zenica.
prema Travniku. Mjesto pohrane: Muzej Zenice.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik. Opis: Piramidalno šilo sa dva špicasta završetka.
Opis: Tanko šilo sa dva špicasta završetka. Dimenzije: Dužina 10, 3 cm.
Dimenzije: Dužina 10, 5 cm. Datacija: I – VI stoljeće.
Datacija: I – VI stoljeće. Literatura: Nepublicirano.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 46 (Prilog 45, sl. 138).
Inv. br. 84/3 (Prilog 44, sl. 133/3). Nalazište: Dolac na Lašvi, Travnik.
Nalazište: Na mjestu gdje se odvaja put iz Guče gore Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik.
prema Travniku. Opis: Piramidalno šilo sa dva špicasta završetka.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik. Dimenzije: Dužina 29 cm.
Opis: Tanko šilo sa dva špicasta završetka. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Dužina 10, 5 cm. Literatura: A. Hoffer “Nalazišta rimskih starina u
Datacija: I – VI stoljeće. travničkom kotaru” Glasnik Zemaljskog muzeja
Literatura: Nepublicirano. VII, 1895, 52.

195
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 46, sl. 139). Inv. br. 1506 (Prilog 47, sl. 145).
Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Muzej istočne Bosne u Tuzli. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Tanko šilo sa špicastim završetkom. Opis: Tanko šilo sa špicastim završetkom. Na gornjem
Dimenzije: Dužina 8, 5 cm. dijelu šilo ima završetak u obliku halke koja je oštećena.
Datacija: I – VI stoljeće. Dimenzije: Dužina 11, 5 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 46, sl. 140).
Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina. Inv. br. 1450 (Prilog 47, sl. 146).
Mjesto pohrane: Muzej istočne Bosne u Tuzli. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Opis: Tanko šilo sa špicastim završetkom. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Dužina 9, 2 cm. Opis: Tanko šilo sa špicastim završetkom, na obje
Datacija: I – VI stoljeće. strane. Šilo piramidalnog oblika.
Literatura: Nepublicirano. Dimenzije: Dužina 10, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 46, sl. 141). Literatura: Nepublicirano.
Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina.
Mjesto pohrane: Muzej istočne Bosne u Tuzli.
Opis: Tanko šilo sa špicastim završetkom.
IGLA / NEEDLES
Dimenzije: Dužina 7, 1 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Inv. br. 7890 (Prilog 48, sl. 147).
Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 46, sl. 142).
Opis: Tanka igla sa špicem i pločastim završetkom
Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina. sa otvorom.
Mjesto pohrane: Muzej istočne Bosne u Tuzli. Dimenzije: Dužina 12, 5 cm.
Opis: Tanko šilo sa špicastim završetkom. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Dužina 9, 3 cm. Literatura: Nepublicirano.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Rimska vila sa slavenskim
Inv. br. 2175 (Prilog 48, sl. 148).
naseljem u Tutnjevcu” Članci i građa za kulturnu
Nalazište: Lepenica, Kiseljak.
istoriju istočne Bosne II, Tuzla, 1958, T. IV, sl. 6.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Tanka igla sa špicem i pločastim završetkom
Inv. br. 1620 (Prilog 47, sl. 143). sa otvorom.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Dimenzije: Dužina 8 cm.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Datacija: I – VI stoljeće.
Opis: Tanko šilo sa špicastim završetkom piramidal­ Literatura: Nepublicirano.
nog oblika.
Dimenzije: Dužina 9 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. NOŽ / KNIVES
Inv. br. 1606 (Prilog 47, sl. 144). Inv. br. 648 (Tabla 107, sl. 320).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Nalazište: Putičevo, Travnik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Tanko šilo sa špicastim završetkom i gornjim Opis: Sačuvano sječivo i pločasti željezni dio za dr­
dijelom koji se završava u obliku halke. venu dršku.
Dimenzije: Dužina 8, 5 cm. Dimenzije: Širina 2, 3 cm, dužina 11, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Literatura: Nepublicirano.

196
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. 643 (Tabla 107, sl. 321).
Nalazište: Putičevo, Travnik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sačuvano sječivo i pločasti željezni dio za dr­
venu dršku sa pločicom za držanje drvene drške.
Dimenzije: Dužina 15, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Ć. Truhelka – C. Patsch “Römische funde
im Lašvathale” Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnien und der Hercegovina, III, Wien, 1895,
234, fig. 16.
Inv. br. 642 (Tabla 108, sl. 322).
Nalazište: Putičevo, Travnik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sačuvano sječivo i pločasti željezni dio za dr­
venu dršku, sa pločicom za držanje drvene drške.
Dimenzije: Širina 4 cm, dužina 26, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Ć. Truhelka – C. Patsch “Römische funde
im Lašvathale” Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnien und der Hercegovina, III, Wien, 1895,
234, fig. 15.
Inv. br. 649 (Tabla 108, sl. 323).
Nalazište. Putičevo, Travnik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sačuvano sječivo i pločasti željezni dio za drvenu
dršku, dosta oštećen korozijom.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 16, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. bez broja (Tabla 108, sl. 324).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo nepravilno trougaonog oblika i drška
koja se završava drugim sječivom u obliku dlijeta.
Dimenzije: Dužina 29 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2710 (Tabla 109, sl. 326).
Nalazište: Volari, Šipovo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sačuvano sječivo, bez vrha sječiva i pločasti
željezni dio za drvenu dršku.
Dimenzije: Širina 5 cm, dužina 28 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 779 (Tabla 109, sl. 327).
Nalazište: Putičevo, Travnik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sačuvano sječivo i pločasti željezni trn za drvenu
dršku. Trn na vrhu zakrivljen.
Dimenzije: Širina 3 cm, dužina 23, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1658 (Tabla 110, sl. 328).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oštećeni dio sječiva i trna za nasađivanje drške.
Dimenzije: Širina 1, 5 cm, dužina 14, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 3148 (Tabla 110, sl. 329).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo blago povijeno. Na krajevima krakova
bile predviđene drške za manipuliranje alatkom.
Dimenzije: Dužina 15, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2459 (Tabla 110, sl. 330).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sječivo blago povijeno. Na krajevima krakova
bile predviđene drške za manipuliranje alatkom.
Dimenzije: Širina 5 cm, dužina 40 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. bez broja (Tabla 109, sl. 325). Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 49, sl. 149).
Nalazište: Nepoznato. Nalazište: Putovići, Zenica.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Mjesto pohrane: Muzej Zenice.
Opis: Sačuvano sječivo i željezni dio za drvenu dršku, Opis: Nož sa sječivom i drškom u obliku dugog trna
četvrtastog presjeka. za nasađivanje drvene drške.
Dimenzije: Širina 3, 5 cm, dužina 24, 5 cm. Dimenzije: Dužina 21, 3 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Literatura: Nepublicirano.

197
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 49, sl. 150). Opis: Nož sa sječivom i drškom za nasađivanje drvene
Nalazište: Tutnjevac, Bijeljina. drške. Oštećen. Sječivo oštrije savijeno.
Mjesto pohrane: Muzej istočne Bosne u Tuzli. Dimenzije: Dužina 17 cm.
Opis: Nož sa oštećenim sječivom. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Dužina 8, 9 cm. Literatura: Nepublicirano.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: I. Čremošnik “Rimska vila sa slavenskim Inv. br. 42 (Prilog 50, sl. 156).
naseljem u Tutnjevcu” Članci i građa za kulturnu Nalazište: Popova Vrtača, Travnik.
istoriju istočne Bosne II, Tuzla, 1958, T. IV, sl. 5. Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik.
Opis: Nož sa sječivom i drškom za nasađivanje drvene
Inv. br. 7842 (Prilog 49, sl. 151). drške. Oštećen.
Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo. Dimenzije: Dužina 24 cm.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva. Datacija: I – VI stoljeće.
Opis: Nož sa sječivom i pločastom drškom za nasa­ Literatura: Nepublicirano.
đivanje drvene drške.
Dimenzije: Dužina 14 cm. Inv. br. 116b (Prilog 50, sl. 157).
Datacija: I – VI stoljeće. Nalazište: Nević Polje, Travnik.
Literatura: Nepublicirano. Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik.
Opis: Nož sa sječivom i drškom za nasađivanje drvene
Inv. br. 5210 (Prilog 49, sl. 152). drške. Oštećeno sječivo.
Nalazište: Debelo brdo, Sarajevo. Dimenzije: Dužina 25 cm.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva. Datacija: I – VI stoljeće.
Opis: Nož sa sječivom i pločastom drškom za nasa­ Literatura: Nepublicirano.
đivanje drvene drške.
Dimenzije: Dužina 15 cm. Inv. br. 100 (Prilog 50, sl. 158).
Datacija: I – VI stoljeće. Nalazište: Popova Vrtača, Travnik.
Literatura: Nepublicirano. Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik.
Opis: Nož sa sječivom i drvenom drškom.
Inv. br. 13134 (Prilog 49, sl. 153). Dimenzije: Dužina 18 cm.
Nalazište: Nepoznato. Datacija: I – VI stoljeće.
Mjesto pohrane: Muzej Sarajeva. Literatura: Nepublicirano.
Opis: Nož sa sječivom bez drške.
Dimenzije: Dužina 17 cm. Inv. br. 1381 (Prilog 50, sl. 159).
Datacija: I – VI stoljeće. Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Literatura: Nepublicirano. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Nož sa sječivom i dijelom drške za nasađivanje.
Inv. br. 71 (Prilog 49, sl. 154). Oštećen.
Nalazište: Cesta od Travnika za Guču goru. Dimenzije: Dužina 14, 5 cm.
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik. Datacija: I – VI stoljeće.
Opis: Nož sa sječivom i drškom za nasađivanje drvene Literatura: Nepublicirano.
drške. Oštećen.
Dimenzije: Dužina 16 cm. Inv. br. 2378 (Prilog 50, sl. 160).
Datacija: I – VI stoljeće. Nalazište: Lisičići, Konjic.
Literatura: Ć. Truhelka “Iskopine u dolini Lašve” Glasnik Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Zemaljskog Muzeja, V, Sarajevo, 1893, 693, A. Hoffer Opis: Nož sa sječivom i dijelom drške za nasađivanje.
“Nalazište rimskih starina u travničkom kotaru” Znatno oštećen.
Glasnik Zemaljskog Muzeja VII, Sarajevo, 1895, 52. Dimenzije: Dužina 18, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Inv. br. 116 (Prilog 50, sl. 155). Literatura: I. Čremošnik “Dalja istraživanja na rimskom
Nalazište: Nević Polje, Travnik. naselju u Lisičićima” Glasnik Zemaljskog muzeja
Mjesto pohrane: Zavičajni muzej Travnik. XII, 1957, 151, T. 7, sl. 9.

198
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Inv. br. 1398 (Prilog 51, sl. 161). Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 52, sl. 167).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Korodirani nož sa sječivom i drškom. Opis: Nož sa koštanom drškom i urezanim ukrasom
Dimenzije: Dužina 17, 5 cm. u gornjem dijelu oštrice.
Datacija: I – VI stoljeće. Dimenzije: Dužina 15 cm.
Literatura: Nepublicirano. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 1395 (Prilog 51, sl. 162).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Inv. br. 631 (Prilog 53, sl. 168).
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Nalazište: Lašva, Travnik.
Opis: Korodirani nož sa sječivom i drškom u obliku Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
trna. Opis: Nož sa dvije oštrice. Između oštrica tordirana drška.
Dimenzije: Dužina 18, 5 cm. Dimenzije: Dužina 28, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Literatura: W. Radimsky “Archäologische Tagebuchblätter”
Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und
Inv. br. 1394 (Prilog 51, sl. 163). der Hercegovina IV, Wien, 1896, 186, fig. 6.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Inv. br. 634 (Prilog 53, sl. 169).
Opis: Korodirani nož sa sječivom i drškom u obliku Nalazište: Vlasenica.
trna. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dimenzije: Dužina 16 cm. Opis: Nož sa dvije oštrice. Između oštrica tordirana
Datacija: I – VI stoljeće. drška.
Literatura: Nepublicirano. Dimenzije: Dužina 28 cm.
Datacija: I – VI stoljeća.
Inv. br. 673 (Prilog 51, sl. 164). Literatura: Nepublicirano.
Nalazište: Proboj, Ljubuški.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Inv. br. 2736 (Prilog 53, sl. 170).
Opis: Oštećeni nož sa sječivom i oštećenom drškom. Nalazište: Srebrenica.
Dimenzije: Dužina 17 cm. Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Datacija: I – VI stoljeće. Opis: Nož sa dvije oštrice. Između oštrica tordirana
Literatura: Nepublicirano. drška.
Dimenzije: Dužina 23 cm.
Inv. br. Neinventarizirano (Prilog 51, sl. 165). Datacija: I – VI stoljeće.
Nalazište: Nepoznato. Literatura: Nepublicirano.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Oštećeni nož sa sječivom.
Dimenzije: Dužina 11 cm. OKOVI – BUKAGIJA / SHACKLES
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Inv. br. 854 (Tabla 111, sl. 331)
Nalazište: Sarajevo.
Inv. br. 1440 (Prilog 52, sl. 166). Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina. Opis: Željezni okovi sa karikama i sa dvije otvorene
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. velike karike koje su pričvršćene na karike oblika
Opis: Nož sa koštanom drškom. broja “8“.
Dimenzije: Dužina 16, 5 cm. Dimenzije: Dužina 55 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Datacija: I – III stoljeće.
Literatura: Nepublicirano. Literatura: Nepublicirano.

199
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE
Inv. br. 325 (Tabla 111, sl. 332).
Nalazište: Gradina, Srebrenica.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvane bukagije sa polukružnom otvorenom
karikom. Na jednoj strani pravougaona karika, a na
drugoj lanac. Opisani sistem postoji na oba kraja lanca.
Dimenzije: Dužina 54 cm.
Datacija: I – III stoljeće.
Literatura: V. Radimsky “Prekopavanje u Domaviji
kod Srebrenice 1891” Glasnik Zemaljskog muzeja
IV, Sarajevo, 1892, 21.
Inv. br. 859 (Tabla 111, sl. 333).
Nalazište: Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Okovi s lancem i očuvanim mehanizmom s bravom.
Dimenzije: Dužina 72 cm.
Datacija: I – III stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 880 (Tabla 112, sl. 334).
Nalazište: Branjevo, Zvornik.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvani lanac sa dvije halke.
Dimenzije: Dužina 57, 5 cm.
Datacija: I – III stoljeće.
Literatura: E. Vorliček “Rimske starine u Branjevu
kotara Zvorničkog” Glasnik Zemaljskog muzeja
VIII, Sarajevo, 1896, T. I, sl. 4.
Inv. br. 1744 (Tabla 112, sl. 335).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Očuvana bukagija sa polukružnom otvorenom
karikom i dvije karike pričvršćene sa strane, koje
su služile za vezanje.
Dimenzije: Dužina 27 cm.
Datacija: I – III stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
200
KUTLJAČA – KASEROLA / LADLES
Inv. br. 5769 (Tabla 113, sl. 336).
Nalazište: Japra – Majdanište.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kašika plitkog kružnog recipijenta i duge drš­
ke koja je u prvom dijelu pločasta, a u drugom
tordirana sa savijenim vrhom.
Dimenzije: R: 10 cm, dužina 28, 5 cm.
Datacija: I – II stoljeće.
Literatura: Đ. Basler “Rimski metalurški pogon i naselje
u dolini Japre” Glasnik Zemaljskog muzeja XXX/
XXXI, Sarajevo, 1977, T. I, sl. 3.
Inv. br. 527 (Tabla 113, sl. 337).
Nalazište: Županjac – Duvno.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kašika plitkog kružnog recipijenta i duge drške
koja je pločasta, sa savijenim vrhom. U sredini
oštećena.
Dimenzije: R: 16 cm, dužina 49 cm.
Datacija: I – II stoljeće.
Literatura: K. Patsch “Prilog topografiji i povijesti
Županjca – Delminiuma” Glasnik Zemaljskog
muzeja XVI, Sarajevo, 1904, 332, sl. 37.
Inv. br. 1164 (Tabla 113, sl. 338).
Nalazište: Mogorjelo, Čapljina.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Kašika plitkog kružnog recipijenta i duge drške
koja je pločasta, sa savijenim vrhom.
Dimenzije: Dužina 45, 5 cm.
Datacija: I – II stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
 Posuđe
TAVA / FRYING PANS
Inv. br. 2417 (Prilog 55, sl. 173).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Plitka željezna tava sa pričvršćenim sadžakom
na dnu.
Dimenzije: R: 24 cm, dužina ručke 28, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, T. XIV.
VERIGE / CHAINS
Inv. br. bez broja (Prilog 55, sl. 174).
Nalazište: Nepoznato.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Verige za kačenje posuđa prilikom kuhanja na
ognjištu. Sačuvan lanac sa pet karika i halkom.
Dimenzije: Dužina 49 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. 2409 (Prilog 55, sl. 175).
Nalazište: Stup.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Verige za kačenje posuđa prilikom kuhanja na
ognjištu. Sačuvan lanac sa karikama i kukom te
dva nastavka na donjem dijelu veriga.
Dimenzije: Dužina 131 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: G. Čremošnik “Nalazi iz rimskog doba na
Stupu kod Sarajeva” Glasnik Zemaljskog muzeja
XLII, Sarajevo, 1930, T. XIV.
201
SADŽAK / TRIPODS AND GRILLS
Inv. br. 2454 (Prilog 56, sl. 176).
Nalazište: Stup, Sarajevo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sadžak sa tri noge, trouglastog oblika.
Dimenzije: Visina 18, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: Nepublicirano.
Inv. br. bez broja (Prilog 56, sl. 177).
Nalazište: Kastrum, Doboj.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Roštilj ili sadžak bez jedne noge. Četvrtastog
oblika.
Dimenzije: Visina 8, 5 cm, stranice roštilja 27 x 27 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: V. Radimsky “Rimska utvrda na Crkvenici
i kastrum kod Doboja” Glasnik Zemaljskog muzeja
III, Sarajevo, 1891, 260, sl. 27.
Inv. br. bez broja (Prilog 56, sl. 178).
Nalazište: Kastrum, Doboj.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Opis: Sadžak bez treće noge. Trouglastog oblika, sa
izvedenom ukrasnim detaljima.
Dimenzije: dužina krakova 30 x 30 cm, visina 17, 5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće.
Literatura: V. Radimsky “Rimska utvrda na Crkvenici
i kastrum kod Doboja” Glasnik Zemaljskog muzeja
III, Sarajevo, 1891, 260, sl. 28.
 Varia

VAGA / ROMAN BALANCES OR STEELYARDS Inv. br. 1468 (Prilog 33, sl. 99b).
Nalazište: Mogorjelo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Inv. br. Neinventarizirano. (Prilog 54, sl. 171). Opis: Visak sa kupastim tijelom i dužom drškom i
Nalazište: Nepoznato. kukom za kačenje.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Dimenzije: Visina 17 cm.
Opis: Veća vaga sa tordiranom gredom i dvije kuke Datacija: II – IV stoljeće.
za kačenje robe i utega. Literatura: Nepublicirano.
Dimenzije: Dužina 68 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Inv br. 1469 (Prilog 33, sl. 99c).
Literatura: Nepublicirano. Nalazište: Mogorjelo.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Inv. br. 833 (Prilog 54, sl. 172). Opis: Visak sa kupastim tijelom i kraćom drškom i
Nalazište: Stolac. kukom za kačenje.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Dimenzije: Visina 8,5 cm.
Opis: Manja vaga sa gredom, olovnim utegom i dvije Datacija: II – IV stoljeće.
kuke za kačenje robe. Literatura: Nepublicirano.
Dimenzije: Dužina 23,5 cm.
Datacija: I – VI stoljeće. Inv. br. 1470 (Prilog 33, sl. 99d).
Literatura: Ć. Truhelka “Zenica und Stolac” Wissen- Nalazište: Mogorjelo.
schaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Boosne i Hercegovine.
Hercegovina, I, Wien, 1893, 290, fig. 47. Opis: Visak sa kupastim tijelom i kraćom drpkom i
kukom za kačenje.
Dimenzije: Visina 7 cm.
Datacija: II – IV stoljeće.
VISAK / PLUMB BOBS Literatura: Nepublicirano.

Inv. br. 2292 (Prilog 33, sl. 99).

Inv. br. 1967 (Prilog 33, sl. 99a). Nalazište: Žabljak, Doboj.
Nalazište: Mogorjelo. Mjesto pohrane: Zavičajni muzej u Doboju.
Mjesto pohrane: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Opis: Visak.
Opis: Visak sa kupastim tijelom i dužom drškom i Dimenzije: Visina 10,5 cm.
kukom za kačenje. Datacija: I – VI stoljeće.
Dimenzije: Visina 15,5 cm. Literatura: I. Čremošnik “Istraživanja u Mušićima
Datacija: II – IV stoljeće. i Žabljaku” Glasnik Zemaljskog muzeja n. s. A,
Literatura: Nepublicirano. XXV, Sarajevo, 1970, T. V, sl. 10.

202
 Izvori / Sources
Agricola, G, De re metallica, trans. Hoover, H. C. – L.
H. New York, 1950.
Cato Maior, De Agri Cultura, (W. D. Hooper – H. B.
Ash), LCL, The Loeb Classical Library, Condon:
William Heinemann Ltd – Cambridge Mass:
Harvard University Press, 1934.
L. Iunius Moderatus Columela, Rei rusticae libri duo-
decim. Book 12, L. Iuni Moderati Columelae Opera
Quae Extant. Vol. 8 ed. S. Hedberg, 1958.
Marcus Porcius Cato, Praeter librum de re rustica (quae
extant Henricus Jordan), Lipsiae, 1860.
Marcijal, Marko Valerie Marcial, Epigrami, Marina
Bricko, Zagreb: Matica Hrvatska, 1998.
T. Livius, Ab Urbe Condita (Bks. 1 – 5: Titi Livi Ab Urbe
Condita. Vol 1, ed. R. S. Conway; C. F. Walters,
1955; Bks. 6 – 10, 21 – 25: Ibid. Vols. 2 – 3, ed. C. F.
Walters; R. S. Conway 1919 – 1950).
C. Plinii Secundi, Naturalis historiae, Berlin, ed. We-
idmannos, 1866.
C. Plinii Secundi, Naturalis historiae lib. III/IV (ed.
G. Winkler – R. König), München – Zürich 1988.
C. Plinii Secundi, Naturalis historiae lib. VIII (ed. R.
König – G. Winkler), München – Zürich 1976.
C. Plinii Secundi, Naturalis historiae lib. XI (ed. R.
König – J. Hopp), München – Zürich 1990.
203
C. Plinii Secundi, Naturalis historiae lib. XIV/XV (ed.R.
König – G. Winkler), München – Zürich 1981.
C. Plinii Secundi, Naturalis historiae lib. XXI/XXII (ed.
R. König – G. Winkler), München – Zürich 1985.
C. Plinii Secundi, Naturalis historiae lib. XXIV (ed. R.
König – k. bAYER), München – Zürich 1989.
C. Plinii Secundi, Naturalis historiae lib. XXXIII (ed.
R. König – G. Winkler), München – Zürich 1984.
Strabo, Geographica, (ed. A. Meineke), Strabonis Geo-
graphica, 3, vols. Leipzig, Teubner, 1977.
Strabo, The Geography of Strabo III, (ed. H. L. Jones),
London – Cambridge, Mass. 1967.
Vitruvie, Deset knjiga o arhitekturi, Matija Lopac – Vla-
dimir Bedenko. Zagreb, Golden Marketing, 1999.
Varon, De re rustica, (W. D. Hooper – H. B. Ash), LCL,
The Loeb Classical Library, Condon: William
Heinemann, Ltd, – Cambridge Mass: Harvard
University Press, 1934.
Thesavrvs Lingvae Latinae. Vol. I, Lipsiae 1900.
Thesavrvs Lingvae Latinae. Vol. II, Lipsiae 1900 – 1906.
Thesavrvs Lingvae Latinae. Vol. III, Lipsiae 1907.
Thesavrvs Lingvae Latinae. Vol. IV, Lipsiae 1906 – 1909.
Thesavrvs Lingvae Latinae. Vol. VI, Lipsiae 1913.
Thesavrvs Lingvae Latinae. Vol. VI, Lipsiae 1921.
 Skraćenice / List of Abbreviations

AA Archaeologia Austriaca, Wien

AE Archaeologiai Ertésitő, Budapest
АП Археолошки преглед, Београд
AV Arheološki radovi i rasprave, Split
ARR Arheološki vestnik, Ljubljana
AP Arheološki pregled, Beograd
BAR British Archaeological Reports, Oxford
BCH Bulletin de correspondance hellénique, Paris
Catalogue of Guildhall Catalogue of the Collection of London Antiquities in the Guildhall Museum,
Museum London, 1908
Cod. Th. The Theodosian Code and Novels and the Sirmondian Constitution, transl.
C. Pharr, Princeton, 1952
Članci i građa Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, Tuzla
Глас СКА Глас Српске краљевске академије, Београд
ГМКМ Глас Музеја Косова и Метохије, Приштина
ГПМ Гласник Природњачког музеја, Београд
Грађа Грађа за проучавање споменика културе Војводине, Нови Сад
GZM Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Hahn, MIB Hahn, W., Moneta Imperii Byzantina, I, Wien, 1973
ИБАИ Известия на българския археологически институт, София
Известија Известия на етнографския институт и музеи, София
Jahrb. DAI Jahrbuch des Deutschen Archäologischen Instituts, Berlin
Jahresber. Bayer. Bodend. Jahresbericht der Bayerischen Bodendenkmalpflege, München
Jahresh. ÖAI Jahreshefte des Österreichischen archäologischen Instituts in Wien, Wien
JHS Journal of Hellenic Studies, London
JRS Journal of Roman Studies, London
MAA Macedoniae Acta Archaeologica, Прилеп
MEFRA Mélanges de l’Ecole française de Rome. Antiquité, Rome
O. A. Opuscula archaeologica, Zagreb.
RA Révue archéologique, Paris
Reinach, Catalogue Reinach, S., Catalogue illustré du Musée des Antiquités Nationales, Tome I,
Paris, 1917, 257–290
Rich, Dict. Ant. Rich, A., Dictionary of Roman and Greek Antiquities, London, 1874

204
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

РВМ Рад војвођанских музеја, Нови Сад

Salzburger Museum Salzburger Museum Carolino Augusteum Jahreschrift, Salzburg
SCIV Studii şi Cercetări de Istorie Veche, Bucureşti
Sydenham, RRC Sydenham, E. A., The Coinage of Roman Republic Coins, London, 1952
VAM Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Zagreb
VHAD Vjesnik hrvatskog arheološkog društva, Zagreb
ВИИНЈ Византијски извори за историју народа Југославије, Београд, 1955
VAHD Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split
White, Implements White, K. D., Agricultural Implements of the Roman World, Cambridge, 1967
Зборник ИМС Зборник Историјског музеја Србије, Београд
ЗНМ Зборник Народног музеја у Београду, Београд
ZRFF Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb

205
 Literatura / Bibliography

A l’aube de la France 1981. A l’aube de la France. Paris, 1981.

Alföldy, G. 1961. Die Sklaverai in Dalmatien zur Zeit des Prinzipats. Acta antiqua Academiae
scientiarum Hungaricum, IX, Budapest, 1961, 121-151.
1965. Bevölkerung und Gesellschaft der römischen Provinz Dalmatien. Akadémiai
Kiadó, Budapest, 1965.
Allason, L. – Miket, J. i R. 1984. The Catalogue of small finds from South Shields Roman Fort. Newcastle. 1984.
Anamali, S. 1964. La necropole de Kruje et la civilisation du haut moyen-age en Albanie
du Nord. Studia Albanica, I, Tirana, 1964, 149-181.
1971. Një varrezë e Mesjetës së hershme në Bukël të mieditës. Iliria, I, Tirana,
1971, 209-225.
1979/80. Kështjella e Pogradecit. Iliria, IX–X, Tirana, 1979–1980, 211-239.
Anđelić, P. 1959. Dva srednjovjekovna nalaza iz Sultića kod Konjica, Glasnik Zemaljskog
muzeja u Sarajevu, n. s. A, XIV, Sarajevo, 1959, 203-215.
Anđelić, T. 1976. Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara. Glasnik Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine, n. s. A, XXIX, Sarajevo, 1976, 179-244.
Ara Pacis Augustae 1983. Ara Pacis Augustae. Roma, 1983.
Ardaillon, E. 1877 – 1919, 1840 – 1873. Metalla. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire
des antiquités grecques et romaines, III/2, Paris, 1877–1919, 1840–1873.
Археологија СССР 1984. Археология СССР. Античны государства Северного Причерноморъя.
Москва, 1984.
Археолошко благо 1978. Археолошко благо Ђердапа. Београд, 1978.
Ђердапа
Babelon, E. 1901. Traitè des monnaies grecques et romaines. I, Paris, 1901.
1877 – 1919, Moneta. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, III/2, Paris, 1877–1919, 1963–1980.
Babelon, E. 1984. Monetarii. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités grecques
et romaines, III/2, Paris, 1877–1919, 1980–1984.
Babić, M. 2007. Antičko naslijeđe vinogradarstva u južnoj rimskoj Panoniji, zamijenjeno
šljivicima nakon turske okupacije. Histria Antiqua, 15, Pula, 2007, 445-454.
Bánki, Sz. 1974. Forschungen in Gorsium im Jahre 1972. Alba Regia, XIII, Székesfehérvár,
1974, 195-243.
1978. Forschungen in Gorsium im Jahre 1975. Alba Regia, XVI, Székesfehérvár,
1978, 169-260.
1979. Forschungen in Gorsium im Jahre 1976. Alba Regia, XVII, Székesfehérvár,
1979, 191-243.

206
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

1980. Forschungen in Gorsium im Jahre 1977/78. Alba Regia, XVIII,

Székesfehérvár, 1980, 157-264.
1982. Forschungen in Gorsium im Jahre 1979. Alba Regia, XIX, Székesfehérvár,
1982, 201-243.
Baratte, F. 1978. L’ingots d’or et d’argent en rapport avec l’atelliers de Sirmium. Sirmium
VIII, Rome-Belgrade, 1978, 101-109.
Barral i Altet, X. 1976. Les pavements médiévaux sortent de l’oubli. Les dossiers de l’archéologie,
15, Paris, 1976, 76-86.
Bartel, B., Kondić, V., 1979. Excavations at Kraku lu’ Yordan, Northeast Serbia: Preliminary Report,
Werner, M. R. 1973–76 Seasons. Journal of Field Archaeology, 6, Boston, 1979, 127-149.
Bârzu, L. 1973. Continuitates populatiei în Transilvania în secolele IV–V (cimitirul l de la
Bratei). Bucureşti, 1973.
Basler, Đ. 1972. Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 1972.
1977. Rimski metalurški pogon i naselje u dolini Japre. Glasnik Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine, n. s. A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, 121-216.
Batović, Š. 1984. Liburnska kultura u mlađem željeznom dobu. In: Keltoi- Kelti i njihovi
suvremenici na tlu Jugoslavije, Ljubljana, 1984, 63-65.
Bedon, R. 1981. Les carriers et les carriers de la Gaule romaine. 1–2, Universite de Tours,
Tours, 1981.
Bekić, L. 2006. Zaštitna arheologija u okolici Varaždina. Zaštitna istraživanja na autocesti
Zagreb – Goričan. Zagreb, 2006.
Белдедовски, З. 1979. Една доцноантичка гробница од Штипско. Macedoniae Acta Archaeo-
logica, 5, Прилеп, 1979, 113-126.
1951. O ishrani prahistorijskih stanovnika Bosne i Hercegovine. Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s. A, VI, Sarajevo, 1951, 271-279.
Benac, A. 1955. Nekoliko prehistorijskih nalaza sa područja Nikšića u Crnoj Gori. Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s. A, X, Sarajevo, 1955, 85-90.
Bichir, Ch. 1965. Noi contribuţii la cunoaşterea culturii materiale a carpilor. Studii si
Cercetări de Istorie Veche, 4, 16, Bucureşti, 1965, 682- 694.
1973. Cultura Carpică. Bucureşti, 1973.
1984. Geto-Dacii din Muntenia în epoca romană. Bucureşti, 1984.
Bishop, M. C. – 2013. Roman Military Equipment – From the Punic Wars to the Fall of Rome.
Coulston, J. C. N. Oxford. 2013.
Благојевић, M. 1973. Земљорадња у средњовековној Србији. Историски институт, Београд
1973.
Blanchet, J. A. 1877 – 1919. Furca, Furcilla. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des
antiquités grecques et romaines, II/2, Paris, 1877–1919, 1409.
Blümner, H. 1875 – 1887. Technologie und Terminologie der Gewerbe und Künste bei Griechen und
Römern. Leipzig, 1875–1887.
Bodel, J. 2011. Slave labour and Roman society. In: Bradley, K. Cartlage, P. (eds) The
Cambridge world history of slavery, Volume I, Cambridge University Press,
2011, 337-362.
Bojanovski, I. 1969. Antička uljara na Mogorjelu i rekonstrukcija njenog torkulara. Naše starine,
XII, Sarajevo, 1969, 27-54.

207
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

1980. Kasnoantički kaštel u Gornjim Vrbljanima na Sani. Glasnik Zemaljskog

muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A, XXXIV, Sarajevo, 1980, 105-126.
1981. Kasnoantička bazilika na Vrbi na Glamočkom polju. Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A, 35/36, Sarajevo, 1981, 195-211.
1982. Crkvina u Suvaji kod Bosanske Dubice – carski posjed. Arheološki Pregled
23, Beograd, 1982, 79-84.
1983. Praetorium fundi u Suvaji kod Bosanske Dubice. Arheološko društvo BiH I,
Sarajevo, 1983, 211-216.
1983a. Livanjsko polje u kasnoantičko doba. Arheološka problematika Zapadne
Bosne – Zbornik Arheološkog društva Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1983, 179-191.
1988. Bosna i Hercegovina u antičko doba. Sarajevo, 1988.
Бојовић, Д. 1978. Остава римског пољопривредног алата из села Бровић код Обреновца.
Годишњак града Београда, XXV, Београд, 1978, 184-195.
Bolla, M. 1994. Vasellame romano in bronzo nelle civiche raccolte archaeologiche di Mi-
lano. Rasegna di studi del Civico Museo Archeologico e del Civico Gabinetto Numis-
matico di Milano XI, Milano, 1994, 1-123.
Bolta, L. 1981. Rifnik pri Šentjurju. Ljubljana, 1981.
Bóna, I. 1976. A l’aube du Moyen Age. Budapest, 1976.
Bradford, J. 1957. Ancient Landscapes. London, 1957.
Bradley, K. 2011. Slavery in Roman Republic. In: Bradley, K. Cartlage, P. (eds) The Cambridge
world history of slavery, Volume I, Cambridge University Press, 2011, 241-265.
Bratanić, B. 1952. Plug i ralo, Slovenski etnograf. V, Ljubljana, 1952, 208-236.
1954. Nešto o starosti pluga kod Slovena. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u
Zagrebu, II, Zagreb, 1954, 277-306.
Breščak, D. 1982. Antično bronasto posodje Slovenije. Ljubljana 1982.
Brothwelle, D. –P. 1969. Food in Antiquity. London, 1969.
Brukner, O. 1976. Vicus i villa rustica у пограничној зони лимеса између Cusuma и
Bononiae. Грађа за проучавање споменика културе Војводине, VI–VII, Нови Сад,
1976, 19-43.
Brunšmid, J. 1902. Colonia Aurelia Cibalae. Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva, n. s. VI,
Zagreb, 1902, 117-166.
Buday, A. 1911. Villas romaines en Transylvanie. Dolgozatok, III, Erdélyi Nemzeti Múzeum
Érem és Régiségtárából, Kolozsvár, 1911, 109-165.
Бугарски, И. 2009. Некрополе из доба антике и раног средњег века на локалитету Чик.
Београд, 2009.
Bülow, G. von 2013. Romuliana – Gamzigrad in der Provinz Dacia ripensis – ein neu entdecktes
Waffengrab. In: Radovi XVII. ROMEC – A, Zagreb, 2013, 151-161.
Burger, A. Sz. 1966. The late Roman Cemetery at Savgvar. Acta Archaeologica Academiae
Scientiarum Hungaricae, XVII, Budapest, 1966, 99-234.
Busuladžić, A. 1972. Ein römerzeitliches Gräberfeld in Majs. Archaeologiai Értesitő, 1/72, Buda-
pest, 1972, 64-100.
2002. Villa rustica u Bihovu kraj Trebinja. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu,
XXXV, Zagreb, 2002, 191-196.

208
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

2005. Potkove pohranjene u antičkoj zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i

Hercegovine. Opuscula archaeologica 29, Zagreb, 2005, 247-275.
2006. Zbirka antičkih svjetiljki iz Mogorjela. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu,
3. s. XXXIX. Zagreb 2006, 187-199.
2007. Antičke svjetiljke u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2007.
2008. Umjetnost antičkih mozaika na tlu Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2008.
2008a. Zbirka antičkih fibula iz Mogorjela. Opuscula archaeologica vol. 32,
2008, 21-54.
2010. Morfologija antičkih fibula iz zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Sarajevo, 2010.
2011. Rimske vile u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2011.
2011a. Neki primjeri rimske vojne opreme iz Mogorjela. Izdanja HAD-a, Zagreb,
2011, 345-359.
2012. Rimska vila na lokalitetu Mlinčići-Podmočilo u selu Tišina kod Zenice.
Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, Sarajevo, 2012, 137-245.
Catalogue of Guildhall 1908. Catalogue of the Collection of London Antiquities in the Guildhall Museum.
Museum London, 1908.
Champaud, Cl. 1955. Notice sur troice types d’outils gallo-romains retrouvés dans l’exploitation
minière d’Albaretz (Loire-inférieure). Annales de Bretagne, LXII, 1, 1955, 293-299.
Chapot, V. 1877 – 1919, Sutor, sutrina. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des
antiquités grecques et romaines, IV/2, Paris, 1877–1919, 1570–1572.
Childe, V. C. 1951. The Balanced Sickle. Aspects of Archeology in Britain and Beyond. Essays
presented to G. G. S. Crawford, London, 1951, 39-48.
Cichorius, C. 1896 – 1900. Die Reliefs der Traianssaüle, Berlin, 1896–1900.
Ciglenečki, S. 1981. Tinje nad Loko pri Žusmu – poznoantična in slovenska naselbina.
Археолошки преглед, 22, Београд, 1981, 105-106.
1985. Potek alternativne ceste Siscija – Akvileja na prostoru Zahodne Dolenjske
in Notranjske v času 4. do 6. stoletja. Arheološki vestnik, 36, Ljubljana, 1985,
255-284.
1985a. Die Eisenwerzeuge aus den Befestigten Höhensiedlungen Slaweniens
aus der Völkerwanderungszeit. Balkanoslavica, 10, Beograd, 1985, 45-54.
Couvreur, P. 1877 – 1919. Incus. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, III/J, Paris, 1877–1919, 460-464.
Cracco-Ruggini, L. 1971. Le associazioni professionali nel mondo romano-bizantino. Settimane di
studio del Centro italiano di studi sull’ alto medioevo, 18, I, Spoleto, 1971, 59-193.
Crisan, I. H. 1960. Un depozit de unelte descoperit la lechinţa de Mureş (plugul la geto-
daci). Studii şi Cercetări Istorie Veche, 2, XI, Bucureşti, 1960, 285-301.
Csallány, D. 1961. Archäologische Denkmäler der Gepiden im Mitteldonaubecken (454–568 u.z.).
Budapest, 1961.
Cvjetićanin, T. 2005. Šarkamen (Eastern Serbia). Belgrade, 2005.
Czarnecka, K. 2013. Warriors in this World and the Afterlife: Przeworsk Culture Graves
containing Weapons. In: Radovi XVII, ROMAC – A, Zagreb, 2013, 163-175.
Чершков, Е. 1970. Municipium DD код Сочанице. Приштина-Београд, 1970.

209
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Čičikova, M. 1968. Au sujet du soc thrace. Apulum, VII, 1, Alba Iulia, 1968, 117-122.
Čović, B. 1957. Nekoliko manjih preistorijskih nalaza iz Bosne i Hercegovine. Glasnik
Zemaljskog muzeja XII, Sarajevo, 1957, 241-255.
Čremošnik, G. 1930. Nalazi iz rimskog doba na Stupu kod Sarajeva. Glasnik Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine, XLII, 2, Sarajevo, 1930, 211-225.
Čremošnik, I. 1952. Keramika iz rimskog nalazišta Mogorjelo. Glasnik Zemaljskog muzeja 7,
Sarajevo, 1952, 241-271.
1955. Nova antička istraživanja kod Konjica i Travnika. Glasnik Zemaljskog
muzeja u Sarajevu, n. s. A, X, Sarajevo, 1955, 107-136.
1956. Rimski ostaci na Gradini Zecovi. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s.
A, XI, Sarajevo, 1956, 138-146.
1957. Arheološka istraživanja u Brodcu. Članci i građa za kulturnu historiju istočne
Bosne, I, Tuzla 1957, 127-150.
1957a. Dalja istraživanja na rimskom naselju u Lisičićima. Glasnik Zemaljskog
muzeja u Sarajevu, n. s. A, XII, Sarajevo, 1957, 143-162.
1958. Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja u
Sarajevu, n. s. A, XIII, Sarajevo, 1958, 117-136.
1958a. Rimska vila sa slavenskim naseljem u Tutnjevcu. Članci i građa za kulturnu
historiju istočne Bosne, II, Tuzla, 1958, 37-49.
1959. Iskopavanje u Ljusini 1957. godine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu,
n. s. A, XIV, Sarajevo, 1959, 137-147.
1961. Prethodna istraživanja na rimskom lokalitetu na Paniku. Glasnik Zemaljskog
muzeja u Sarajevu, n. s. A, XV-XVI, Sarajevo, 1961, 173-184.
1965. Rimska vila u Višićima. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s.
A, XX, Sarajevo, 1965, 147-260.
1970. Istraživanja u Mušićima i Žabljaku i prvi nalazi najstarijih slavenskih
nalaza kod nas. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A, XXV,
Sarajevo, 1970, 45-117.
1976(74). Rimsko naselje na Paniku kod Bileće. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne
i Hercegovine, n. s. A, XXIX, Sarajevo, 1974 (76), 41-164.
1984. Rimski castrum kod Doboja. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine,
n. s. A, 39, Sarajevo, 1984, 23-84.
1989. Rimsko utvrđenje na Gradini u Biogracima kod Lištice. Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine n. s. A, 42/43. Sarajevo, 1989, 83-128.
Ćurčić, V. 1909. Arheološke bilješke iz Livanjskog kotara. Glasnik Zemaljskog muzeja XXI,
Sarajevo, 1909, 167-175.
1910. Narodno ribarstvo u Bosni i Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja XXII,
Sarajevo, 1910, 379-487.
Ćorović, V. 1913. Izvještaji o iskopavanjima u Brezi 1913. Glasnik Zemaljskog muzeja XXV,
Sarajevo, 1913, 409-420.
Dagron, G. 1979. Entre village et cité: la bourgade rurale des IVe–VIIe siècle en Orient.
KoinΩnia, 3, Napoli, 1979, 29-52.
1984. Les villes dans l’Illyricum protobyzantin. In: Villes et peuplement dans
l’Illyricum protobyzantin, Rome, 1984. 1-20.

210
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Daubrés, O. 1881. Aperçu historique sur l’exploitation des mines métalliques dans la Gaule.
Revue archéologique, 41, I, Paris, 1881, 204-209.
Даутова-Рушевљан, В. 1972/73. Заштитно ископавање античког локалитета “Кува” код Бегеча. Рад
војвођанских музеја, 21–22, Нови Сад, 1972/73, 141-152.
Davies, O. 1937/38. Ancient Mining in the Central Balkans. Revue Internationale des Etudes
balkaniques, III, 1–2, Beograd, 1937/8, 405-418.
De Launay, L. 1877 – 1919. Ferrum. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquitéс
grecques et romaines, II/2, Paris, 1877–1919, 1074–1094.
Deonna, W. 1932. Ex voto déliens. Bulletin de’ correspondance hellénique, 56, Paris, 1932,
421-490.
Дероко, А., 1950. Откопавање Царичиног Града 1947. године. Старинар, н. с. I, Београд,
Радојчић, С. 1950, 119-142.
Димитријевић, Д. 1965. Рад Народног музеја у Земуну на истраживању римског лимеса у
Срему током 1965. године. Археолошки преглед, 7, Београд, 1965, 149-156.
1967. Прогар, СО Земун. Археолошки преглед, 9, Београд, 1967, 94-99.
1982/83. Сапаја, римско и средњовековно утврђење код Старе Паланке.
Старинар, н. с. XXXIII–XXXIV, Београд, 1982/83, 29-62.
Димитријевић, Д. – 1962. Сеоба народа. Земун, 1962.
Ковачевић, Ј. – Вински, З.
Divković, M. 1900. Latinsko – hrvatski rječnik za škole. Zagreb, 1900.
Dolenz, H. von 1955. Archäologische Mitteilungen aus Kärnten. Carinthia, I, Klagenfurt,
1955, 86 sq.
1998. Eisenfunde aus der Stadt auf dem Magdalensberg. Klagenfurt, 1998.
Dorigny, S. 1877 – 1919. Rustica res. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, IV/2, Paris, 1877–1919, 89-927.
1877 – 1919. Sarculum. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, IV/2, Paris, 1877–1919, 1075-1076.
Dragičević, T. 1896. Ruševine rimskih kuća u Novom Šeheru (kotar Žepče). Glasnik Zemaljskog
muzeja VIII, Sarajevo, 1896, 423-427.
Drexhage, H. J. – 2002. Die Wirtschaft des Römischen Reiches (1. – 3. Jahrhundert). Berlin, 2002.
Konen, H. – Ruffing, K.
Dubois, Ch. 1908. Etude sur l’administration et l’exploitation des carrières etc. dans le monde
romain. Paris, 1908.
Duncan-Jones, R. 1990. Structure and Scale in the roman economy. Cambridge, 1990.
Durantel, P. 2007. Enciklopedija lovstva. Rijeka, 2007.
Dušanić, S. 1976. Le Nord-Ouest de la Mésia Supérieure. Introduction historique. In:
Inscriptiones de la Mésia Supérieure, I, Belgrade, 1976, 95-120.
1976a. Aspects of Roman Mining in Noricum, Pannonia, Dalmatia and Moesia
Superior. Aufstieg und Niedergang der Römischen Welt, II, Berlin, 197, 52-94.
1977. Iz istorije rimskog rudarstva u Gornjoj Meziji. Arheološki vestnik, XXVIII,
Ljubljana, 1977, 163-179.
1980. Организација римског рударства у Норику, Панонији, Далмацији и
Горњој Мезији 622(37). Историјски гласник, 1–2, Београд, 1980, 7-55.
1982. Античко рударство. In: Рударство Југославије, Београд, 1982, 120-122.

211
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Duval, N. – Jeremić, M. 1984. L’eglise J, au Sud de la ville, dita “Basilique à une nef“. In: Caričin Grad, I,
Belgrade-Rome, 1984, 91-146.
Duval, N. – Popović, V. 1977. Horrea et thermes aux abords du rempart sud. Sirmium, VII, Rome-
Belgrade, 1977.
Dyggve, E. – Vetters, H. 1966. Mogorjelo. Schriften der Balkankommission Antiquarische Abteilung. Band
XIII, Wien, 1966.
Eadie, J. 1971. Roman Agricultural Implements from Sirmium. Sirmium, VII, Beograd,
1971, 69-75.
Edmonson, J. 2011. Slavery and the Roman family. In: Bradley, K. Cartlage, P. (eds) The
Cambridge world history of slavery, Volume I, Cambridge University Press,
2011, 337-362.
Espérandieu, E. 1877 – 1919. Stella. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, IV/2, Paris, 1877–1919, 1505-1507.
1907 – 1929. Recueil général des bas-reliefs, statues et bustes de la Gaulle romaine.
Paris, 1907–1929.
1931. Recueil general des bas-reliefs, statues et bustes de la Gaulle romaine. Paris,
1931.
Fekeža, L. 1991.-2005. Kasnoantičko utvrđenje na lokalitetu Gradac na Ilinjači u Gor-
njem Kotorcu kod Sarajeva. Glasnik Zemaljskog muzeja 46, Sarajevo, 1991/2005,
175-202.
Ферјанчић, С. 2002. Насељавање легијских ветерана у балканским провинцијама I –III век.
Београд, 2002.
Fiala, F. 1889. Prilozi arheologiji Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja I,
Sarajevo, 1889, 89-92.
1892. Rezultati prehistoričkog ispitivanja na Glasincu u ljetu 1892. Glasnik
Zemaljskog muzeja IV, Sarajevo, 1892, 389-444.
1893. Prilozi rimskoj arheologiji Hercegovine. Glasnik Zemljskog muzeja, V,
Sarajevo, 1893, 511-532.
1893a. Prilozi arheologiji Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja, V,
Sarajevo, 1893, 145-160.
1894. Jedna prehistorička naseobina na Debelom brdu kod Sarajeva. Glasnik
Zemaljskog muzeja, VI, Sarajevo, 1894, 107-140.
1894a. Prehistoričke bilješke. Glasnik Zemaljskog muzeja, VI, Sarajevo, 1894,
325-332.
1894b. Uspjesi prekopavanja prehistoričkih grobova na Glasincu 1894. godine.
Glasnik Zemaljskog muzeja, VI, Sarajevo, 1894, 721- 760.
1895. Prilozi k rimskoj arheologiji Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja VII,
Sarajevo, 1895, 365-378.
1896. Arheološke vijesti. Glasnik Zemaljskog muzeja VIII, Sarajevo, 1896, 343-357.
1897. Nekropola ravnih grobova kod Sanskog mosta. Glasnik Zemaljskog muzeja
IX, Sarajevo, 1897, 281-307.
Finley, M. 1999. Antička ekonomija. Zagreb, 1999.
Fitz, J. – Lányi, 1975. Forschungen in Gorsium im Jahre 1973. Alba Regia, XIV, Székesfehérvár,
V. – Bánki, Zs. 1975, 289-333.

212
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Flach, D. 1990. Römische Agrargeschichte. München, 1990.

Fussell, G. E. – Kenny, A. 1966. L’equipement d’une ferme romaine. Annales (ESC), 21.2, Paris, 1966,
306-323.
Gabričević, B. 1953. Arheološki nalazi iz Gale. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LV,
Split, 1953, 181-197.
Gabrovec, S. 1955. Nekaj novih staroslovenskih najdb. Arheološki vesnik, IV/1, Ljubljana, 1955,
134-148.
1955a. Prazgodovinsko arheološko gradivo za proučavanje rala na Slovenskem.
Slovenski etnograf, VIII, Ljubljana, 1955, 9-28
Gaitzsch, W. 1978. Römische Werkzeuge. Kleine Schriften zur Kenntnis der röm. Besetzungsge-
schichte Süd-westdeutschlands, 19, Stuttgart, 1978.
1980. Eiserne römische Werkzeuge. BAR 78, Oxford, 1980.
Gaitzsch, W. 1981. Runcinae – römische Hobel. Bonner Jahrbücher, 181, Köln-Bonn, 1981,
– Matthaus, H. 205-247.
Гарашанин, M. – 1950. Преглед материјалне културе јужних Словена. Београд, 1950.
Ковачевић J.
Герасимов, Т. 1946. Находки в развалините на рановизантийско градище при с.
Жеглица. Известия на българскиъ археологически институт, XV, София,
1946, 203-205.
Glodariu, I.- 1966. Depozitul de unelte agricole de la Dagrad (r. Reghin). Studii şi Cercetări
Cimpeanu, M. Istorie Veche, 17, 1, Bucureşti, 1966, 20-31.
Glodariu, I.- Zrinyi, 1970. Le dépôt d’outils romains de Mărculeni. Dacia, n.s. XIV, Bucureşti, 1970,
A.- Gyulai, P. 207-231.
Goethert-Polaschek, K. 1983. Fabrication du drap. In: La civilisation romaine de la Moselle à la Sarre, Paris,
1983, 193-195.
Gomolka, G. 1966. Katalog der Kleinfunde. Klio, 47, Berlin, 1966, 317-349.
Gomolka, H.–J. 1966. Der Sektor IX. Klio, 47, Berlin, 1966, 198.
Goodman, W. L. 1964. The History of Woodworking Tools. London, 1964.
Гопак, В. Д. 1976. Техника кузнечного ремесла у вотсочных Сляви во второй половине
I т. Н. Е. Советсkая археология, 2, Москва, 1976, 46-56.
Göricke – Lukić, H. 2011. Nekropole rimskodobne Murse. Osijek, 2011.
Grenier, A. 1906. La villa romaine et les habitations gauloises dans la cité des mediomatrices.
Paris, 1906.
Grow, A. S. F. 1914. The Ancient Plough. Journal of Hellenic Studies, XXXIV, London, 1914,
249-275.
Група аутора / 1994. Античко сребро у Србији. Нарoдни музеј у Београду. Београд, 1994.
Various authors
Grupa autora / 1999. Rudarstvo i metalurgija Bosne i Hercegovine od prahistorije do početka
Various authors XX vijeka. Radovi sa simpozijuma, Zenica, 1999.
Grupa autora / 1996. Leksikon antičkih autora. Zagreb, 1996.
Various authors
Gudea, N. 1977. Gornea. Reşitţa, 1977.
Gummerus, H. 1913. Darstellungen aus dem Handwerk auf römischen Grab Votivsteinem in
Italien. Jahrbuch des deutschen Archäologischen Instituts, 28, Berlin, 1913, 63-126.

213
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Guštin, M. 1984. Posočje. In: Keltoi – Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije, Ljubljana,
1984, 52-54.
Haberlandt, A. 1954. Ergologisches und Mythologisches zur Schatzkette von Szilágy–
Schlomau. Jahreshefte des Österreichischen archäologischen Instituts in Wien,
Wien, 1954, 97-110.
Hanfmann, M. A. 1971. The Season Sarcophagus in Dumbarton Ooaks, I–II. New York – London, 1971.
Hell, M. 1977/78. Funde aus römischen Gebäuden bei Fischtaging und Halberstät-
ten. Salzburger Museum Carolino Augesteum Jahreschrift, Band 23/24, Salzburg,
1977/78, 151 sq.
Henning, J. 1985. Zur Datierung von Werkzeug und Agrargerätefunden im germanischen
Landnahmegebiet zwischen Rhein und oberer Donau. Jahrbuch des Römisch-
Germanischen Zentralmuseums Mainz, 32, Mainz, 1985, 570-593.
Hensel, Z. 1979. Metallographic investigations of iron objects from Tluste province of
Warsaw, site 1. Sprawozdania archeologiczne, XXXI, Warszawa, 1979, 129-139.
Hermann, F. R. 1969. Der Eiesnhortfund aus dem Kastel Künzing. Saalburg Jahrbuch, XXVI,
Berlin, 1969, 129-141.
Hidvegi, S. 1902. Bakoy-Tamási-i Leletekröl. Archaelogiai Értesitő, 22, Budapest, 1902,
406-408.
Hoffiller, V. 1911. Oprema rimskoga vojnika u prvo doba carstva. Vjesnik hrvatskoga
arheološkoga društva, n. s. XI, Zagreb, 1911, 145-240.
Holstein, E. 1983. La Dendrochronologie. In: La civilisation romaine de la Moselle à la Sarre,
Paris, 1983, 71-75.
Horedt, K. 1979. Moreşti. Bucureşti, 1979.
Hrubec, I. 1965. Ein Hort von Eisengegenständen aus Sklabiňa. Slovenská archeológia,
XIII/2, Nitra, 1965, 415-422.
Humbert, G. 1977 – 1919. Ager publicus. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des
antiquités grecques et romaines, 1/1, Paris, 1877–1919, 133-138.
1877 – 1919. Agrimensor. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, 1/1, Paris, 1877–1919, 165-167.
1877 – 1919. Cura annonae. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des
antiquités grecques et romaines, I/2, Paris, 1877–1919, 1613-1615.
Iatrus-Krivina 1979. Iatrus-Krivina. Berlin, 1979.
Ilić, O. R. 2012. Poljoprivredna proizvodnja u rimskim provincijama na tlu Srbije od I do prve
polovine V veka. (doktorska disertacija u rukopisu), Beograd, 2012.
Илић, Ж. 1977/78. Мало рало или прљ у околини Требиња, са подацима из других
крајева источне Херцеговине. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n.
s. sv. E, XXXII (77/78), Sarajevo, 1978, 213-223.
Iллiнська, B. I. – 1971. Скiфський перiод. Археологiя Украiнсько РСР, Киiв, 1971, 8-185.
Тереножcкiн, O. I.
Imamović, E. 1972. Iz historije eksploatacije soli u Bosni i Hercegovini. Istorijski zapisi XXV –
XXIX, 1 – 2, Titograd, 1972, 161-169.
1977. Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. Sara-
jevo, 1977.
1987. Osvrt na stočarstvo predantičkog i antičkog doba na području rimske
provincije Dalmacije. Acta historico oeconomica Iugoslaviae, 14, Zagreb, 1987, 21-42.

214
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

2002. Srebrenica i okolica u rimsko doba. Članci i građa za kulturnu historiju

istočne Bosne. br. 17, Tuzla, 2002, 7-37.
Intercisa 1957. Intercisa. II. Budapest, 1957.
Ionita, I. 1966. Contributii cu privire la cultura Sîntana de Mures-Cernea hov pe teritoruul
RSR. Arheologia Moldoviei, IV, Bucureşti, 1966, 20-258.
Ippen, T. 1901. Prehistorički nalazi iz Albanije. Glasnik Zemaljskog muzeja XIII, Sarajevo,
1901, 603-608.
Istenič, J. 2003. Ivančna Gorica. In: Zemlja pod vašimi nogami, Arheologija na avtocestah
Slovenije. Ljubljana, 2003, 155-156.
2013. Early roman Grave s with Weapons in Slovenia: An Overview. In: Radovi
XVII. ROMEC – A, Zagreb, 2013, 23-36.
Ivanišević, V. 2006. Early Byzantine Finds from Čečan and Gornji Streoc. Старинар, LV/2005,
– Špehar, P. Beograd, 2006, 133-161.
Jacob, A. 1877 – 1919. Lapidarius, Lapicida. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire
des antiquités grecques et romaines, III/2, Paris, 1877–1919, 926-927.
Jacobi, G. 1974. Werkzeug und Gerät aus dem Oppidum von Manching. Wiesbaden, 1974.
Jacobi, L. 1897. Das Römerkastell Saalburg. Bad Homburg, 1897.
Јанакиевски, Т. 1980. Кале, с Стрежево – Битолско (извештај од заштитно археолошко
истражување). Macedoniae Acta Archaeologica, 6, Прилеп, 1980, 97-109.
Јанковић, Ђ. 1977. Обала Дунава између Сипа и ушћа Тимока од VI–XII в. (магистарски
рад у рукопису), Београд, 1977.
1981. Подунавски део области Аквиса у VI и почетком VII века. Београд,
1981.
1983. Словенски град. In: Гамзиград, Београд, 1983, 142-160.
Јанковић, М. 1981. Средњовековно насеље на Великом Градцу у X– XI веку. Београд, 1981.
Jardé, A. 1877 – 1919. Structura. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, IV/2, Paris, 1877–1919, 1536-1546.
Jensen – Pauli, X. 2013. Imitation and transformation – Roman militaria in South Scandinavian
Grave Finds. In: Radovi XVII, ROMEC – A, Zagreb, 2013, 177-183.
Јиречек, К. 1952. Историја Срба I i II. Београд, 1952.
Jones, A. H. M. 1964. The Later Roman Empire 284–602. A Social, Economic and Administrative
Survey, Oxford, 1964.
Jordan, V. 1955. Drobne najedbe iz Savinjske doline. Arheološki vestnik, VI/2, Ljubljana,
1955, 313-315.
Jovanović, J. 2010. Rimsko brončano posuđe iz Arheološkog muzeja u Splitu. Vjesnik za
arheologiju i povijest dalmatinsku, br. 103, Split, 2010, 191-232.
Jovanović, S. – Vuksan, M. 2005. Roman and medieval necropolis in Ravna near Knjaževac. Belgrade, 2005.
Jullian, C. 1877 – 1919. Fabrica. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, II/2, Paris, 1877–1919, 959-961.
Jurišić, M. 1997. Antički ribnjak u uvali Verige na Brijunima. Izdanja Hrvatskog arheološkog
društva, 18, 1997, 163-188.

215
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Karaiskaj, Gj. 1961. Excursus: Comes Sacrarum Largitionum. In: E. C. Dodd, Byzantine Silver
Stamps, Dumbarton Oaks Studies, VII, Washington, D. C., 1961.
Катић, Р. B. 1978. Сточарство средњовековне Србије. САНУ, Посебна издања књ. DXIII,
Београд, 1978.
Kayumov, I. – Minchev, 2013. The Kambeƹtpion and other Roman Military Equipment from Thracia. In:
A. Radovi XVII, ROMEC – A, Zagreb, 2013, 327-345.
Kellner, I. 1890. Ostanci rimske kuće u Laktašima. Glasnik Zemaljskog muzeja II, Sarajevo,
1890, 55-63.
1895. Rimski gragjevni ostanci u Ilidžama kod Sarajeva. Glasnik Zemaljskog
muzeja VII, Sarajevo, 1895, 161-197.
Kent, J. P. C. 1979/80. Gradishta e Symizës në periudhën e vone antike dhe mesjetë. Iliria,
IX–X, Tirana, 1979/1980, 171-210.
Keppie, L. 2000. Legions and Veterans. Stuttagrt, 2000.
Керамидичев, А. 1976. За старото рударство во Мариово. Macedoniae Acta Archaeologica, 2,
Прилеп, 1976, 237–249.
1977. Извори за рударство и металургија во античка Македонија. Macedoniae
Acta Archaeologica,3, Прилеп, 1977, 103-115.
Kilić – Matić. A. 2004. Prilog proučavanju tehnika i struktura gradnje rimskih vila rustika
na obali rimske provincije Dalmacije. Opuscula archaeologia 28, Zagreb,
2004, 91-109.
Kleinschmidt, T. 2013. Veteranen oder “zivilisten“? Frühkaiserzeitliche waffengräber im Trever-
ergebiet. In: Radovi XVII. ROMEC – A, Zagreb, 2013, 49-76.
Коблишка- 1981. Прилог Агриколе тачнијем разликовању и називу нашег средњо­
-Антуновић, М. вековног рударског и другог алата. Зборник Историјског музеја Србије, 17–
18, Београд, 1981, 243-251.
1982. Прилог проучавању рударске и металуршке технике и стручних
назива у старим српским и турским рукописима, I. Зборник радова Музеја
рударства и металургије у Бору, 2, Бор, 1982, 85-110.
Komata, D. 1979/80. Varreza arbërore e Shurdhahut (Rrethi i Shkodrës). Iliria, IX–X, 1979/1980,
105-114.
Кондић, В. 1982/83. Равна (Campsa), римско и рановизантијско утврђење. Старинар, н.
с. XXXIII–XXXIV, Београд, 1982/1983, 233-249.
Кондић, В. – Поповић, В. 1977. Царичин Град. Београд, 1977.
Kontny, B. 2013. Outside influence or local development? Seaxes from the cemeteries of
the Balt tribes in Northern Poland. In: Radovi XVII, ROMEC – A, Zagreb, 2013,
215-233.
Korać, M. – Golubović, S. 2013. Knives and Daggers in Graves from Viminacium. In: Radovi XVII,
ROMEC – A, Zagreb, 2013, 133-150.
Korošec, J. 1953. Datacija slovenskih ostalin v okolici Skadra v Albaniji. Arheološki vestnik,
IV/2, Ljubljana, 1953, 234-255.
Koščević, R. 1980. Antičke fibule sa područja Siska. Zagreb, 1980.
1991. Antička bronca iz Siska. Zagreb, 1991.
2002. Nekoliko rjeđih neobjavljenih nalaza iz Siscije. Prilozi Instituta za arheologiju
19, Zagreb, 2002, 101-112.

216
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Kovács, I. 1913. Les fouillages de Mezöband. Dolgozatog, IV, Erdélyi Nemzeti Múzeum
Érem és Régiségtárából, Koloszvár, 1913, 307-382.
Ковачевић, Ј. 1977. Аварски каганат. Београд, 1977.
Козуб, Ю. I. 1971. Античнi держави пiвнiчного причорноморя. Археологiя Украiнсько
РСР, Киiв, 1971, 282-502.
Краснов, Ю. А. 1982. Древние и средневековые рала Восточной Европе. Советская Археология,
3, Москва, 1982, 63-80.
Крстић, Д. 1984. Обала – Корбово. Ђердапске свеске, II, Београд, 1984, 102-107.
Kudláček, J. 1957. Die Kultur der Gräberfelder des Typus Čerňachov in der Ukraine und die
Problematik der Anten. Slovenská archeológia, V, Nitra, 1957, 363-401.
Kurti, D. 1971. Gjurmë te kulturës se hershme shqiptare në Mat. Iliria, 1, Tirana, 1971,
269-274.
Kurtović, A. 2014. Kamen u graditeljstvu. Sarajevo, 2014.
Kurtović, E. 2014. Konj u srednjovjekovnoj Bosni. Sarajevo, 2014.
Lafaye, G. 1877 – 1919. Jugerum. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, III/1, Paris, 1877–1919, 663.
1877 – 1919. Marmor. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, III/2, Paris, 1877–1919, 1597-1605.
1877 – 1919. Marmorarius. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des
antiquités grecques et romaines, III/2, Paris, 1877–1919, 1605-1606.
1877 – 1919. Pecten. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, IV/1, Paris, 1877–1919, 363-365.
1877 – 1919. Perpendiculum. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des
antiquités grecques et romaines, IV/1, Paris, 1877–1919, 397-398.
Laharnar, B. 2013. Early Roman military equipment from the fortified settlements in the
Notranjska region. In: Radovi XVII, ROMEC – A, Zagreb, 2013, 379-392.
Lamprecht, H. – O. 1996. Opus caementitium: Bautechnik der Römer. Köln, 1996.
Landels, J. G. 1989. Die Technik in der antiken Welt. München, 1989.
La quincaillerie antique 1979. La quincaillerie antique. Tourning Club de France, N° 24, Paris, 1979.
Lassus, J. 1959. L’Archéologie Algérienne en 1958. Cherchel. Libyca, VII/2, Alger, 1959,
227-268.
Lebel, P. 1953. Carrières exploitèes en Gaule. Révue archéologique de l’Est et du Centre-Est,
IV/4, Paris, 1953, 360-365.
Lecrivain, Ch. 1877 – 1919. Latifundia. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, III/2, Paris, 1877–1919, 956-971.
Leger, A. 1979. Les travaux publics, les mines et la metallurgie aux temps des Romains. Nogent-le–
–Roi, 1979.
Lemerle, P. 1979. The Agrarian history of Byzantium. From the origins to the twelfth century.
Galway, 1979.
Λяпустина, Е. В. 1985. Виллы в западных провинциях Римской империи. Вестник древней
истории, I, Москва, 1985, 161-186.
Λюбенова, В. 1981. Селиштето от римската и ранновизантийската епоха. In: Перник, I,
София, 1981, 107-203.

217
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Λуков, Λю. 1965. Земеделието и земедeлските железни орудия в българските земи

през античността. Извесτия на еτнографския инсτиτуτ и музеий, VIII, София,
1965, 141-185.
Manning, W. H. 1964. Plough in Roman Britain. Journal of Roman Studies, LIV, London, 1964,
54-56.
1976. Catalogue of Romano-British Ironwork in the Museum of Antiquities Newcastle
upon Tyne. Newcastle, 1976.
Мано-Зиси, Ђ. 1955. Ископавања на Царичином Граду 1949–52. године. Старинар, н. с.
III–IV, Београд, 1955, 127-168.
1956. Ископавања на Царичином Граду 1953 и 1954. године. Старинар, н.
с. V–VI, Београд, 1956, 155-180.
1957. Налаз из Текије. Београд, 1957.
1958. Ископавања на Царичином Граду 1955 и 1956. године. Старинар, н. с.
VII–VIII, Београд, 1958, 311-327.
Marević, J. 1997. Hrvatsko – latinski enciklopedijski rječnik. Zagreb, 1997.
Marić, A. 2014. Servile caput – Prilog proučavanju ropstva u unutrašnjosti provincije
Dalmacije. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, 43 ANUBiH, Sarajevo,
2014, 135-149.
Marić, Z. 1962. Vir kod Posušja. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A.
XVII, Sarajevo, 1962, 63-72.
1979. Depo pronađen u ilirskom gradu Daors ... (2. st. pr. n. e.). Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A. XXXIII, Sarajevo, 1979, 23-113.
Marijanović, I. 1984. Rimska nekropola sa spaljenim pokojnicima u Zeniku kod Rakovice.
Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A, 39, Sarajevo, 1984, 89-96.
Mason, P. 2003. Rimska vojaška utrdba. In: Zemlja pod vašimi nogami, Arheologija na avtocestah
Slovenije. Ljubljana, 2003, 67-71.
Matijašić, R. 1996. Nomenclatura oeconomica antičke Istre i nazivi poljodjelskih zanimanja
i dužnosti u antičkoj Istri. Arheološki radovi i rasprave 12, Zagreb, 1996, 171-188.
1998. Gospodarstvo antičke Istre. Arheološki ostaci kao izvor za poznavanje društveno–
gospodarskih odnosa u Istri u antici. Pula, 1998.
2000. Gospodarstvo rimske rustične vile u Istri. Anali za istrske in mediteranske
študije 22, Koper, 2000, 457-470.
Matthaus, H. 1984. Untersuchungen zu Geräte – und Werkzeugformen aus der Umgebung
von Pompei. Bericht der Römisch-Germanischen Kommission, 65, Franfurt a/M,
1984, 74-158.
McWhirr, A. 1982. Roman Crafts and Industries. Haverford-west, 1982.
Méocsy, A. (ed.) 1981. Die spätrömische Festung und das Gräberfeld von Tokod. Budapest, 1981.
Migotti, B. Nadgrobni spomenik robovske obitelji iz Donjih Čeha kod Zagreba. Archaeologica
Adriatica 2, Pula, 2008, 453-465.
Mihaescu, H. 1979. La litterature byzantine, source de connaissance du latin vulgarie II. Revue
des études sud-est européennes, XVII, 1, Bucureşti, 1979, 39-60.
1981. Les termes byzantins βíppov, βíppos “casque, tunique d’homme” et
γouvα “fourrure“. Revue des études sud-est européennes, XIX, 3, Bucureşti, 1981,
425-432.

218
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Мијовић, П. 1964. Флор и Лавр-неимари и каменоресци из Улпијане. Гласник Музеја

Косова и Метохије, VII–VIII, Приштина, 1964, 339-352.
Микулчић, И. – 1978. Рановизантиски град “Маркови кули” на Водно. Macedoniae Acta
Никуљска, Н. Archaeologica, 4, Прилеп, 1978, 137-150.
Miletić, N. 1970. Ranosrednjovekovna nekropola u Rakovčanima kod Prijedora. Glasnik
Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. n. s. A, XXV, Sarajevo, 1970, 119-177.
Milošević, A. 1984. Delmati. In: Keltoi – Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije, Ljubljana,
1984.
Милошевић, А. – 1958. Заштитна археолошка ископавања у Сремској Митровци. Грађа за
Милутиновић, О. проучавање споменика културе Војводине, II, Нови Сад, 1958, 5-57.
Mirković, M. 1968. Rimski gradovi na Dunavu u Gornjoj Meziji. Beograd, 1968.
Мирковић, М. 2002. Римска држава под краљевима и у доба Републике (753-27. пре Хр). 2002,
Београд.
2003. Римска држава у доба Принципата и Домината (27. пре Хр – 337 н. е.),
2003, Београд.
Mlakar, Š. 1962. Istra u antici. Pula, 1962.
1987. Rimski građevinski kompleksi i interijeri rimskih vila na Poreštini. Zbornik
Poreštine, Poreč, 1987, 57-65.
Mlinar, M. – Gerbec, T. 2011. Keltski konj Topot, najdišče Bizjakova hiša v Kobaridu. Tolmin, 2011.
Moeller, W. 1976. Wool Trade of Ancient Pompeii. Leiden, 1976.
Morris, S. P. 2014. Dairy Queen – Churns and milk products in the Aegean Bronze Age.
Opuscula, Annual of the Swedish Institutes at Athens and Rome, 7, Stockholm, 2014,
205-222.
Morley, N. 2011. Slavery under the Principate. In: Bradley, K. Cartlage, P. (eds) The Cambridge
world history of slavery, Volume I, Cambridge University Press, 2011, 265-287.
Mráv, Z. 2013. Graves of auxiliary Soldiers and Veterans from the first Century AD in the
Northern part of Panonia. In: Radovi XVII. ROMEC – A, Zagreb, 2013, 87-116.
Mujezinović, N. 2009. Kamen materijal kontinuiteta i izražajnih mogućnosti. Sarajevo, 2009.
Müller-Karpe, A. – M. 1977. Neue latènezeitliche Funde aus dem Heidetränk-Oppidum im Taunus.
Germania, 55, Franfurt a/M, 1977, 33-63.
Muller, R. 1979. The Iron Implement Find in Nagyvenyim. Alba Regia, XVII, Székesfehérvár,
1979, 245-247.
Muşaj, S. 1979/80. Vendbanime të antikietit të vonë në krahinën e Mallakastrës. Iliria,
IX–X, Tirana, 1979–1980, 279-296.
Mutz, A. 1983. Römische Waagen und Gewichte aus Augst und Kaiseraugst. AugMush
6, Augst. 1983.
Нађ, Ш. 1959. Некропола код Арадца из раног средњег века. Рад војвођанских музеја,
8, Нови Сад, 1959, 45-102.
Neurath, O. 1957. Istorija antičke privrede. Beograd, 1957.
Niederle, L. 1953. Rukovét slovanských starožitností. Praha, 1953.
Notitia Dignitatum 1853. Notitia Dignitatum, I–II, ed. Böcking, Bonnae, 1853.
Novak, G. 1948. Pogled na prilike radnih slojeva u rimskoj provinciji Dalmaciji. Historijski
zbornik I, Zagreb, 1948, 129-152.

219
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Oakeshott, W. 1967. Мозаици Рима. Београд, 1967.

Oliva, P. 1962. Pannonia and Onset of Crisis in the Roman Empire. Praha, 1962.
Olteanu, S. 1983. Societatiea româneascâ la cumpânâ de milenii secole VIII–XI, Bucureşti, 1983.
Oreč, P. 1982. Ranokršćanska dvojna crkva u Gracu kod Posušja. Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A, 37, Sarajevo, 1982, 55-85.
Palágyi, K. S. 2003. Római kori lószerszámés járomveretek a Veszprémi Laczkó dezső Múzeum
Gyűjteményéből. Veszprém, 2003.
Parović-Pešikan, M. 1971. Excavations of a Late Roman Villa at Sirmium. Sirmium, II, Beograd, 1971,
15-49.
Pasqualle, G. Di. 1999. Strumenti per persare. In: Homo faber. Natura, scienza e tehnica nell’antica
Pompei, Annamaria Ciarallo, Ernesto De Caroli (ur.), Napoli, 1999, 283-285.
Pásztókai-Szeőke, J. 2009. Curry-Comb or Toothed Weft Beater? The Serrated Iron Tools from the
Roman Province of Pannonia. In: North European Symposium for Archaeological
Textiles X, Oxford, 2009, 187-189.
2010. Curry-comb or toothed weft-beater? The serrated iron tools from the
Roman Pannonia. Archaeological Textiles Newsletter, No. 52, 2010, 3-11.
Pašalić, E. 1954. O antičkom rudarstvu u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine, n. s. IX, Sarajevo, 1954, 47-73.
1959. Rimsko naselje u Ilidži kod Sarajeva. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine n. s. A, XIV, Sarajevo, 1959, 113-136.
1975. Sabrano djelo. Svjetlost, Sarajevo, 1975.
Paškvalin, V. 1957. Nalaz sa gradine Hrvaćani kod Banjaluke. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne
i Hercegovine, n. s. XII, Sarajevo, 1957, 259-262.
1962. Antičko bronzano posuđe i nakit iz Ustikoline. Glasnik Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine, n. s. A, XVII, Sarajevo, 1962, 141-151.
1976. Antički torkular u Bihovu kod Trebinja. Glasnik Zemaljskog muzeja n. s. A,
XXIX, Sarajevo, 1976, 283-293.
1998. Klesarstvo u krajevima Bosne i Hercegovine u rimsko doba. Hrvatska
misao, br. 6, Sarajevo, 1998, 113-121.
2003. Arheološki nalazi iz Mogorjela kod Čapljine. Izdanja HAD, 22, Zagreb,
2003, 253-266.
Patsch, K. 1897. Mithraeum u Konjicu. Glasnik Zemaljskog muzeja, IX, Sarajevo, 1897,
629-656.
1904. Prilog topografiji i povijesti Županjca – Delminijuma. Glasnik Zemaljskog
muzeja XVI, Sarajevo, 1904, 307-365.
1906. Arheološko–epigrafska istraživanja povijesti rimske provincije Dalmacije.
Glasnik Zemaljskog muzeja 7, Sarajevo, 1906, 151-181.
1910. Prilozi našoj rimskoj povjesti. Glasnik Zemaljskog muzeja XXII, Sarajevo,
1910, 177-208.
Pawłowski, A. 1979. A concentration of smelting furnaces and metallurgic iron tools of the Ro-
man period on site B at Dobrzen Maly, commune of Dobrzen Wielki, Province
of Opole. Sprawozdania Archeologiczne, Warszawa, 1979, 193-204.
Pegan, E. 1965. Antični žigi iz Jugoslavije in čas nastanka rimskih kovanic na Balkanu.
Situla, 8, Ljubljana, 1965, 195-199.

220
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Perkić, D. – Ložnjak- 2005. Kasnobrončanodobna ostava Siča/Lučica. Opsucula archaeologica 29, Za-
Dizdar, D. greb, 2005, 41-121.
Pétö, M. 1971. Sarmatian Period Spades from Oros. Folia Archaeologica, XXII, Budapest,
1971, 29-34.
1975. Plough Finds from Aquincum. Folia Archaeologica, XXVI, Budapest, 1975,
93-98.
Petrie, F. 1917. Tools and Weapons, London, 1917.
Петровић, Д. 1964/65. Остаци римске грађевине у Поскурицама. Старинар, н. с. XV–XVI,
Београд, 1964–1965, 253-256.
Petrović, P. 1979. Naissus-Remesiana-Horreum Margi. In: Inscriptions de la Mésie Supérieure,
Vol. IV, Beograd, 1979.
Петровић, Ж. П. 1949. Упитник за испитивање народних пољоприврeдних справа. Београд,
1949.
Петровић, П. 1980. О снабдевању римских трупа на ђердапском лимесу. Старинар, н. с.
XXXI, Београд, 1980, 53-62.
1982/83. Поречка Река, сабирни центар за снабдевање римских трупа у
Ђердапу. Старинар, н. с. XXXIII–XXXIV, Београд, 1982–1983, 293-296.
Петровић, Р. 1980. Приручник за златарство Авара (567–800). Београд, 1980.
Peyras, J. 1975. Le Fundus Aufidianus: l’etude d’un grand domaine romain de la region
de Mateur (Tunisie du Nord). Antiquités Africaines, 9, Paris, 1975, 181-222.
Pflaum, V. 2007. The supposed Late Roman hoard of tools and a steelyard from Vodice
near Kalce. Arheološki vestnik 58, Ljubljana, 2007, 285-332.
Pietsch, M. 1983. Die römischen Eisenwerkzeuge von Saalburg, Feldberg und Zugmantel.
Saalburg-Jahrbuch, 39, Mainz, 1983, 6-130.
Пилетић, Д. 1971. Римско оружје са територије Горње Мезије. Весник Војног музеја, 17,
Београд, 1971, 10-36.
Plank, D. 1983. Das Freilichtmuseum am rätischen Limes im Ostalbkreis. Stuttgart, 1983.
Pleiner, R. 1962. Staré evropské kováství. Nakladatevství Československé Akedemie věd.
Praha, 1962.
1967. Die Technologie des Schmiedes in der grossmährischen Kultur. Slovenská
archeológia, XV/1, Nitra, 1967, 77-135.
Поповић, В. 1982/83. Доњи Милановац – Велики Градац (Taliata), римско и ра­но­
византијско утврђење. Старинар, н. c. XXXIII–XXXIV, Београд, 1982–1983,
265-281.
Поповић, И. 1986. Римске справе за орање у средњем Подунављу. Старинар, н. c. 37,
Београд 1986, 73-86.
1988. Antičko oruđe od gvožđa u Srbiji. Beograd, 1988. (ćirilica)
Potrebica, H. 2013. Kneževi željeznog doba. Zagreb, 2013.
Prendi, F. 1979/80. Nje varrezë e kultures arbërore në Lezhe. Iliria, IX–X, Tirana, 1979/80,
123-146.
Protase, D. 1980. Autohtonii in Dacia. Bucureşti, 1980.
Radić – Rossi, I. 2003. Potonuli tragovi rimskog gospodarskog kompleksa u Kaštel Sućurcu.
Kaštelanski zbornik 7, Kaštela, 2003, 153-177.

221
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

Radimsky, V. 1891. Rimska utvrda na Crkvini i kastrum kod Doboja. Glasnik Zemaljskog
muzeja I, Sarajevo, 1891, 251-263.
1891a. Bišće polje kod Mostara. Glasnik Zemaljskog muzeja I, Sarajevo, 1891,
159-192.
1891b. Rimski grad Domavija u Gradini kod Srebrenice u Bosni i tamošnji
iskopi. Glasnik Zemaljskog muzeja 3, Sarajevo, 1891, 1- 19.
1892. Prekopavanje u Domaviji kod Srebrenice. Glasnik Zemaljskog muzeja IV,
Sarajevo, 1892, 1-24.
1893. Rimska naseobina u Majdanu kod Varcar Vakufa. Glasnik Zemaljskog
muzeja, V, Sarajevo, 1893, 331-341.
1893a. Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća. Glasnik Zemaljskog muzeja,
V, 1893, 237-308.
1894. Izvještaj o iskopinama u Domaviji kod Srebrenice u godinama 1892 i 1893.
Glasnik Zemaljskog muzeja VI, Sarajevo, 1894, 1-49.
1894a. Arheološke crtice iz Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja, VI,
Sarajevo, 1894, 429-448.
1894b. Gradina Čungar kod Cazina. Glasnik Zemaljskog muzeja, VI, Sarajevo,
1894, 495-520.
1896. Ausgrabung von Domavia in den Jahren 1892. und 1893. Wissenschaftliche
Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina, IV, Wien, 1896, 202-242.
Radman – Livaja I. 2004. Militaria Sisciensia – Nalazi rimske vojne opreme iz Siska u fundusu Arheološkog
muzeja u Zagrebu. Zagreb, 2004.
Ratković, D. 2005. Bronzane posude iz rimske zbirke Narodnog muzeja u Beogradu. Beograd 2005
Raunig, B. 1968. Japodska nekropola na Crkvini u Golubiću. Glasnik Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine, n. s. A, XXIII, Sarajevo, 1968, 81-98.
1968a. Fragment japodske urne iz Golubića kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A, XXIII, Sarajevo, 1968, 99-105.
1981. Prahistorijska nekropola na Gradini u selu Ripač. Glasnik Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine, n. s. A, 35/36, Sarajevo, 1981, 141-162.
Reddé, M. 1978. Les scènes de métier dans la sculpture funéraire gallo-romaine. Gallia,
36/1, Paris, 1978.
Reinach, S. 1917. Catalogue illustré du Musée des Antiquités Nationales. Tome I, Paris, 1917,
257-290.
1877 – 1919. Forceps. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, II/2, Paris, 1877–1919, 1239-1243.
1877 – 1919. Securis. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, IV/2, Paris, 1877–1919, 1165-1172.
Reinfuss, G. von 1961/62. Funde Palastruine 1961/62. Carnuntum Jahrbuch, Graz-Köln, 1961/62,
39 sq.
Rice, T. 1874. Dictionary of Roman and Greek Antiquities. London, 1874.
Rich, A. 1958. The Great Palace of the Emperors. London, 1958.
Rickman, G. 1971. Roman Granaries and Store Buildings. London, 1971.
Ристић, М. – 1982. Кула-Михаиловац – раносредњовековно насеље. Археолошки преглед,
Богосављевић, Д. 23, Београд, 1982, 124-125.

222
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Rosenberg, M. 1910. Geschichte der Goldschmiedekunst, II. Frankfurt, 1910.

Rosetti, D. V. 1960. Un deposit de unelte, cîteva stampile anepigrasice si o monedă din e doua
epocă a fierului. Studii si Cercetări de Istorie Veche, 2, XI, Bucureşti, 1960, 401-403.
Rostovtzeff, M. 1957. Social and Economic History of the Roman Empire. Oxford, 1957.
1971. Rome. London, Oxford, New York, 1971.
Saglio, E. 1877 – 1919. Cuneus. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, I/2, Paris, 1877–1919, 1589.
1877 – 1919. Dolabra. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, II/2, Paris, 1877–1919, 328-329.
1877 – 1919. Structor. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, IV/2, Paris, 1877–1919, 1536.
Sanader, M. 1995. Vilicus – Prilog istraživanju upravljanja rimskim imanjima. Histria Antiqa
1, Pula, 1995, 169-175.
2002. Arheološke studije i ogledi. Zagreb, 2002.
2003. Tilurium I. Zagreb, 2003.
2006. O antičkoj provincijalnoj arheologiji u Hrvatskoj, sa naglaskom na
gospodarstvo. Opuscula archaeologica 30, Zagreb, 2006, 143-181.
2008. Imago provinciarum. Zagreb, 2008.
Schaub, J., Hiller, F. 1983. De monnayage gallo-romain de Sarreinsming. In: La civilization romaine de
la Mosella ă la Sarre, Paris, 1983, 297-299.
Scheidel, W. 2010. Slavery in the Roman economy. Stanford Working Papers in Classics 2010,
1-21.
Schleiermacher, W. 1972. Cambodunum-Kempten. Eine Römerstadt im Allgäu. Bonn, 1972.
Schmidt, B. 1961. Die Späte Völkerwanderungszeit in Mitteldeutschland. Halle, 1961.
Schmidt, L. 1956. Antike und mittelalterliche Pflugscharen in Österreich. Archaeologia
Austriaca, 19/20, Wien, 1956, 227-238.
Schönberger, H. – 1971. Das Römerkastell Künzing-Quintana. Jahresbericht der Bayerischen
Herrmann, F. R. Bodendenkmalpflege, 8/9, München, 1971, 37-86.
Sergejevski, D. 1948. Nove akvizicije odjeljenja klasične arheologije Zemaljskog muzeja u
Sarajevu. Glasnik Zemaljskog muzeja n. s. III, Sarajevo, 1948, 167-187.
1950. Japodske urne. Glasnik Zemaljskog muzeja n. s. IV – V, Sarajevo, 1949/50,
45-93.
1954. Starohrišćanska bazilika u Klobuku. Glasnik Zemaljskog muzeja n. s. A, IX,
Sarajevo, 1954, 189-210.
Simioni, K. 1982. Skupni nalaz oruđa iz Nartskih Novaka. Vjesnik Arheološkog muzeja u
Zagrebu, 3, ser., XV, Zagreb, 1982, 251-261.
Симоновић, Е. А. 1960. Помјатнички черњаховскои културји в. С. Кринички, In: Черњаховска
култура, Москва, 1960, 192-252.
Skarić, V. 1928. Römische Ansiedlung in Mala Rujiška. Glasnik Zemaljskog muzeja, XL,
Sarajevo, 1928, 99-107.
1932. Starina na Gracu u bosanskoj Lepenici. Glasnik Zemaljskog muzeja XLIV,
Sarajevo, 1932, 1-21.

223
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

1935. Tragovi starog rudarstva u okolini Kreševa i Fojnice. Glasnik Zemaljskog

muzeja , XLVII, Sarajevo, 1935, 23-34.
1939. Старо рударско право и технике у Србији и Босни. Београд, 1939.
Snoj, D. 2003. Krtina. In: Zemlja pod vašimi nogami, Arheologija na avtocestah Slovenije. Lju-
bljana, 2003, 167-169.
Soyer, J. 1973. Les cadastres annciens de la region de Saint-Donat (Algérie), Antiquités
Africaines, 7, Paris, 1973, 275-292.
1976. Les centuriations annciens romains en Algérie Orientale. Antiquités Afric-
aines, 10, Paris, 1976, 107-180.
Spahiu, H. 1964. Gërmimet e vitit 1961 në varrezën e herëshme mesjetare të Kalasë së
Dalmaces. Studime historike, 3, Tirana, 1964, 71-96.
1971. Gjetje të vjetra ugo varreza mesjetare ë Kalasë së Dalmaces. Iliria, 1, Tirana,
1971, 277-282.
Spahiu, H. – Komata, D. 1975. Shurdhah (Sarda). La cite albanaise medieval fortifiée (fouilles 1967–1970).
Iliria, 3, Tirana, 1975, 265-323.
Срејовић, Д. 1965. Испитивање римске некрополе у Сасама, 1961–1962. Чланци и грађа за
културну историју источне Босне, 6, Тузла, 1965, 7-48.
1982/83. Касноантичка житница у Маскару. Balcanica, XII–XIV, Београд,
1982–83, 35-43.
1983. Царски дворац. In: Гамзиград, Београд, 1983, 24-95.
Срејовић, М. 1984. Мокрањске Стене. Ђердапске свеске, II, Београд, 1984, 221-230.
Stamenković, S. 2013. Rimsko nasleđe u Leskovačkoj kotlini. Arheološki institut. Beograd, 2013.
Stare, F. 1953. Pomemben zaklad z Vrhnike (Nauportus). Arheološki vestnik, IV/1, Lju-
bljana, 1953, 94-100.
Stefan, Gh. Etc. 1955. Şantierul arheologic Garvăn-Dinogetia (1954). Studii şi Cercetări de Istorie
Veche, VI, 3–4, Bucureşti, 1955, 717 sq.
Stern, H. 1953. Le Calendrier de 354. Paris, 1953.
Stipčević, A. 1962. Oruđe za rad kod Ilira. Diadora, 2, Zadar, 1962, 135-173.
1991. Iliri, povijest, život i kultura. Zagreb, 1991.
Cтojић, M – 2006. Kрушевац. Београд – Kрушевац, 2006.
Чађеновић, Г.
Strong, D. – Brown, D. 1976. Roman Crafts. London, 1976.
Suchodolski, S. 1979. Early medieval Grojec in the light of the excavations of 1976. Sprawozdania
Archeologiczne, Warszawa, 1979, 205-223.
Suić, M. 1976. Antički grad na istočnom Jadranu. Zagreb, 1976.
Szönyi, E. 1974. Die Skelettgräber des römischen Graberfelds im Raaber Kalvarinstrasse.
Arrabona, 16, Györ, 1974, 5-44.
Šarić, I. 1982. Kamenolomi gde su se u rimsko vreme izrađivali sarkofazi. Vjesnik
arheološkog muzeja u Zagrebu, 3. ser., XV, Zagreb, 1982, 43-49.
Šeparović, T. 2003. Metalni nalazi. In: Tilurium I, Zagreb, 2003.
Šeparović, T. – Uroda, N. 2009. Antička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. Split, 2009.
Šilić, Č. 2005. Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine. Čitluk, 2005.

224
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Šimek, M. 2011. Uteg za brzu vagu – arheološki nalaz sa Humčaka. Historia Varasdiensis,
Časopis za Varaždinsku povjesnicu 1, Varaždin, 2011, 13-26.
Škegro, A. 1991. Antička ekonomika u Bosni i Hercegovini (na osnovu epigrafskih izvora).
Godišnjak Centra za balkanološka istraživanja 27, ANUBiH, Sarajevo, 1991, 53-161.
1999. Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije. Zagreb, 1999.
2004. Tragovi uzgoja vinove loze i masline u dubljem zaleđu istočnog Jadrana
u antici. Histria Antiqua 12, Pula, 2004, 125-215.
Škiljan, M. 2002. Metallica. Predmeti od neplemenitih metala–Zbirka predmeta iz svakodnevnog
života. Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002.
Шульц, П. М. 1971. Памятки пiзньоскiфськоi культури в Криму. Археологiя Украiнсько
РСР, Киiв, 1971, 244 – 271.
Tagliaferri, A. 1969. I Longobardi. Milano, 1969.
Taus, M. 1963. Ein spätlatènzeitliches Shmied-Grab aus St. Georgen am Steinfeld, p. B.
St. Pölten, Nö. Archaeologia Austriaca, 34, Wien, 1963, 13-16.
Teodor, D. Gh. 1978. Teritoriue est-carpatic in Veacurile V–XI e.n. Iaşi, 1978.
1984. Continuitatea populatiei autohtone la est de Carpati în Secolele VI–XI e.n. Iaşi,
1984.
The Theodosian Code 1952. The Theodosian Code and Novels and the Sirmondian Constitutions. transl. C.
Pharr, Princeton, 1952.
Thédenat, H. 1877 – 1919. Horreum. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, III/1, Paris, 1877–1919, 268-275.
1877 – 1919. Intestinum opus. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des
antiquités grecques et romaines, III/1, Paris, 1877–1919, 567.
1877 – 1919. Rastellum. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des antiquités
grecques et romaines, IV/2, Paris, 1877–1919, 811.
Thomas, E. 1964. Römische Villen in Pannonien. Budapest, 1964.
Тодоровић, Ј. 1968. Келти у југоисточној Европи. Београд, 1968.
Tomović, M. 2005. Šarkamen (Eastern Serbia). Belgrade, 2005.
Tončinić, D. 2011. Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije. Split, 2011.
Toutain, J. 1877 – 1919. Pagani, Pagus. In: Daremberg, Ch. – Saglio, E., Dictionaire des
antiquités grecques et romaines, IV/1, Paris, 1877–1919, 273-276.
Trajković, D. i Č. 1969. Mlinčići, Tišina, Zenica: rimsko naselje. Arheološki pregled 11, Beograd
1969, 183-185.
Trajković, D. 1971. Podmočilo, Tišina, Zenica, villa rustica. Arheološki pregled 13, Beograd,
1971, 70-72.
Трбуховић, В. – 1972. Рекогносцирање у Подрињу и сондажна испитивања. Археолошки
Васиљевић, М. преглед, 14, Београд, 1972, 164-189.
1977. Археолошка налазишта и споменици у сливу реке Добраве. Старинар,
н. c. XXVII, Београд, 1977, 153-165.
Trésor archéologiques 1978. Trésors archéologiques dans la region de Porţile de Fier. Bucureşti, 1978.
Tropaeum Traiani 1979. Tropaeum Traiani, I. Cetatea, Bucureşti, 1979.
Truhelka, Ć. 1890. Kopanje starina na Glasincu u godini 1889. Glasnik Zemaljskog muzeja II,
Sarajevo, 1890, 68-95.

225
 ANTIČKI ŽELJEZNI ALAT I OPREMA SA PROSTORA BOSNE I HERCEGOVINE

1890a. Iskopine na predistorijskom grobištu na Glasnicu u godini 1890. Glasnik

Zemaljskog muzeja II, Sarajevo, 1890, 386-401.
1892. Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja
IV, Sarajevo, 1892, 340-365.
1892a. Dvije starine iz bakrenog doba i sjekira od mjedi nađene u Bosni. Glasnik
Zemaljskog muzeja IV, Sarajevo, 1892, 80-83.
1893. Iskopine u dolini Lašve. Glasnik Zemaljskog muzeja, V, Sarajevo, 1893,
685-699.
1899. Dva prehistorijska nalaza iz Gorice – Ljubuškog kotara. Glasnik Zemaljskog
muzeja XI, Sarajevo, 1899, 339-395.
1901. Rezultati prehistorijskog istraživanja u Bosni i Hercegovini. Glasnik Ze-
maljskog muzeja XIII, Sarajevo, 1901, 1-30.
1906. Bakreni nalazi iz Griče – kotar Varcar Vakuf. Glasnik Zemaljskog muzeja
XVIII, Sarajevo, 1906, 117-127.
1907. Prehistorijski nalazi u Bosni i Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja XIX,
Sarajevo, 1907, 57-75.
1909. Gromila latenske dobe u Mahrevićima, kotar Čajniča. Glasnik Zemaljskog
muzeja XXI, Sarajevo, 1909, 425-443.
Tudor, D. 1964. Castra Daciae Inferioris (VIII). Săpăturile lui Gr. G. Tocilescu în castrul
roman de la Răcari (raion Filiaşi, reg. Oltenia). Apulum, V, Bucureşti, 1964, 240-
256.
Ulbert, Th. (ed.) 1981. Ad Pirum (Hrušica). Spätrömische Passbefestigung in den Julischen Alpen.
München, 1981.
Ulrich, R. B. 2007. Roman Woodworking. New Haven – London, 2007.
Васић, М. М. 1909. Део калупа за ковање новца цара Трајана. Старинар, IV, Београд,
1909, 127-129.
Vasić, M. R. 1970. Römische Villen vom Typus der Villa rustica auf jugoslawischen Boden.
Archaeologia Jugoslavica, XI, Beograd, 1970, 45-81.
Васић, М. Р. 1973. Нове аквизиције за античку нумизматику и епиграфику. Зборник
радова Народног музеја у Београду, VII, Београд, 1973, 173-195.
1975. Ковање античког и средњовековног новца. In: Ковање и ковнице
античког и средњевековног новца. Београд, 1975, 7-14.
1977. Представа “асције” на надгробним споменицима римске провинције
Далмације. Старинар, н. c. XXVII, Београд, 1977, 43-51.
1982. Чезава-Castrum Novae. Старинар, н. c. XXXIII–XXXIV, Београд, 1982–
83, 91-121.
Васиљевић, М., 1971. Шабац у прошлости, I, Праисторија и стари век, Шабац, 1971.
Трбуховић, В.
Виминацијум 1980. Виминацијум. Београд, 1980.
Višnjić, J. 2009. Antički metalni nalazi. In: Tarsatički principij. Rijeka, 2009, 153-183.
Вязьмiтiна, M. I. 1971. Сарматський час. Археологiя Украiнсько РСР, Киiв, 1971, 185 -244.
Vorliček, E. 1896. Rimske starine u Branjevu, kotara Zvorničkog. Glasnik Zemaljskog muzeja,
VIII, Sarajevo, 1896, 197-199.

226
 IRON TOOLS AND IMPLEMENTS OF THE ROMAN PERIOD IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Вулић, Н. 1934. Из античке историје наше земље. Possio sanctorum IV coronatorum.

Глас Српске краљевске академије, CLX, II, 82, Београд, 1934, 1-22.
Vulpe, R. 1957. La civilization dace et ses problèms à la lumière des dernières fouilles de
Poaina, en basse Moldavie. Dacia, n. s. I, Bucureşti, 1957, 148 sq.
Waluš, A. 1979. A set of smith’s and farming tools of the Roman period from site 1 at
Tluste, Commune of Grodzisk Mazowiecki. Sprawozdania Archeologizne XXXI,
Warszawa, 1979, 119-128.
Weitzmann, K. 1979. Age of Spirituality. New York, 1979.
Welkov, I. 1935. Ein Gotenfestung bei Sadowetz. Germania, 19, Franfurt a/M., 1935,
149-158.
Werner, J. 1962. Die Langobarden in Pannonien. München, 1962.
1970. Zur Verbreitung frühgeschichtlicher Metallarbeiten. Antikvariskt Arkiv 38,
Early medieval Studies, 1, Stockholm, 1970, 65-81.
Werner, J. (ed) 1969. Der Lorenzberg bei Epfach. Die Spätrömischen und frühmittelalterlichen
Aulagen, München, 1969.
White, K. D. 1967. Agricultural Implements of the Roman World. Cambridge, 1967.
Willers, H. 1907. Neue Untersuchungen über die römische Bronzeindustrie von Capua und von
Niedergermanien. Hannover – Leipzig, 1907.
Woldřich, I. N. 1896. Fauna kičmenjaka ripačke sojenice. Glasnik Zemaljskog muzeja VIII, Sara-
jevo, 1896, 3-43.
Zaharia, E. 1967. Sapaturile de la Dridu. Bucureşti, 1967.
Zaninović, M. 1967. Ilirsko pleme Delmati. Godišnjak V, Centar za balkanološka istraživanja AN-
UBiH 3, Sarajevo, 1967, 5-101.
1996. Od Helena do Hrvata. Zagreb, 1996.
2002. Mogorjelo od vile do kastruma. Godišnjak Centra za balkanološka
istraživanja ANUBiH, XXXII, Sarajevo, Frankfurt am Main – Berlin – Heidel-
berg, 2002, 447-457.
Zeiller, J. 1918. Les origins chrétiennes dans les provinces danubiennes de l’empire Romain. Pa-
ris, 1918.
Зотовић, Љ. 1982/83. Бољетин (Smorna), римски и ранoвизантијски логор. Старинар, н.
с. XXXIII–XXXIV, Београд, 1982/83, 211-225.
Зотовић, Љ. – 1969. Бољетин – Градац на Лепени. In: Старе културе у Ђердапу, Београд,
Петровић, Н. 1969, 113-114.
Žiga, E. 2001. Konji najpoznatije svjetske pasmine. Sarajevo, 2001.

227
 TABLE
TABLES
229
 TABLA 1 – čekić

1. I.B. 994, Veliki Mošunj, 2. I.B. 5814, Japra – Majdanište

Travnik

3. I.B. 1105,
Mogorjelo

4. I.B. 5797, Japra – Majdanište 5. I.B. 2106, Ilidža

230
 TABLA 2 – sjekira

6. I.B. 2468, Hrvaćani, 7. I.B. 2519,

Banja Luka Mogorjelo

8. I.B. 2515, Srebrenica 9. I.B. 1657, Mogorjelo

231
 TABLA 3 – sjekira

10. I.B. b.b., Mogorjelo 11.  I.B. 2416, nepoznato

12. I.B. 2709, Volari, Šipovo 13. I.B. 1491, Mogorjelo

232
 TABLA 4 – sjekira

15. I.B. 1494, Mogorjelo

14 I.B. 1493, Mogorjelo

16. I.B. 704, Rogatica

233
 TABLA 5 – sjekira

17. I.B. 1108, Mogorjelo

18. I.B. 1107, Mogorjelo

19. I.B. 651, Putičevo, Travnik

234
 TABLA 6 – sjekira-čekić

21. I.B. 2518, Mogorjelo

20. I.B. 1495, Mogorjelo

23. I.B. 652, Putičevo,

Travnik
22. I.B. 656, Putičevo,
Travnik

235
TABLA 7 – sjekira-čekić

24. I.B. 747, Tasovčići, Čapljina

25. I.B. 3668/1, Višići

236
TABLA 8 – sjekira-čekić

26. I.B. 2398, Stup

27. I.B. 2407, Stup

237
TABLA 9 – sjekira-čekić

28. I.B. 2516, Mogorjelo

29. I.B. 2435, Stup

238
TABLA 10 – strugač za drvo

30. I.B. 1559, Mogorjelo

31. I.B. 1560, Mogorjelo

239
TABLA 11 – strugač za drvo

32. I.B. 1548, Mogorjelo

33. I.B. 1547, Mogorjelo

240
TABLA 12 – strugač za drvo

34. I.B. 1549, Mogorjelo

35. I.B. 2433, Stup

241
 TABLA 13 – tURPIJA

36. I.B. 1540, Mogorjelo

37. I.B. 2542, Mala Rujiška

242
 TABLA 14 – svrdlo

38. I.B. 1036, Stup

39. I.B. 1181, Mogorjelo 40. I.B. 2082, Ilidža

243
TABLA 15 – svrdlo

41. I.B. 1748, Mogorjelo

42. I.B. 1099, Mogorjelo

244
 TABLA 16 – svrdlo

43. I.B. 3485, Mogorjelo 44. I.B. 1170, Mogorjelo

45. I.B. 1131, Mogorjelo

46. I.B. 2396.B, Stup

245
 TABLA 17 – svrdlo

47. I.B. 2396.A, Stup 48. I.B. 2397, Stup

49. I.B. 2397/1, Stup 50. I.B. 2396/2, Stup

246
 TABLA 18 – svrdlo

51. I.B. 2059, Mogorjelo 52. I.B. 846, Gradac, Ljubuški

53. I.B. 705, Sarajevo 54. I.B. 5794, Japra, Majdan

247
 TABLA 19 – nož za dubljenje drveta

55. I.B. 1707, Mogorjelo 56. I.B. 2521, Mogorjelo

57. I.B. 1671, Mogorjelo

58. I.B. 1144, Mogorjelo 59. I.B. 1162, Mogorjelo

248
TABLA 20 – pila

60. I.B. 1033, Stup

61. I.B. 1127, Mogorjelo

62. I.B. 1126, Mogorjelo

249
 TABLA 21 – dlijeto

63. I.B. 2408, Stup 64. I.B. 2395, Klobuk, Ljubuški

65. I.B. 1140, Mogorjelo 66. I.B. 1139, Mogorjelo

250
 TABLA 22 – dlijeto

68. I.B. 2520, Bosanski Novi

67. I.B. 5818, Japra – Majadnište

69. I.B. 1141, Mogorjelo 70. I.B. 1486, Mogorjelo

251
 TABLA 23 – dlijeto

71. I.B. b.b., Mogorjelo 72. I.B. 2394, Klobuk, Ljubuški

73. I.B. 1678, Mogorjelo

252
 TABLA 24 – dlijeto

74. I.B. 1685, Mogorjelo 75. I.B. 3177 Trijebanj, Stolac

76. I.B. 820, Stolac

77. I.B. 1490, Mogorjelo 78. I.B. 818, Stolac

253
 TABLA 25 – dlijeto

79. I.B. 702, Proboj, Ljubuški 80. I.B. 5657, Dabravina

81. I.B. 1677, Mogorjelo 82. I.B. 993, Golubić, Bihać

254
 TABLA 26 – KLIN

83. I.B. 1142,

Mogorjelo

84. I.B. 1143,

Mogorjelo

255
 TABLA 27 – KeseR

85. I.B. 2513, Stup 86. I.B. 5811, Japra, Majdanište

87. I.B. 2513, Stup

256
TABLA 28 – bradva

88. I.B. 2399,

Stup

257
 TABLA 29 – budak-čekić

89. I.B. 1110, Mogorjelo 90. I.B. 1103, Mogorjelo

91. I.B. 1101, Mogorjelo

258
 TABLA 30 – Budak-Čekić

92. I.B. 738, Krnjeuša, Bosanski Petrovac 93. I.B. 737, Krnjeuša, Bosanski Petrovac

94. I.B. 4141, Grudine, Bugojno

259
TABLA 31 – šestar

95. I.B. 1165, Mogorjelo

260
 TABLA 32 – EKSER

96. I.B. 1659.a, 97. I.B. 1659.b, 98. I.B. 1660,

Mogorjelo Mogorjelo Mogorjelo

99. I.B. 3473/a, 100. I.B. 3473/c, 101. I.B. 3481/d,

Mogorjelo Mogorjelo Mogorjelo

261
 TABLA33 – EKSER

102. I.B. 3481/g, 103. I.B. 3481/b, 104. I.B. 3481/a, 105. I.B. 3476,
Mogorjelo Mogorjelo Mogorjelo Mogorjelo

106. I.B. 1660, 107. I.B. 3473/b, 108. I.B. 2533, Mogorjelo
Mogorjelo Mogorjelo

262
 TABLA 34 – EKSER

109. I.B. 2532/1, Mogorjelo? 110. I.B. 2532/3, Mogorjelo?

111. I.B. 2253,

Lisičići

112. I.B. 2532/2, Mogorjelo? 113. I.B. 2532/4, Mogorjelo?

263
 TABLA 35 – ašov

114. I.B. 731, Grude, Ljubuški

264
 TABLA 36 – lopata

115. I.B. 2735, Prijepolje

116. I.B. 897, Gradina,

Srebrenica

265
 TABLA 37 – budak

118. I.B. 1117, Mogorjelo

117. I.B. 1116, Mogorjelo

119. I.B. 1115, Mogorjelo 120. I.B. 1118, Mogorjelo

266
 TABLA 38 – budak

121. I.B. 1503, Mogorjelo 122. I.B. 1502, Mogorjelo

123. I.B. 1119, Mogorjelo

267
 TABLA 39 – budak

124. I.B. 1500, Mogorjelo 126. I.B. 1499, Mogorjelo

125. I.B. 1496,

Mogorjelo

127. I.B. 1498, Mogorjelo 128. I.B. 1497, Mogorjelo

268
 TABLA 40 – budak

129. I.B. 627, Branjevo, Zvornik 130. I.B. 5813, Japra, Majdanište

131. I.B. 736, Krnjeuša,

Bosanski Petrovac

269
 TABLA 41 – budak

132. I.B. 2467, Hrvaćani,

Banja Luka 133. I.B. 741, Prisoje, Drinovići, Ljubuški

134. I.B. 1122, Mogorjelo 135. I.B. n.n. 1/2a, nepoznato

270
TABLA 42 – budak

136. I.B. 896, Stolac

137. I.B. 1501, Mogorjelo

271
 TABLA 43 – MOTIKA

139. I.B. 755, Štrpci, Višegrad

138. I.B. 749, Bosanski Petrovac

140. I.B. 2453, Stup 141. I.B. 992, Bihać

272
 TABLA 44 – motika

143. I.B. 756, Bosna i Hercegovina

142. I.B. 771, Žeravica, Vlasenica

144. I.B.
725, Grude,
Ljubuški

273
 TABLA 45 – motika

146. I.B. 1121, Mogorjelo

145. I.B. 2502, Mogorjelo

148. I.B. 746, Tasovčići

147. I.B. 1691, Mogorjelo

274
 TABLA 46 – krampa-pijuk

149. I.B. 3532, Mogorjelo 150. I.B. 1113, Mogorjelo

151. I.B. 633, Lašva, Travnik

275
 TABLA 47 – sjekira-krampa

152. I.B. 2514,

Stup

153. I.B. 1111, Mogorjelo

276
 TABLA 48 – ralo

155. I.B. 751, Sinjakovo,

Varcar Vakuf
154. I.B. 754, Vlasenica

156. I.B. 719, Grude,

Ljubuški 157. I.B. 1146, Mogorjelo

277
 TABLA 49 – ralo

158. I.B. 753, Šarići, Jajce 159. I.B. b.b., Stup,

Sarajevo

160. I.B. b.b,

nepoznato

278
 TABLA 50 – ralo

161. I.B. 2316, Lisičići

162. I.B. 2466, Selište

kraj Nevesinja

163. I.B. 711, Usora, Tešanj,

164. I.B. 720, Grude,

Ljubuški

279
 TABLA 51 – ralo

165. I.B. 829, Turska Gata,

Bihać

166. I.B. 830, Šejkovac,

Vlasenica

167. I.B. 2464 168. I.B. 827,

(nepoznato) Vrnograč

280
 TABLA 52 – crtaLO

169. I.B. b.b, nepoznato

170. I.B. Stup, 1/2d

171. I.B. 991, Dobričevići, Konjic

281
 TABLA 53 – crtalo

172. I.B. 752, Sinakovo, Varcar Vakuf

173. I.B. 2317, Lisičići

174. I.B. 828, Vrnograč

175. I.B. 721, Grude, Ljubuški

282
TABLA 54 – gredelnica

176. I.B. 2285,

Lisičići

177. I.B. 1730,

Mogorjelo

283
 TABLA 55 – otikač

178. I.B. 686, Proboj, Ljubuški

179. I.B. 2321, Lisičići

180. I.B. 687, Proboj, Ljubuški

181. I.B. 847, Gradac, Ljubuški

284
 TABLA 56 – OTIKAČ

182. I.B. 1666,

Mogorjelo

183. I.B. 688, Proboj, Ljubuški

184. I.B. 2320, Lisičići

185. I.B. 1669, Mogorjelo

285
 TABLA 57 – srp

186. I.B. 839, Gradac, Posušje

187. I.B. 2511, Mogorjelo

286
 TABLA 58 – SRP

188. I.B. 2439,

Stup

189. I.B. 2191,

Kostajnica, Doboj

190. I.B. 2457, Stup 191. I.B. 2509, Mogorjelo?

287
 TABLA 59 – SRP

192. I.B. 2402, Stup

194. I.B. 2404, Stup

193. I.B. 2402, Stup

288
 TABLA 60 – srp

195. I.B. 2403, Stup

197. I.B. 2455, Stup

196. I.B. 2192, Kostajnica,

Doboj

289
TABLA 61 – kosa

198. I.B. 2401, Stup

199. I.B. 2400,

Stup

290
 TABLA 62 – kosa

200. I.B. 742, Prisoje, Drinovci, Ljubuški

201. I.B. I.B. 735, Prisap, Livno

291
 TABLA 63 – kosa

202. I.B. 734, Prisap, Livno

203. I.B. 2189, Kostajnica, Doboj

292
 TABLA 64 – kosa

204. I.B. 730, Grude-Ljubuški

205. I.B. 2512, Mogorjelo

206. I.B. 729, Grude, Ljubuški

293
TABLA 65 – kosijer

207. I.B. 987, Ljubuški

208. I.B. 1123, Mogorjelo

209. I.B. 1124, Mogorjelo

294
 TABLA 66 – kosijer

210. I.B. b.b, Dračeva strana, Panik

211. I.B. 684, Proboj, Ljubuški

212. I.B. 685/a, Proboj, Ljubuški

295
 TABLA 67 – KOSIJER

213. I.B. 2526, Mogorjelo

214. I.B. 745, Tasovčići

215. I.B. 685, Proboj, Ljubiški

296
 TABLA 68 – kosijer

216. I.B. 2528, Mogorjelo

217. I.B. 710, Usora, Tešanj

218. I.B. 727, Krehin Gradac, Mostar

297
 TABLA 69 – kosijer

219. I.B. 740, Šipljovani, Bosanski Petrovac

220. I.B. 2380, Lisičići

221. I.B. 1125, Mogorjelo

298
 TABLA 70 – KOSIJER

222. I.B. 2405, Stup

223. I.B. 2527, Mogorjelo

224. I.B. 723, Grude, Ljubuški

299
 TABLA 71 – kosijer

225. I.B. 728, Hudbina, Mostar

226. I.B. 706, Grude-Ljubuški

300
 TABLA 72 – ZVONO

227. I.B. 691, Proboj, Ljubuški

228. I.B. 5/b, nepoznato

229. I.B. 5/a, nepoznato

230. I.B. 4/?, nepoznato

301
 TABLA 73 – ZVONo

231. I.B. 4/b, nepoznato

232. I.B. 1145, Mogorjelo

233. I.B. 2247, Lisičići

302
 TABLA 74 – ZVONO

234. I.B. 1663, Mogorjelo

235. I.B. 841, Sarajevo

236. I.B. 2543, Mala ruiška

303
 TABLA 75 – ZVONo

237. I.B. 3, nepoznato

238. I.B. 689, Proboj, Ljubuški

304
TABLA 76 – ZVONo

239. I.B. 2, nepoznato

240. I.B. 1a, nepoznato

305
TABLA 77 – ZVONO

241. I.B. 840, Sarajevo

242. I.B. 3480, Mogorjelo

306
TABLA 78 – KIRKE – čEŠAGIJa

243. I.B. 1520, Mogorjelo

244. I.B. 1519, Mogorjelo

307
 TABLA 79 – KIRKE – čEŠAGIJa

245. I.B. 2437, Stup

246. I.B. 1518, Mogorjelo

247. I.B. 3176,

Šehovići, Sanski
Most

308
 TABLA 80 – mAKAZe

249. I.B. 2421, Stup

248. I.B. 667, Proboj, Ljubuški

250. I.B. 646, Putičevo, Travnik

309
TABLA 81 – mAKAZe

251. I.B. 647/1, Putičevo, Travnik

252. I.B. 647/2, Putičevo, Travnik

310
 TABLA 82 – POTKOVa

253. I.B. 2534, Mogorjelo, Čapljina 254. I.B. 2535, Mogorjelo, Čapljina

255. I.B. 2538, Mogorjelo, Čapljina 256. I.B. 2539, Mogorjelo, Čapljina

311
 TABLA 83 – POTKOVa

257. I.B. 611, Gradina, Srebrenica 258. I.B. 2537, Mogorjelo, Čapljina

259. I.B. 2388, Lisičići, Konjic

260. I.B. 596, Konjic

312
 TABLA 84 – POTKOVa

261. I.B. 612, Gradina, Srebrenica

262. I.B. 613, Gradina, Srebrenica

263. I.B. 664, Strupnić, Livno 264. I.B. 663, Strupnić, Livno

313
TABLA 85 – POTKOVa

265. I.B. 93/H, nepoznato

314
TABLA 86 – Alatka za pripremu kopita

266. I.B. 6351, Japra

– Majdanište

315
 TABLA 87 – KUKa

267. I.B. 540, Gradac, Posušje kod

268. I.B. 1702, Mogorjelo
Ljubuškog

270. I.B. 3133, Mogorjelo

269. I.B. 2422, Stup

272. I.B. 1696,

271. I.B. 1699, Mogorjelo Mogorjelo

316
 TABLA 88 – KUKa

273. I.B. 1692, 274. I.B. 1695, Mogorjelo

Mogorjelo

275. I.B. 1698, Mogorjelo 276. I.B. 1693, Mogorjelo

277. I.B. 1160, Mogorjelo

317
 TABLA 89 – ŽVALE

278. I.B. 251, Gradac, Posušje-Ljubuški

279. I.B. 853, Vareš

318
TABLA 90 – ŽVALE

280. I.B. 1679, Mogorjelo

319
TABLA 91 – KONJSKI NADGLAVNIK

281. I.B. 541, Gradac, Posušje-Ljubuški

320
TABLA 92 – kLIN ZA STOKU

282. I.B. 2530,

Mogorjelo

321
TABLA 93 – Dio samarA

283. I.B. 1342, Mogorjelo

322
 TABLA 94 – OSTi – harpun

284. I.B. 635, Prdipolje,

Bihać

285. I.B. 1653, Mogorjelo

286. I.B. 636,

Usora, Tešanj

323
 TABLA 95 – KAŠIKa ZA ŽAR

287. I.B. 1521,

Mogorjelo

288. I.B. 701, Proboj,

Ljubuški
289. I.B. 703, Proboj, Ljubuški

324
 TABLA 96 – žarač

290. I.B. 2410, Stup

291. I.B. 668, Proboj, Ljubuški

292. I.B. 1100,

Mogorjelo

325
 TABLA 97 – KLIJEŠTA

294. I.B. 1094, Mogorjelo

293. I.B. 7233, Mogorjelo

296. I.B. 1093, Mogorjelo

295. I.B.1097, Mogorjelo

326
 TABLA 98 – KLIJEŠTA

298. I.B. 1544,

Mogorjelo

297. I.B. 1098,

Mogorjelo

299. I.B. 810, Gradina, Srebrenica 300. I.B. 1522, Mogorjelo

327
 TABLA 99 – LIVAčKA KAŠIKA

301. I.B. 2047,

Mogorjelo
302. I.B. 1656,
Mogorjelo

303. I.B. 1655, Mogorjelo

304. I.B. 1654, Mogorjelo

328
 TABLA 100 – POSUDA ZA LIJEVANJE

305. I.B. 5703, Japra – Majdanište

306. I.B. b.b., nepoznato

329
TABLA 101 – NAKOVANJ

307. I.B. 3570, Mogorjelo

330
TABLA 102 – Keramičarska kašika

308. I.B. 1465, Mogorjelo

331
 TABLA 103 – ČEŠALJ

309. I.B. 1743,

Mogorjelo

310. I.B. 1737, 311. I.B. 1736,

Mogorjelo Mogorjelo

332
 TABLA 104 – ČEŠALJ

312. I.B. 1149, Mogorjelo 313. I.B. 1148, Mogorjelo

314. I.B. 1741, Mogorjelo

333
 TABLA 105 – ČEŠALJ

315. I.B. 1742, Mogorjelo

316. I.B. 1150,

Mogorjelo

334
 TABLA 106 – ŠILO

317. I.B. 654, Putičevo, Travnik 318. I.B. 2523, Mogorjelo

319.  I.B. 2524,

Mogorjelo

335
 TABLA 107 – nOŽ

320. I.B. 648, Putičevo, Travnik

321. I.B. 643, Putičevo, Travnik

336
 TABLA 108 – nOŽ

322. I.B. 642, Putičevo, Travnik

323. I.B. 649, Putičevo, Travnik

324. I.B. b.b., nepoznato

337
 TABLA 109 – nOŽ

325. I.B. b.b., nepoznato

326. I.B. 2710, Volari, Šipovo

327. I.B. 779, Putičevo, Travnik

338
TABLA 110 – nOŽ

328. I.B. 1658, Mogorjelo

329. I.B. 3148, Mogorjelo

330. I.B. 2459, Stup

339
 TABLA 111 – OKOVI

331. I.B. 854,

Sarajevo 332. I.B. 325, Gradina,
Srebrenica

333. I.B. 859, Sarajevo

340
 TABLA 112 – OKOVI

334. I.B. 880, Branjevo, Zvornik

335. I.B. 1744, Mogorjelo

341
 TABLA 113 – KUTLJAČA

336. I.B. 5769, Japra –

Majdanište

337. I.B 527, Županjac

338. I.B. 1164, Mogorjelo

342
 PRILOZI
PLATES
343
 Prilog 1 – čekić

1. I.B. 2121
Čučkovića
kula

2. I.B. 101, Popova

vrtača, Travnik

345
 Prilog 2 – sjekirA

3. I.B. 1442, Tolisa 5. I.B. 1564,

Zorice

4. I.B. 743, Han Bjelovac,

Srebrenica

6. I.B. 77, 7. I.B. 1444,

Tolisa Zorice

346
 Prilog 3 – sjekirA

8. I.B. 1565, 9. I.B. 1550,

Zorice Zorice

10. I.B. 1443,

Tolisa

347
 Prilog 4 – sjekirA

11. I.B. 1478,

Zorice

13. I.B. 1307,

12. I.B. 1479, Prud
Zorice

14. I.B. b.b., nepoznato

348
 PRILOG 5 – SJEKIRA

15. I.B. 40, Popova

vrtača, Travnik

16. IB 5580, Prisoje –

Karavine

17. I.B. 44,

Dolac, Lašva

349
 Prilog 6 – sjekirA

19. I.B. 1529,

Prud
18. I.B. 1464,
Prud

20. I.B. 0393, 21. I.B. 1178,

Prud Prud

350
 PRILOG 7 – SJEKIRA

22. I.B. 1494,

Zorice
23. I.B. 1533,
Prud

24. I.B. 111, Nević polje,

Travnik

25.I.B. 1169, Jezero,

Dazdarevo

351
Prilog 8 – Sjekira-čekić

26. I.B. b.b.,

Zorice

27. I.B. 1566,

Zorice

352
Prilog 9 – STRUGAČ ZA DRVO

28. I.B. b.b.

353
 Prilog 10 – svrdlO

30. I.B. 7875,

Debelo Brdo,
Sarajevo

29. I.B. 667,

Stup, Sarajevo.

32. I.B. 7164,

Biograci

31. I.B. b.b.

354
 Prilog 11 – DlijetO

33. I.B. b.b.,

Livno

35. I.B. 94,

Guča Gora,
Travnik
34. I.B. 10873,
Debelo Brdo,
Sarajevo

37. I.B. 2299,

Žabljak, Doboj

38. I.B. 2408,

Žabljak, Doboj

36. I.B. 2310,

Žabljak, Doboj 39. I.B. 7867,
Debelo Brdo, Sarajevo

355
 Prilog 12 – dlijetO

40. I.B. 1439,

Tolisa
41. I.B. 1534,
Tolisa

43. I.B. 303,

Tutnjevac,
Bijeljina

42. I.B. b.b.,

Pavlovica

356
 Prilog 13 – dlijetO

45. I.B. b.b.,

Tutnjevac, Bijeljina

44. I.B. 7877,

Debelo Brdo,
Sarajevo

46. I.B. b.b., Tutnjevac,

Bijeljina

47. I.B. 7874,

Debelo Brdo,
Sarajevo

48. I.B. 10876,

Debelo Brdo, Sarajevo

357
Prilog 14 – KLIN

49. I.B. b.b.

358
 Prilog 15 – KESER

50. I.B. 1477,

Zorice

51. I.B. 1548,

Zorice

52. I.B. 5884,

Lištani,
Podvornice

359
Prilog 16 – budak-čekić

53. I.B. 1102,

Mogorjelo

54. I.B. 503, Attica

360
 Prilog 17 – mistrija

55. I.B.
b.b.,
Zenica

361
 Prilog 18 – ekser

56. I.B. 1456. Mogorjelo

57. Tutnjevac, Bijeljina

58. Tutnjevac,
Bijeljina

59. Tutnjevac,
Bijeljina

60. Tutnjevac,
Bijeljina

61. Tutnjevac,
Bijeljina

62. I.B. 2400b,

Žabljak, Doboj

63. I.B. 2400a, Žabljak,

Doboj

362
Prilog 19 – budak

64. I.B. 1407,

Zorice

65. I.B. 548,

Prisoje,
Karavine

66. I.B. b.b.,

Livno

363
Prilog 20 – budak

67. I.B. b.b., Livno

68. I.B. 5883, Lištani,

Podvornice

69. I.B. b.b.,

nepoznato

364
 PRILOG 21 – MOTIKA

70. I.B. 112, Nević

polje, Travnik

71. I.B. b.b., Zenica

365
Prilog 22 – KRAMPA-pijuk

72. I.B. 504,

Attica

366
Prilog 23 – Sjekira-Krampa

73. I.B.
b.b.,
Sarajevo

367
 Prilog 24 – ralO

74. I.B. 851,

Vareš

76. I.B. 1445,

Zorice

75. I.B. 826,

Bihać

368
Prilog 25 – crtalo i gredelnica

77. I.B. b.b.,

Prud

78. I.B. b.b.,

Prud

369
Prilog 26 – OTIKAČ

79. I.B. 1667,

Mogorjelo

370
 Prilog 27 – srp

81. I.B. 661,

80. I.B. 660, Stup, Sarajevo
Stup, Sarajevo

83. I.B. 663,

82. I.B. 662, Stup, Sarajevo
Stup, Sarajevo

84. I.B. b.b., nepoznato

371
PRILOG 28 – SRP

85. I.B. 7177, Biograci

86. I.B. 113, Nević polje,

Travnik

372
 Prilog 29 – KOSA

87. I.B. 7171,

Biograci

88. I.B. b.b.,

Konjic

373
 Prilog 30 – kosijer

90. I.B. b.b., Biograci

91, I.B. b.b., Pavlovac,

Gornji Vakuf

89. I.B. 1430,

Prud

92. I.B. b.b., Semberija

93. I.B. b.b.,

nepoznato

94. I.B. b.b.,

nepoznato

374
Prilog 31 – baštenska motika

95. I.B. 1531,

Prud

375
 Prilog 32 – GRABLJE

96. I.B. b.b.,

Halapić, Glamoč

97. I.B. 2291,

Žabljak,
Doboj

376
 Prilog 33 – ZvOnO I VISAK

98. I.B. 732, 

Grabovnik, Ljubuški

99. I.B. 2292,

Žabljak, Doboj

99a. I.B. 1967,  99b. I.B. 1468,  99c. I.B. 1469,  99d. I.B. 1470, 
Mogorjelo Mogorjelo Mogorjelo Mogorjelo

377
 Prilog 34 – kirke – ČEŠAGIJE

101. I.B. 1161, Mogorjelo

100. I.B. b.b.,

nepoznato

102. I.B. b.b.,

nepoznato

103. I.B. 2319, Lisičići

104. I.B. b.b.,

nepoznato

105. I.B. b.b., nepoznato

378
 PRILOG 35 – MAKAZE

106. I.B. 2162, Kalvarija,

Travnik

107. I.B. 45,

Dolac, Lašva,
Travnik

108. I.B. 1135,

Mogorjelo

109. I.B. 65,

Guča Gora, Travnik

110. I.B. 41, Popova vrtača,

Travnik

111. I.B. 645, Putičevo, Travnik

379
Prilog 36 – potkova

112. I.B. b.b., Pavlovica,

Gornji Vakuf

380
 Prilog 37 – kuka

113. I.B. 6266,

Debelo Brdo,
Sarajevo

114. I.B.
6357, Japra
Majdanište

115. I.B. 540, Gradac,

Posušje, Ljubuški

381
Prilog 38 – ŽVALE

116. I.B. 868,

Bosna i Hercegovina

117. I.B. b.b., Prud

382
Prilog 39 – Kašika za žar

118. I.B. 1163,

Mogorjelo

383
 Prilog 40 – kliješta

119. I.B. 667, Stup, Sarajevo

120. I.B. 1095, Mogorjelo

121. I.B. 2406, Stup, Sarajevo

384
 Prilog 41 – nakovanj

122. I.B. 1147, Mogorjelo

123. I.B. b.b.,

Grebnice

385
 Prilog 42 – keramičarska kašika

124. I.B. 1542,

Mogorjelo

125. I.B. 2081, Ilidža

386
Prilog 43 – češalj

126. I.B. 1740, Mogorjelo

127. I.B. 1738, Mogorjelo

128. I.B. 1739, Mogorjelo

387
 Prilog 44 – šilO

131. I.B. 87, Dolac na

Lašvi, Travnik
129. I.B. 7880,
130. I.B. 7833,
Debelo Brdo,
Debelo Brdo,
Sarajevo
Sarajevo

132. I.B. 1532, 133. I.B. 84,

Prud Guča Gora, Travnik

388
 PRILOG 45 – ŠILO

135. I.B. 5885, Lištani,

Podvornica

134. I.B.
b.b.,Tišina
Zenica

136. I.B. b.b.,

Pavlovica

137. I.B.
138. I.B. 46, Dolac,
1192,
Lašva, Travnik
Putovići

389
 Prilog 46 – šilO

139. I.B. b.b.,

Tutnjevac,
Bijeljina

140. I.B. b.b.,

Tutnjevac,
Bijeljina

141. I.B. b.b.,

Tutnjevac,
Bijeljina

142. I.B. b.b.,

Tutnjevac,
Bijeljina

390
 Prilog 47 – šilO

143. I.B. 1620, 144. I.B. 1606,

Mogorjelo Mogorjelo

145. I.B. 1506, 146. I.B. 1450,

Mogorjelo Mogorjelo

391
 Prilog 48 – iglA

147. I.B. 7890,

Debelo Brdo,
Sarajevo

148. I.B. 2175,

Lepenica,
Kiseljak

392
 PRILOG 49 – NOŽ

150. I.B. b.b.,

149. I.B. b.b., Putovići, Zenica Tutnjevac,
Bijeljina

153. I.B. 13134,

Debelo Brdo,
Sarajevo
152. I.B. 5210,
151. I.B. 7842, Debelo Brdo,
Debelo Brdo, Sarajevo
Sarajevo

154. I.B. 71,

Travnik

393
 PRILOG 50 – NOŽ

155. I.B. 116, Nević

polje, Travnik

156. I.B. 42,

Popova vrtača, Travnik

157. I.B. 116b,

Nević polje, Travnik,

158. I.B. 100,

Popova vrtača
Travnik

159. I.B. 1381, Mogorjelo

160. I.B. 2378, Lisičići

394
 Prilog 51 – nož

161. I.B. 1398, Mogorjelo

162. I.B. 1395, Mogorjelo

163. I.B. 1394, Mogorjelo

165. I.B. b.b.,

nepoznato

164. I.B. 673, Proboj,

Ljubuški

395
 Prilog 52 – nož

166. I.B. 1440, Mogorjelo

167. I.B. b.b., nepoznato

396
 Prilog 53 – nož

168. I.B. 631,

Lašva, Travnik

169. I.B. 634, Vlasenica

170. I.B. 2736, Srebrenica

397
 Prilog 54 – VAGA

171. I.B. b.b., nepoznato

172. I.B. b.b., Stolac

398
Prilog 55 – posuđe, Tava i VERIGE

173. I.B. 2417,

Stup, Sarajevo

175. I.B. 2409,

Stup, Sarajevo
174. I.B. b.b.,
nepoznato

399
 Prilog 56 – SADŽAK I ROŠTILJ

176. I.B. 2454,

Stup, Sarajevo

177. I.B. b.b.,

Kastrum, Doboj

178. I.B. b.b.,

Kastrum, Doboj

400