EOG HRV

Samo za besplatnu distribuciju.
Ne smije se prodavati.
2007 Living Stream Ministry
Sva prava su pridrana. Nijedan dio ovog djela ne smije se reproducirati

ili prenositi u bilo kojem obliku, niti na bilo koji nain grafiki, elektro-
niki ili mehaniki, ukljuujui fotokopiranje, snimanje ili sisteme
informacijske pohrane bez pimenog doputenja izdavaa.
Izdanje za masovnu distribuciju, listopad 2007
ISBN 978-0-7363-3270-5
Prevedeno s engleskog
Originalan naslov: The Economy of God
1968 Living Stream Ministry
(Croatian Translation)
Vidi posljednju stranicu za informacije o lokalnoj distribuciji.
Izdano od:
Living Stream Ministry
2431 W. La Palma Ave., Anaheim, CA 92801 U.S.A.
P. O. Box 2121, Anaheim, CA 92814 U.S.A.
SADRAJ
Poglavlje Stranica
Predgovor 5
1 Ekonomija Trojedinoga Boga 7
2 Svedostatni Duh 17
3 Prebivalite boanskoga Duha 27
4 Klju ka Duhu koji prebiva u nama 37
5 Boje Trojstvo i dijelovi ovjeka 45
6 Unutarnji i skriveni dijelovi 53
7 Funkcija unutarnjih i skrivenih dijelova 63
8 Odnos prema srcu i duhu 73
9 Odnos prema dui 81
10 Prokopavanje unutarnjih i skrivenih dijelova 89
11 Razlikovanje duha od due 97
12 ovjek i dva stabla 105
13 Kri i ivot due 113
14 Princip kria 123
15 Princip uskrsnua 129
16 Bogatstva uskrsnua 135
17 Zajednitvo ivota i osjet ivota 143
18 Vjebanje duha i ulazak u duh 151
19 Skriveni Krist u naem duhu 159
20 Trodijelni ovjek i Crkva 167
21 Gradnja Bojeg Prebivalita 175
22 Pokrov Boje gra evine 185
23 Crkva
Bog oitovan u tijelu 193
24 Vizija mete Boje ekonomije 203
Svi biblijski citati, ako nije drukije oznaeno, uzeti su iz izdanja
Kranske sadanjosti, Zagreb 2001.
PREDGOVOR
Sljedea poglavlja poruke su s ljetne konferencije odrane

1964. u Los Angelesu. Zadran je njihov usmeni oblik. Autor eli
potaknuti sve itatelje da poklone punu panju duhovnoj stvar-
nosti izraenoj u ovim porukama, a ne samom jeziku.
Rije ekonomija koritena u naslovu ove knjige, vjerovatno
e vam zvuati strano. Boja ekonomija je izraz koji moemo
pronai u 1 Tim 1:4, to je u skladu s grkim, izvornim jezikom
Novoga Zavjeta. Rije ekonomija dolazi od grke rijei oikono-
mia, a odnosi se na upravljanje domainstvom, inovnitvo,
upravljanje i podjelu, odnosno dispenzaciju (bogatstva, imanja,
poslova itd.). Koritena je s namjerom da istakne arinu toku
Boje nakane, da dispenzira samoga Sebe u ovjeka.
Trojstvo u Boanstvu je za Boju ekonomiju, boansku distri-
buciju, svetu dispenzaciju. Otac je kao izvor utjelovljen u Sinu, a
Sin, kao smjer, ostvaren je u Duhu kao prenositelju. Bog Otac je
Duh (Ivan 4:24), Bog Sin kao posljednji Adam je ivotvorni
[ivot-dajui] Duh (1 Kor 15:45). Sve je u Bogu Duhu, koji je Sveti
Duh, otkriven u Novom Zavjetu. Danas je taj Sveti Duh u punini
Oca i u bogatstvu Krista doao u na ljudski duh i prebiva u
njemu da udijeli sve ono to Bog jest u samo nae bie. Ovo je
Boja ekonomija, boanska dispenzacija. Boji Sveti Duh, koji
prebiva u naem ljudskom duhu, eli dispenzirati puninu Krista
u nae bie
to je arite i meta te mistine distribucije Trojedi-
noga Boga. To je bojno polje duhovnog ratovanja. O, prepredeni
neprijatelj jo uvijek ometa Boje svete, ak i one koji Ga dublje
trae, od mete Boje ekonomije mnogim dobrim, pa ak i biblij-
skim stvarima. U ovo vrijeme zbrke, koje je isto kao i vrijeme kad
su napisane poslanice Timoteju, moramo se smanjiti, pa ak i
nestati u sveobuhvatnom Duhu koji se nalazi u naem ljudskom
duhu, kako ne bismo promaili metu boanske ekonomije. Prema
tome, povratak k naem duhu, prebivanje u njemu i vjebanje
naeg duha, neophodni su da doivimo Boji Duh. Na taj nain
moemo biti dionici sve punine Boje, uivajui neistraiva Kris-
tova bogatstva. Neka nam Gospodin bude milostiv te nas uvede u
takvo razumijevanje, da to uzmognemo prakticirati u svakodnev-
nom ivotu i radu.
Za pravilnu primjenu i bolji rezultat, sve poruke u ovoj knjizi
moramo itati u duhu molitve. Bit e korisnije da molimo-itamo
sve biblijske citate i itanje uvijek popratimo molitvom. Neka
itanje ovih poruka u duhu svih itatelja ostvari Gospodinovu pri-
sutnost s Njegovim slatkim unutarnjim pomazanjem.
Witness Lee
Los Angeles, California, U.S.A.
11. sijeanj 1968.
P RVO P OGLAVLJE
EKONOMIJA TROJEDINOGA BOGA
Sve poruke u ovoj knjizi odraz su moga bremena da podijelim s

vama neto o Bojoj ekonomiji. Proitajmo Prvu poslanicu Timo-
teju 1:3-7: da naloi nekim ljudima da ne nauavaju krivih
nauka i da se ne bave bajkama i beskrajnim rodoslovljima, koja
vie promiu prepiranja nego Boji naum spasenja (Boju dispen-
zaciju, [grki: Boju ekonomiju]) osnovan na vjeri. Svrha je
spomenutog naloga: ljubav iz istog srca, dobre savjesti i iskrene
vjere. Od toga su neki zastranili [grki: promaili metu] i skrenuli
u prazno brbljanje. Hoe da budu uitelji Zakona
Kao to je istaknuto u grkom, izvornom jeziku Novoga Zav-
jeta, ovi stihovi sadre dva vrlo vana izraza: Boja ekonomija i
promaiti metu. Budui da je Bog izabrao apostola Pavla da
snosi odgovornost za Boju ekonomiju, Pavao je toj ekonomiji
poduio svog duhovnog sina Timoteja. Zanimljivo je primijetiti da
je Pavlova poslanica Timoteju bila napisana u vrijeme kada su
mnogi krani skrenuli s pravoga puta. Promaili su sredinju
toku Boje ekonomije pridavajui panju drugim stvarima.
ELEMENTI KOJI ZAVODE OD BOJE EKONOMIJE
U skladu s povijesnom dokumentacijom dva prevladavajua

elementa odvela su krane s pravoga puta: idovstvo i gnosticizam.
Pobornici idovstva svojim religioznim doktrinama i obiajima, a
gnostici svojom filozofijom, zaveli su krane od nasljedovanja
Gospodina na putu Boje ekonomije. Jasno je da su naizgled
pozitivne karakteristike idovstva i gnosticizma prouzrokovale
zastranjenje ranih krana. Ukoliko ti elementi uspore eni s
Bojom ekonomijom ne bi bili dobri, ne bi mogli biti toliko uvjerljivi
da vjernici promae metu Boje ekonomije. Na primjer, pobornici
8 BOJA EKONOMIJA
idovstva snano su isticali Mojsijev Zakon Staroga Saveza. U

Zakonu naravno nije bilo nieg loeg. Naprotiv, Zakon je neupitno
ispravan i dobar, i dan je izravno od samoga Boga. Me utim,
Zakon sm po sebi nije imao nikakve veze sa metom Boje ekono-
mije. S ljudskog gledita, gnosticizam je tako er imao svoje dobre
principe. Gnosticizam je zapravo bio jedno od najboljih otkria
ljudske civilizacije, te je bio odre ena vrsta pomoi poganima. No,
gnostici su pokuali unijeti svoju filozofiju u Crkvu zavodei rane
krane od mete Boje ekonomije.
Iako danas nema pobornika idovstva i gnostika da nas uzne-
miruju, jo uvijek je mnogo toga to nas moe zavesti. Gotovo
dvadeset stoljea, lukavac nikada nije prestao upotrebljavati naoko
dobre stvari kako bi vjernike odveo s ispravnog puta na kojem bi
trebali slijediti Gospodina. Ako provedemo vrijeme s Gospodinom,
shvatit emo da je neprijatelj dosljedan u koritenju naoko dobrih
stvari kranstva da zavede Boju djecu od mete Boje ekonomije.
Dok sam putovao razliitim krajevima ove zemlje u posljednjih
nekoliko godina, shvatio sam da su od prepredenog neprijatelja
uporabljene mnoge religiozne, pa ak i biblijske stvari, kako bi
utjecao na krane koji dublje iu Gospodina, da odstupe od puta
Boje ekonomije.
DEFINICIJA BOJE EKONOMIJE
to je Boja ekonomija? Pismo, koje se sastoji od ezdeset i est

knjiga, sadri mnoga razliita uenja. Me utim, ako bi detaljno i
paljivo, s duhovnim uvidom, prouili Pismo, shvatili bismo da je
Boja ekonomija jednostavno Njegov plan da dispenzira Samoga
Sebe u ovjeanstvo. Boja ekonomija je Boja dispenzacija, to
nije nita drugo do udjeljivanje samoga Boga u ljudsku vrstu.
alosno je da je izraz dispenzacija pogreno shvaen od kran-
stva. Njena definicija je gotovo ista kao grka rije ekonomija.
Ona znai administrativni aranman, vladavina, uprava ili dispen-
zija, raspodjela uprave Bojeg plana. U toj boanskoj dispenzaciji,
Bog, koji je svemogu i sveobuhvatan, ne namjerava u nas udije-
liti nita drugo do samoga Sebe. Ovo se treba ponavljati mnogo
puta, kako bi nas se duboko dojmilo!
Bog je neizmjerno bogat. On je kao uspjeni poslovni ovjek
EKONOMIJA TROJEDINOGA BOGA 9
koji posjeduje ogromni kapital. Bog u ovome svemiru ima posao, a

Njegovo neistraivo bogatstvo Njegov je kapital. Mi ne shvaamo
koliinu Njegova bogatstva. Sav ovaj kapital jest On sm. S njime
namjerava proizvesti samoga Sebe u masovnoj koliini. Sm
Bog je Poslovni ovjek, Kapital i Proizvod. Njegova namjera je da
udijeli samoga Sebe u mnoge ljude u masovnoj koliini i besplatno.
Dakle, Bog zahtijeva takav boanski aranman, boansku upravu,
boansku raspodjelu, boansku ekonomiju, kako bi samoga Sebe
unio u ovjeanstvo.
Budimo jo odre eniji: Sada kada znamo da je Boji naum da
razdijeli samoga Sebe, moramo otkriti to je Bog, kako bi znali to
On udjeljuje. Drugim rijeima, to je Boja supstancija? Kada
poslovni ovjek planira proizvesti proizvod, on prije svega mora
znati o supstanciji ili temeljnom elementu s kojim radi. Boja
supstancija jest Duh (Iv 4:24). Sama bt svemoguega, sveobuhvat-
noga, univerzalnoga Boga jest jednostavno Duh. Bog je Proizvo a
i On namjerava reproducirati Sebe kao Proizvod; stoga, to god
On reproducira mora biti Duh, supstancija Njega samog.
KORACI BOJE EKONOMIJE
Vidjeli smo to je Boji naum i to Bog udjeljuje; sad moramo
vidjeti kako se On udjeljuje kroz Svoju ekonomiju. Drugim rije-
ima, Duh je ono to Bog udjeljuje u ovjeka. Sada moramo vidjeti
naine na koje to ini. On to ini pomou Trojstva. Trojedini Bog
Otac, Sin i Duh Sveti

jest sama ekonomija Boanstva. Kran-
stvo je kroz mnoga stoljea imalo razliita uenja o Trojstvu;
no, Trojstvo se nikada ne moe ispravno shvatiti ukoliko nije
povezano s boanskom ekonomijom. Zato su potrebna Trojica u
Boanstvu za razvoj Njegove ekonomije? Znamo da Otac, Sin i
Duh Sveti nisu tri razliita Boga, ve jedan Bog koji se izraava
kao Trojica. Dakle, koja je svrha Trojice u Boanstvu? Zato
postoje Bog Otac, Bog Sin i Bog Duh Sveti? Zato to se iskljuivo
kroz Trojstvo mogu omoguiti sva esencijalna sredstva po kojima
se Njegov Duh udjeljuje u nas.
Druga Korinanima 13:13 pokazuje korake Boje ekonomije
po Trojstvu. Milost Gospodina Isusa Krista, ljubav Boga (Oca)
i zajednitvo Duha Svetoga neka bude sa svima vama! Ovdje
10 BOJA EKONOMIJA
imamo milost Sina, ljubav Oca i zajednitvo Duha Svetoga. Tko

su Ovi? Jesu li to tri razliita Boga? Jesu li milost, ljubav i zajed-
nitvo tri razliite stvari? Ne. Ljubav, milost i zajednitvo su
jedan element u tri stupnja: ljubav je izvor, milost je izraaj lju-
bavi, a zajednitvo je prijenos ove ljubavi u milosti. Isto tako,
Bog, Krist i Duh Sveti su jedan Bog izraen u Trojici: Bog je izvor,
Krist je izraaj Boga, a Duh Sveti je prenosioc, donosei Boga
u Kristu, u ovjeka. Dakle, Trojica u Trojstvu postaju tri uza-
stopna koraka u procesu Boje ekonomije. Bez ta tri stupnja
Boja esencija se nikada ne bi mogla dispenzirati u ovjeka. Boja
ekonomija se razvija od Oca, u Sinu i kroz Duha.
OD OCA
Bog Otac je univerzalni izvor svih stvari. On je nevidljiv i

nepristupaan. Kako Bog Otac, koji boravi u nepristupanoj svje-
tlosti (1 Tim 6:16), moe biti u nama? Kako moemo vidjeti
nevidljivog Oca? Ako je Bog samo Otac, On bi bio nepristupaan i
ne bi se mogao dispenzirati u ovjeka. Me utim, po boanskom
ure enju Boje ekonomije, Otac je Sebe stavio u Sina, Drugoga u
Trojstvu, kako bi na taj nain uinio Sebe pristupanim ovjeku.
Sva punina Oca prebiva u Sinu (Kol 1:19; 2:9) i izraava se kroz
Sina (Ivan 1:18). Otac, kao neiscrpni izvor svega, utjelovljen je u
Sinu. Neshvatljiv Bog sada je izraen u Kristu, Rijei Bojoj (Iv
1:1); nevidljivi Bog je otkriven u Kristu, slici Bojoj (Kol 1:15).
Dakle, Otac i Sin su jedno (Iv 10:30), i Sin je ak nazvan Ocem (Iz
9:5).
Prije je bilo nemogue za ovjeka da kontaktira Oca. On je bio
samo Bog i Njegova narav je bila samo boanska. U Ocu nije bilo
niega to bi moglo premostiti bezdan izme u Boga i ovjeka. No
sada, ne samo da se utjelovio u Sinu, ve se utjelovio i u ljudsku
narav. Ocu se svidjelo da povee svoju vlastitu boanskost s
ovjetvom u Sinu. Kroz utjelovljenje Sina, nepristupani Otac
sada je postao pristupaan ovjeku. Zbog toga, ovjek moe vidjeti
Oca, dotaknuti Oca i imati zajednitvo s Ocem kroz Sina.
Ovo moemo slikovito prikazati s natapanjem bijele maramice
u plavu tintu. Oeva boanskost bi se izvorno mogla usporediti s
bijelom maramicom. Ta maramica uronjena u plavu tintu pred-
stavlja Oca u Sinu koji postaje utjelovljen u ovjetvo. Bijeli

predmet je sada postao plavi. Upravo kao to je plava tinta
dodana maramici, tako je ljudska narav dodana boanskoj naravi,
te su neko odvojene naravi postale jedno. Dakle, prvi stupanj
Bojeg udjeljivanja samoga Sebe u ovjeka je kroz utjelovljenje u
Sinu, gdje je postao ovjekom
reproducirajui Sebe u ovjeku.
U SINA
Drugi korak unoenja Boga u ovjeka zbio se kroz Drugoga u

Trojstvu, kroz Sina Bojega. Kako bismo razumjeli drugi stupanj
Boje ekonomije, moramo znati to je Krist. Koji elementi sainja-
vaju Krista? Koji sastojci povezani u jedno konstituiraju Krista?
Postoji sedam temeljnih elemenata koji se nalaze u toj prediv-
noj Osobi. est ih je pridodano kroz Njegovu povijest. Prvo, Krist
je boansko utjelovljenje Boga. Prvi element u Kristu je Boja
boanska esencija i narav. Drugi element je Njegovo utjelovljenje,
ono je mijeanje Njegove boanske naravi s ljudskom naravi.
Kroz svoje utjelovljenje On je unio Boga u ovjeka i pomijeao je
boansku esenciju Boga s ovjetvom. U Kristu nije samo Bog
nego i ovjek.
Trei element koji je pridodan Njegovoj boanskoj i ljudskoj
naravi bilo je Njegovo ljudsko ivljenje. Ovaj slavni Bogoovjek
ivio je na Zemlji trideset i tri i pol godine iskusivi sve uobiajne
i ljudima svojstvene stvari koje sainjavaju svakodnevni ivot
ovjeka. Evan elje po Ivanu, koje naglaava da je On Sin Boji,
tako er nam govori da je On bio umoran, gladan, edan i da je
plakao. Njegove ljudske patnje bile su dio Njegova svakodnevna
ivota, koji se sastojao od mnogih zemaljskih nevolja, problema,
muka i progonstava.
Njegovo iskustvo smrti, etvrti je element. On je siao u smrt.
Ali On nije samo zakoraio u smrt, On je proao kroz smrt. Ada-
mova smrt je uasna i kaotina, no smrt Kristova je predivna i
uinkovita. Adamova smrt nas je podjarmila do smrti, dok nas je
smrt Kristova oslobodila od smrti. Iako je Adamov pad unio u nas
mnoge zle elemente, djelotvorna Kristova smrt je unitavajua
sila u nama da ubije sve elemente Adamove naravi.
Dakle, u Kristu je boanska narav, ljudska narav, svakodnevni
12 BOJA EKONOMIJA
ljudski ivot sa svim svojim patnjama i uinkovitost Njegove

smrti. Me utim, u Kristu su tri dodatna elementa. Peti element je
Njegovo uskrsnue. Nakon Svoga uskrsnua, Krist nije odloio
Svoje ovjetvo da iznova postane samo Bog. Krist je jo uvijek
ovjek! Kao ovjek On posjeduje dodatni element uskrslog ivota
koji je pomijean s Njegovim ovjetvom.
esti element u Kristu je Njegovo uznesenje. Po Svome uzne-
senju u nebesa, On se uzdigao iznad svih neprijatelja, poglavar-
stava, vlasti, sila i gospodstava. Svi su pod Njegovim nogama. S
Njim je dakle pomijeana transcendentna sila uznesenja.
Najzad, sedmi element u Kristu je Njegovo sjedanje na prijes-
tolje. Krist, ovjek s boanskom naravi je proslavljen i ustolien u
treem nebu kao uzviena Glava cijeloga svemira. On je na nebe-
sima kao Gospodar gospodara i Kralj kraljeva.
Dakle, trebamo zapamtiti sedam predivnih elemenata koji su
u Njemu: boanska narav, ljudska narav, svakodnevni ljudski
ivot sa svojim zemaljskim patnjama, uinkovitost Njegove smrti,
sila uskrsnua, transcendentna sila Njegova uznesenja i Njegovo
proslavljenje tj. ustolienje, po kojem Ga je Bog uinio Gospoda-
rom svega. Svi ovi elementi pomijeani su u ovom jednom
velianstvenom Kristu.
KROZ DUHA
Bog ipak ne moe ui u nas kroz Sina. Prema prvom stupnju
Boje ekonomije Otac je nastanio sebe u Sinu, a Sin je u Sebi
pomijeao sedam elemenata. Me utim, mi jo uvijek trebamo slje-
dei stupanj, trei i konani korak, da Bog udijeli Sebe u ovjeka.
Prvi korak je bio kad je Otac utjelovio Sebe u Sinu; drugi korak je
bio da se Sin utjelovio u ovjeka, kako bi u Sebi pomijeao svih
sedam predivnih elemenata; trei korak je da su sad obojica, i
Otac i Sin, u Duhu. Sve to je u Ocu je i u Sinu, i obojica, Otac
i Sin, sadravajui sve elemente u Kristu, unijeti su u Duh.
Duh Sveti, nakon Gospodinova uznesenja, nije vie isti kao
Duh Boji u starozavjetno doba. Duh Boji je u Starom Zavjetu
posjedovao samo jedan element
boansku narav Boga. Kao
boanski Duh, On nije imao elemente ljudske naravi, svakodnevni
ljudski ivot, uinkovitost Svoje smrti, uskrsnue, uznesenje i
ustolienje tj. proslavljenje. No danas, pod novozavjetnom ekono-

mijom, svih sedam elemenata Kristovih smjeteni su u Duhu.
Kao takav, taj sveobuhvatni Duh je uao u nas i siao je na nas.
Drugim rijeima, On je u nama i mi smo u Njemu. To je pravo
mijeanje Boga i ovjeka koje moemo iskusiti u svako doba. Mi
smo iznutra i izvana pomijeani s Duhom Svetim.
to je Duh Sveti? On je Duh Istine (Ivan 15:26). Ali to je
istina? Znaenje grke rijei istina je stvarnost. Stoga je Duh
Sveti, Duh stvarnosti, puna stvarnost Krista. Upravo kao to je
Bog utjelovljen u Kristu, tako je Krist ostvaren u predivnoj Osobi
Duha Svetoga. Krist nije odvojen od Boga, niti je Duh odvojen od
Krista. Krist je slika Boga, a Duh je Krist realiziran u stvarnosti.
A Gospodin je Duh (2 Kor 3:17). Ovaj stih dokazuje da Duh
Sveti nije odvojen od Krista. Gospodin je sm Krist i nazvan je
Duhom. Novi [grki: Posljednji] Adam postade ivotvorni [ivot-
dajui] Duh. (1 Kor 15:45). Pismo iznova pokazuje da je Krist,
Posljednji Adam, Duh. Moramo priznati da je ivot-dajui Duh,
Duh Sveti.
tovie, Bog Otac je tako er Duh (Ivan 4:24). Dakle, sva Tro-
jica u Boanstvu su Duh. Ako Bog Otac nije Duh, kako bi mogao
biti u nama i kako bismo Ga mogli kontaktirati? Nadalje, ako Bog
Sin nije Duh, kako bi On mogao biti u nama, i kako bi Ga mi
mogli iskusiti? Zato to su obojica, Otac i Sin Duh, mi lako
moemo kontaktirati Boga i iskusiti Krista.
Posvetimo panju sljedeim stihovima: Jedan Bog i Otac
koji je u* svima (Ef 4:6). ta Krist je u vama. (2 Kor 13:5).
po svome Duhu koji stanuje u vama. (Rim 8:11). Ova tri stiha
otkrivaju da su Bog Otac, Sin i Duh u nama. Koliko je onda Osoba
u nama? Tri ili jedna? Mi ne bi smjeli rei da su tri odvojene
Osobe u nama, niti bi trebali rei da je samo jedna Osoba u nama,
ve da je Tri-u-jednom u nama. Trojica Boanstva nisu tri Duha
nego jedan Duh. Otac je u Sinu, a Sin je sa svih svojih predivnih
sedam elemenata u Duhu. Kada ovaj predivni Duh Sveti do e
u nas, Boanstvo je tada udjeljeno u nas. Budui da su Trojica u
* Svi kurzivi koriteni u navo enju biblijskih stihova su nai.

14 BOJA EKONOMIJA
jednom Duhu, mi u sebi imamo Oca, Sina i Duha Svetoga. Kasnije

emo vidjeti da je Trojedini Bog u naem ljudskom duhu kako bi
bio na duhovni, unutarnji ivot. Ovo je sama meta Boje ekono-
mije, i to je nain na koji se Boanstvo razdjeljuje u nas. Cilj
boanske ekonomije je da udijeli Trojedinoga Boga u jednome
Duhu u na ljudski duh. Mi, dakle, zbog toga moramo sada usmje-
riti nau potpunu panju na ivljenje po Trojedinom Bogu koji
sada prebiva u naem ljudskom duhu. Ako nas se zavede od toga,
koliko god dobre i biblijske bile druge stvari, zasigurno emo pro-
maiti metu Boje ekonomije. Gospodin danas obnavlja svoju
djecu, potiui ih da se usredotoe na ovu metu Boje ekonomije.
Gospode, Ti si ivot u meni,

Sve moje si Ti!
Osoban i pristupaan,
Takvog Te doivljavam.
Pripjev:
Gospode, Ti Duh si,
Tako drag i blizak mi!
Koliko se divim Tvojoj
udesnoj dostupnosti!
Svim mojim potrebama,

velikim i malim,
Ti bogata si opskrba,
tako spremna i dostatna da je primijenim.
Slatko pomazanje Tvoje s Tvojom moi

u slabosti me snai.
Po opskrbi svoje silne snage,
Moju snagu odrava Ti.
Zakon ivota u umu i srcu

mojim vladanjem upravlja.
Bogatstvo Tvoje stvarnosti,
moje bie proima.
Zauvijek jedno sa mnom si Ti,

mistino jedinstvo!
Jedan duh sa mnom zanavijek
u vjenosti!
Pjesma broj 539 u Hymns

D RUGO P OGLAVLJE
SVEDOSTATNI DUH
DUH JE PRIJENOS BOGA
U prvom poglavlju vidjeli smo da je Boja ekonomija udjelji-

vanje samoga Boga u nas preko Trojice u Boanstvu. Elektrina
energija nam moe koristiti kao slikovit prikaz ekonomije Troj-
stva. Ona ukljuuje izvor, tok i prijenos. Ovo se ini kao tri vrste
elektrine energije, ali u stvarnosti one su jedno. Izvor, tok i prije-
nos su sama elektrina energija. Ako ne bi postojala elektrina
energija, onda ne bi mogao postojati niti tok niti prijenos. Kao to
postoji jedna struja u tri razliita stupnja, isto tako postoji jedan
Trojedini Bog. S jedne strane je izvor ili mjesto na kojem je
pohranjena energija, dok je na drugom kraju prenoenje energije
u nae domove. Izme u dva kraja je tok struje. Ovo je primjer tri
stupnja jedne te iste stvari. Bog, kao Otac je izvor; Bog, kao Sin
je tok i izraaj Oca; i Bog, kao Duh, prijenos je Boga u ovjeka.
Dakle, Otac je Duh, Sin je tako er Duh, a Duh je dakako Duh.
Otac je u Sinu, Sin je u Duhu, a Duh je u nama kao prijenos Boga,
prenosei neprestano sve to Bog jest i posjeduje u Kristu.
DUH JE SVEUKLJUUJUA DOZA
U ovo moderno doba ovjek je usavrio mnoge lijekove na

podruju medicine. Neki lijekovi sadravaju veliki broj sastojaka
te se mogu uzeti u jednoj jedinoj dozi. U samo jednoj dozi, neki od
elemenata mogu unititi bakterije, neki mogu opustiti ivce, neki
pak mogu nahraniti i osvjeiti tijelo. To je sveukljuujua doza.
Jesmo li ikada pomislili da je Duh Sveti najbolja doza na cije-
lome svijetu? Samo jedna doza je dovoljna da ispuni svaku nau
potrebu. Sve to Otac i Sin jesu i sve to posjeduju nalazi se u tom
predivnom Duhu. Promotri koliko elemenata je u toj dozi: Boja
18 BOJA EKONOMIJA
boanska narav, Njegova ljudska narav, Njegovo ljudsko ivljenje

sa svim svojim patnjama, predivna uinkovitost Njegove smrti,
Njegovo uskrsnue, Njegovo uzaae i Njegovo proslavljenje (usto-
lienje). O, mi ne moemo ni zamisliti kakva je ovo doza. No ipak,
slava Gospodinu, moemo je svaki dan uivati. Niti jedan znan-
stvenik ili lijenik na Zemlji ne bi mogao proanalizirati ovu dozu.
To je Boja ekonomija, koja nije nita drugo negoli razdjeljivanje
samoga Boga u nas.
To nije stvar prouavanja doktrina. Kada sam bio mlad, nauio
sam sve doktrine o razliitim dispenzacijama. Bio sam pouen da
postoji najmanje sedam dispenzacija. No, izravno govorei postoji
samo jedna dispenzacija koju mi trebamo
dispenzacija samoga
Boga. ezdeset i est knjiga Biblije potpuni su zapis o ovoj jedinoj
dispenzaciji
udjeljivanju Boga u nas. O, samo da cijeloga dana
imamo dionitvo u Njemu kao sveobuhvatnoj dozi u ovom prediv-
nom Duhu. Uivajmo samoga Boga
a ne te doktrine o dispenza-
cijama.
Jesi li brat koji je slab? Ovdje je doza, predivna doza da te
ojaa snagom i boanskom silom. Jesi li brat koji je tjeskoban?
Lijek je u dozi. Jedna doza Duha Svetoga iscijelit e sve tvoje
tjeskobe.
Kad sam bio mlad pouavalo me se da smo razapeti s Kristom
i da se moram smatrati mrtvim. Zbog toga sam od jutra do veeri
bio vrlo oprezan smatrajui se mrtvim. Me utim, to sam vie
tako postupao, sve vie sam postajao ivim. To nije funkcioniralo
jer je to bila pogrena formula. Jednoga dana, nakon mnogo
godina, Gospodin je otvorio moje oi da vidim kako stvarnost Nje-
gove smrti nije u mojem smatranju da sam mrtav, ve u mom
uivanju Duha Svetoga. To je otkriveno u Rimljanima 8. Posla-
nica Rimljanima nam u 6. poglavlju daje samo definiciju, no,
Rimljanima 8. poglavlje daje nam stvarnost Kristove smrti, zato
to je uinkovitost Kristove smrti u Duhu Svetom. to vie imamo
zajednitvo s Kristom u Duhu Svetom, sve vie emo biti mrtvi.
Doza sveobuhvatnog Duha Svetoga sadri element koji ubija.
Budui da Ga uivamo kao tu predivnu dozu, nema potrebe da se
smatramo mrtvima. Ako smo u Duhu Svetom, mnoge negativ-
nosti u nama bit e spontano usmrene.
SVEDOSTATNI DUH 19
Neko kada sam mrzio jednog brata, bilo mi je reeno da je

ja koje mrzi razapeto, te da bih, umjesto to ga mrzim, trebao
voljeti toga brata. Ja sam se, dakle, pokuao smatrati mrtvim, ali
to nije djelovalo. to sam se vie smatrao mrtvim, to vie sam ga
mrzio. Onda, jednoga dana, dok sam imao zajednitvo s Gospodi-
nom, bio sam ispunjen Njegovim Svetim Duhom. Kako su suze
potekle! Znao sam da je snaga koja usmruje bila u meni, ubi-
jajui moju mrnju i moj ponos. Ljubav za toga brata pomijeana
sa suzama poela je spontano istjecati iz mog srca. to je to bilo?
To je bio usmrujui element u predivnoj dozi, uinkovitost Kris-
tove smrti u Duhu.
Unutar toga Isusovog Duha postoji svedostatna opskrba. Rije
opskrba [potrebna pomo] u Filipljanima 1:19 posebna je grka
rije koja znai obilna ili sveobuhvatna opskrba. Duh Isusov
je sveobuhvatna opskrba u kojoj se susreu sve nae potrebe.
to nam treba? Trebamo li utjehu? Nitko nas istinski ne moe
utjeiti
ak ni naa djeca, nai roditelji ili nae drage ene.
Prava utjeha dolazi od Isusovog Duha koji prebiva u nama. Kada
imamo zajednitvo s Isusom u tom Duhu i kad ivimo u tom pre-
divnom Duhu, spontano posjedujemo unutarnju utjehu. Bez obzira
na izvanjske okolnosti, unutar sebe imamo mir i utjehu.
Moemo rei: Ne znam to mi je initi. Trebam vodstvo. ivo
vodstvo je u Duhu Svetom. Kada imamo zajednitvo s Gospodi-
nom i hodamo u Duhu Svetom, spontano emo imati unutarnje
svjetlo za vodstvo. Sve
ukljuujui i vodstvo
nalazi se u Duhu
Svetom. On je danas u nama kao sveukljuujua doza. Mi ne tre-
bamo ispitivati ili plakati. Mi samo trebamo uzeti Njega, uivati
Ga i slaviti Ga.
Na primjer, jedna sestra je bila u nevolji i nije znala to da
uini. Premda nije imala jasno vodstvo, otila je Gospodinu i
rekla: Slavim Te Gospodine to nemam nikakvo vodstvo. Slavim
Te jer ne znam to da uinim. Slavim Te to sam u tami. to se
dogodilo? to je vie slavila, sve je vie bila u svjetlosti! Uinimo
i mi to isto. Kada smo slabi pri imo Gospodinu i kaimo: Slavim
Te Gospodine to sam slab u ovoj situaciji. Kada stupimo u doti-
caj s Njim uvidjet emo da je On predivan Duh koji prebiva u
nama da nam bude obilata i sveobuhvatna opskrba!
20 BOJA EKONOMIJA
Previe doktrina u kranstvu odvode Gospodnji narod od

samoga Gospodina, zavodei ih da promae metu Boje ekono-
mije. to je ta meta? To je jednostavno sveobuhvatni Sveti Duh
koji prebiva u naem ljudskom duhu. Tijekom cijeloga dana ui
kako kontaktirati i slijediti Duha Svetoga. Ui kako imati zajed-
nitvo s Njim i djelovati s Njim. Kranstvo nas ui kako se treba
odnositi prema formama, pravilima i doktrinama. ak se i Sveto
Pismo ita na pogrean nain, budui da se tijekom itanja
uspostavlja mali ili gotovo nikakav kontakt s Duhom Svetim. Mi
ponajee uimo doktrine u crno-bijelim slovima. Mi trebamo
itati Sveto Pismo uz vjebanje naega duha kako bismo kontak-
tirali Duha Svetoga, ne koristei svoje oi iskljuivo da vidimo
rijei te vjebajui svoje umove, ne bi li shvatili uenja koja su
u Pismu. Od jutra do veeri moramo se ophoditi s Onim koji je u
nama, jer On je obilna opskrba Gospodina Isusa.
DUH JE UZAJAMNO PREBIVALITE
Ivan 14:23 kae da e Otac i Sin doi i nastaniti se kod nas. to
to znai? Jesi li ikada iskusio da Otac i Sin dolaze kako bi se
nastanili s tobom? To je meta Boje ekonomije koju mi raz-
matramo. To stanovanje ima dvije strane
Otac i Sin e postati
na stan, a mi emo postati Njihov stan. To je uzajamno prebiva-
lite. Kako je mogue to uzajamno boravite? Samo kad smo u
Duhu, ba kao to su Otac i Sin u Duhu, moemo iskusiti to uza-
jamno prebivanje. Kad smo u Duhu, tad prebivamo u Sinu i u
Ocu, a istovremeno oni prebivaju u nama. Samo tada emo imati
intimno zajednitvo s Ocem i Sinom. Imat emo unutarnji razgo-
vor. Priat emo s Gospodinom, a Gospodin e priati s nama. To
su praktina iskustva uzajamnog prebivanja.
DUH JE UNUTARNJI IVOT I VANJSKO RUHO
Gospodin je tako er Duh ivota u nama poput vode koja nas

osvjeava, jaa i ispunjava s unutarnjim ivotom (Ivan 7:37-39).
Gospodin je kao Duh Sveti tako er uspore en s odjeom (u Luki
24:49 u King James Version rije opremiti na grkom je odje-
nuti, kako je prevedena u American Standard Version). Odije-
vanje obiljeava snagu i autoritet. Ako itko danas vri slubeni
SVEDOSTATNI DUH 21
in odgovornosti, on treba uniformu. Pretpostavimo da vidimo

policajca kako stoji na ulici u uobiajenoj odjei bez svoje uni-
forme. Nitko ga ne bi uvaavao kao policajca. Budui da mu
nedostaje uniforma, on je izgubio svoj autoritet. Kad vidimo poli-
cajca u uniformi dok vozimo, odjednom postajemo vrlo oprezni.
Kad nosi svoju uniformu, on je odjeven autoritetom. Duh Sveti
u nama opskrba je ivota, a Duh Sveti izvana uniforma je autori-
teta. Kad smo odjenuti Njime, posjedujemo najvii autoritet u
svemiru.
Nakon uskrsnua Gospodin je doao k Svojim uenicima i
dahnuo je u njih (Ivan 20:21, 22). On je taj dah nazvao Duhom
Svetim, budui da je On sm Duh Sveti. to god izlazi iz Njega
mora biti Duh Sveti. Znamo da je dah neto od ivota i neto za
ivot. Gospodnji dah kojim je udahnuo Duha Svetoga u uenike
bio je udjeljivanje Njegova Duha ivota u njih. Od toga dana
Uskrsnua svi uenici primili su Duha Svetoga u sebe. Primili su
unutarnje pijenje vode ivota.
Dakle, do toga dana bijahu bez autoriteta. Uniforma jo nije
bila dana. Zbog toga im je Gospodin rekao da ekaju (Luka 24:49)
sve dok nije uzaao u nebesa da postane ustoliena Glava i Auto-
ritet svemira. Po Svom uzaau i ustolienju On je osvojio pozi-
ciju da izlije, kao autoritet, samoga Sebe u Duhu Svetom. Na dan
Pedesetnice Duh Sveti je siao
ne kao ivot nego kao snaga (Dj
1:8).
Stoga, na dan Uskrsnua, koji je dan ivota, Duh Sveti je
iziao iz Gospodina i uao u uenike kao dah ivota. No, na dan
Pedesetnice, koji je dan snage, Duh Sveti je siao od uzale i usto-
liene Glave opremivi uenike s autoritetom za slubu. To je Duh
Sveti kao autoritet, kao uniforma.
Pretpostavimo da se policajac sprema na dunost. to on sva-
kodnevno ini prije nego zapone svoj posao? Rano ujutro popije
nekoliko aa nekog napitka da se osvjei i osnai. Me utim, je li
on time to se ispunio nekim napitkom kvalificiran vriti svoju
dunost kao policajac? Ako jednostavno izi e na ulicu bez uni-
forme smatrajui: Ispunjen sam, sad sam policajac, nitko ga
ne bi uvaavao. Svatko bi rekao da je lud. Iako je on pravi poli-
cajac, ipak mu bez uniforme nedostaje autoritet. Ali, ako odjene
22 BOJA EKONOMIJA
uniformu, opremljen je snagom autoriteta. Ako onda iza e na

ulicu svatko ga uvaava kao ovjeka s autoritetom lokalne policije.
Ne moemo omalovaiti tu uniformu. Ova uniforma predstavlja
autoritet vlasti. S druge pak strane, ako policajac ujutro nita ne
bi popio, bio bi slab. Mogao bi odjenuti svoju uniformu i zauzeti
svoj poloaj autoriteta, ali ne bi imao nikakvu unutarnju snagu i
osvjeenje.
Neki krani koji su ispunjeni iznutra, izvana su bez uniforme,
dok su drugi krani koji nose ispravnu uniformu prazni iznutra.
Mi potrebujemo oboje, nutarnje ispunjenje i vanjsku opremljenost.
Trebamo Duha Svetoga od dana Uskrsnua kao ivot unutar
nas i Duh Svetoga od Pedesetnice kao snagu na nama. Ispunjenje
Duha Svetoga je potrebno iznutra; odijevanje Duhom Svetim je
isto tako potrebno izvana. Ako posjedujemo oba aspekta iskusit
emo blagoslovljeno mijeanje Duha Svetoga iznutra i izvana.
Tko je Duh? Zapamtite da je Duh sma stvarnost Trojedinoga
Boga. Kad smo ispunjeni i zaodjenuti Duhom Svetim pomijeani
smo s Trojedinim Bogom. To je meta Boje ekonomije.
O, posvetimo svoju panju ovoj meti Boje ekonomije, a ne
samo doktrinama! Neki pokuavaju raspravljati o doktrinama,
oni kau: to je s uznesenjem? Mnogi krani zaokupljeni su s
kasnim uznesenjem, ranim uznesenjem, djelominim uznesenjem
ili pak neim drugim. Jednom sam rekao dragome bratu: Dok
god ljubi Gospodina i ivi po Njemu, kad iznova do e, bit e
uznesen. To je dovoljno! Zaboravimo na doktrine i nauimo vol-
jeti Gospodina. Usredotoi se na metu Njegove ekonomije, ophodi
se sa ivim Kristom u Duhu Svetom te se Njime ispuni i odjeni.
Neki se sva aju o vjenoj sigurnosti spasenja, no prava sigur-
nost jest sm Krist, a ne uenje o vjenoj sigurnosti spasenja. Dok
god posjedujemo Krista, posjedujemo sigurnost. Ako pak nemamo
Krista, nemamo ni sigurnosti. Doktrina o vjenoj sigurnosti nije
Krist. Doktrine samo uzrokuju podjele me u Bojom djecom. Ako
ljubimo Krista, hodamo po ivome Duhu i ne istiemo doktrine,
bit emo jedno sa svetima. to vie govorimo o doktrinama, sve
vie emo se sva ati. Danas, dok govorimo o Duhu Svetome kao
predivnoj dozi, svi kaemo: Amen! Haleluja! Me utim, ako sutra
ponemo govoriti o vjenoj sigurnosti spasenja, neki e rei: ao
SVEDOSTATNI DUH 23
mi je. Ne mogu se sloiti. Bit emo istog trena podijeljeni, a to

znai da smo promaili metu. Pouavat emo stvari koje e samo
prouzrokovati pitanja, umjesto da svoju punu panju usmjerimo
na metu Boje ekonomije. to je meta? To je Otac u Sinu, i Sin u
Duhu Svetom, i Duh Sveti u nama.
Neki se prepiru o krtenju. Primjerice, neki pokuavaju uvje-
riti druge inzistirajui na kropljenju. To je iznova stvar doktrine,
a ne ivoga Krista. Moramo nauiti da nas zaokupi samo jedna
stvar i da budemo zahvaeni samo jednom stvari
smim Kris-
tom. Moramo nauiti kako da dohvatimo Krista u Duhu Svetom i
da budemo zahvaeni Duhom Svetim. Iako doista moemo primiti
pomo od doktrine, sredite Boje ekonomije nije doktrina, ve
ivi Krist u Duhu Svetom.
DUH JE IVOT-DAJUI,
OSLOBAAJUI I PREOBRAAVAJUI DUH
Ako tijekom cijelog dana kontaktiramo ivog Krista u prediv-

nom Duhu Svetom, u nama e se dogoditi tri stvari. Prvo,
ivot-dajui Duh e nam udijeliti ivot (2 Kor 3:6). Kad god stu-
pimo u doticaj s tim predivnim Duhom, imat emo unutarnje
osvjeenje, unutarnje osnaenje, unutarnje zadovoljstvo i unu-
tarnje prosvjetljenje. Postoje pokazatelji da se Krist kao ivot sve
vie i vie udjeljuje u nas. Moda smo krani vie od osamdeset
godina, ali jo uvijek trebamo Krista kao ivot-dajueg Duha da
se udijeli u nas, da nas osvjei, da nas ojaa, da nas zadovolji,
da nas prosvijetli i da nas ispuni. Taj predivni Duh je u nama da
nam udijeli Krista kao nau obilatu opskrbu.
Nadalje, Duh Sveti e nas neprestano osloba ati (2 Kor 3:17).
Mnoge nas svakodnevne opresije i depresije ele oslabiti. Ponekad
e nas depresivnima uiniti objeeno lice neke osobe. Ponekad se
tvoja supruga moe loe osjeati i kad s posla stigne kui moe
biti nezadovoljna s tobom. Ako potom mora na sastanak crkve
pojavit e se s objeenim licem. Ljudi e te pitati: to ti se dogo-
dilo, brate? Ti e odgovoriti: Nita! Ne usu uje im se rei da
je tvoja ena svojim ponaanjem utjecala na tebe. Takva mala
stvar moe te uiniti potitenim i depresivnim. Me utim, ukoliko
stupi u doticaj sa ivim Kristom u sebi, On e te istog trena
24 BOJA EKONOMIJA
osloboditi. Bit e nadmoan, daleko iznad svoje supruge, a sve

depresije e biti pod tvojim nogama! Bit e oslobo en sve do pri-
jestolja u treem nebu. Mnogo puta dok sam se pripremao da
stignem na sastanak posluivanja, neto bi se dogodilo! Ali ja sam
nauio lekciju. Rekao bih: Gospodine, ja sam u nebesima; ne
elim biti ometen svim tim stvarima. Ako smo u Duhu Svetom,
bit emo transcendentni, zato to su u tom predivnom Duhu
elementi uzaaa i transcendentnosti. Kad smo u Njemu, ovi ele-
menti e nas osloba ati itava dana.
Najzad, dok nam udjeljuje ivot i osloba a nas, Duh Sveti nas
tako er preobraava. Druga Korinanima 3:18, prema ispravnom
prijevodu, kae: A mi svi, koji otkrivena lica odrazujemo kao
ogledalo slavu Gospodnju, preobraavamo se [grki: iz slave u
slavu] u tu istu sliku, uvijek sve slavniju, jer dolazi od Gospodina,
od Duha. U ovom stihu, rije preobraavamo prevedena je u
King James Version mijenjamo se, no u grkom ona je ista kao
i rije u Rimljanima 12:2: preobliavajte [preobraavajte] se
obnovom svoga uma. Biti preobraen ne znai biti izmijenjen
samo izvana, nego promijenjen u naravi iznutra i u formi izvana.
Dok promatramo i odraavamo poput ogledala slavu Gospodnju,
bivamo preobraavani u Gospodnji lik, od jednog stupnja slave ka
viem stupnju slave. Kad ogledalo neto odraava, ref lektira ono
to je ispred njega. Ako je ogledalo pokriveno, njegovo lice nije
otkriveno, ak i da je odre eni predmet ispred njega, ne moe ga
odraziti. Ako smo otkriveno ogledalo, odrazit emo Krista gle-
dajui Ga. To je proces preobrazbe. Gospodin je Duh koji nas
unutar nas preobraava. Premda smo toliko naravni, ak i greni,
Duh preobraava na naravni lik u svoj slavni lik. Tijekom ita-
voga dana, ako ivimo u Duhu, On e nas transformirati obnav-
ljanjem naega uma, naeg osjeaja i nae volje. On e zauzeti sve
unutarnje dijelove naega bia proimajui smim Sobom na
um, osjeaj i volju. Naa ljubav, naa mrnja, nae elje, nai
izbori i nae odluke nosit e Njegov lik. Preobraavat emo se u
Njegov lik od jednog stupnja slave u vii stupanj slave. To znai:
danas smo preobraeni u prvom stupnju slave, sutra emo se pre-
obraziti u drugi stupanj slave, a sljedei dan u trei stupanj.
Slava e se svaki dan poveavati.
SVEDOSTATNI DUH 25
Boja ekonomija i cilj Njegove ekonomije je da e Bog udijeliti

samoga Sebe u nas i pomijeati nas sa samim Sobom u Svojoj
slavi. Tada Ga moemo izraziti. Budimo vjerni tom naumu, drimo
se vrsto te mete i nastavimo kako bi dosegli taj cilj.
T REE P OGLAVLJE
PREBIVALITE BOANSKOGA DUHA
U Ivanu 3:6 itamo: to je ro eno od tijela, tijelo je; to je

ro eno od Duha, duh je. Ovaj stih govori o dva razliita duha:
jedan je pisan velikim poetnim slovom, a drugi malim. Prvo
pojavljivanje te rijei odnosi se na Bojeg Duha Svetoga, a drugo
pojavljivanje odnosi se na ljudski duh ovjeka. Ono to je ro eno
od Duha Svetog jest ljudski duh. Sljedei stih koji nam pokazuje
ova dva duha je Ivan 4:24: Bog je Duh, i koji mu se klanjaju,
moraju mu se klanjati u duhu i istini. Iznova, prvi Duh je napi-
san velikim poetnim slovom, a drugi malim. Moramo se klanjati
Bogu, koji je Duh, u naem ljudskom duhu. Rimljanima 8:16 opet
potvr uje egzistenciju ta dva duha: Sam Duh svjedoi zajedno s
naim duhom da smo djeca Boja. Zamjenica naim definitivno
odre uje ljudski duh te otklanja bilo kakvu osnovu za sumnju u
stvarnost oba duha
boanskoga Duha i ljudskoga duha.
U Rimljanima 8:9, 10 itamo: Duh Boji prebiva u vama A
ako je Krist u vama vae tijelo je mrtvo a va je duh iv. King
James Version daje duh u 10. stihu velikim poetnim slovom,
ali bolji prijevodi poput American Standard Version daju duh
na ovome mjestu s malim slovom d. Zato to istiemo? Zato to
krani posjeduju jako malo znanja o ljudskom duhu. Mnogo
panje se posveuje Duhu Svetom, ali ljudski duh, prebivalite i
stan Duha Svetoga, gotovo je u potpunosti zanemaren. Pretposta-
vimo da me netko eli posjetiti. On prvo mora saznati gdje ivim.
Ako ne zna gdje mi je dom, morat e odgoditi svoju posjetu. Iako
se mnogo govori o Duhu Svetom, ipak ne znamo gdje prebiva.
Rimljanima 8:9 nesumnjivo se odnosi na Duha Svetoga, no stih 10
govori o ljudskom duhu. Tijelo je mrtvo a duh je iv. Naravno,
Duh Sveti se ne moe uspore ivati s naim tijelom. Usporedba
28 BOJA EKONOMIJA
mora biti izme u ovjejeg tijela i ovjejeg duha

ne izme u
ljudskog tijela i Duha Svetoga.
Apostol Pavao je rekao: Bog kojemu svom duom [grki: u
svom duhu] sluim navjeujui Evan elje njegova Sina, svjedok
mi je da vas se neprestano svaki put sjeam u svojim molitvama
(Rim 1:9). Naa uobiajena misao je da se Boga slui u Duhu Sve-
tome, ali ovdje je stih koji objavljuje da se Bogu slui u naem
ljudskom duhu. U Galaanima 5:16 izraz ivite po Duhu sadri
u engleskom konani lan the [taj] i napisan je velikim poet-
nim slovom [kao i u naem prijevodu s velikim D], me utim,
grki interlinearni tekst isputa oboje, i lan i veliko poetno
slovo. Mnogi krani zbog prijevoda u King James Version misle
da ovaj stih govori o tome kako bi mi trebali hodati u Duhu
Svetom, ali prema grkom tekstu stih nam kazuje da bi trebali
hodati u naem ljudskom duhu. Koristilo bi nam da usporedimo
prijevode i na emo ispravno znaenje. U mnogim stihovima rije
duh ne bi se trebala pisati velikim poetnim slovom.
Prevoditelji Biblije zatekli su se u tekoama ne znajui da li
se duh u nekim stihovima odnosi na Duha Svetoga ili na ljudski
duh. Razlog za tu potekou je taj to su u vjerniku Duh Sveti i
ljudski duh pomijeani kao jedan duh! A tko se zdrui s Gospodi-
nom, s njim je jedan duh (1 Kor 6:17). Mi smo jedan duh s
Gospodinom, na duh je pomijean s Duhom Svetim. Takav pomi-
jeani duh ini potekoe svakome, tako da je teko bilo kome rei
je li to Duh Sveti ili ljudski duh. Dva su pomijeana u jedan.
Moemo rei da je to Duh Sveti, no ipak, moemo rei i da je to
ljudski duh svetih. Ponekad pripremamo napitke mijeajui dvije
vrste soka
od ananasa i od grejpfruta. Nakon to se pomijeaju
teko je rei kakva je to vrsta soka. Je li to ananas ili grejpfrut?
Moramo ga nazvati ananas-grejpfrut sok. Predivno je vidjeti da
su u Novom Zavjetu dva duha, Duh Sveti i na duh, pomijeani.
Oni su jedan duh.
PRONALAENJE LJUDSKOG DUHA
U prvom poglavlju vidjeli smo da je Bog Otac u nama (Ef 4:6),

Krist je u nama (2 Kor 13:5) i Duh Sveti je u nama (Rim 8:11).
Cjelokupni Trojedini Bog je u nama. Ali gdje u nama je Trojedini
PREBIVALITE BOANSKOGA DUHA 29
Bog? U kojem dijelu? Sasvim je jasno, bez ikakve osnove za pre-

pirku, da je Krist danas u naemu duhu, a imamo i Sveto Pismo
koje potvr uje tu injenicu. Ne bismo smjeli biti tako neodre eni,
poput mnogih koji kau: O, Gospod je u tebi i Gospod je u meni.
Posljednji stih u Drugoj poslanici Timoteju definitivno izjavljuje
da je Krist u naem duhu. Neka Gospodin Isus bude s duhom
tvojim! (2 Tim 4:22). Da Krist bude u naem duhu, On prvo mora
biti Duh; nadalje, mi moramo imati duh; konano, ta dva duha
moraju se pomijeati kao jedan duh. Ako Gospodin nije Duh, kako
bi onda mogao biti u naem duhu i kako bi mi mogli biti jedan
duh s Njim?
Kako bi pronali ljudski duh, moramo rastaviti duh od due.
Uistinu je iva i djelotvorna Rije Boja. Ona je otrija od sva-
koga dvosjeklog maa i prodire do rastavljanja due i duha, zglo-
bova i modine, i moe suditi nakane i misli srca. (Heb 4:12).
Boja Rije je otar ma da rasijee nae bie kako bi rastavila
nau duu od naega duha.
Na primjer, u 1 Korinanima 3 reeno nam je da smo hram
Boji. Boji Hram je prema Starom Zavjetu prikazan u tri dijela:
prvi dio je dvorite, drugi dio je Svetinja i trei dio je Svetinja nad
svetinjama.
SVETINJA
NAD
SVETINJAMA
SVETINJA
DVORIŠTE
30 BOJA EKONOMIJA
Znamo da je Bog bio u Svom Hramu, ali u kojem dijelu? Je li

On bio u predvorju ili u Svetinji? Ne. On je bio u Svetinji nad sve-
tinjama. Tu u Svetinji nad svetinjama prebivala je Shekhinah
slava Boje prisutnosti. U dvoriu je bio rtvenik, koji je slika
kria, odmah iza rtvenika bio je umivaonik, koji je u tipologiji
znak djelovanja Duha Svetoga. U Svetinji je bio stol s prinesenim
hljebovima, svijenjak i kadioni rtvenik. Ali to se nalazilo u Sve-
tinji nad svetinjama? Koveg koji simbolizira Krista. Dakle, Krist
je bio u Svetinji nad svetinjama. Boja prisutnost, Boja Shekhi-
nah slava, tako er je bila tamo.
Biblija nam govori da smo i mi hram (1 Kor 3:16). Mi kao
trodijelna bia sastojimo se od tri dijela
tijela, due i duha.
Me utim, u kojem dijelu naega bia prebiva Trojedini Bog?
Druga Timoteju 4:22 jasno objavljuje da je Gospodin u naemu
duhu. Na duh je sama Svetinja nad svetinjama. Tipologija staro-
zavjetnog Hrama predstavlja vrlo jasnu sliku. Krist i Boja
prisutnost su u Svetinji nad svetinjama. Danas je ova slika
Bojega Hrama ispunjena u nama. Mi se sastojimo od tri dijela:
nae tijelo odgovara dvoritu, naa dua odgovara Svetinji, a na
ljudski duh odgovara Svetinji nad svetinjama, koja je prebivalite
Krista i Boje prisutnosti. To je slikovito prikazano u sljedeem
dijagramu:
SVETINJA
NAD
SVETINJAMA
DUH
SVETINJA DUŠA
DVORIŠTE TIJELO
Prema tome, brao, budui da mi snagom krvi Isusove otvo-

reno moemo ui u Svetinju nad svetinjama (Heb 10:19). to je
za nas Svetinja nad svetinjama u koju bi trebali ui dok smo
ovdje na zemlji? Pogledaj u prethodni dijagram. Na ljudski duh
je Svetinja nad svetinjama, on je Boje prebivalite, odaja u kojoj
prebivaju Bog i Krist. Ako elimo pronai Boga i Krista, nema
potrebe da odlazimo u nebo. Bog je toliko dostupan u Kristu, jer
On je u naem duhu.
RASTAVLJANJE DUE OD LJUDSKOG DUHA
Zbog toga moramo rastaviti nau duu od naega duha (Heb

4:12). Ako ne moemo rastaviti duu od duha, jednostavno ne
moemo stupiti u doticaj s Gospodinom. Pogledaj sliku. Da Veliki
sveenik nije znao gdje je Svetinja nad svetinjama, njegovi napori
da stupi u doticaj s Gospodinom bili bi uzaludni. On je najprije
morao ui u dvorite, a iz dvorita trebao je ui u Svetinju, iz Sve-
tinje bi napokon uao u Svetinju nad svetinjama. Tu bi susreo
Boga i vidio Shekhinah slavu Njegove prisutnosti.
Moramo nauiti razlikovati na duh od nae due. Dua oba-
vija i pokriva duh, kao to kosti obavijaju modinu. Lako je vidjeti
kosti, ali ne i modinu skrivenu u njima. Ako elimo vidjeti
modinu, moramo slomiti kosti. Ponekad se modina mora sastru-
gati s kostiju. O, kako je na duh prilijepljen za nau duu! Na
duh je njome obavijen i skriven. Dua se lako razaznaje, ali teko
je poznavati duha. Mi znamo neto malo o Duhu Svetom, ali
uope ne poznajemo ljudski duh. Zato? Zato to je ljudski duh
obavijen duom. Zato se dua treba slomiti. Kao to su zglobovi
najjai dio kostiju, tako je i naa dua vrlo jaka. Mi imamo duh,
ali pokriva ga naa dua. Boja Rije kao otar ma mora razre-
zati nau duu kako bi je rastavila od duha.
Prema tome, preostaje narodu Bojemu neki subotni poinak.
urimo se dakle ui u onaj poinak da tko ne pogine pruajui isti
primjer neposluha! (Heb 4:9, 11). to je ovaj poinak? Moramo
pogledati u jo jednu sliku Staroga Zavjeta da otkrijemo nje-
govo znaenje. Nakon to su Izraelci bili spaeni i izbavljeni iz
zemlje egipatske dovedeni su u pustinju s nakanom da krenu dalje
u kanaansku zemlju. Kanaanska zemlja bijae zemlja njihova
32 BOJA EKONOMIJA
poinka, slika sveobuhvatnoga Krista. Krist je dobra [obeana]

kanaanska zemlja i On je na poinak. Ako elimo ui u poinak,
moramo ui u Krista. Ali gdje je Krist danas? Mi odgovaramo da
je On u naemu duhu. Izraelci, koji bijahu izbavljeni iz Egipta,
umjesto da su otili dalje u kanaansku zemlju, lutali su mnogo
godina u pustinji. to to simbolizira? To simbolizira da mnogi
krani nakon to su spaeni jednostavno lutaju u dui. Razlog
zbog kojeg je napisana Poslanica Hebrejima je bio taj to su
mnogi Hebreji postali krani i bili su spaeni, ali su lutali u
svojoj dui. Oni nisu smjelo nastavili iz pustinje u dobru zemlju
to znai, u Krista koji je prebivao u njihovom duhu. Ne smijemo

nastavljati lutati u naoj dui, ve trebamo smjelo krenuti dalje
kako bismo uli u na duh, gdje je Krist, na poinak.
Prikaimo ovo slikovito sljedeim dijagramom:
SVETINJA
NAD
SVETINJAMA DUH KANAAN
SVETINJA DUŠA PUSTINJA
DVORIŠTE TIJELO EGIPAT
U davna vremena sav narod izraelski imao je pristup k dvo-

ritu, no samo su sveenici mogli ui u Svetinju. Nadalje, u
Svetinju nad svetinjama mogao je ui samo jedan, Veliki sveenik,
i to samo jednom godinje. Uz to, od svih Izraelaca koji bijahu
spaeni i izbavljeni iz Egipta te dovedeni u pustinju, vrlo malo ih
je krenulo dalje u zemlju kanaansku.
Premda smo spaeni ve godinama, moramo se zapitati jesmo
li mi trenutno krani koji ive u tijelu, u dui ili u duhu. Jesmo li
sada u Egiptu, u pustinji ili u dobroj zemlji Kanaan? Zapitaj

Gospodina i preispitaj se kako bi ti bilo jasno gdje si. Sasvim
iskreno, mnogi krani lutaju cijeli dan u dui, to znai, u pus-
tinji. Ujutro imaju nasmijeena lica, ali u podne su tuni i imaju
objeena lica. ini se da su juer bili u nebesima, ali danas su skr-
eni. Oni lutaju u dui, u pustinji, bez poinka, kruei istim
putem dan za danom. Moda su slijedili Gospodina dvadeset
godina, ali jo uvijek krue, ba kao i narod izraelski, koji je tride-
set i osam godina lutao bez poboljanja i napretka. Zato? Zato
to su u dui. Kada smo u dui, tada smo u pustinji.
Iz tog razloga je pisac Hebrejima naglasio potrebu rastav-
ljanja due od duha. Rije Boja nas mora rascijepati da bismo
znali kako smjelo krenuti dalje od due u dobru zemlju i u Sve-
tinju nad svetinjama u naem ljudskom duhu. Duevni vjernik je
onaj koji luta u pustinji due, gdje nema poinka.
Veliki je sveenik morao proi kroz zastor da bi mogao ui u
Svetinju nad svetinjama; dakle zastor koji predstavlja tijelo (Heb
10:20), mora se razderati i slomiti. tovie, narod izraelski morao
je prijei rijeku Jordan kako bi uao u dobru [obeanu] zemlju.
Pod vodama Jordana poloili su dvanaest kamenova, koji pred-
stavljahu dvanaest plemena Izraelovih, a sljedeih dvanaest
kamenova, koji predstavljahu uskrsle Izraelce, donijee u dobru
zemlju. Stara generacija Izraelaca pokopala se u vodama smrti
rijeke Jordan. Sve ovo nam pokazuje da se naravni ovjek,
duevni ivot ili stara narav mora razderati poput zastora i da se
mora pokopati kao stari ovjek. Tada moemo ui u Svetinju nad
svetinjama i u dobru zemlju da uivamo Krista kao na poinak.
STVARI KOJE ODVODE OD LJUDSKOG DUHA
Ove slike e nam pomoi da shvatimo kako je Boja ekonomija

Trojedini Bog u ljudskom duhu. Taj Trojedini Bog je u jednom
Duhu zauzeo na duh kao Svoje prebivalite i Svoj stan. Moramo
dakle nauiti razlikovati na duh od nae due. Problem je to
smo mi krani puni naravnih misli. Nakon to smo spaeni
mislimo da moramo biti dobri i da moramo initi dobro. Ali Bog,
u Svojoj ekonomiji, namjerava uraditi smoga Sebe u nas da
bude na ivot i nae sve. Mi moramo zaboraviti sve ostalo i
34 BOJA EKONOMIJA
usredotoiti se na Krista koji prebiva u naem duhu. Ne smijemo

se dati zavesti od usmjerenja i cilja toga Krista koji prebiva u
nama. Zaboravimo na to da budemo dobri i inimo dobra djela.
Ostavi sve te dobre stvari i u i u Svetinju nad svetinjama. Mnogi
krani marljivo rade u dvoritu. Oni ne znaju kako je Boja
nakana za njih da u u u Svetinju nad svetinjama gdje mogu kon-
taktirati Boga, biti ipunjeni Njime, gdje mogu biti zaposjednuti
Bogom, biti jedno s Bogom u svemu te posjedovati Boga kao svoje
sve. Upoznaj svoj duh i imaj zajednitvo s Onim koji prebiva u
tebi. Dopusti da On preuzme vodstvo i da te zaposjedne.
Jo jedna religiozna stvar koja nas ometa od duha je da nakon
to smo spaeni osjeamo da smo slabi, da trebamo silu i snagu.
Neprekidno molimo da se Duh Sveti izlije na nas kako bi bili puni
sile i snage. Iako postoji neka osnova da tako molimo, ipak,
sredinja linija Boje ekonomije je da Ga slijedimo, ne u tom
izvanjskom osnaenju, ve u naem duhu, gdje Trojedini Bog pre-
biva. Dakle, najvanija stvar za nas je da poznajemo svoj duh i da
se odriemo svoje due. Mi trebamo odbaciti nau duu i hodati po
naem duhu, zato to je Trojedini Bog u naem duhu. Ova meta
Boje ekonomije promaena je od mnogih krana
ak i od onih
koji trae dublja iskustva Gospodina!
Opet postavljamo pitanje, gdje je taj Trojedini Bog danas?
Slava Gospodu, taj predivni Trojedini Bog je danas u naemu
duhu! Mi Ga posjedujemo! Da, imamo Ga u naem duhu! Taj pre-
divni sveobuhvatni Duh je u nama! Ako smo vjernici imamo
Trojedinoga Boga u svom ljudskom duhu. Naa potreba danas je
da razlikujemo na duh od nae due. Kada znamo ispravan
nain kako razlikovati duh od due, pogodit emo metu kontakti-
ranja tog Trojedinog Boga.
U mehanizmu radija postoji prijemnik. Ako pravilno podesimo
radio, elektrini val u zraku pogodit e taj prijemnik. Trojedini
Bog je danas duhovna struja. On je elektrini val koji prolazi cije-
lim svemirom, a mi smo radio. to je prijemnik u nama? To je na
ljudski duh. Mi pravilno podeavamo svoj ljudski duh kad imamo
slomljen i skruen duh, kad se kajemo pred Bogom i otvorimo Mu
se. Ako imamo takav duh, Trojedini Bog, koji je predivan Duh i
koji je duhovna struja, istog trena pogodit e na duh! Sve to
trebamo znati je kako podesiti prijemnik, kako podesiti na ljud-

ski duh, razlikujui duh od svih drugih stvari kao to su nae
razmiljanje, nai osjeaji i nae odluke. Kad svoj duh moemo
razluiti od svih ovih duevnih stvari, tada emo znati kako stu-
piti u kontakt s boanskim Duhom, koji je predivni sveobuhvatni
Duh Trojedinoga Boga. Onda emo poznavati Rije Gospodnju
kao otar ma koji sijee do rastavljanja nae due od naega
duha i shvatit emo kako cijelo vrijeme moemo iskusiti, uivati i
biti dionikom Krista koji prebiva u nama.
ETVRTO P OGLAVLJE
KLJU KA DUHU KOJI PREBIVA U NAMA
U vie od dvadeset prijevoda Novoga Zavjeta postoji razlika u

nainu na koji je prevedena rije duh. U nekim prijevodima ta
rije poinje s velikim poetnim slovom, a u drugima s malim
poetnim slovom. Primjerice, u prijevodu King James Version
rije duh u Rimljanima 8:2, jer zakon Duha ivota, napisana
je velikim poetnim slovom, me utim, jedan grki interlinear ne
daje rije duh u ovom stihu s velikim poetnim slovom. U King
James Version u stihu 4
koji ivimo po Duhu
rije Duh
pisana je velikim poetnim slovom, ali isti grki interlinearni
tekst ne daje je velikim poetnim slovom. Iznova, u stihu 5
oni
koji ive po Duhu
King James Version [kao i prijevod Kran-
ske sadanjosti] daje rije duh velikim poetnim slovom, dok
tekst grkog interlineara ne daje tu rije s velikim poetnim
slovom.
to je razlog za tako konf liktne prijevode? Teko je, na mjes-
tima kao to su ova, za bilo kojeg prevoditelja odluiti da li se
rije duh odnosi na Duha Svetoga ili na ljudski duh. Budui da
je na duh pomijean zajedno s Duhom Svetim, ta dva duha pomi-
jeana su kao jedan duh (1 Kor 6:17). Zbog toga netko moe
smatrati da je ovaj duh ljudski duh, dok netko drugi moe rei da
je ovaj duh, Duh Sveti. Dakako, kontekst nekih odlomaka ini
jasnim da se radi o Duhu Svetom, dok se pri drugim odlomcima
dade razabrati da se radi o ljudskom duhu.
A ako je Krist u vama, vae je tijelo mrtvo zbog grijeha, a va
je duh iv jer ste opravdani. Kontekst ovoga stiha Rimljanima
8:10 jasno ukazuje da duh ovdje nije Duh Sveti, budui da je uspo-
re en s tijelom. Ne moemo uspore ivati Duha Svetoga s naim
tijelom. Apostol je s naim tijelom uspore ivao na ljudski duh.
38 BOJA EKONOMIJA
Koje je znaenje ovoga stiha? Izvorno, nae tijelo bijae mrtvo

zbog grijeha, no sad je Krist u nama, i iako je nae greno tijelo
jo uvijek mrtvo zbog grijeha, na duh je iv i pun ivota zbog pra-
vednosti. Dakle, duh koji se spominje u ovom stihu nije Duh
Sveti, nego ljudski duh koji je uspore en s ljudskim tijelom.
U sljedeem stihu, Rimljanima 8:11, jasno je da se rije Duh
odnosi na Duha Bojega. Ono to slijedi izraz: Duh onoga,
otkriva iji je to Duh. Ako zbilja u vama stanuje Duh onoga koji
uskrisi Isusa od mrtvih, onaj koji uskrisi Isusa Krista od mrtvih
oivit e i vaa smrtna tjelesa po svom Duhu koji stanuje u
vama. Stih 10 nam kae da usprkos tome to je Krist u nama,
nae tijelo je zbog grijeha jo uvijek mrtvo. Me utim, stih 11
objavljuje da e naa slaba, smrtna tijela poradi Krista koji pre-
biva u nama, biti obnovljena i oivljena. Budui da Krist ivi u
nama, ak i naa smrtna tijela, koja su mrtva zbog grijeha, mogu
se obnoviti i preobraziti pomou boanskoga Duha koji prebiva
u naemu duhu. Duh koji prebiva u nama ne ini nas ivima
samo u naem duhu, ve najzad i u naem tijelu.
LJUDSKI DUH KAO KLJU
Zato istiemo razliku izme u Duha Svetoga i ljudskoga

duha? To je zbog toga to je na najvei problem taj to ne pozna-
jemo Duha koji prebiva u nama, niti shvaamo da je ljudski duh
prebivalite Duha Svetoga; jo manje znamo to da se ova dva
duha zajedno mijeaju kao jedan Duh. To je teta! Ovo je meta
Boje ekonomije, ipak, mnogi krani su promaili tu metu. To je
poput kue u koju se ne moe ui jer nemamo kljua. Samo klju
e nam otvoriti kuu kako bi uivali sve to je u njoj. Neprijatelj je
stoljeima sakrivao klju. to je klju? Klju je da je na ljudski
duh stan Duha Svetoga i da je na ljudski duh jedan duh s prediv-
nim Duhom Svetim.
Rije Boja je iva i otra, ak otrija od dvosjeklog maa, te
prodire do rastavljanja duha i due. Vie od trideset godina poku-
avao sam shvatiti zato je ta rije napisana te zato je napisana
u Poslanici Hebrejima u 4. poglavlju. Gospodin je otkrio razlog.
Poslanica Hebrejima nas ohrabruje da smjelo krenemo iz pus-
tinje u dobru zemlju, od stupnja lutanja do stupnja poinka u
KLJU KA DUHU KOJI PREBIVA U NAMA 39
sveobuhvatnom Kristu. U to doba Hebreji koji su postali krani

bili su u opasnosti da otpadnu od Krista i vrate se u idovstvo,
koje se moe usporediti s povratkom u egipatsku zemlju. Oni su
bili oslobo eni od idovstva i trebali su ui u dobru zemlju
poinka, ali oni su lutali u sredini izme u idovstva i Krista.
Poslanica Hebrejima je bila napisana da ih osokoli da krenu dalje
od lutalakog stupnja, uzimajui Krista kao svoj ivot i poinak.
Poslanica Hebrejima se tako er odnosi na Svetinju nad sve-
tinjama. Isto tako mnogo godina nisam mogao shvatiti to je
Svetinja nad svetinjama. Gospodin mi je naposljetku pomogao da
shvatim kako je Svetinja nad svetinjama, u prenesenom smislu,
na ljudski duh. Na ljudski duh je danas Svetinja nad sveti-
njama. Tri dijela Hrama odgovaraju ovjeku koji je trodijelan
tijelo, dua i duh. Najdublji dio Hrama, Svetinja nad svetinjama

obiljeava najdublji dio naega bia, na ljudski duh. Upravo kao
to je Koveg, koji je slika Krista, bio u Svetinji nad svetinjama,
tako je i Krist danas u naemu duhu. Na ljudski duh je stoga
Svetinja nad svetinjama u kojoj moemo kontaktirati Boga. Ako
ne poznajemo svoj duh, ne moemo pronai Svetinju nad svetin-
jama.
Nadalje, mora nam biti sasvim jasno da je Trojedini Bog danas
dovrio sve
stvaranje, utjelovljenje, ivot i patnje zemaljskoga
ivota; otiao je u smrt i proao je kroz smrt; uskrsnuo je, uzaao
u nebesa i ustolien je kao Gospodar svega. Sve je ostvareno po
predivnom Trojedinom Bogu i sve te stvarnosti su u Duhu Sve-
tome koji je doao u nas. Glavna misao je da je Sveti Duh udije-
ljen u na ljudski duh, koji je sada prebivalite Boje. Na duh je
organ kojim moemo primiti i sadravati Boga. Ako elimo stupiti
u doticaj s tim predivnim Duhom, moramo poznavati svoj duh.
Ako eli sa mnom kontaktirati, mora znati gdje ivim. Hebre-
jima 4:12 napisana je da nas ohrabri da krenemo dalje u Svetinju
nad svetinjama, koja je na duh. Ako ne poznajemo svoj duh, ne
znamo ni gdje je Svetinja nad svetinjama, mjesto gdje Gospodin
danas prebiva. Boja ekonomija je da udijeli smoga Sebe u nas,
a mjesto gdje se On udjeljuje je na duh. On se dispenzira u
na duh. Ako poznajemo svoj duh i vjebamo svoj duh kako bi
40 BOJA EKONOMIJA
kontaktirali Gospodina, onda moemo biti proeti i zasieni Gospo-

dinom, preobraavajui se u Njegov lik.
STVARI KOJE NAS ODVODE OD KLJUA
(1) Dobro
Neprijatelj nas pokuava odvratiti od poznavanja naeg ljud-
skog duha i odmah nakon to smo spaeni on nam pomae da
donesemo odluku da inimo dobro. Nitko nije iznimka pred tom
prepredenom sugestijom. ak ovoga jutra neki su molili: Gospo-
dine, elim vriti Tvoju volju; elim Ti ugoditi; dat u sve od sebe
kako bi inio stvari koje su Tebi ugodne. Ovo zvui kao dobra
molitva, ali nije od Gospodina. Ona dolazi od neprijatelja. Kad
god imamo ovakve dobre namjere, moramo poskoiti i rei Sotoni
da odstupi od nas. U mom kranskom rjeniku nema takve rijei
poput zlo, niti postoji rije dobro! Od poetka do kraja moj
kranski rjenik sadri samo jednu rije
Krist. Ja ne razumi-
jem niti dobro niti zlo. Ne elim pomo da inim dobro; ja elim
samo Krista!
Sad moe shvatiti Gospodnje rijei: Ostanite u meni i ja u
ostati u vama! Kao to mladica ne moe sama od sebe, ako ne
ostane na trsu, roditi roda, tako ni vi, ako ne ostanete u meni.
Ovdje nema niega od samostalnog napora, samo ostajanje [pre-
bivanje] u Onome koji prebiva u nama doputajui Mu da i On
ostane [prebiva] u nama; tada e se sva bogatstva Krista izraziti
iz nas. Ra anje roda je samo Krist, koji prebiva u nama, ivljen iz
nas. Mi bismo trebali rei: Ja ne znam ni ovo, ni ono. Ja samo
znam jednu stvar: Ja sam mladica, a On je trs; ja moram ostati u
Njemu i dopustiti mu da On ostane u meni. Tada emo spontano
ra ati rod. To je klju koji nedostaje. Pokuavati initi dobro
je prava kunja i veliko zavo enje, tako da ne moemo iskusiti
Krista.
(2) Doktrine
Doktrine formiraju jo jedno sredstvo koje neprijatelj koristi
da krane, koji trae dublja iskustva s Gospodinom, odvede od
Krista. Stoljeima su doktrine poput vjene sigurnosti spasenja,
dispenzacije, predestinacije, apsolutne milosti, itd. bile iskoritene

od neprijatelja da odvede krane od ivoga Krista. Poznajem
neke krane koji su toliko poznavali Bibliju da je jedan ak bio
nazvan ivuom konkordancom. Ako ne bi mogao pronai
odre eni odjeljak u Pismu, oni bi ti istog trena mogli rei knjigu,
poglavlje i stih. Me utim, moram priznati da su oni znali jako
malo o kontaktiranju Krista kao njihovog ivota. Posjedovati
znanje o Svetome Pismu jedna je stvar, ali poznavati ivoga
Krista koji je u njemu otkriven, sasvim je druga stvar. alosno je
da mnogi krani imaju Pismo samo u svojim rukama i u svojoj
memoriji s vrlo malo Krista u svom duhu. Mojsijevski Zakon
bijae dan kako bi ljude doveo Kristu i uvao ih za Krista. On je
bio dan da pomogne ljudima ne bi li upoznali Krista; no mnogi su
samo drali Zakon ignorirajui Krista. Dakle, Zakon se zloupotri-
jebio. Problem je dan danas isti. Isti princip se primjenjuje na
sve doktrine i uenja u Pismu. Doktrine su sredstva po kojima
moemo iskusiti Krista, ali krani koriste doktrine i znanje
kojima zamjenjuju Krista.
(3) Darovi
Sljedea stvar koju neprijatelj koristi duhovni su darovi.
Ispravno razumijevanje duhovnih darova potrebno je kako bi
uvidjeli na koji nain se oni odnose prema Bojoj ekonomiji. To se
odnosi na sve darove. Mnogi ljudi koji posjeduju duhovne darove
pridaju preveliku panju svojim darovima te vie ili manje zane-
maruju Krista koji prebiva u njima. Krist koji prebiva u nama
meta je Boje ekonomije i svi darovi su za tu metu. Mnogi znaju
kako govoriti u jezicima i kako primiti iscjeljenje, ali ne poznaju
svoj duh i ne znaju kako kontaktirati Krista. Iako ne govorim
protiv nijednog dara, protiv jedne sam stvari
to je kad se puna
panja posveuje darovima, a zanemaruje se poznavanje naega
duha kako bismo kontaktirali Krista. To je definitivno pogreno.
Poslanica Rimljanima posveuje vrlo malo panje darovima.
Ta poslanica je cjeloviti opis kranskog ivota i hoda, i u takvom
cjelokupnom opisu nije mnogo panje usmjereno na darove. Od 16
poglavlja tek 12. poglavlje govori neto o darovima. Ako proi-
tamo dvanaesto poglavlje vidjet emo da nije spomenut samo dar
42 BOJA EKONOMIJA
prorotva, ve i dar milosr a te dar darivanja materijalnih stvari

(Rim 12:5-8). Ovdje spomenuti darovi rezultat su samoga Krista
kojeg svaki vjernik doivljava kao milost. Nema svaki kranin
dar proricanja, to je samo jedan od mnogih darova. Premda se ne
protivimo nijednom daru, ipak im moramo dati pravilnu propor-
ciju, inae emo biti neuravnoteeni.
Darovi se tako er spominju u 1 Korinanima 12 i 14. Korinani
su imali sve darove i ni u jednom nisu oskudijevali (1 Kor 1:7).
Iako su Korinani imali sve darove, njihovo duhovno stanje opi-
sano je kao tjelesno i nezrelo (1 Kor 3:1). Mi moemo imati darove,
i usprkos tome ostati tjelesni. Nema sumnje da od duhovnih
darova moemo primiti pomo, ali trebamo nauiti neto vie.
Znakovi i mudrost su darovi (1 Kor 1:22), no apostol je propovije-
dao Krista razapetog i Krista Boju silu i Boju mudrost.
Jedina apostolova nakana bijae da posluuje Krista kao silu i
mudrost
a ne oitovanje znakova i darova. Darovi su pomo, ali
oni nisu arite i cilj. Cilj je Krist koji prebiva u nama. Svrha
darova je iskljuivo da nam pomognu da pogodimo taj cilj.
Prva Korinanima 12 spominje duhovne darove, ukljuujui
govorenje u jezicima, no na kraju tog poglavlja Pavao spominje
jo uzvieniji put. Grki tekst daje taj izraz jo snanije
najuz-
vieniji put. Koji je najuzvieniji put? Poglavlje trinaest nastavak
je ovog stiha: Da govorimo svim jezicima svih ljudi i an ela, a da
nemamo ljubavi, samo smo mjed to jei. ujemo samo zvuk, ali
ne vidimo ivot! Ljubav je izraaj ivota. Ovo dokazuje da,
ispravno govorei, jezici nisu stvar ivota. Govoriti u jezicima, a
zanemarivati ivot znai postati mjed to jei. Mnogi ljudi koji
govore u jezicima vrlo su povrni i nezreli u svom kranskom
ivotu.
U 14. poglavlju apostol nas ohrabruje da radije vjebamo svoj
duh za korist Crkve. To je zakljuak itavog poglavlja. Iako je
Pavao nadvisivao druge u govorenju u jezicima, ipak je na sastan-
cima vie volio rei pet razumljivih rijei, negoli 10000 rijei u
jezicima (stihovi 18, 19). Apostol u ovim poglavljima oituje pomalo
negativan stav prema govorenju u jezicima. Umjesto da osnai
prakticiranje darova, on ispravlja Korinane s korektivnim upu-
tama. Moramo stoga zakljuiti da su svi darovi za iskustvo Krista

i moraju se koristiti u ispravnom odnosu.
Klju za Boju ekonomiju je Krist kao sve ura en u na duh.
Naravno, mi trebamo odre ena uenja i odre ene darove kako bi
nam pomogli da shvatimo metu Boje ekonomije. Ne smijemo
dopustiti da doktrine i darovi zamijene metu. Meta nisu ni uenja
ni darovi nego Krist, koji je ivi Duh koji prebiva u naemu duhu.
Nekima je potreban odre eni dar da im pomogne da shvate tu
metu. Ne potrebuju svi isti dar. Dok neki trebaju dar prorotva,
drugi trebaju dar govorenja u jezicima. Neki trebaju dar iscje-
ljenja, dok neki trebaju odre ene doktrine. Mnogi ljudi privueni
su Kristu kroz odre ena uenja. Me utim, budimo svjesni da je
Krist koji prebiva u naem duhu klju Boje ekonomije. Moramo
posvetiti svoju punu panju tom kljuu. Nema zapravo nikakve
potrebe posveivati osobitu panju bilo kojoj vrsti uenja ili dara,
ako je Krist koji prebiva u nama ve realiziran u naem duhu.
Stari Abrahamov sluga bijae poslan da s mnogo darova osvoji
enu za Izaka. Svi ti darovi pomogli su Rebeki da uvidi kako
mora poi i susresti Izaka. Ovo je pravo mjesto za darove. Nakon
to je Rebeka primila darove, uinila se kao da je zaboravila sve o
njima i rekla: Otii u k Izaku! Neu biti zadovoljna ako ostanem
ovdje uivajui ove darove, a zaboravim na Izaka. Idem odavde da
sretnem svoga mladoenju. Nakon to se Rebeka udala za Izaka,
vie se ti darovi ne spominju. Dan za danom Rebeka je jed-
nostavno uivala ivot s Izakom. Krist je mnogo bolji od govorenja
u jezicima, mnogo je bolji od prorotva, mnogo je bolji od bilo ega
drugog!
S kljuem u svojoj ruci mogu otvoriti sva vrata i uivati cijelu
kuu. Ako nemam kljua moram posjetiti bravara; ali ako imam
klju nisu mi potrebne usluge bravara. Upravo kao to ne trebam
bravara ako imam klju, isto tako, darovi i doktrine su bespo-
trebni ako shvatimo da je u naem duhu Krist i da tu prebiva.
Neki mogu zahtijevati odre ena uenja i darove kako bi pro-
nali klju; ali, slava Gospodinu, dok god je klju u naoj ruci da
ostvari Krista, zaboravimo sva uenja i darove. Posvetimo svoju
punu panju poznavanju naega duha, kontaktiranju ivoga Krista
i zajednitvu s Njim. Da bi se domogli kljua Bog je odredio
44 BOJA EKONOMIJA
odre ene darove i uenja. Moemo hvaliti Gospodina za ovo milo-

sr e, no moramo biti oprezni. Ne smijemo posveivati previe
panje bravaru, odlazei k njemu svakoga dana. Dok god ima
klju, zahvali se bravaru i ostavi ga! Upotrijebi klju da u e u
kuu i otkrij sva njena bogatstva. Dan za danom sve vie ui kako
poznavati tog predivnog Trojedinog Boga, neistraivog Krista,
sveobuhvatnog Duha Svetoga, koji je sada u naem duhu. Kad
poznajemo svoj duh, tad posjedujemo klju. Imamo klju! to god
trebamo od Krista, dobivamo vjebajui svoj duh, stupajui tako s
Njim u kontakt. To je meta Boje ekonomije. Iako nam Gospodin
daje uenja i darove, cilj je On sm, cjelokupan i sveobuhvatan.
Nemojmo se zadovoljavati ni sa im drugim, izuzev Njim smim.
Cilj Boje ekonomije je da se sveobuhvatni Krist nastani u naem
duhu. Tijekom cijeloga dana moramo stremiti da se vratimo u na
duh, da rastavimo duh od due te da kontaktiramo Krista kao
Onoga koji nam je sve. Tada imamo klju za pravilan i normalan
kranski vot.
P ETO P OGLAVLJE
BOJE TROJSTVO I DIJELOVI OVJEKA
Ako li je zastrta naa Radosna vijest, zastrta je onima koji

propadaju; onima kojima je bog ovoga svijeta posve oslijepio
nevjerniku pamet da jasno ne vide svjetlo sjajne Radosne vij-
esti Krista, koji je slika Boja. Mi, naime, ne propovijedamo
sebe, nego Krista Isusa kao Gospodina, a sebe kao vae sluge
radi Isusa. Zbilja, Bog koji je zapovjedio: Neka iz tame zasvij-
etli svjetlo, on je zasvijetlio u naim srcima da osvijetli
spoznaju slave Boje na licu Kristovu. Ali ovo blago nosimo u
zemljanim posudama da se ona izvanredna uspjenost pripi-
suje Bogu, a ne nama. (2 Kor 4:3-7).
Ovi stihovi nam kazuju da Sotona, bog ovoga svijeta zaslje-
pljuje umove nevjernika, kako svjetlo sjajne Radosne vijesti
Krista ne bi zasjalo u njima. Neprijatelj se boji sjaja Radosne
vijesti Krista. Radosna vijest Krista u 4. stihu odgovara spo-
znaji slave Boje u 6. stihu. Blago jest sm Bog u Kristu koji je
zasvijetlio u nama, zemljanim posudama.
Vidjeli smo Boju ekonomiju i metu Njegove ekonomije. Istakli
smo da je glavna stvar u Bojoj ekonomiji ta da se Bog eli udije-
liti u nas. On udjeljuje samoga Sebe u nae razliite dijelove po
Svom Trojstvu. Ako paljivo itamo Sveto Pismo, uvidjet emo da
je to najvanija stvar. Pritie me takvo breme da bih ovo djeci
Bojoj mogao ponoviti stotine i stotine puta, tovie, tisue i
tisue puta: u itavom svemiru Boja nakana je da se udijeli u
ovjeka.
S kojom svrhom je Bog stvorio ovjeka? On ga je stvorio da
bude samo kontejner (spremnik). Volim koristiti rije kontejner
zato to je mnogo jasnija od rijei posuda. Rije posuda nalazi
se u Rimljanima 9:21, 23 i u 2 Korinanima 4:7. Bog nas je stvorio
da budemo kontejneri kako bi sadravali samoga Boga. Mi smo
46 BOJA EKONOMIJA
tek prazni kontejneri, a Bog namjerava biti na jedini sadraj. Da

to slikovito prikaemo: boce su potrebne da sadre odre ene
tekuine, a arulje su potrebne da sadre svjetlost. Shvaamo da
su ovi posebni kontejneri odista specijalno namijenjeni za
odre ene stvari; za odre enu uporabu. Mi ljudi smo tako er
posebni kontejneri, jer i mi smo stvoreni s odre enom svrhom.
arulje koje su nainjene trebaju sadravati svjetlost; inae bi
bile besmislene i neupotrebljive. Isto tako, ukoliko boce nikada ne
bi sadravale neku tekuinu postale bi beznaajne. ovjek je
stvoren sa svrhom da sadri Boga. Ako ne sadravamo Boga i ne
poznajemo Boga kao svoj sadraj, mi smo besmislena suprotnost.
Bez obzira koliko obrazovani bili, kakvu god poziciju imali i
koliko god bili bogati, jo uvijek smo besmisleni, budui da smo
nainjeni sa svrhom da kao kontejneri sadravamo Boga, koji bi
trebao biti na jedini sadraj. Kao kontejneri, moramo primiti
Boga u nae bie. Iako se ova rije ini jednostavnom, to je ba
pravi prikaz da izrazi glavnu misao u cijelome Svetome Pismu.
Temeljno uenje u cijelome Pismu je jednostavno ovo: sm Bog je
sadraj, a mi smo kontejneri koji trebaju primiti taj sadraj. Mi
moramo sadravati Boga i biti Njime ispunjeni.
OTAC, SIN I DUH
Ako Bog eli unijeti samoga Sebe u nas, On mora postojati kao
Trojica. Mi nikada ne moemo do kraja shvatiti misterij o Bojem
Trojstvu. Na nekoliko mjesta u Pismu jasno nam je reeno da je
Bog samo jedan Bog. To nam objavljuju prva Korinanima 8:4, 6
i 1 Timoteju 2:5. Me utim, u prvom poglavlju Knjige Postanka
glagol uporabljen za Boga nije u jednini nainit u ve u
mnoini nainimo.
Proitajmo Postanak 1:26 i 27: Nainimo ovjeka na svoju
sliku, sebi slina Na svoju sliku [doslovno: na Njegovu sliku]
stvori Bog ovjeka, Stih 26 kae: Nainimo ovjeka na svoju
sliku, dok u sljedeem stihu stoji: Na svoju sliku [doslovno:
na Njegovu sliku]. Molim vas recite mi, je li Bog jednina ili
mnoina? Tko ovo moe objasniti? Sm Bog je za Sebe upotrijebio
glagol u mnoini: Nainimo ovjeka na svoju sliku. Ako kae
da Bog nije jedan, tad si krivovjerac, tá Biblija nam kae da
BOJE TROJSTVO I DIJELOVI OVJEKA 47
je Bog jedan. U itavom svemiru postoji samo jedan Bog. Zato je

onda, ako je Bog samo jedan, ovdje upotrijebljen glagol u mnoini?
Svatko tko zna hebrejski moe nam potvrditi da je rije Bog
u Knjizi Postanka u mnoini. Hebrejska rije za Boga u prvom
stihu: U poetku stvori Bog, je Elohim, i po broju je u mnoini.
Me utim, rije stvori je u hebrejskom predikat i po broju je u
jednini. To je vrlo udno. Gramatika konstrukcija ovoga stiha je
da je subjekt u mnoini, ali glagol je u jednini. Nitko ovo ne moe
pobiti; to je dokazano hebrejskim jezikom. Onda pitam, je li Bog
jedan ili tri?
Proitajmo sad Izaiju 9:5: Jer, dijete nam se rodilo, sina
dobismo Ime mu je Bog silni, Otac vjeni. Ovaj stih ne kae
silni ovjek nego silni Bog. Maleno dijete nazvano je silnim
Bogom. Svi krani se slau s prorotvom u ovom stihu. Dijete
koje se ovdje spominje odnosi se na dijete koje se rodilo u jasli-
cama u Betlehemu. Ovdje, ono se ne naziva samo silnim Bogom,
ve i vjenim Ocem. Kao dijete ro eno za nas, ono se naziva silnim
Bogom; a kao sin dan nama, ono se naziva vjenim Ocem (ili
Ocem vjenosti). To je doista udno. Kad se naziva silnim Bogom,
je li ono dijete Boje? A kad se sina naziva vjenim Ocem, je li on
Sin ili Otac? Ako pokua ovo odgonetnuti nee ti uspjeti. Ovo
mora prihvatiti kao injenicu, osim ako ne vjeruje u Sveto
Pismo. Ako vjeruje u autoritet Svetoga Pisma, mora prihvatiti
injenicu da, budui da se dijete naziva silnim Bogom, ono i jest
silni Bog; a budui da se Sina naziva Ocem, to znai da Sin jest
Otac. Ako dijete nije silni Bog, kako bi se dijete moglo nazvati
silnim Bogom? A ukoliko Sin nije Otac, kako se Sin moe nazvati
Ocem? Koliko onda bogova imamo? Imamo samo jednoga Boga,
jer dijete Isus je silni Bog, a Sin je vjeni Otac,
Nadalje, 2 Korinanima 3:17 kae: A Gospodin je Duh. Tko
je, prema naem poimanju, Gospodin? Svi sve slaemo da je
Gospodin, Isus Krist. No ovdje stoji da je Gospodin Duh. Tko je
Duh? Moramo priznati da Duh mora biti Duh Sveti. Dakle, Sin
je nazvan Ocem, i Sin je, koji je sm Gospodin, tako er Duh. To
znai da su Otac, Sin i Duh jedno. Mi naglaavamo ovu injenicu
jer Bog sprovodi Svoju ekonomiju pomou Svoga Trojstva. Bez
48 BOJA EKONOMIJA
Svoga Trojstva: Oca, Sina i Duha

Bog nikada ne bi mogao uni-
jeti Sebe u nas.
Matej 28:19 kae: Zato idite i uinite sve narode uenicima
mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Ovaj stih ne
kae da ih se krsti u ime Jednoga od Njih. Tako er ne kae u
imena, nego u ime (jednina) Oca i Sina i Duha Svetoga! Zato
se trebamo krstiti u ime Oca i Sina i Duha Svetoga? tovie, ako
provjerimo izvorni grki, otkrit emo da prijedlog u [engleski:
in] koriten u King James Version, je prijedlog into ili unto
u engleskom, (eis)* u grkom. Dakle, taj engleski prijevod kae:
Krteni u (into) ime, a ne u (in) ime. Ista rije se rabi u Rimlja-
nima 6:3: krteni u (into) Krista*. To je ispravan prijevod. Što
to sve zna i?
Dopustite mi da to slikovito prikaem: ako kupi lubenicu,
tvoja namjera je da pojede i probavi tu lubenicu. Drugim rije-
ima, tvoja namjera je da unese tu lubenicu u sebe. Kako se to
moe postii? Isprva kupi itavu lubenicu; potom je razree na
krike; zatim, prije nego lubenica u e u tvoj eludac, vae je dok
ne postane sok u tvojim ustima. Redoslijed je: lubenica, krike i
naposljetku sok. Jesu li to tri razliite stvari ili samo jedna? Vje-
rujem da je ovo najbolji slikoviti prikaz Trojstva. Veina lubenica
je vea od tvoga eluca. Kako moe progutati ogromnu lubenicu
kad ima tako mala usta i tako usko grlo? Prije nego to postigne
veliinu koja ti odgovara da je moe pojesti, mora se razrezati na
krike. Poslije toga kad se pojede postane sok. Zar krike lubenice
nisu lubenica? Nije li sok tako er lubenica? Ako kaemo da nisu,
tada smo najignorantniji ljudi.
Otac je slikovito prikazan kao cijela lubenica; Sin je prikazan
s krikama lubenice; napokon, Duh je prikazan kao sok. Sad
uvi a stvar: Otac nije samo Otac nego je i Sin. Sin nije samo Sin
ve je i Duh. Drugim rijeima, lubenica u nama su i krike koje
smo pojeli i sok. Lubenica nakon to se pojede nestane. Isprva
lubenica je bila na stolu, ali nakon to se pojela, lubenica je u cije-
loj obitelji.
*Grki prijedlog (eis) preveden s u (into) ukazuje na to da kroz krtenje mi

ulazimo u Trojedinoga Boga i uvedeni smo u duhovno i mistino jedinstvo s Njim.
U Evan elju po Ivanu, Otac je u prvim poglavljima; Sin je kao

Oev odraz u sljedeim poglavljima; najzad Duh kao Sinov dah je
u poglavlju 20 (stih 22). Ovo jedno Evan elje otkriva Oca, Sina i
Duha. Proitaj sva poglavlja u ovoj knjizi. Najprije stoji: U
poetku bijae Rije, i Rije bijae kod Boga
i Rije bijae Bog I
Rije tijelom postala i nastanila se me u nama. Ova Rije [grki:
logos=Krist], koja jest sam Bog, postala je jednog dana ovjekom i
prebivala je me u nama
ne u nama ve me u nama. Onda je
Krist ivio na zemlji trideset i tri i pol godine. Naposljetku je
umro na kriu i uskrsnuo. Ovo je mistino, udesno, predivno; mi
to nikada ne moemo dokuiti. U veer nakon Svoga uskrsnua
doao je k Svojim uenicima u Svom uskrslom tijelu. Sva vrata
bijahu zatvorena, ipak On je uao unutra s tijelom i pokazao
Svojim uenicima ruke i bok. Mi ovo ne moemo shvatiti. On je
doao na jedan izuzetno mistian i udesan nain. Najzad je
dahnuo u uenike i rekao im da prime Duha Svetoga. Taj dah jest
Duh Sveti, ba kao i sok lubenice.
Pitam vas, gdje je od toga trenutka, u Evan elju po Ivanu,
Isus? Nakon to je doao k uenicima ovo Evan elje nikad ne spo-
minje Isusovo uznesenje u nebo. Gdje je onda taj predivni Krist
na kraju Evan elja po Ivanu? Poput lubenice u elucu, On je po
Duhu, kao dahu, u svojim uenicima.
Boja ekonomija je udjeljivanje smoga Boga u nas pomou
Njegovog Trojstva. Trojstvo je itekako potrebno, jer bez Trojstva
Bog se nikada ne bi mogao uraditi u nas. To je kao i ilustracija s
lubenicom. Ukoliko se ne razree i ne savae da postane sok,
lubenica nikada ne bi mogla ui u nas. Bog se u nas moe uraditi
samo kroz Trojstvo.
UM, SRCE I ODRAZ
Vratimo se sada samima sebi te promotrimo od ega se sasto-

jimo kao kontejneri. Nemojte misliti da smo mi tako jednostavni.
Vjerujem da bi nam jedan lijenik mogao rei koliko osjetljivo i
sloeno je ovjeje tijelo. Ljudsko bie nije jednostavan kontejner,
poput boce koja sadri tekuinu. Naprotiv, ovjek ima mnogo raz-
liitih dijelova. Kako bi pogodili cilj Boje ekonomije moramo
poznavati razliite dijelove ovjeka kao i Boje Trojstvo. Boja
50 BOJA EKONOMIJA
ekonomija ukljuuje Njegovo Trojstvo, a cilj Njegove ekonomije

ukljuuje nae razliite dijelove.
Mnogi od nas voze auto. Nemogue je voziti auto ako ne znamo
njegove dijelove. Moramo nauiti osnovne stvari kako bismo ga
pokrenuli. Moramo, na primjer, znati gdje su dijelovi kao to su
konica, mijenja i paljenje. Ako ne poznajemo dijelove automo-
bila, ne znamo kako ga pokrenuti. Isto tako, ako elimo znati
kako da sadravamo Boga, moramo poznavati razliite dijelove
naega bia.
Razmotri koliko dijelova se moe nai u kratkom odlomku u
2 Korinanima 4. U stihu etiri je um [pamet], a u stihu 6 je srce.
U ovom odlomku se nalaze najmanje dva dijela, um i srce. Moda
si kranin mnogo godina i sve do sad ne zna razliku izme u
uma i srca. itamo da um moe biti zaslijepljen od neprijatelja, a
srce moe biti osvijetljeno Bojom svjetlou. Bog ovoga svijeta
oslijepljuje umove nevjernika, ali Bog svijetli Svojim svjetlom u
vjernicima. Moda si mislio da si shvatio ovaj dio Rijei, ali
nikada nisi pomislio da su ovdje dva dijela ljudskoga bia.
Prije nego to definiramo um i srce na temelju Svetoga Pisma,
uzmimo kameru kao primjer. Kamera je nainjena sa svrhom da
neto pohrani u sebe. Snimati neto znai uzeti neto u kameru.
Kad sam posjetio Tokio, iskoristio sam svoju kameru da u nju
pohranim Tokio. Moja namjera je bila da prizor izvan kamere
bude unesen u kameru.
to mi je bilo potrebno da snimim odre eni prizor u kameru?
Tri osnovne stvari: lea izvana, vrpca iznutra i svjetlost. Odre eni
predmet se moe unijeti u kameru samo uz ove tri stvari. Prije
nekoliko godina dok sam putovao vlakom, snimio sam nekoliko
prizora. Nakon to sam pregledao vrpcu bila je prazna. to se
dogodilo? Otkrio sam da sam bio u takvoj urbi dok sam snimao
da sam zaboravio odmaknuti zaslon s lee. Lea je bila zaslijepl-
jena zaslonom.
Mnogo puta kad nevjernik do e uti Radosnu vijest, mi
mislimo: Oh, veeras e ovaj ovjek zasigurno biti spaen! No on
je najzad i dalje prazan. Neprijatelj Boji je zaslijepio njegov um.
Um je organ za razumijevanje, ali Sotona je zaslijepio razumije-
vanje ovog sluatelja. Neovisno o tome koliko dobra je poruka i
koliko je uo, njegovo razumijevanje je zaslijepljeno ili pokriveno.

Njegov um je jo uvijek prazan, nita nije ulo u njega.
Prije trideset godina brat Watchman Nee je propovijedao Eva-
n elje govorei ljudima kako Boja namjera nije da mi inimo
dobro. Dobrota Bogu ne znai nita. On je ovo toliko naglasio da
je bilo sasvim jasno. Jedan brat je na sastanak doveo svoga pri-
jatelja. Pogledavajui s vremena na vrijeme prema prijatelju
tijekom poruke, primijetio je da je uvijek davao potvrdni znak
glavom, inei se da razumije sve to se govori. Brat je bio sretan
mislei kako je njegov prijatelj paljivo sluao i sve primio. Znate
li to se dogodilo? Nakon sastanka brat je upitao prijatelja: to
misli o poruci? Ovaj je odgovorio: Da, sve religije potiu ljude
da ine dobro! Me utim, u toj poruci brat Nee je toliko jasno
naglasio da Bog nema namjere zahtijevati od ovjeka da ini
dobro. Odgovor ovoga ovjeka pokazuje da je njegovo razumije-
vanje bilo zaslijepljeno od neprijatelja. Mnogo puta moramo moliti
da Bog svee boga ovoga svijeta, da svee obmanjivako djelo tije-
kom poruke. To jednostavno znai maknuti zaslon s lee.
Nakon to je zaslon skinut trebamo neoteenu vrpcu. Bez
ispravne vrpce, iako je lea ispravna, nae snimanje nee funkcio-
nirati. Ne moemo snimiti pravilan snimak ako koristimo oteenu
vrpcu. Dakle, na um i nae srce moraju se prilagoditi i ispravno
podesiti. Trebamo leu, ali trebamo i vrpcu. Mi trebamo um koji
razumije i srce koje prihvaa. Srce mora biti isto, ispravno i pri-
lago eno.
Da, ak i ako imamo leu i vrpcu, jo uvijek trebamo svjetlost.
Trebamo svjetlost da sjaji kroz leu sve do vrpce. Boanska svjet-
lost slave Boje svijetli u nama kako bi nam dala sliku i odraz
Kristov. Taj Kristov odraz blago je u zemljanim posudama. Kroz
ovu ilustraciju moemo uvidjeti kako se trebamo odnositi prema
naem umu i srcu. To je poput kamere; moramo znati kako pode-
siti leu i kako upotrijebiti vrpcu. Ako ne znamo kako postupati s
leom i vrpcom, nikada ne moemo napraviti pravilan snimak.
Duhovna iskustva su ba kao i snimanje. Mi smo kamere, i
moramo nauiti kako koristiti svoju kameru, kako bismo u sebe
mogli snimiti Boga u Kristu. alosno je da toliko mnogo krana
52 BOJA EKONOMIJA
jednostavno ne zna kako se odnositi prema svom umu i svom

srcu. Zapravo, oni ne znaju da su oni smi kamere.
Izravno govorei, kranstvo nije religija koja ui ljude da ine
ovo ili ono. Ono je jednostavno sm, ivi Krist koji se ura uje u
nas. On je objekt, prizor, a mi smo kamere. Kao objekt, on se mora
uraditi u nas pomou sjaja boanske svjetlosti kroz leu pa sve do
vrpce. Dan za danom i tren za trenom mi trebamo boansku svjet-
lost da kroz razumijevanje uma unese sve vie Krista, kako bi Ga
primili u naa srca.
to su duhovna iskustva? To su, jednostavno reeno, slike
Krista unijete u nas, kameru, utisnute na nau duhovnu vrpcu.
Kod nekih krana lea je gotovo uvijek pokrivena, a vrpca je naj-
ee nepravilno prilago ena. Ako pogleda na njihovu vrpcu tamo
nema nikakvih snimaka; svaki dio vrpce je prazan, jer nemaju
iskustava Krista. Me utim, da k nama do e apostol Pavao, da
otvorimo njegovu kameru i uzmemo vrpcu, vidjeli bi da je svaki
dio pun Krista. Sve ovisi o tome koliko podeavamo leu i brinemo
se o vrpci, kako postupamo prema naem umu i kako prilago a-
vamo svoje srce. Ako ovo ispravno inimo, kad god boanska
svjetlost zasjaji nad nama, Kristov lik e se upisati u nas. Imat
emo predivnu sliku Krista. To je Boja ekonomija sa svojom
metom.
Sad shvaamo vanost zato trebamo uiti o naim razliitim
dijelovima. Nainjeni smo da sadrimo Boga u svakom dijelu.
Moramo ih nastaviti prouavati kako bi ih u potpunosti upoznali
ak vie od uma i srca. U sljedeem poglavlju detaljno emo pro-

motriti sve dijelove, a potom, kako oni funkcioniraju i kako ih
prilagoditi.
ESTO P OGLAVLJE
UNUTARNJI I SKRIVENI DIJELOVI
Razmotrimo jo vie detalje Boje posude. U prethodnom

poglavlju vidjeli smo da smo stvoreni sa svrhom da budemo Nje-
gove posude, posjedujui smoga Boga kao svoj sadraj. Iz toga
razloga Bog nas je stvorio s mnogo dijelova. Nemojte misliti da
sam ja izmislio taj izraz dijelovi. Bog kae u Jeremiji 31:33:
Zakon u svoj staviti u duu njihovu i upisati ga u njihovo srce.
Unutarnji dijelovi su unutar due; oni nisu vanjski dijelovi
naega tijela. Bog tako er kae da e upisati svoj Zakon u nae
srce. to su dakle unutarnji dijelovi, a to je srce?
Usporedimo li Jeremiju 31:33 sa Hebrejima 8:10: Stavit u
svoje zakone u pamet njihovu, upisat u ih u srca njihova, uvid-
jet emo malu ali znaajnu razliku. Jeremija kae u njihovu
duu, dok Hebrejima kae u pamet njihovu. Ta usporedba nam
pokazuje da je um jedan od unutarnjih dijelova.
Izraz dubina due ili srca koristi se u Bibliji mnogo puta. Na
primjer, Psalam 51:8 kae: Evo ti ljubi srce iskreno, u dubini
due ui me mudrosti. Pored unutarnjih dijelova u ovom psalmu
spomenut je jo jedan dio nazvan dubina, u dubini due ui
me mudrosti. Istina je u unutarnjim dijelovima, no mudrost je u
skrivenom dijelu. Trebamo saznati to su ti unutarnji dijelovi,
a to je skriveni dio.
TRI DIJELA OVJEKA

DUH, DUA I TIJELO
Neki odlomci koje emo spomenuti vrlo su poznati. Prva

Solunjanima 5:23 stih je koji nam pokazuje da smo trodijelna
bia, nainjena od duha, due i tijela. To moemo prikazati s tri
koncentrina kruga:
54 BOJA EKONOMIJA
DUH
DUŠA
TIJELO
Hebrejima 4:12 tako er spominje duh i duu, i podjelu tih

dvaju dijelova. elimo li poznavati Krista kao na poinak i ui u
Njega kao u dobru zemlju, moramo biti u stanju razluiti duh od
due. Duh je mjesto u nama u kojem prebiva Krist. Ukoliko
elimo poznavati Krista na stvaran nain, moramo razluiti na
ljudski duh od due. Ovaj stih spominje razliku, ne samo izme u
duha i due, ve i izme u zglobova i modine te izme u misli i
namjera srca. iva Boja Rije je razlikovatelj svih tih stvari. To
nam potvr uje da, ako elimo poznavati Gospodina na praktian i
stvaran nain, moramo razluiti sve te dijelove. to su misli srca
i namjere srca? Koliko dijelova ima srce?
U Luki 1:46-47 duh i dua su ponovno spomenuti kao dvije
razliite stvari.
Filipljanima 1:27 kae da moramo biti u istom duhu, ne Svetom
Duhu, nego ljudskom duhu te da moramo biti jednoduni. Ovaj
stih nam tako er pokazuje da postoji razlika izme u due i duha.
Najzad Marko 12:30 kae: Ljubi Gospodina Boga svoga svim
srcem svojim, svom duom svojom, svom pameti svojom i svom
snagom svojom! Ovdje se spominju etiri razliita dijela: srce,
dua, um i snaga. Razmotrimo li sve te stihove zajedno shvatit
emo da uz mnoge dijelove naeg tijela postoji i odre eni broj raz-
liitih dijelova u nama.
Prva Solunjanima 5:23 pokazuje nam da se sastojimo od
duha, due i tijela, a Psalam 51 spominje unutarnje dijelove sa
UNUTARNJI I SKRIVENI DIJELOVI 55
skrivenim dijelom. Unutarnji dijelovi su dijelovi due, to se dade

dokazati uspore ivanjem Hebrejima 8:10 s Jeremijom 31:33 gdje
je um spomenut kao varijanta unutarnjih dijelova. Upravo kao
to unutarnji dijelovi moraju biti dijelovi due, tako i skriveni dio
mora biti duh. Od svih naih dijelova duh je najskrovitiji dio
u nama. Taj najdublji dio ne samo da je skriven u tijelu, nego i u
dui. Postoje dakle vanjski dijelovi tijela, unutarnji dijelovi due, i
skriveni dio, duh.
TRI DIJELA DUE UM, VOLJA I OSJEAJ
Postoje tri dijela due i tri dijela duha. Na nama je da otkri-

jemo koja su to tri dijela due i tri dijela duha. tovie, tako er
moramo definirati srce. Prva Solunjanima 5:23 pokazuje da smo
trodijelna bia, nainjena od duha, due i tijela
ali ne spominje
srce. to je srce i kako ga povezati s unutarnjim dijelovima i sa
skrivenim dijelom?
Boja Rije nam jasno i definitivno potvr uje da se dua sas-
toji od tri dijela
uma, volje i osjeaja. Zasjenjeni dio dijagrama
pokazuje dijelove due:
um
DUH
os
lja
jeć
vo
aj
TIJELO
Izreke 2:10 sugeriraju da dua potrebuje znanje. Primijetimo

tako er Izreke 24:14. Budui da je znanje funkcija uma, to nam
potvr uje da je um dio due. Ova dva stiha u Izrekama govore
nam da je naoj dui potrebno znanje. Psalam 139:14 [doslovno:
56 BOJA EKONOMIJA
dua moja to zna] tako er nam govori o znanju due. Znanje je

neto to se tie uma, to iznova dokazuje da je um dio due.
Psalam 14:2 kae da dua razumom trai, to se dakako odnosi na
um. Tualjke 3:20 pokazuju da je sjeanje funkcija due, to znai
da dua posjeduje sposobnost pamenja. Iz tih stihova moemo
vidjeti da postoji dio due koji zna, razmatra i pamti. Taj dio zove
se um.
Drugi dio due je volja. Job 7:16 pokazuje da dua izabire.
Izbor je odluka donesena inom volje. To potvr uje da volja mora
biti dio due. Job 6:7 pokazuje da dua odbija [gadi joj se]. Izabi-
rati ili odbijati funkcija je volje. Prva knjiga Ljetopisa 22:19 kae:
pregnite svojom duom da traite. Upravo kao to napreemo
svoj um da mislimo, tako upotrebljavamo svoju duu da traimo.
To je naravno odluka due, to potvr uje da je volja dio due.
Nadalje, u Knjizi Brojeva 30 izraz obavezati duu svoju [u hebrej-
skom tekstu] spominje se deset puta. Proitamo li to poglavlje
uvidjet emo da obavezati svoju duu znai donijeti odluku. To se
odnosi na zavjet uinjen s Gospodinom. Donijeti odluku da obave-
emo svoju duu znai dati zavjet Gospodinu. Time je potvr eno
da je volja dio due. U Psalmu 41:3 hebrejska rije dua preve-
dena je s volja, a u psalmu 27:12 i Ezekielu 16:27 hebrejska rije
dua prevedena je s bijes. Molitva psalmiste nee ga predati
na volju dumanima, u izvornom tekstu kae: Nee ga predati
dui dumana. To nam jasno potvr uje da je volja dio due.
Osjeaj je trei dio due. Osjeaj ima mnogo aspekata, primje-
rice: ljubav, mrnja, radost, tuga itd. Sve su to izraaji osjeaja.
Stihove koji se odnose na ljubav moemo nai u 1 Samuelovoj
18:1, Pjesmi nad pjesmama 1:7 te u Psalmu 42:2. Ti stihovi nam
pokazuju da je ljubav dio due. To nam pak ukazuje na injenicu
da unutar due postoji organ ili funkcija kao to je osjeaj. to se
tie mrnje, pogledajmo 2 Samuelovu 5:8 i Ezekiela 36:5. U
psalmu 107:18 rije gadilo moe se prevesti omrzlo. Ti stihovi
potvr uju da je mrnja neto od due. Budui da je mrnja izraz
osjeaja, ti stihovi nam tako er potvr uju da je osjeaj dio due.
Ezekiel 36:5 je bolje preveden u American Standard Version
gdje je koriten izraz prezir due, to znai mrnju ili nezado-
voljstvo due. Radost, element osjeaja, tako er je dio due. To
vidimo u Izaiji 61:10 i Psalmu 86:4. Ovi stihovi iznova dokazuju

da je osjeaj dio due. Patnja (nevolja) spomenuta je u 1 Samuelo-
voj 30:6 i u Sucima 10:16. Patnja je jo jedan izraaj due. Sljedei
aspekt je elja (enja): 1 Sam 20:4, Ponovljeni zakon 14:26, Jere-
mija 44:14. U Ezekielu 24:25 i Jeremiji 44:14 pravi smisao se
postie kad American Standard Version provjerimo s Youngo-
vom ili Strongovom Konkordancom. elja ili enja, kao element
osjeaja, prikazana je u ovim stihovima u podruju due.
Ovi stihovi su postavili temelj na kojem moemo potvrditi da
dua ima tri dijela: um, volju i osjeaj. Teko je u Bibliji pronai
bilo koji dodatni dio due. Dakle, ta tri dijela pokrivaju sve funk-
cije due. Um je vodei dio, slijede ga volja i osjeaj. Ovo su stihovi
koji nam najbolje otkrivaju tri dijela due.
TRI DIJELA DUHA SAVJEST, ZAJEDNITVO I INTUICIJA

Zanimljivo je primijetiti da postoje Trojica u Boanstvu, tri
dijela ljudskog bia, tri unutarnja dijela due i tri dijela duha. Sve
je u tri dijela. Biblija nam tako er otkriva tri dijela atora
Pre-
bivalita, koji je Boja gra evina. Tri je temeljni oblik ili broj. ak
je i Noina arka imala tri dijela (kata). Broj tri je esto puta upo-
rabljen pri gradnji Prebivalita. Na primjer, irina svake trenice
je jedan i pol lakat. Stavimo li dvije trenice zajedno, njihova
irina je tri lakta. To znai da broj tri ini jednu cjelinu.
Prema tome, duh je potpuna cjelina, sastavljena od tri dijela ili
funkcija: savjest, zajednitvo i intuicija. Zasjenjeni dio dijagrama
prikazuje dijelove duha:
savjest
ija
uic
int
DUŠA
TIJELO
58 BOJA EKONOMIJA
Savjest je lako razumjeti. Svi smo s njome upoznati. Razliko-

vati pogreno od ispravnoga funkcija je savjesti. Osuditi ili
opravdati jo je jedna od njenih funkcija. Tako er je lako pojmiti
zajednitvo. Zajednitvo je nae druenje s Gospodinom. Ovakva
funkcija unutar naega duha ini moguim da kontaktiramo
Boga. Jednostavno reeno, zajednitvo znai dotaknuti Boga.
Me utim, nije lako shvatiti intuiciju. Intuicija znai posjedovati
izravan osjet ili znanje. U naem duhu postoji takav izravan osjet
koji je neovisan o razlozima, okolnostima i naim prijanjim
iskustvima. To je osjet bez razloga, osjet koji nije razuman. To
je izravni osjet od Boga i izravna spoznaja od Boga. Ovo je funk-
cija koju nazivamo intuicija duha. Dakle, duh je poznat po
funkcijama savjesti, zajednitva i intuicije.
No, ova tri dijela moraju se dokazati na temelju Pisma. Sav-
jest se ponajprije spominje u Rimljanima 9:1: zato mi svjedoi
moja savjest zajedno s Duhom Svetim Usporedimo li Rimljane
9:1 s Rimljanima 8:16, shvatit emo da je savjest smjetena u
ljudskom duhu. S jedne strane Duh Sveti svjedoi zajedno s naim
duhom, s druge pak strane, naa savjest svjedoi zajedno s
Duhom Svetim. To dokazuje da savjest mora biti funkcija duha. U
1 Korinanima 5:3 apostol Pavao kae da je u svom duhu osudio
grenu osobu. Prosu ivati znai ili osuditi ili opravdati, to su
ini savjesti. Apostol dakle kae da je nazoan duhom osudio
grenu osobu. Ovo potvr uje da je funkcija opravdanja i osu i-
vanja u duhu. Savjest je stoga u duhu. Psalam 51:12 govori o
postojanom duhu
to znai da govori o ispravnom duhu. Raspo-
znavanje ispravnoga i pogrenoga funkcija je savjesti, stoga ovaj
stih tako er pokazuje da je savjest u duhu. Psalam 34:19 govori o
onima koji su klonule due [doslovno: duha]. Kada smo klonuli
znai da shvaamo da smo u krivu. Drugim rijeima, mi sami sebe
optuujemo ili opravdavamo, to je funkcija savjesti. Klonuli
duh pokazuje da je savjest dio duha. Ponovljeni zakon 2:30 kae:
duh mu zaslijepi, to znai da mu je zaslijepio savjest. Biti zasli-
jepljen u duhu znai biti bezobziran sa savjeu. Kad odbacimo
osjeaj u savjesti postajemo zaslijepljeni u duhu. Ovi stihovi nude
najvri temelj injenici da je funkcija savjesti u ljudskom duhu.
Krenimo sad dalje kako bismo kroz Sveto Pismo postavili
temelj za zajednitvo. Ivan 4:24 kae nam da se Bogu moramo

klanjati u naem duhu. tovanje Boga zahtijeva tovanje u
naem duhu. tovati Boga znai stupiti u doticaj s Bogom i imati
s Njim zajednitvo. Ovaj stih dokazuje da je funkcija tovanja
ili zajednitva s Bogom u naem duhu. U Rimljanima 1:9 apostol
Pavao kae: Bog kojemu svom duom [grki: u svom duhu]
sluim. Sluiti Boga je tako er jedan od aspekata zajednitva s
Bogom. Ovo tako er dokazuje da je organ za zajednitvo u naem
duhu. Ovomu moramo nadodati Rimljanima 7:6: sluimo u novom
duhu. Drugim rijeima, sluba je u bti zajednitvo s Gospodi-
nom u naemu duhu.
Promotrimo Poslanicu Efeanima 6:18. Grki interlinearni
tekst prevodi ovaj stih: Molite uvijek u duhu Ispred duhu
nema lana, niti je duh pisan velikim poetnim slovom. Ovdje se
ne radi o Duhu Svetom, ve o naem ljudskom duhu. Moliti znai
imati zajednitvo s Bogom. Moliti u duhu ukazuje na to da je
zajednitvo s Bogom neto u naem duhu. Luka 1:47 kae: duh
moj klie od radosti u Bogu, Spasitelju mome! To znai da je ljud-
ski duh stupio u kontakt s Bogom. Jo jednom, zajednitvo s
Bogom je funkcija u duhu. Sam Duh svjedoi zajedno s naim
duhom (Rim 8:16). Ovaj stih je vrlo jasan jer pokazuje da zajed-
nitvo s Bogom mora biti u naem duhu i u Bojem Duhu. Prva
Korinanima 6:17 kae: A tko se zdrui s Gospodinom, s njim je
jedan duh. Pravo zajednitvo znai da smo mi postali jedan duh
s Gospodinom. Ovo zajednitvo je u duhu. Svi ovi stihovi su
dovoljni da dokau da je funkcija zajednitva u naem ljudskom
duhu.
to je s intuicijom? Iako je teko ovu funkciju utemeljiti
Pismom, ipak postoje neki stihovi. Prva Korinanima 2:11 otkriva
da ovjekov duh moe znati ono to dua ne moe. Na duh moe
spoznati ono to dua ne moe. To dokazuje da je u naem duhu
neto posebno. Naa dua moe znati stvari po razumu i okolnos-
tima, ali ljudski duh moe spoznati stvari bez razuma i okolnosti.
Ovaj izravan osjet pokazuje da je intuicija u naem duhu. Potom
imamo Marko 2:8 gdje stoji: On smjesta prozre svojim duhom .
Marko 8:12 kae: On uzdahnu iz dna due [grki: duha] , Ivan
11:33 kae: Isus se potrese u dui [grki: duhu] . Prozrijeti,
60 BOJA EKONOMIJA
uzdahnuti i potresti se u naem duhu dolazi od izravnog osjeta

raspoznavanja, koji je neovisan o naem razumu. Ovo nazivamo
intuicijom, treom funkcijom naega duha.
Sada imamo Pismom utemeljene injenice za ovih est dije-
lova: tri dijela due i tri dijela duha.
ETIRI DIJELA SRCA UM, VOLJA, OSJEAJ I SAVJEST
to je onda srce? Srce nije odvojeni dio koji je dodatak dui i
duhu. Ono je kompozicija svih dijelova due i prvog dijela duha.
Sastoji se od uma, volje, osjeaja, i jednog dijela duha, savjesti.
Zasjenjeni dio sljedeeg dijagrama prikazuje dijelove koji sainja-
vaju srce:
um
savjest
DUH
ja
osj
vol
eća
j
TIJELO
ovjek u svom itavom biu nema vie nego tri glavna dijela.
Kao ljudska bia mi imamo tijelo, duu i duh. Mi nemamo etvrti i
odvojeni dio kao to je srce.
Sada trebamo potvrditi da je um, prvi dio due, dio srca. Matej
9:5 kae: Zato mislite zlo u svojim srcima? Dakle, mi moemo
misliti u srcu. Budui da su procesi razmiljanja u umu, to doka-
zuje da je um dio srca. Postanak 6:5 kae: Kako je svaka pomisao
u njegovoj pameti [doslovno: srcu] uvijek samo zloa. Misli su
neto u umu, ali Postanak 6:5 spominje misli srca. Isto moemo
vidjeti u Hebrejima 4:12: nakane i misli srca. Ova tri stiha
dovoljan su dokaz da je um, organ due, dio srca.
Volju moemo vidjeti u Djelima apostolskim 11:23: da

odluna srca ostanu vjerni Gospodinu. Odluka je funkcija volje,
ali u Djelima apostolskim ona je neto od srca. To tako er poka-
zuje da je volja dio srca. Hebrejima 4:12 govori o nakanama
srca. Nakane odgovaraju odlukama, koje se nalaze u volji. Ovo
opet dokazuje da je volja dio srca. Postoji jo stihova, no ovi su
dovoljni. Da se neto utvrdi Svetim Pismom potrebno je to ute-
meljiti na samo dva mjesta u Pismu.
Osjeaj moemo pronai u Ivanu 16:22: te e se obradovati
vae srce . Radovanje je element osjeaja, no ovdje Gospodin
govori o radovanju srca. Ovo dakle potvr uje da je osjeaj tako er
dio srca. U istom poglavlju Gospod kae: vae se srce napuni
alou. (stih 6). alost je tako er aspekt osjeaja. Ova dva stiha
potvr uju da je osjeaj dio srca.
to se tie savjesti, imamo sljedee stihove: Hebrejima 10:22:
poto smo oistili srca od zle savjesti . Dakle, vidimo da sav-
jest ima mnogo toga zajednikog sa srcem. Ako elimo imati isto
srce, moramo imati savjest koja nije optereena krivnjom. Da
bismo imali isto srce naa savjest mora biti pokropljena. Bez
sumnje, savjest je dio srca. U Prvoj Ivanovoj 3:20 stoji: ma za
to nas naa savjest [grki: srca] osu ivala . Osu ivanje je
funkcija savjesti. Dakle, ovaj stih dokazuje da je savjest dio srca.
Dokazali smo Svetim Pismom da svi dijelovi due i prvi dio
duha
um, volja, osjeaj i savjest
sastavljeni zajedno sainja-
vaju srce.
Sedmo poglavlje
FUNKCIJA UNUTARNJIH I SKRIVENIH DIJELOVA
Moramo nastaviti s razmatranjem unutarnjih i skrivenih dije-

lova naega bia. Trebamo dobro upamtiti ta dva izraza:
unutarnji i skriveni dijelovi. Unutarnji dijelovi naega bia su
dijelovi due, a skriveni dio je na duh. Naa dua i duh imaju
svaki po tri dijela, no srce se sastoji od tri dijela due i prvog
dijela duha. Posvetimo malo vremena razmatranju detalja svih
ovih dijelova. Kao prvo, moramo vidjeti funkciju srca i kako se s
njime odnositi. Nakon toga moramo razmotriti duh, i naposljetku
duu. Obratimo se Gospodinu da nam po Svojoj milosti udijeli
jasnu viziju svih tih dijelova, doputajui se na taj nain potak-
nuti da saznamo vie o svim dijelovima naega bia, te da znamo
kako vjebati na duh i nae srce kako bi iskusili Boga. U ovom
poglavlju moramo razmotriti funkciju srca, duha i due.
U skladu s biblijskim uenjem, prvo se trebamo suoiti sa
srcem, a ne s duhom ili duom. Razlog za takav poredak je zbog
toga to se srce sastoji od svih dijelova due i najvanijeg dijela
duha, to jest savjesti. Na odnos s Gospodinom mora zapoeti sa
savjeu. Ako nas naa savjest osu uje moe nam biti jasno da
na odnos s Bogom i s drugima nije u redu. Prema tome, budui
da je savjest glavni dio srca, prvo se trebamo suoiti sa srcem
kako bi uspostavili pravilan odnos s Bogom.
SRCE KAO ORGAN LJUBAVI
Druga Korinanima 3:16 kae: Ali kad se (Izrael) [grki tekst

odnosi se na srce] obrati Gospodinu, dignut e se pokrivalo. Prvo
se srce mora okrenuti Bogu. To je pravo pokajanje. Kad smo bili u
grenom stanju nae srce je bilo okrenuto od Boga. No, kad smo
se pokajali, nae srce se okrenulo prema Bogu. Ovo okretanje
64 BOJA EKONOMIJA
naega srca k Bogu nije uinjeno jednom zauvijek. Srce se iz dana

u dan mora okretati Bogu. Svakog jutra trebamo iznova okrenuti
svoje srce prema Bogu. Nakon to se ujutro ustanemo trebamo
pristupiti Gospodinu i rei mu: Gospode tu sam, po Tvojoj milosti
i danas elim okrenuti svoje srce Tebi.
Kad je nae srce okrenuto prema Gospodinu, na oima naega
srca nema vie pokrivala. Mnogi ljudi se ale: O, zato nemam
vodstva? Zato mi nije poznata Boja volja? Me utim, problem je
u srcu i u smjeru u kojem je okrenuto. Njihovo srce treba biti
okrenuto prema Bogu i uskla eno s Bogom. Kad sam bio mlad
obiavao sam se skoro svaki dan moliti u skladu s 2 Kor 3:16:
Gospodine, potakni me da okrenem svoje srce prema Tebi. To je
tako uinkovito! Samo pokuaj. Prije nego li ujutro zapone sa
itanjem Rijei, okreni svoje srce prema Gospodu. Pokrivalo e
nestati i bit e u svjetlu. Ponavljam, pokrivalo koje je izme u
tebe i Gospodina, kad okrene svoje srce Bogu, nestat e i vidjet
e svjetlo.
Jednom kad je nae srce okrenuto prema Bogu ono mora
vjebati vjeru. Rimljanima 10:9-10 kae: i srcem svojim vjeru-
je , vjera srca postie pravednost . Vjerovanje nije vjeba
duha, uma ili volje, nego vjeba srca: jer srcem se vjeruje.
Moramo nauiti kako vjebati svoje srce da moemo vjerovati i
sura ivati s Duhom koji prebiva u nama. Nakon to se nae srce
okrene Gospodinu, odmah trebamo vjebati vjeru u naem srcu.
to god Gospodin kae u Rijei, mi vjebanjem svoga srca tre-
bamo vjerovati. to god osjetimo duboko u sebi tomu moramo
vjerovati vjebajui svoje srce. Moramo vjerovati Gospodinu u
svim situacijama koje se zbivaju u naoj okolini. Vjebanje vjere u
Gospodina sauvat e nae srce od sumnji. ak moramo i moliti
da Gospodin sauva nae srce od sumnji.
Nadalje, srce mora biti pokropljeno od zle savjesti (Heb
10:22). Smo srce ne treba kropljenje, ve zla savjest. Naa sav-
jest uvijek treba kropljenje otkupljujuom krvi Gospodina Isusa.
to vie okreemo svoje srce prema Gospodinu i to vie vjeru-
jemo Gospodinu vjebajui svoje srce, sve vie emo osjetiti u
svojoj savjesti da smo u mnogo emu u krivu. Kad nae srce nije
okrenuto ka Gospodinu nikada neemo osjetiti da nas savjest
FUNKCIJA UNUTARNJIH I SKRIVENIH DIJELOVA 65
osu uje. Ukoliko je nae srce okrenuto od Gospodina mi imamo

samo jedan osjet; da smo mi u svemu u pravu; svi drugi su u
krivu, samo mi smo ispravni. Kad okrenemo svoje srce Gospodinu
tada vidimo iskljuivo sebe, ne moemo vidjeti druge. to vie vje-
rujemo u Njega, to vie emo uvi ati da smo u krivu u toliko
mnogo stvari. U krivu smo spram svoga suprunika, svoje djece,
svojih roditelja, kolskih prijatelja itd. to su te optube u naem
srcu? One su osude nae savjesti. Tada emo spontano sve ispov-
jediti prema nutarnjoj osudi nae savjesti. to vie se ispovje-
damo, to vie e se krv Gospodina Isusa primijeniti na nau
savjest. Bit e ista i bez osude
mirna savjest. Imati srce
pokropljeno od zle savjesti znai da je naa savjest proiena i
da u naem srcu vie nema osude. Nae srce je u miru i ispunjeno
je radou u Gospodinu.
Nadalje, prema Ezekielu 36:26 srce se mora obnoviti. U Eze-
kielu 36:25 Gospodin je rekao: Pokropit u vas vodom istom da
se oistite. Oistit u vas od vaih neistoa i od svih kumira
vaih. Ali to nije sve. Oienje od neistoe, od grijeha, pa ak i
od kumira je samo na negativnoj strani. Mi trebamo neto pozi-
tivno. Zbog toga sljedei stih kae: Dat u vam novo srce, nov duh
udahnut u u vas! Novo srce je staro obnovljeno srce.
Postoje dakle etiri koraka u opho enju sa srcem. Oni se ne
dogode jednom zauvijek kad povjerujemo u Gospodina Isusa i
prihvatimo Ga kao svoga Spasitelja. Mi koji iemo Gospoda
moramo osvjeiti svoje srce kroz ta etiri koraka svaki dan.
Moramo okrenuti svoje srce ka Gospodinu, vjebati svoje srce da
Mu vjeruje, imati pokropljeno srce od zle savjesti te uvijek
iznova obnavljati svoje srce. Obnavljanje srca se ne postie
jednom za svagda. Da je apostol Pavao jo uvijek iv vjerujem da
bi jo uvijek trebao obnavljati svoje srce. Sve te korake moramo
odmah prakticirati. Kad se ujutro ustanemo moramo moliti:
Gospode, potakni me da okrenem svoje srce prema Tebi. Potom
trebamo vjebati svoje srce da vjeruje Gospodinu: Gospodine,
vjerujem Tebi i Tvojoj Rijei. Vjerujem da radi u meni i u mojoj
okolini. U tom trenutku emo shvatiti koliko smo u krivu, koliko
pogreaka smo uinili i koliko smo prljavi. Prema tome, da bi
66 BOJA EKONOMIJA
mogli biti oieni i pokropljeni od zle savjesti moramo se ispov-

jediti Gospodinu. Tada e se nae srce osvjeiti i obnoviti.
Ta etiri koraka pomoi e naem srcu da ispravno funkcio-
nira. Funkcija srca je da ljubi Gospodina, jer ono je organ ljubavi
u naem biu. To je dokazano u Marku 12:30: Ljubi Gospodina
Boga svoga svim srcem svojim. Srce je stvoreno sa svrhom da
ljubi Gospodina. Ukoliko ne bismo imali srce, ne bismo mogli vol-
jeti. Moemo li gledati bez oiju? Moemo li sluati bez uiju?
Moemo li razmiljati bez uma? Ne! Isto tako ne bi mogli voljeti
bez srca. Mnogi krani ne znaju to je funkcija srca. Oni znaju
funkciju oiju, uiju i uma, ali jednostavno ne znaju funkciju srca.
Ljubav je stvar srca. Ne moemo ljude voljeti svojim nosom,
niti svojim rukama. Srce je jedini organ koji moe voljeti. Nitko
ne moe rei da ba nita ne voli. Svatko neto voli
ili smoga
Gospodina, ili neto drugo. to vie okrenemo svoje srce Gospo-
dinu, to vie emo vjebati svoje srce da vjeruje Gospodinu, a nae
srce e sve vie biti pokropljeno od zle savjesti i obnovit e se.
Tada e imati vei kapacitet da ljubi Gospodina. To je funkcija
obnovljenog srca. Svako jutro moramo obnavljati svoje srce kako
bi sve vie i vie voljeli Gospodina.
Sva duhovna iskustva zapoinju s ljubavlju u srcu. Ako ne
volimo Gospodina, nemogue je da doivimo bilo kakvo duhovno
iskustvo s Njim. Zapravo, prvo iskustvo u naem kranskom
ivotu, spasenje, ukljuuje srce koje ljubi Gospodina Isusa. Niti
jedna osoba koja se istinski pokaje nije u svom srcu bez ljubavi
prema Gospodinu. Oni moda nemaju rijei da to izraze, ali u
sebi posjeduju slatki osjet ljubavi. Oni nemaju znanje, no njihovo
poetno iskustvo spasenja reakcija je ili odraz ljubavi prema
Gospodinu u njihovom srcu.
Svi moramo nauiti kako neprestano okretati i vjebati nae
srce, kako bi imali isto srce, oslobo eno od zle savjesti i uvijek
iznova obnovljeno. Tada emo sve vie i vie ljubiti Gospodina.
Uzrok pada i degradacije Crkve gubitak je prve i arke ljubavi
prema Gospodinu. Ako nae srce nije svjee u ljubavi za Gospo-
dina, onda smo pali. Moramo uvijek iznova okretati svoje srce
Gospodinu i neprekidno ga obnavljati, kako bi imali prvu i arku
ljubav za Gospodina.
DUH KAO PRIJEMNI ORGAN
Sad kad smo vidjeli funkciju srca, moramo razmotriti funkciju

duha. Biblija nam prije svega kae da smo izvorno bili mrtvi, ali
kad smo primili Gospodina Isusa, bili smo oivljeni. to znai to
da smo bili mrtvi? Kad sam bio mlad nisam ovo mogao shvatiti.
Upitao bih samoga sebe: Kako mogu rei da sam mrtav kad sam
jo uvijek iv? Kasnije sam dakako shvatio da sam bio mrtav u
svom duhu. Moj duh je bio onaj koji je bio mrtav i izvan funkcije.
Funkcija duha je da kontaktira Boga, da ima zajednitvo s
Bogom, da primi i tuje Boga. Me utim, zbog pada u grijeh, duh je
umro i nije mogao funkcionirati.
Kad smo prihvatili Gospodina Isusa kao svoga Spasitelja, Duh
Sveti
moramo se podsjetiti da kad koristimo naslov Duh Sveti
pod time mislimo na sveobuhvatnog Duha
je dotakao na duh i
uao u na duh. Tim dodirom na duh je bio oivljen. Rije
oivljen se ne moe adekvatno prevesti na na jezik. Na grkom
znai neto poput ovoga: ve pri samom dodiru, ivot je posluen
i udijeljen.
Ovo se moda moe slikovito prikazati strujom: kad dotak-
nemo struju neto od struje je preneseno u nas. Struja je prene-
sena pomou laganog dodira. Slino tomu, Duh Sveti je doao u
na duh da dotakne na duh, i pri tom dodiru sm ivot, koji je
sm Gospodin, udijeljen je u nas. Na mrtvi, uspavani duh postao
je ivim. To je neto vie od uda. Mnogo puta mi imamo misao da
bi bilo predivno i udesno ukoliko bi mrtva osoba uskrsnula. No,
mi moramo shvatiti da kad Sveti Duh oivi na mrtvi duh, to je
jo vee udo. Povijest nam dokazuje da su se tisue, ak milijuni
ljudi drastino promijenili jer je njihov mrtav duh postao ivim. U
samoj jednoj sekundi, osoba mrtva u duhu, moe se uiniti ivom.
Duh Sveti je mnogo snaniji od struje i mnogo bri od njenog pri-
jenosa.
Koloani 2:13 i Efeani 2:1, 5 kau da je duh bio mrtav a
potom oivljen. Mi smo bili mrtvi u grijesima, a zatim oivljeni
s Kristom. Ova dva stiha dokazuju da smo izvorno bili mrtvi u
duhu, ali kad smo prihvatili Gospodina Isusa kao svoga Spasi-
telja, na mrtav duh bio je oivljen. Kad je na duh uinjen ivim,
68 BOJA EKONOMIJA
on je tako er regeneriran (nanovo ro en). Prefiks re- u rijei

regeneracija znai iznova. To znai da ne samo da je na duh
uinjen ivim, nego i da je drugi ivot dodan u na duh. Taj drugi
ivot je boanski nestvoreni Boji ivot. To je sm Krist. Kad je
Duh Sveti, zbog Kristovog djela otkupljenja, doao u nas, On nije
samo oivio na mrtvi duh, ve je u na duh unio i Krista. Ovaj
novi ivot, dodan u na duh, mnogo je vie od onoga to nam je
Bog dao stvarajui nas.
Prema tome, ne samo da je na mrtvi duh oivljen i obnovljen,
ve je i nova supstancija dodana naem duhu. Ta dodana nova
supstancija ili esencija jest sm Krist. To je novo ro enje, to jest
regeneracija. Ivan 3:6 kae: to je ro eno od Duha, duh je.
Novim ro enjem ili regeneracijom bilo nam je dodano neto vie
od onog to smo prvotno imali. Ponovno i ponovno moram rei:
neto nam je bilo dodano. Ne samo da je staro bilo oivljeno i
obnovljeno, nego je u nas udijeljen sam Krist kao sama esencija
boanskog ivota. To je regeneracija i novi ivot. Po svemu ovome
sada imamo novi duh (Ez 36:26).
Smijem li upitati: Jesi li prihvatio Krista kao svoj novi ivot?
Odgovori li da, onda u te upitati: Zato si onda jo uvijek
duhovno siromaan? Krani bi trebali poznavati toga Krista kao
ivu stvarnost. Atomska energija nije samo neto izvanjsko, ve i
unutarnje. ak i unutar obinog papira postoji atomska energija.
Me utim, kad si prihvatio Krista neto mnogo monije od atom-
ske energije bilo je dodano u tvoj duh. Ako vjeruje u to mora
skoiti i viknuti Haleluja! Treba slaviti Gospodina i zahvaliti
Mu to je takav predivan, sveobuhvatan, neiscrpan, nemjerljiv
Krist nastanjen u tebi. Mi jednostavno nemamo prikladne rijei
kojima bi opisali Krista koji je uao u nas. Samo vjenost moe
ispriati tu priu.
No, slava Gospodinu, to nije sve. Na duh je tako er nastanjen
sveobuhvatnim Duhom. Kad smo iskusili spasenje, Bog ne samo
da je obnovio nae srce i na duh, ve je stavio i Svog Svetog Duha
u nas (Ez 36:26; Iv 14:17). Taj predivni Duh prebiva (Rim 8:11)
u naem ljudskom duhu (Rim 8:16). Na duh je prebivalite Sve-
toga Duha. Zamisli kako li je taj Duh predivan. Od trenutka
naega spasenja na mrtvi duh je postao oivljeni, regenerirani
duh s Kristom kao boanskim ivotom i otad je nastanjen sveo-

buhvatnim Svetim Duhom. Sada imamo takav duh.
Slava Gospodinu, ak ni to nije sve. Na duh je zdruen s
Gospodinom kao jedan duh. Na duh i sm Gospodin kao Duh
zajedno su zdrueni kao jedan duh (1 Kor 6:17). Ljudske rijei ne
mogu dokuiti tu tajnu.
Koja je svrha i funkcija duha? Da kontaktira Gospodina, da
Ga primi i da Mu se klanja (Ivan 4:24) te da ima zajednitvo s
boanskom Trojicom Trojedinoga Boga. Srce je organ ljubavi, dok
je duh organ koji kontaktira i prima. Mi ne moemo voljeti s
naim duhom, mi moramo voljeti s naim srcem. Me utim, Onoga
kojeg nae srce ljubi moramo kontaktirati i primiti s naim
duhom.
Nikada neu zaboraviti sestru koju je smetala ovakva vrsta
poruke. Ona je mislila da je dovoljno to nae srce ljubi Gospo-
dina i da nema potrebe da govorimo o duhu. Ona je mislila da su
srce i duh sinonimi. Vjerojatno nakon to je ula ovu vrstu
poruke, ova sestra nije mogla te noi dobro spavati, budui da je
sljedee jutro za vrijeme doruka upitala: Zar nije dovoljno to
naa srca ljube Gospodina? Zato moramo govoriti o duhu?
Odgovorio sam: Sestro, ovdje imam Bibliju. Ljubi li je? Odvra-
tila je: Naravno da je ljubim. Onda sam rekao: Uzmi je! Kad je
ispruila svoju ruku, rekao sam joj: Ne, nemoj je uzeti rukom!
Tvoje srce je ono koje ljubi Bibliju. Dok god tvoje srce ljubi Bibliju
sve je u redu. Ne treba ti ruka da je uzme. Stvar je jasna. Ne
moemo rei da je dovoljno to to srce ljubi Gospodina. Duh je
potreban da se uzme Krista.
Uzmimo da volim svoj doruak. Dok god moje srce voli sla-
ninu, toast, mlijeko, sok itd; je li to dovoljno? Apsolutno ne! Ako je
to dovoljno, bojim se da bi me se za nekoliko dana trebalo pokopati.
Ljubav je stvar srca, ali ukoliko neto elimo primiti moramo
vjebati drugi organ. Organ koji trebamo vjebati ovisi o stvari
koju elimo primiti. Ako elimo primiti hranu, moramo, naravno,
upotrijebiti usta; ako elimo primiti zvuk moramo upotrijebiti
svoje ui. Ako elimo primiti slikoviti pejza moramo uporabiti
svoje oi. Budui da ljubimo Gospodina, koji organ moramo rabiti
kako bi Ga primili? Oi? to Ga vie traimo oima, to vie e
70 BOJA EKONOMIJA
Gospodin nestajati. Bog je namjerno stvorio samo jedan organ

koji Ga moe kontaktirati i primiti. To je duh. Duh u nama ima
istu funkciju duhovno, kakvu funkciju ima i eludac fiziki. On je
stvoren s nakanom da mi primimo Boga u sebe.
No, prije nego neto moemo primiti, moramo za to posjedovati
ljubav. Nitko ne prima neto ukoliko to prije primanja ne voli.
Ako ne voli svoj doruak, teko ti ga je jesti. Zato prije jedenja
mora imati apetit. Ako ljubimo Gospodina, tada emo Ga uzeti,
kontaktirati, druiti se s Njim i imati zajednitvo s Njim. Po
obnavljanju srca, mi imamo novi polet i novu elju da ljubimo
Gospodina. Po obnavljanju duha imamo novu sposobnost i novi
kapacitet da primimo Gospodina. Dakle, nakon to je na duh
oivljen i Krist mu je dodan kao ivot, nakon to je nastanjen
Duhom Svetim i zdruen s Gospodinom kao jedan duh, tada postaje
vrlo osjetljiv organ za primanje i kontaktiranje Gospodina.
DUA KAO REFLEKTIVNI ORGAN
Sada se moramo posvetiti dui. Prva stvar koju moramo nau-

iti o dui je da je se moramo odrei. Dva mjesta u Pismu, Matej
16:24-26 i Luka 9:23-25, jasno nam kazuju da se trebamo odrei
due, koja je nae staro ja. U prethodnom poglavlju vidjeli smo
da se naa dua, na stari ja, sastoji od tri dijela: uma, volje i
osjeaja. Moramo dakle nauiti odricati se naega naravnoga
uma, naravne volje i naeg naravnog osjeaja.
Kao drugo. Dua se mora oistiti (1 Pt 1:22), to se najee
zbiva primanjem Rijei. Rije Boja moe oistiti duu od toliko
mnogo tjelesnih, svjetovnih i naravnih stvari. Naa dua je nae
staro ja, nae bie, koje je potpuno oteeno i zaposjednuto tje-
lesnim, svjetovnim i naravnim stvarima. Zbog toga se mi prije
svega moramo odrei svoje due; tada, to vie emo se odricati
nae due, to vie e se ona istiti Rijeju Bojom.
Kao tree. Naa dua se mora preobraavati (2 Kor 3:18 i Rim
12:2). Druga Korinanima 3:18 kae da se moramo preobraavati,
ali ne kae u kojem dijelu se trebamo preobraavati. Me utim,
Rimljanima 12:2 pokazuje da se mi preobraavamo (preoblia-
vamo) obnavljanjem uma. Preobrazba se dakle mora zbiti u naoj
dui jer je um vodei dio due. Nakon to je na duh ro en od

Boga, naa dua se treba preobraavati.
Moramo se odricati due, potom se ona treba proiavati i
najzad se treba preobraavati da bude jednaka slici Isusa Krista.
Ali s kojom svrhom? Istakli smo da je svrha srca da ljubi Gospo-
dina, a svrha duha je da kontaktira i primi Gospodina. No, koja
je svrha due? Da odrazi (ref lektira) Gospodina. U mnogim verzi-
jama biblijskih prijevoda u Drugoj Korinanima 3:18 nije preve-
dena rije odrazujemo, ali to znaenje je u izvornom jeziku.
Odraavanje je funkcija ogledala, koje otvorena lica promatra i
odrazuje. Kroz proiavanje i preobraavanje dua postaje organ
koji odraava Krista, ba poput ogledala. Dakle, mi Ga ljubimo
svojim srcem, kontaktiramo Ga i primamo Ga svojim duhom, a
odrazujemo Ga i izraavamo Ga svojom preobraenom duom.
Sve ove stvari moramo svakodnevno prakticirati, tada e nai
ivoti potvrditi da je ono to je ovdje objanjeno u potpunosti
praktino i doista djeluje.
O SMO P OGLAVLJE
ODNOS PREMA SRCU I DUHU
Vidjeli smo definiciju i funkciju srca, duha i due. Na odnos s

Gospodinom uvijek zapoinje i odrava se srcem. Naravno, kon-
taktiranje Gospodina je stvar duha, ali ono je potaknuto i odrava
se srcem, jer nae srce je glavni ulaz i izlaz naega cijeloga bia.
Zgrada s mnogo prostorija uvijek ima ulaz i izlaz; osoba ulazi na
ulaz i isto tako izlazi na izlaz. Ako je ulaz zatvoren nitko ne moe
ui u prostorije koje se nalaze u zgradi. Ali, kad se jednom otvori,
ljudi mogu ui u zgradu i uivati svaku prostoriju u njoj.
Srce nije odvojen i zaseban dio naega bia, ono se sastoji od
tri dijela due i jednog dijela duha. Budui da je ono ovakva kom-
pozicija, srce postaje glavni ulaz i izlaz naega bia. Drugim rije-
ima, srce postaje glavna vrata naega bia. to god ulazi u nas,
mora ui kroz srce. to god izlazi iz nas, mora izai kroz srce.
Na primjer, ako nae srce tijekom propovijedi nije usmjereno
na tu propovijed, neemo dobiti njenu supstanciju. Ili, dok itamo,
ukoliko nae srce nije usredotoeno na sadraj, nita od teksta
neemo primiti. ak i dok jedemo, ako nemamo srce da jedemo,
neemo uivati u okusu hrane. Ovo dokazuje da je srce kontroli-
rajui organ. Ako elimo kontrolirati cijelu zgradu moramo ili
zatvoriti, ili otvoriti vrata. Dakle, u srcu je snaga da se zatvori ili
otvori cijelo nae bie.
Iz ovoga razloga propovijedanje Evan elja mora biti vo eno od
Duha Svetoga kako bi pogodilo ljudsko srce. Najuinkovitiji nain
propovijedanja Evan elja je da se dotakne ljudsko srce. Ako onaj
koji propovijeda moe probiti srce, mnoge osobe e biti osvojene
Evan eljem. Zbog toga nevjernici otvrdnu i zatvaraju svoja srca
kad se propovijeda Evan elje. Bez obzira na to koliko propovije-
damo, kad oni zatvore svoje srce, ne moemo ih dotaknuti. U njih
74 BOJA EKONOMIJA
ne moemo nita udijeliti jer su zatvorili svoj ulaz. Ukoliko

elimo uinkovito propovijedati, moramo pronai nain da probi-
jemo ulaz. Najbolji propovjednik je onaj koji prona e klju da
otkljua srce.
Pa i sm Gospodin nas privlai k Sebi kroz nae srce. On
isprva ne pobu uje na duh. Na samom poetku Pjesme nad pjes-
mama zarunica trai Gospodina da je privue Svojom ljubavlju
kako bi ona mogla voljeti Njega. Gospodin dolazi dotaknuti naa
srca Svojom ljubavlju. To je razlog zbog kojeg je Gospodin, nakon
Svoga uskrsnua, upitao Petra: Ljubi li me? (Ivan 21). Gospodi-
nova ljubav je najbolji nain da se otkljuaju vrata srca. Stoga je
najuinkovitiji nain otvaranja srca da se propovijeda o ljubavi
Bojoj. Jednom kad se srce otvori, Duhu Svetom je lako dotai
ovjeji duh i sve dijelove njegova bia. Ovo vrijedi ne samo u pro-
povijedanju Evan elja, nego i u slubi kranskog pouavanja.
ODNOS PREMA SRCU
Razlog zbog kojeg se moramo pravilno ophoditi sa svojim

srcem je da imamo ispravan odnos s Gospodinom. Kako se
moemo pravilno ophoditi sa svojim srcem? Ponavljam, to je vrlo
jednostavno. Pismo kae: Blago onima koji su ista srca
(Mt 5:8). Iako su neki prevoditelji preveli ovaj stih sa ista srca,
pravo znaenje rijei ist u ovom stihu je bistar. ist u ovom
stihu znai bez primjesa. Ovdje se ne radi samo o istoi srca,
ve i o tome da srce ne smije biti mjeavina, dakle, mora biti bez
primjesa. Mi moemo biti isti, ali izmijeani s primjesima, dakle
nismo jednostavni i bistri. Biti mjeavina ne znai biti prljav, ve
imati vie nego jedan cilj i usmjeravati se na vie nego jednu
stvar.
Ovo je problem kod mnogo brae i sestara. Oni misle da je sve
u redu s njihovim srcima budui da su ista i bez osude. Ali nisu
bez primjesa, jer imaju vie od jednog cilja i usredotoeni su na
mnoge stvari. Da, oni se usmjeravaju na Boga, me utim, istovre-
meno se usmjeravaju na nekoliko drugih stvari. Moe biti da se
usmjeravaju na Boga i na doktorat. Ako imaju dvije stvari kao
cilj, izmijeani su s primjesima i komplicirani su. Mi, na primjer,
ne moemo istovremeno gledati u dvije stvari. Ako pokuamo u
ODNOS PREMA SRCU I DUHU 75
isto vrijeme gledati u dva predmeta, oba predmeta e nam biti

mutna.
Zato neki kau da im nije jasna Boja volja? To je zato to
imaju dva cilja, usmjereni su na dvije stvari. Mnogo brae i
sestara usmjerava se prema vie ciljeva. Usmjeravaju se na
mnoge stvari. Da, oni trae Gospodina, no u isto vrijeme trae i
druge stvari, kao to su njihov poloaj i karijera. to im je initi
da ne budu komplicirani i zbunjeni? Njihovo srce se mora oistiti
od toliko mnogo ambicija kako bi sm Gospodin postao njihov
jedini cilj.
ak i mnogi kranski slubenici imaju previe ciljeva. Jedan
brat je neko posvjedoio da je imao veliki cilj: htio je biti najvei
propovjednik u svojoj denominaciji. Njegovo srce je bilo isto, ali
ono nije bez primjesa. Njegovo srce se mora bistriti dok ne do e
do toga da ima samo jedan cilj
Gospodina Isusa Krista. Neki
kranski slubenici imaju za cilj Gospodina i svoje vlastito djelo.
Oni imaju dva cilja. Oni trebaju odstranjivati primjese iz svog
srca dok za svoj cilj nemaju nita drugo do samoga Gospodina.
Njihovo usmjeravanje, njihov cilj i njihov interes treba biti jedino
Gospodin. Kad ne trae nita drugo osim Njega njihovo srce je bez
primjesa; ukoliko doista posjeduju ovakvo srce nebo ne samo da
e im biti otvoreno nego i vrlo bistro. Nebo je nekad otvoreno ali
oblano. Zato je duhovno nebo naoblaeno? Zato to je srce izmi-
jeano s primjesima. Kad je srce oslobo eno od mnogo ciljeva
nebo je bistro.
Jo jedan izraz koji Biblija koristi za srce je jednostavnost
srca. Jednostavnost srca znai biti jednousmjeren. Biti jednosta-
van, u neku ruku, znai biti i budalast. Oni koji uistinu ljube
Gospodina i usmjeravaju se samo na Njega neka su vrsta budala.
Mi svi moramo biti kranske budale! To znai: Ja ne poznajem
nita drugo osim Isusa. to god inim, znam samo za Isusa. Gdje
god poao, znam samo za Isusa. Mi ne bismo trebali pokuavati
biti oni koji su mudri. Mi imamo samo jedan put
uski put Isusa
Krista. Ljudi e nam kazati: Ti si budala. Mi bi takvo to trebali
primati s radou. To je jednostavnost.
Tri mjesta u Pismu koja se odnose na istou srca su Psalam
73:1, Matej 5:8, 2 Timoteju 2:22. Zadnji od ovih stihova pokazuje
76 BOJA EKONOMIJA
da, dok crkve bivaju degradirane, mi moramo istoga srca teiti

za Gospodinom i moliti se zajedno s onima koji imaju isto srce.
Postoje najmanje tri stiha koja govore o jednostavnosti srca: Djela
2:46, Efeani 6:5 i Koloani 3:22. Ukoliko elimo dublje traiti i
sluiti Gospodina, moramo se pobrinuti o ove dvije stvari: moramo
biti isti i jednostavni u srcu. Moramo nauiti da nemamo samo
isto i ispravno srce, ve jednostavno srce i srce bez primjesa. Ako
emo se s naim srcem odnositi na takav nain, cijelo nae bie bit
e otvoreno za Gospodina, zato to je ulaz i izlaz naega bia otvo-
ren. To nije nekakva doktrina, ve jednostavno upute o tome kako
postupati sa srcem i na taj nain dopustiti Gospodinu da zapos-
jedne itavo nae bie.
ODNOS PREMA SAVJESTI
Opet ponavljamo: Gospodin nas prvo mora privui svojom lju-

bavlju. On dotie nae srce Svojom ljubavlju kako bi otvorio nae
srce. Odmah zatim, nakon opho enja sa srcem, moramo se posve-
titi savjesti. Opho enja s naim biem u prisutnosti Gospodina
najprije su sa srcem a potom sa savjeu. Ako je nae srce bez
primjesa i jednostavno, istog trena pobudit e se funkcija nae
savjesti i postat e vrlo osjetljiva. Dok itamo ovu knjigu ne
moramo imati nutarnji osjeaj da smo neto skrivili ili pogrijeili;
me utim, ako se ophodimo sa srcem na taj nain da ga uinimo
bistrim i jednostavnim, savjest e u potpunosti funkcionirati.
Naa savjest e nas poeti osu ivati tjerajui nas da se pobrinemo
za nju ispovjedajui grijehe. To e prouzrokovati da naa savjest
bude ista. Pavao je rekao da se uvijek trudio: imati istu sav-
jest. (Dj 24:16). Imati istu savjest znai biti slobodan od bilo
kakve uvrede ili optube.
Kako bismo poznavali razliku izme u due i duha trebamo
osjetljivu savjest. Me utim, to je vrlo teko ukoliko mozgamo u
svom umu. Ti kae: Hm, ja sam u krivu deset posto, ali taj brat
je sto posto u krivu prema meni. Dakle, on mi duguje jo devede-
set posto da izravnamo raun. Ovo nije nita drugo nego
umovanje u dui. Dok logino razmiljamo u svojem umu, postoji
neto dublje u nama to nam govori: Bez obzira koliko ti on
duguje, ti mora rijeiti svojih deset posto.
Duhovni raun nije poput bankovnog rauna. Bankovni raun

ima dobitak, dug i bilancu; ali raun u duhu ima samo jednu
stavku
dug. Bez obzira na to koliko kredita mi imali, dok god
imamo dug moramo ga vratiti. Uzmimo da ja tebi ukradem sat, a
ti meni ukrade auto. Jasno nam je to smo jedan drugome ukrali.
Jednoga dana savjest profunkcionira i opomene: Mora vratiti
ono to si ukrao. Naravno, ako se orijentiram po bankovnu
raunu opravdavat u se ovako: Ovaj sat kota 100 dolara, a moj
automobil 2000 dolara; taj ovjek mi prema tome duguje 1900
dolara. Ovdje nema potrebe da posluam svoju savjest, ve
gledam bilancu. Ali duhovni raun ne djeluje na takav nain.
Duhovni raun zahtijeva da zaboravim koliko mi druga osoba
duguje te da vratim 100 dolara. Ja ak moram tog ovjeka moliti
da mi oprosti. Moram mu rei: Gospodine, jako mi je ao. To to
sam vas okrao jest grijeh. Ovo je va ukradeni sat kojeg vam
vraam. Ne smijem spomenuti niti rije o automobilu. Nemam
na to nikakva prava. Samo Duh Sveti ima pravo spomenuti mu
takvo to. Na nebeskom raunu postoji samo jedna stavka, ne
dvije.
Jesi li shvatio? Ako se prepire sam sa sobom i opravdava se,
tada si jednostavno u umu, a ne u duhu.
Dajmo jo jedan primjer. Uzmimo da Duh Sveti radi u tvom
duhu zahtijevajui da se odazove Gospodnjem pozivu. Me utim,
tvoj um preplavljuju mnoge misli kao to su: to u sa svojom
enom? A moja djeca? to e biti s njihovim obrazovanjem? Jo
uvijek imam majku koja ima 80 godina. Bolje je da malo saekam.
Nakon to ona umre to e biti pravo vrijeme da se odazovem na
Gospodinov poziv. Ovo nije nita drugo do argumenti i promil-
janje u umu, koji je dio due. Ti si poprilino logian, otra uma,
pravilno razmilja, no duboko u tvom duhu jo uvijek je
Gospodnji poziv.
Lako je shvatiti razliku izme u due i duha, no problem je u
tome da itavo nae bie moe jo uvijek biti zakljuano, jer nae
srce jo nije otvoreno. Ovo moramo uvijek iznova ponavljati:
moramo otvoriti svoje srce. Ako se odnosimo prema svom srcu
tako da je bez primjesa i jednostavno, naa savjest e tada biti
vrlo osjetljiva i upozoravat e nas na mnoge optube i uvrede.
78 BOJA EKONOMIJA
Dakle, naa savjest moe se uiniti ispravnom iskljuivo kroz

ispovijed primjenjujui kropljenje, ienje Gospodnjom krvi
(Heb 9:14).
Kad je naa savjest oiena, sluit emo ivoga Boga. Bog je
ivi Bog, ali on nije ivi Bog za nas ukoliko je naa savjest puna
krivnje. Ako je to sluaj, onda Boga posjedujemo samo po imenu.
Ali, ako je naa savjest oprana krvlju, osjeamo da je Bog tako iv.
Ponekad se ini kao da Bog nije tako stvaran i iv; On je samo
ime, BOG, i to je sve. To znai da je naa savjest neosjetljiva i
puna krivnje; njoj nuno treba ispovijed i ienje.
Samo onda emo imati istu savjest. Apostol Pavao je rekao
Timoteju da je Boga sluio istom savjesti
ne samo sa istom
savjesti, nego sa savjesti koja je bez primjesa i zasjenjenja (2 Tim
1:3). Optuba u naoj savjesti ini nau savjest neistom i
tamnom, spreavajui nae zajednitvo s Gospodinom.
ista savjest je tako er i dobra savjest (1 Tim 1:5, 19 i
1 Petrova 3:16, 21). Dobra savjest je savjest koja je oiena i bez
primjesa. Ona je ispravna i prozirna, bez ikakve sjene. Savjest u
tako dobrom stanju uvest e nas u prisutnost Gospodnju. Tada
izme u nas i Njega nema nikakve prepreke jer savjest je oiena
i nema primjesa.
ODNOS PREMA ZAJEDNITVU
Nakon to smo vidjeli kako se moramo ophoditi sa savjesti

prelazimo na odnos prema zajednitvu. Zajednitvo vidimo u 1
Ivanovoj 1:1-7. Zajednitvo izme u nas i Boga odrava se s
dobrom savjesti. Ako je savjest pod osudom, ona postaje prepreka
i ugroava nae zajednitvo s Gospodinom. Zbog toga, prema
1 Ivanovoj 1:9 mi moramo ispovjediti svoje pogreke, padove i gri-
jehe, kako bi krv Gospodina Isusa mogla oistiti nau savjest. Tad
u naoj savjesti nee biti nikakve osude da ometa nae zajed-
nitvo s Gospodinom. Izravno govorei, nae zajednitvo ovisi o
naem opho enju s naom savjesti. Zajednitvo se odrava kroz
istu savjest. Zato su ova dva odnosa zapravo jedna stvar, budui
da je opho enje s naim zajednitvom, opho enje sa savjesti.
Zajednitvo e se odrati ako je naa savjest ispravna. Ako imamo
prekid zajednitva s Gospodinom, to znai da je naa savjest
okaljana. Ako naa savjest nije ista i prozirna nema ni zajed-

nitva. Ono se moe obnoviti ako je i naa savjest obnovljena.
ODNOS PREMA INTUICIJI
Sada dolazimo k intuiciji. Kao to zajednitvo slijedi savjest,

tako intuicija slijedi zajednitvo. Ako smo neispravni u savjesti,
zajednitvo se prekida, a kad se prekine zajednitvo, intuicija ne
funkcionira. Odnos prema naoj savjesti je kljuan. Prozirna sav-
jest e nas uvesti u Gospodnju prisutnost, koja e rezultirati
ivim zajednitvom s Gospodinom. Kroz ovo ivo zajednitvo,
naem duhu je lako izravno osjetiti volju Boju
to je funkcija
intuicije. Ova funkcija u potpunosti ovisi o ivom zajednitvu.
Kad je nae zajednitvo savreno, intuicija ispravno funkcionira.
Kad je nae zajednitvo s Gospodinom prekinuto, intuicija auto-
matski ne funkcionira i moe se obnoviti jedino kroz obnovljeno
zajednitvo.
Prva Ivanova 2:27 je vrlo vaan stih, kojeg mnogi od nas
zaputaju. On kae da pomazanje prebiva (ostaje) u nama. Poma-
zanje je djelovanje Duha Svetoga u naem duhu dajui nam
izravan osjet od Boga. Taj izravan osjet je intuicija. Prva Ivanova
poslanica u prvom poglavlju istie da se zajednitvo odrava
krvlju. Drugo poglavlje te poslanice istie da intuicija funkcionira
po unutarnjem pomazanju Duha Svetoga. Kad nas Duh Sveti
pomazuje djelujui u naem duhu, mi od intuicije primamo izra-
van osjet.
Po intuiciji u naem duhu mi imamo unutarnju spoznaju, to
nije umno razumijevanje. Unutarnje znanje je u naem duhu, dok
je razumijevanje u naemu umu. Unutarnja spoznaja duha uvijek
prethodi umnom razumijevanju. Drugim rijeima, kad Duh Sveti
pomazuje na duh, mi primamo izravan osjet u naoj intuiciji. Po
intuiciji u naem duhu mi posjedujemo nutarnju spoznaju,
osjeajui neto od Boga. Me utim, jo uvijek nam je potreban um
da bi shvatili to osjeamo u duhu. Ponekad mi neto moemo
znati samo u svom duhu, ali to ne moemo shvatiti umom. Ovo
zvui kao nebeski jezik i svijet ne zna o emu ovdje priamo.
Umno razumijevanje funkcionira samo da interpretira ono to
80 BOJA EKONOMIJA
na duh osjea kao unutarnju spoznaju. Na prosvijetljeni i obno-

vljeni um mora protumaiti ono to osjeamo u intuiciji duha.
Izrazimo to na ovaj nain: Ponekad dok ujutro itamo Rije i
molimo, odjednom duboko u svom duhu osjetimo breme, breme
koje je toliko duboko i teko da ne moemo shvatiti to je to. Mi
moramo zamoliti Gospodina da nam objasni taj teret. Zatim tije-
kom dana postepeno poinjemo shvaati s naim umom ono to je
kao breme u naem duhu. Ujutro smo osjetili breme, ili smo dobili
unutarnju spoznaju po intuiciji u naem duhu, ali tijekom dana
postepeno dobivamo razumijevanje te spoznaje u naem umu.
Da zakljuimo: 1 Ivanova 1 otkriva da se zajednitvo mora
odravati, 1 Ivanova 2, poglavito stih 27, pokazuje da se intuicija
mora pobuditi ili mora biti pomazana Duhom Svetim. Me utim,
oboje, i zajednitvo i intuicija, u potpunosti ovise o naem
opho enju sa savjesti. Kroz opho enje kakvo smo opisali moemo
postii prozirnu i istu savjest, koja e nam dati savreno zajed-
nitvo s Gospodinom. To e uvesti u funkciju intuiciju, jer Duh
Sveti e tada imati mogunost djelovati i pomazati na duh. Opet
ponavljamo da sve ove stvari moramo svakodnevno prakticirati.
Dan za danom, moramo se ispravno ophoditi s naim srcem,
naom savjesti, naim zajednitvom i naom intuicijom.
D EVETO P OGLAVLJE
ODNOS PREMA DUI
U redoslijedu naeg odnosa s Gospodinom moramo zapoeti sa

srcem, jer ono je ulaz i izlaz cijelog naeg bia. Kao drugo,
moramo se posvetiti savjesti, a zatim naem zajednitvu s Gospo-
dinom. Imajui istu savjest, savjest bez osude, imat emo
prozirno zajednitvo s Gospodinom. Intuicija, ili pomazanje, slje-
dea je u tom poretku i uvijek se zasniva na kropljenju krvlju.
ak starozavjetne sjene stvarnosti slikovito prikazuju taj princip.
Krv se primjenjuje uvijek prije pomazanja. kropljenje krvlju
obraunava se s negativnim stvarima, a pomazanje Duha Svetoga
donosi pozitivne stvari unosei u nas sm element, esenciju ili
supstanciju samoga Boga. Krv ispire sve negativnosti, a poma-
zanje unosi u nas sve to Bog jest. Sam Bog se nanosi u nas pri
pomazanju. Po ovom pomazanju unutar naega duha mi, kroz
funkciju intuicije, primamo izravan osjet od Boga. Prema naem
kranskom iskustvu ovo je pravilan redoslijed: srce, savjest,
zajednitvo i intuicija. Svaki odnos s Gospodinom zapoinje u
srcu i nastavlja se u naem duhu. Sada moramo promotriti na
odnos prema dui.
ODNOS PREMA UMU
Uz intuiciju u naem duhu mi trebamo i um. Intuicija daje

osjet unutarnjeg znanja, me utim, osjetiti duhovne stvari je
jedno, a razumjeti ih neto je sasvim drugo. Boje stvari osjeamo
u duhu, ali one postaju shvatljive u umu. Mnogo puta mi znamo
neto to smo dobili od Boga u naem duhu, ali zbog problema u
naem umu mi to ne razumijemo. Ponekad mora proi dva, tri
tjedna, a nekad i mjeseci, prije nego to moemo shvatiti ono
to osjeamo u duhu. Svjesni smo neega, ali si to ne moemo
82 BOJA EKONOMIJA
protumaiti. Nama je potrebno razumijevanje u umu kako bi pro-

tumaili ono to je u naem duhu. Boje stvari se osjeaju kroz
funkciju intuicije u naem duhu, no one se shvaaju funkcijom
razumijevanja u naem umu.
Iz toga razloga nam je u Rimljanima 12:2 reeno da nam je
potrebna obnova uma. Ali ovaj stih ponajprije kae da se ne prila-
go avamo ovome svijetu. Svijet u ovom stihu u grkom znai
doba, a doba u grkom jeziku odgovara engleskoj rijei mode-
ran. Doba je sadanje ili moderno usmjerenje svijeta. Svjetska
povijest dijeli se u uzastopna doba, kao to su prvo stoljee, drugo
stoljee itd. Mogli bismo rei da je svako stoljee jedno doba.
Bez doba svijet ne bi mogao postojati. Dananje doba onaj je dio
svjetskoga sistema koji nas trenutano okruuje; dakle, biti prila-
go en ovome dobu, znai da smo moderni te da slijedimo sadanje
usmjerenje svijeta.
Stih se nastavlja: Naprotiv, preobliavajte se obnovom svoga
uma Ako smo zaokupljeni stvarima ovoga doba na um se
nikada ne moe obnoviti. To je razlog zbog kojeg mnogi krani
iako su spaeni ne mogu shvatiti duhovne stvari. Oni su postali
premoderni. Mi se moramo odrei ovog modernog doba. Ako se
prilago avamo ovome dobu nikada se ne moemo preobliiti
obnovom svoga uma.
Budui da je um dio due, preobrazba zapoinje u dui. Mi smo
nanovo ro eni u duhu, ali sad je dua problem. Nema sumnje u to
da smo ponovno ro eni, pa Gospodin je u nama kao na vjeni
ivot i Duh Sveti prebiva u naem duhu. Na duh je oivljen i
obnovljen s Kristom naim ivotom po Duhu Svetom. Ali to je s
naom duom? to je s naim umom, naom voljom i naim
osjeajem? U naem duhu mi smo potpuno drukiji od ljudi ovoga
svijeta, no bojim se da su na um, volja i osjeaj isti kao i njihovi.
Novo ro enje se ostvarilo u naem duhu, ali nakon novog ro enja
mi jo uvijek potrebujemo preobrazbu due. Prikaimo ovo sliko-
vito kroz nekoliko praktinih primjera. Kakvo je nae odijevanje?
Mnogi koji su spaeni, u svom razmiljanju o modi, isti su kao i
ljudi ovoga svijeta. Oni misle da ukoliko neto nije greno, da je
sasvim u redu, no ovo je iskljuivo ljudska misao i naa naravna
ODNOS PREMA DUI 83
predodba. Kad bi se oni preobraavali obnovom svoga uma, nji-

hove misli o nainu odijevanja bi se promijenile.
to je s naim troenjem novca? Da li se nain na koji rabimo
novac promijenio? Znam prie mnogih krana. Nakon svog spa-
senja nastavljaju troiti novac na isti nain kao i ljudi u svijetu.
Sve dok vie ne uzljube Gospodina i daju Gospodinu vie prostora
da djeluje u njima, tek tada e se promijeniti nain na koji troe
svoj novac.
Isto tako postoje mnoga mlada braa koja studiraju na sveui-
litima imajui iste misli o svom studiranju i stupnju studija kao
i ljudi u svijetu. Ali ako se otvore Gospodinu i daju Mu prostora
da djeluje, poeli bi se preobraavati u dui obnovom svoga uma,
njihov um bi tada drukije razmiljao o tim stvarima. To ne znai
da bi odustali od studija, ve da bi njihove misli i predodbe o stu-
diranju postale sasvim drukije. Imali bi drukije gledite o svom
studiju i stupnjevima svoga studija.
U naim mislima treba doi do promjene o gotovo svemu. to
je promjena u naim mislima? To je preobrazba (transformacija)
nae due obnovom naega uma. Mi imamo Krista kao ivot u
naem duhu, no sad trebamo Krista da se proiri u unutarnje
dijelove due i da ih prome samim Sobom. To e nau duu
preobraziti u Njegov lik. Njegov lik e se tada odraziti u naim
mislima. O emu god mislimo ili to god razmatramo, na obnovl-
jeni um e pri tom izraziti slavan Kristov lik. Razumijevanje
naega uma bit e duhovno. Na um e tad vrlo lako razumjeti
stvari koje osjeamo u svom duhu.
Ispravan prijevod Rimljana 8:6 glasi: usmjeriti um na duh, to
je ivot i mir. Ili, um usmjeren na duh je ivot i mir. U Rimlja-
nima 7 um pokuava initi stvari po svom neovisnom nastojanju;
dakle, uvijek je pobije en. Me utim, u Rimljanima 8 um sura uje
s duhom i usmjeren je na duh. Um je pronaao drugi zakon koji je
mnogo moniji i snaniji nego zakon grijeha spomenut u 7.
poglavlju. Taj novi zakon je zakon ivota Krista koji prebiva u
naem duhu. Um vie nikada ne pokuava initi neto neovisno o
duhu, ve se usmjerava na duh koji je nastanjen Duhom Svetim.
Um je usmjeren na duh, a ne na tijelo. Jedna je stvar obnavljanje
uma, a druga, usmjeravanje uma na duh, da stoji i sura uje s
84 BOJA EKONOMIJA
duhom. to vie na um stoji s naim duhom, to vie e doi pod
kontrolu naega duha.
Budui da je na um priklonjen duhu, duh e vladati nad
umom, proeti um i postati e duh u kojem mislimo [grki: duh
uma]. Rimljanima 8:6 kae: tenja duha [grki: razum duha],
ali u Efeanima 4:23 imamo: duh u kojem mislimo [grki: duh
uma]. Kad duh kontrolira i proima na um, duh postaje duh
uma. Razmotrimo kontekst Efeana 4:23. Stih 22 kae da
odloimo staroga ovjeka, a stih 24 kae da se moramo obui u
novoga ovjeka. To je djelo kria i uskrsnua. Odlaganje staroga
ovjeka je djelo kria, a oblaenje u novoga ovjeka djelo je uskrs-
nua. Izme u djela kria i djela uskrsnua nalazi se 23. stih: Te
da se iz dana u dan obnavljate duhom u kojem mislite [grki:
obnavljajte se u duhu svoga uma]. Obnavljanje uma ukljuuje
djelo kria s uskrsnuem. To znai da na naravni um mora biti
razapet (prekrien) i da se mora obnavljati u uskrsnuu. Smrt
kria nije svretak, ve proces koji vodi k svretku koji je uskrs-
nue. to vie umiremo pomou kria, to vie emo biti u
uskrsnuu. Negativne stvari, ne samo da e doi kraju, nego e se
otvoriti put za pozitivne. Smrt naravnoga uma vodi u uskrsli um.
Tada emo imati obnovljeni um u uskrsnuu. Taj obnovljeni um je
u duhu i pod kontrolom duha. On je ispunjen i zasien duhom.
Dakle, duh postaje duh uma. Na um tada nee biti samo obnovl-
jeni um nego i duhovni um s duhovnim razumijevanjem. Takvom
umu je lako protumaiti duhovne stvari koje se osjete u intuiciji.
ODNOS PREMA VOLJI
Uzmimo da obnovljeni um razumije ono to osjetimo intuici-

jom. Potom slijedi naa voljnost da se pokorimo onome to razu-
mijemo. Mi moemo shvaati, ali tako er moemo rei: Ne!
Sljedei je problem pokoriti se voljom. Zapravo, ako nemamo
pokornu volju, teko je shvatiti ono to je u intuiciji. Gospodin je
vrlo mudar; On ne ini nita uzaludno. Ako zna da nemamo
voljnost pokoriti se, onda nema potrebe ni da primimo razumije-
vanje. Ostavit e nas jednostavno u tami. Zato bi nam dopus-
tio da razumijemo ako se neemo pokoriti? Razumijevanje se
mora podrati poslunom voljom, koja je spremna pokoriti se
ODNOS PREMA DUI 85
Gospodinu (Ivan 7:17). Ako smo spremni pokoriti se, bit emo
sposobni i shvatiti.
Na primjer, neki su doli k meni s pitanjima, ali bez srca da
sluaju i razumiju. Shvatio sam da bi razgovor s njima bio gublje-
nje vremena. Ponekad sam ih upitao: Jesi li doista otvoren? Ako
ti odgovorim na pitanje hoe li se pokoriti? Njihov odgovor je
obino bio: Pa, moda, ali moda mi se nee svidjeti da to uinim.
Samo elim prouiti i saznati to je to. Volja mora u potpunosti
biti pokorna, no ne samo pokorna ve i u skladu s voljom Bojom
(Luka 22:42, Jakov 4:7, Filipljanima 2:13).
Bog nas je stvorio sa slobodnom voljom. On nas nikada ne pri-
siljava da neto uinimo, ve nam uvijek ostavlja mogunost
izbora. Iako je On velik i mudar, ipak nas nikada ne prisiljava.
Kad bi nas prisiljavao, to bi znailo da je uistinu malen. Sotona ne
samo da prisiljava ljude, nego ih ak i zavodi. Ali Bog to nikada
ne bi uinio. Bog kae: Ako ti se to svi a, uini to, ako ti se ne
svi a, nemoj. Ako me voli, uini to. Ako me ne voli, zaboravi na
to. Idi svojim putom. Dakle, potrebno je vjebati nau volju;
inae je Bogu teko uiniti bilo to. Ako elimo vjebati svoju
volju, moramo svoju volju cijelo vrijeme initi podlonom i pokor-
nom. Ne samo da bi se trebali pokoriti Bojoj volji, ve bi trebali
dovesti nau volju u sklad s Njegovom.
Kad se s naom voljom odnosimo na takav nain i u tolikoj
mjeri, ona e se preobraavati. Bit e proeta Kristom kao naim
ivotom kroz irenje Duha Svetoga. Drugi e u naoj volji osjetiti
miris i sam lik Kristov. Svaka odluka koju donesemo bit e izraaj
Krista. To nije nekakva pretpostavka niti samo doktrina. Pone-
kad kad sretnemo drugu brau i sestre u Gospodinu, osjetimo
miris Kristov u svemu to kau, u svemu to odabiru i u svemu to
odlue. To jednostavno dokazuje da su proeti Kristom zbog pre-
obraavanja njihove volje i njihova uma.
ODNOS PREMA OSJEAJU
Posljednje opho enje s duom zbiva se s naim problema-

tinim osjeajem. Kao to svi znamo, gotovo sve nae nevolje
povezane su s naim osjeajem. On mora biti pod kontrolom Duha
Svetoga. To je razlog zbog kojeg nas Matej 10:37-39 opominje da
86 BOJA EKONOMIJA
trebamo ljubiti Gospodina vie nego bilo to drugo. Ono to
Gospodin ne doputa, mi ne bismo smjeli voljeti. Upravljanje
naom ljubavlju pod Gospodnjom kontrolom je na negativnoj strani.
No, mi moramo poznavati i pozitivnu stranu da uvijek budemo
spremni vjebati na osjeaj prema onome to uga a Gospodinu.
Bezbroj puta na osjeaj ima doputenje od Gospodina, ali ne i
Njegovu ugodu. On nam doputa da neto volimo, ali On time nije
zadovoljan.
Jednom se jedna sestra nala u takvoj situaciji. Ona je znala
da joj je Gospodin odobrio osjeaj da uini odre ene stvari, no
shvatila je da Gospodin nije bio sretan. Otila je Gospodinu i
rekla: Gospodine, premda Si ovo dopustio, ja to neu uiniti jer
sam shvatila da Ti nisi sretan! To je vrlo dobro. Ona je uivala
intimno zajednitvo s Gospodinom i bila je ispunjena mirom i
radou. Nauila je lekciju da svoj osjeaj u potpunosti dovede pod
Gospodnju kontrolu i Njegovo zadovoljstvo. Ponekad moemo
dobiti Gospodinovo doputenje da neto volimo, ali ne i Njegovu
radost. to vie to volimo, to nam vie nedostaje radost. To najzad
postaje patnja, a ne uitak. To dokazuje da smo neispravni u
svojem osjeaju. Svi mi moramo nauiti kako se ophoditi s naim
osjeajem prema zadovoljstvu i radosti Gospodnjoj. Ako u onome
to traimo ne osjeamo radost Gospodnju, to ne smijemo voljeti.
Mnogi su uli propovijedi o Mateju 10:37-39, gdje stoji kako ne
bismo smjeli vie od Gospodina ljubiti svoje roditelje, svoju brau
i sestre ili pak same sebe; ali oni ne mogu shvatiti to to znai. To
jednostavno znai da oni sve moraju voljeti pod Gospodnjom kon-
trolom i po Njegovoj ugodi. Gospodin nije tako malen, niti je tako
okrutan, no mi moramo nauiti da to god volimo ili mrzimo, to
god nam se svi a ili nam se ne svi a, mora biti uinjeno pod
Gospodnjim doputenjem s Njegovom radou. Mi svoj osjeaj
moramo vjebati prema Gospodinovom osjeaju. Kad na osjeaj
nije pod Njegovim osjeajem, u krivu smo i nikada ne moemo
imati Njegovu radost. to vie ivimo po svome, to vie emo
izgubiti svoju radost. Ne moemo imati slatko, njeno i duboko
zajednitvo s Gospodinom. Iako nas nitko ne moe osuditi i rei
da smo u krivu, a mi ak moemo pred drugima mirne savjesti
ODNOS PREMA DUI 87
rei da smo dobili Gospodnje doputenje, ipak shvaamo da je ono

bez Njegove radosti.
Ako svoj osjeaj drimo pod Gospodnjom kontrolom s Njego-
vom ugodom i radou, on e biti proet duhom. Tada emo se
preobraavati u Gospodnji lik iz jednog stupnja slave u drugi stu-
panj slave.
Ako se ispravno odnosimo prema srcu, savjesti, zajednitvu,
intuiciji, umu, volji i osjeaju narast emo i dosei emo zrelost;
doi emo k savrenom ovjeku, k mjeri punine veliine Kristove.
Sve to emo tada trebati initi bit e da ekamo Njegov ponovni
dolazak kako bi preobrazio nae tijelo. Ako je naa dua pre-
obraena, duhovna mo i snaga e, kad je zatrebamo, ak i sada
proeti nae slabo, smrtno tijelo. Mi neemo biti samo ponovno
ro eni u naem duhu i preobraeni u dui, ve e Duh Sveti u vri-
jeme fizike slabosti tako er proeti nae smrtno tijelo. Konano,
pri dolasku Gospodnjem, tijelo e se preobraziti i cijelo nae bie
duh, dua i tijelo

izraavat e slavni lik Gospodnji. To e biti
konana primjena Gospodnjeg otkupljenja, koje se primjenjuje u
tri koraka: (1) novo ro enje duha, (2) preobrazba due i (3) pre-
obrazba tijela. Mi smo trenutano u procesu preobrazbe due.
Dua potrebuje da se pravilno odnosimo prema svim njenim
dijelovima; prema umu, prema volji i prema osjeaju. Neka nam
Gospodin bude na pomoi da ovo ponemo prakticirati. To je ono
to danas trebaju Boja djeca. Sva uenja i darovi dani su od
Gospodina s tom nakanom. Samo kroz ovaj proces moemo biti
solidan materijal za izgradnju Crkve.
D ESETO P OGLAVLJE
PROKOPAVANJE NAIH UNUTARNJIH I

SKRIVENIH DIJELOVA
U ovom poglavlju uit emo kako imati tok Duha u naim unu-
tarnjim dijelovima. U Knjizi Brojeva u 20. poglavlju udarena
peina, koja predstavlja Krista kao Onoga koji je bio udaren i pro-
boden, provalila je ivom vodom u obilju (1 Kor 10:4). Zatim, u 21.
poglavlju, bunar koji su iskopali Boji ljudi prokljuao je vodom.
Dakle, u oba poglavlja ove knjige prvo imamo peinu koja mora
biti udarena da iz nje provali iva voda, a potom bunar koji se
mora prokopati kako bi iz njega prokljuala voda.
Ako paljivo itamo Sveto Pismo, shvatit emo da su oboje,
i peina i bunar slike Krista, otkrivajui Ga u dva razliita
aspekta. Peina predstavlja Krista na kriu, udarenog od Boga,
tako da iva voda, koja je Duh ivota, iz Njega moe istei u nas.
Bunar predstavlja drukiji aspekt. Peina je Krist na kriu, bunar
[izvor] je Krist u nama (Ivan 4:14). Za vjernike nije bitna slika
peine, nego bunara. Krist kao peina [stijena] odavno je zavrio
svoje djelo na kriu, koje je rezultiralo vodom ivota koja je
potekla u nae bie; me utim, danas, Krist kao izvor ive vode,
koji neprestano kljua u nama sasvim je neto drugo i ima mnogo
toga sa sadanjim procesom prokopavanja.
Svrha ovoga poglavlja nije da proslijedi daljnje uenje, nego da
nas osnai da prionemo ka Gospodinu kako bismo bili prokopani.
Ne smijemo govoriti previe o doktrinama, o okolnostima, o
buduim koracima, niti o vodstvu koje se tie Boje volje. Mi sami
moramo biti prokopani. Zato? Zato to vjerujem da ak do dana-
njega dana veina nas nema slobodan tok ive vode. Nae
molitve nisu toliko slobodne. Naa svjedoanstva nisu toliko jaka,
a u mnogim stvarima smo poraeni i nismo ba pobjedonosni. To
90 BOJA EKONOMIJA
je zbog jedne stvari: toka duhovnoga ivota, ili izvor ive vode u
nama nije oslobo en. U nama je mnogo blata koje se mora proko-
pati. Moe se upitati: Kakvo je to blato? To je prljavtina
u naoj savjesti, u naem osjeaju, u naoj volji i u naem umu.
Nae srce ima mnogo prljavtine koja se mora iskopati. ak i
u naem duhu je prljavtina koja se mora iskopati.
PROKOPAVANJE SAVJESTI
to mislim pod tim kad koristim rije blato? To znai da sav-
jest ima primjesa. Moda je ovoga trenutka na naoj savjesti
nekakva optuba koju nismo ispovijedili Gospodinu. Te optube
su blato koje se mora prokopati. Razlog zbog kojeg u sebi ne
osjeamo previe slobode je taj to imamo optube u svojoj sav-
jesti. to su optube? To mora zapitati samoga sebe; samo ti to
zna. Ti zna ono to je u tebi pogreno prema drugima. Ako nisi
ispravan s drugima, optube traju. Kad odbija uiniti ono to
Gospodin od tebe zahtijeva, to postaje optuba u tvojoj savjesti.
Onda se pita zato si svezan i bez slobode. Jednostavno zato to
postoji Gospodinov zahtjev na koji se ti ogluava. On istog trena
postaje optuba u tvojoj savjesti. Tvoja savjest nije oiena od
optubi i slobodna od osud.
Ukoliko elimo iskusiti slobodan unutarnji tok Duha, prvo se
moramo obraunati sa svojom savjesti i moramo je oistiti. Blato
se moe odstraniti samo ako svakodnevno nekoliko puta pristu-
pimo Gospodinu. Preporuio bih da tijekom ovoga tjedna uvijek
iznova pristupimo Gospodinu, ak i dok hodamo ulicom. Moramo
pristupati Gospodinu u svom duhu i moramo se dati prokopati u
njegovoj prisutnosti. Pomou Duha Svetoga moramo prokopati
svo blato.
PROKOPAVANJE SRCA
Nakon to smo se obraunali s optubama u naoj savjesti,

moramo tako er prokopavati mnoge stvari koje su osu ene od
Gospodina u naem srcu. Nema mnogo brae i sestara koji imaju
isto srce, srce koje trai samo Gospodina. S jedne strane mnogi
trae Gospodina i Njegov put, no s druge strane, oni jo uvijek
trae mnoge stvari uz samoga Gospodina. Srce tada postaje
PROKOPAVANJE UNUTARNJIH I SKRIVEHIH DIJELOVA 91
komplicirano i nije slobodno i isto. Mi moramo jo jednom ii

Gospodinu da iz naeg srca iskopa sve ono to nije sm Krist.
Moe upitati: to je ono to se mora iskopati? Jedna od
prvih stvari je moda briga o tvojoj budunosti i Gospodnje vod-
stvo. To te ne bi smjelo brinuti; budunost nije u tvojim, ve u
Gospodnjim rukama. Ti zapravo ne bi trebao imati nikakvu
budunost
sm Gospodin je tvoja jedina budunost! Mi ne
znamo kako ljepljivo je nae srce. Prije mnogo godina ljepljivi
papir je bio koriten za hvatanje muha. Ba je bio ljepljiv! to god
ga se dotaklo zalijepilo se na njega. Nae srce je poput ljepljivog
papira. Ba je ljepljivo! to god dotakne srce zalijepi se za nj. Sve
te stvari se moraju odsjei. ini se da svi traimo Gospodina.
Mnogi od nas ive samo za Gospodina i odrekli su se svojih
domova i poslova. Dan za danom mi traimo Gospodnje vodstvo,
ali mi ne znamo koliko stvari zakomplicira nae srce. Moemo li
te stvari zaboraviti? Lako je iskopati prljavtinu u savjesti, no
iskopati blato iz srca nije tako lako. U toliko mnogo stvari mi smo
tako ljubazni prema sebi; mi ne volimo temeljito prokopati svoja
srca. Lako je odstraniti optube od nae savjesti, ali ono to od
srca volimo nije tako lako odstraniti. Zalijepljeni smo za stvari
koje su nam drage. Zato nam Pismo govori da trebamo dobru sav-
jest i isto srce. Blago onima koji su ista srca, jer e Boga
gledati! (Matej 5:8).
Nema sumnje, mi volimo Gospodina i traimo Ga, ali naa
ljubav i traenje zbivaju se s kompliciranim srcem. Usmjerenje i
cilj naega srca nisu ba isti. Mi ni ne znamo koliko ciljeva je u
naem srcu. to je s naom obitelji? Naim poslom? Naim obra-
zovanjem? to e biti ove godine, to e biti sljedee godine? Jo
uvijek ima toliko mnogo toga u naem srcu. Brao i sestre, kaem
vam, svo to blato sputava tok ive vode u nama i mora se iskopati.
Od dana kad smo primili Gospodina Isusa kao svoga Spasitelja,
On je doao u nas kao izvor ive vode. Me utim, problem koji
imamo danas je da u naoj savjesti, kao i u naem srcu, ima pre-
vie blata.
PROKOPAVANJE UMA
Kad netko prokopava duboki bunar, mnogo puta otkrit e da je

92 BOJA EKONOMIJA
zemlja slojevita. Jedan sloj je meka zemlja, sljedei sloj je tvrda

zemlja, sljedei sloj je pak kamenit. Poprilino je teko kopati
kroz kamenit sloj. Ovo slikovito prikazuje mnoge slojeve u nama
kroz koje trebamo kopati. Mi imamo sloj savjesti, sloj srca, a sad
imamo sloj naega uma, koji ima mnogo blata. O, pa mi ni ne
znamo koliko fantazija imamo dan za danom! Ne sanjamo samo
nou dok spavamo, nego jo uvijek sanjamo tijekom dana dok smo
budni. Sve nae matarije su razliiti snovi. Ve smo govorili o
Sotoni koji zaslijepljuje nae umove; on to najee ini s matari-
jama. Ponakad dok slua propovijed ne znam gdje je tvoj um
moda je otputovao na mjesec! Izvanjski ti potvr uje klimanjem

glave, no unutar tebe tvoj um zamilja neto u svemiru. Tijekom
propovijedi ti uje glas, ali nita ne prima. Tvoj um je zaslijepl-
jen matarijama.
Mnogo puta ljudi u svojim matanjima putuju po itavom svi-
jetu. U razmaku od nekoliko sekundi ljudi proputuju cijeli svijet.
Oni otputuju na Daleki Istok bre od najbreg zrakoplova! O,
koliko mnogo fantazija je u umu! Ako u tvom umu ima mnogo
blata, kako se u tebi moe osloboditi tok ive vode? Budui da je
tvoj um blokiran, iva voda je tako er zablokirana u tvom umu.
Brda blata su jednostavno mnoge misli, fantazije i snovi koji se
moraju iskopati prije nego iva voda moe slobodno potei.
PROKOPAVANJE VOLJE
Volja tako er sadri mnogo prljavtine. Nema mnogo onih koji

su apsolutno i u potpunosti posluni Gospodinu. Mi trebamo biti
podloniji u naoj volji. O, koliko mnogo puta se ne pokoravamo
Gospodnjem suverenom djelovanju u naoj okolini! Ponekad
mislimo da smo poprilino pokorni Gospodinu, ali kad nas On
dovede u odre ene situacije, onda se otkriva nae pravo lice. Lako
je pokoravati se nevidljivom Gospodinu, no dosta je teko pokoriti
se vidljivim osobama. Ti kae: O, ja se pokoravam Gospodinu.
Nemam s Njim nikakvih problema. Ali Da, postoji veliko ali!
Pred Gospodinom nemam nikakvih problema, ali s crkvomO,
njima se ne mogu pokoravati! Bog te je i stavio u lokalnu crkvu s
namjerom da slomi tvoju volju.
Kad bi moj mu mogao biti tako drag brat, rado bih mu se
pokorila. Koliko mnogo puta ste vi sestre ovako razmiljale!

Me utim, injenica je da va mu ne moe biti takva osoba.
Gospodin vam je dao takvog prikladnog mua; on je ba onakav
mu kakvog i trebate. Kad bi mogle imati mua svojih snova,
nikada se ne bi pokazalo vae pravo lice. Mnoga iskustva i okol-
nosti pod Njegovom suverenou jednostavno nas razotkrivaju
pod Njegovim svjetlom, kako bi uvidjeli koliko tvrdokorna je naa
volja. Ti moe pokazati na brata koji je tvrdoglav, ali svatko od
nas je tvrdoglav. Svatko od nas moe biti najtvrdoglaviji brat.
Svatko mora prokopavati svoju volju. Kako je lako usvojiti sve
vie i vie duhovnog znanja, dok se na ivot, naa narav,
naa dispozicija nikada ne mijenjaju. Ovo je krajnja greka! Ako
iva voda eli tei u nama, mi moramo biti prokopani. Tok je
Gospodnja briga, mi se moramo dati prokopavati.
PROKOPAVANJE OSJEAJA
Nakon to smo iskopali blato iz volje, moramo se pozabaviti

naim osjeajem. Ne znam kako bih slikovito mogao prikazati
kompliciranost naeg osjeaja. Emocionalni problemi ne postoje
samo kod sestara, ve ukljuuju i brau. Kad smo emocionalni,
tad smo zaokupljeni samima sobom. Tad smo pod kontrolom i
ropstvom naeg osjeaja. Ako provedemo neko vrijeme s Gospodi-
nom i otvorimo se, moramo zapoeti s iskopavanjem nae savjesti,
onda naeg srca, potom uma i najzad s iskopavanjem nae volje.
Naposljetku emo doi do toke gdje emo shvatiti koliko smo
zapravo jo uvijek u naem osjeaju. Tako lako nam se neto
svidi, i tako lako nam se neto ne svidi. Tako nam se lako sprija-
teljiti s nekim bratom, no ve sljedeeg jutra ga moemo tretirati
kao neprijatelja. Nije lako promijeniti nau volju, ali je tako
lako imati promjene u naem osjeaju. Na osjeaj mijenja se
ee nego vrijeme.
Ovo nije samo propovijed! Moje duboko breme je da dam upute
kako bi vi pristupali Gospodinu. Zaboravite o svojim potrebama,
svojim poslovima, svojoj budunosti i o svojim okolnostima.
Traite samo Gospodnju prisutnost, traite Ga da vas uvede u
Svoje svjetlo. Tada slijedite Njegovo svjetlo kako biste iskopali
blato iz svoje savjesti, srca, uma, volje i osjeaja. to vie ete
94 BOJA EKONOMIJA
prokopavati blato, to vie ete biti ivi. Bit ete ivi, bit ete
osnaeni i bit ete pobjedonosni. To je klju za rjeenje mnogih
vaih problema. Morate odravati tok ive vode
to znai, zajed-
nitvo ivota koje tee slobodno u vama. Kad iva voda slobodno
tee u vama, onda dolazi pobjeda. Svi problemi e se rijeiti spon-
tano, ak i nesvjesno. Iako ne zna kako ih rijeiti, oni e se ipak
rijeiti tokom ive vode, tokom zajednitva ivota. Ovaj tok ive
vode u potpunosti ovisi o tvom kopanju.
Prokopavanje se ostvaruje iskljuivo molitvom. Mi moramo
provoditi sve vie i vie vremena s Gospodinom te moliti prema
Njegovom unutarnjem vodstvu. Prema tom vodstvu moramo ispo-
vjediti i iskopati svo blato u nama. Vjerujem da su ove upute
jasne; sada ih trebamo prakticirati. Nekad moramo moliti s
drugima, ali molitva prokopavanja je najuinkovitija kad smo
nasamo s Gospodinom. Izuzetno je potrebno provoditi vie osob-
nog vremena s Gospodinom. Svo blato u naoj savjesti, srcu, umu,
volji i osjeaju mora se iskopati s naim molitvama. Moe rei:
Toliko sam zauzet. Me utim, iako smo zauzeti s dunostima
tijekom dana, ipak jo uvijek moemo dotaknuti Gospodina i isko-
pati blato. Mnogo puta dok radim, dam se u prokopavanje. Mi
bismo trebali uiti kako moliti, kako kontaktirati Gospodina te
kako iskopati svo unutranje blato.
Prokljuaj vodom, izvore,

Gospode produbi i odstrani sve zapreke,
Nek Tvoja rijeka,
Tee kroz mene.
Kriste stijeno udarena,

iva vodo prolivena;
Al u mom srcu
Zaustavljena.
Kopat u molitvom,
Odstranit svu prljavtinu,
Tako Duh oslobodit u
Da rijeka slobodno tee.
Nema potrebe iznova

Krist, stijena, da se udara,
Ve za me slijedi molitva,
Da se nutrina prokopa.
Moja najdublja potreba

Ispunjenje je Duha,
Da iva voda
Iz moga srca prokljua.
Kopaj dok se ne iskopa

Sve to taj tok zaustavlja;
Kopaj dok rijeka ne potee,
A iz srca iva rije se izree.
Prokljuaj vodom, izvore,

Prokopaj Gospode, sve;
Prokopaj sve brane
Da Tvoja rijeka potee kroz mene.
Himna #250 u Hymns

J EDANAESTO P OGLAVLJE
RAZLIKOVANJE DUHA OD DUE
Zemaljski ovjek ne prima ono to dolazi od Duha Bojega,

jer je to za nj ludost. On to ne moe ni upoznati, jer se to mora
uz pomo Duha prosu ivati (1 Kor 2:14)
Zemaljski [grki: duevni, naravni] je vrlo znaajna rije u
grkom tekstu, a znai duevni; dakle naravni ovjek doista
znai duevni ovjek. Sljedei stih ovoga poglavlja otkriva drugu
vrstu ovjeka: Naprotiv, ovjek duhovan prosu uje sve. (1 Kor
2:15). Duevni ovjek se vidi u stihu 14, a duhovni ovjek u stihu
15. Ovi stihovi nam vrlo jasno kazuju da duevni ovjek ne moe
primiti duhovne Boje stvari. Samo duhovni ovjek ih moe razli-
kovati.
Tada Isus ree uenicima svojim: Ako, dakle, tko hoe ii
za mnom, neka se odree samog sebe, neka uzme svoj kri i
neka me slijedi! Tko hoe sauvati svoj ivot, izgubit e ga, a
tko izgubi radi mene svoj ivot, nai e ga. to koristi ovjeku
ako dobije sav svijet, a izgubi svoj ivot? to li moe dati ovjek
kao otkupninu za svoj ivot? (Mt 16:24-26).
U stihu 24 naglaene su tri stvari: prvo, odree samog sebe;
drugo, neka uzme svoj kri; i tree, neka me slijedi. Me je
Krist u Duhu Svetome, koji sada prebiva u nama. U stihovima 25
i 26 grka rije za ivot je ista kao i za duu. Dakle, ovi stihovi
se mogu ovako prevesti: Tko god sauva svoju duu, izgubit e je,
a tko izgubi radi mene svoju duu, nai e je. to koristi ovjeku
ako dobije sav svijet, a izgubi svoju duu? to li moe dati ovjek
kao otkupninu za svoju duu? Mi moramo izgubiti svoju duu.
Drugim rijeima, moramo se odrei samih sebe.
Zatim ree svima: Ako tko hoe ii za mnom, neka se
odree samog sebe, neka svaki dan uzme kri svoj i neka me
slijedi! Jer tko hoe spasiti ivot svoj izgubit e ga, a tko izgubi
98 BOJA EKONOMIJA
ivot svoj radi mene, spasit e ga.

to koristi ovjeku ako cij-
eli svijet dobije, a sam sebe izgubi ili se upropasti? (Luka
9:23-25).
Luka ovdje dodaje rije koju Matej 16:24-26 ne spominje, rije
svaki dan
svatko od nas mora uzeti kri svaki dan. Ovi
stihovi tako er kau: odree se samoga sebe umjesto izgubi
svoju duu. Ovo dakle dokazuje da je dua u Mateju isto to i
samoga sebe u Luki.
Brao, ako i upadne tko u kakav prekraj, takvog vi duhovni
ispravljajte u duhu blagosti! (Gal 6:1).
Brao! Neka milost Gospodina naega Isusa Krista bude s
duhom vaim! Amen. (Gal 6:18).
Milost Gospodina Isusa Krista s duhom vaim! Amen.
(Filemon 25).
U ovim stihovima govori se o vaem duhu; dakle, o ljudskom
duhu.
Ako je Krist u vama, vae je tijelo mrtvo zbog grijeha, a va
je duh iv jer ste opravdani. (Rim 8:10).
da bi se u nama, koji ne ivimo po tijelu, nego po Duhu,
ispunio pravedni zahtjev Zakona. (Rim 8:4).
A velim: ivite po Duhu pa sigurno neete udovoljavati
poudi tijela. Jer tijelo udi protiv duha, a duh protiv tijela. Da,
to se dvoje me usobno protivi tako da ne inite to biste htjeli.
(Gal 5:16, 17)
King James Version u ovim stihovima pie rije duh veli-
kim poetnim slovom, to nije sluaj u grkom interlinearnom
tekstu. Duh se ovdje odnosi na ljudski duh.
PREGLED BOJE EKONOMIJE
Opet elim istai Boju ekonomiju i njenu metu. U nekoliko

posljednjih poglavlja jasno smo vidjeli da je Boja ekonomija Nje-
govo razdjeljivanje u nas. Nain na koji se Bog udjeljuje u nas je
po Ocu koji je utjelovljen u Sinu, i kroz Sina koji je realiziran kao
Duh. Drugim rijeima, Otac je u Sinu, a Sin je u Duhu. Ne samo
da je Sin u Duhu Svetom, ve i djelo otkupljenja Sina Bojega.
Dakle, Duh Sveti ukljuuje Boga Oca, Boga Sina, boansku i ljud-
sku narav, Kristov ljudski ivot sa snagom ustrajnosti u svim
RAZLIKOVANJE DUHA OD DUE 99
ljudskim patnjama, uinkovitost Kristove smrti, silu uskrsnua,

uznesenje i proslavljenje (ustolienje). Svi ovi elementi zdrueni
su kao sveukljuujua doza u Duhu Svetom. Punina Trojedinoga
Boga razdjeljuje se u nas kroz tog sveobuhvatnoga Svetoga Duha.
Taj sveobuhvatni Duh je sad u naem ljudskom duhu. U slici
Prebivalita ili Hrama, postoje tri dijela: predvorje, Svetinja i
Svetinja nad svetinjama. U ovoj slici Staroga Zavjeta Shekhinah
slava i Koveg Saveza nalaze se u Svetinji nad svetinjama. Dakle,
Boja prisutnost i Krist nisu niti u predvorju niti u Svetinji, nego
u Svetinji nad svetinjama. Tri dijela Hrama odgovaraju dijelo-
vima ovjeka koji se tako er sastoji od tri dijela
tijela, due i
duha. Novi Zavjet objavljuje da smo mi hram Boji i da je Krist
s naim duhom. Neka Gospodin Isus bude s duhom tvojim!
(2 Tim 4:22). Postoje dva stiha koja dokazuju da Duh Sveti danas
djeluje s naim duhom: Sam Duh svjedoi zajedno s naim
duhom da smo djeca Boja. (Rim 8:16); A tko se zdrui s Gospo-
dinom, s njim je jedan duh. (1 Kor 6:17). Me utim, sm Gospodin
jest Duh, svatko od nas ima duh, i ta dva duha pomijeana su kao
jedan duh. To dokazuje da Gospodin danas prebiva u naem
duhu. Ako elimo Krista uivati u potpunosti, moramo znati
razliku izme u naeg duha i nae due. Zbog ovog razloga nam
Hebrejima 4:12 kae da se na duh mora razdvojiti od due.
Poslanica Hebrejima nam tako er kae da u emo u Svetinju nad
svetinjama, na ljudski duh.
U prolim stoljeima napisane su mnoge knjige o Poslanici
Hebrejima. Vjerujemo da je najbolja od Andrewa Murraya, koji je
svoju knjigu naslovio: Svetinja nad svetinjama. Naslov je ispra-
van, jer Poslanica Hebrejima nam otkriva kako da u emo u
Svetinju nad svetinjama, na ljudski duh, gdje prebiva Krist.
Nama je Krist sve u naem ljudskom duhu.
Ako elimo imati udjela u Kristu moramo Ga pronai. Moe
rei da je On u nebu. Bez sumnje, to je tono. No, ako je On samo u
nebu, kako bi se onda mogao uivati ovdje na Zemlji? Slava
Gospodinu, On nije samo u nebu, ve je istovremeno u nama. Na
primjer, struja u naem domu je ista struja koja je i u elektrani
daleko od nae kue. Rimljanima 8:34 kae da je Krist u nebu s
desne strane Bogu, ali isto poglavlje kae da je Krist u nama
100 BOJA EKONOMIJA
(stih 10). U samo jednom poglavlju isti Krist je u nebu i u nama.

Ako je On samo u nebu, a ne i u nama, kako bi Ga onda mogli
iskusiti i uivati? Slava Gospodinu, Krist danas nije samo u nebu,
nego i u naem duhu!
Krist u naem duhu meta je Boje ekonomije. Boja ekonomija
Njegovo je udjeljivanje u ovjeka, kao sveobuhvatnoga Trojedi-
noga Boga, a meta Njegove ekonomije je Krist koji prebiva u
naem duhu. Kad se okrenemo naemu duhu i u emo u njega, tu
emo susresti Krista. Na primjer, ako su elektrine instalacije
instalirane u mojoj kui i ja elim upaliti svjetlo, to mi je initi?
Odgovor je dakako da pritisnem prekida na zidu. Na prekida
je ljudski duh. Mnogo krana moe citirati Ivan 3:16, no oni su
zanemarili 2 Timoteju 4:22
Neka Gospodin Isus bude s duhom
tvojim!; ovaj stih je podjednako vaan kao i Ivan 3:16. Bog nas je
tako ljubio da je dao svoga jedinoro enog Sina i mi smo Ga pri-
mili (Ivan 1:12). Mi smo u Njega povjerovali i primili smo Ga
ali
gdje je On? U koji dio nas je doao? Toliko mnogo godina imamo
to Blago, ali smo zanemarili injenicu da je On od dana naega
spasenja u naem duhu. Ali sada, slava Mu, znamo, Krist, jedino-
ro eni Sin Boji, u naemu je duhu.
ODRICANJE OD DUE
Iako je Gospodin u naem duhu, na duh je prilijepljen za

nau duu. Zbog toga nam pisac Poslanice Hebrejima kae da
Rijeju Bojom mora doi do rastavljanja naega duha od due.
Ba kao to je modina zatvorena unutar kosti i prije nego to je
moemo vidjeti kost se mora slomiti, tako je i na duh, u kojem
prebiva Krist, toliko zapeaen naom duom da se naa dua
treba slomiti prije nego se duh moe manifestirati. Iz ovoga
razloga nam je Gospodin mnogo puta rekao da moramo izgubiti
svoju duu i odrei se samih sebe. U sva etiri Evan elja Gospo-
din Isus nas poziva da izgubimo duu, da je se odreknemo, te da
se odreknemo samih sebe. Moramo se odrei due jer ona pokriva
duh. Postoji samo jedan nain na koji moemo dospjeti k
modini
lomljenjem i drobljenjem kostiju i zglobova. Gospodin
je u naem duhu, i Njegova milost je u naem duhu, ali put do
Njega se postie samo slamanjem due dan za danom.
to je dua? Kao to smo ve istakli, dua je jednostavno staro
ja. Staro ja je smo sredite ljudskog bia i ono jest ljudsko
bie. To je ono to se mora razapeti (prekriiti). Mi ne bi trebali
razapinjati i stavljati druge na kri, ve na kri moramo staviti
svoju vlastitu duu. Ako itko eli slijediti Krista, on se mora
odrei svoga duevnog ivota i uzeti svoj kri svakoga dana.
Ne samo juer, ili samo danas, ve dan za danom moramo primije-
niti kri na nau duu. Kod mnogih krana ne postoji nita
drugo nego njihov ego. Njihova prva i posljednja rije je uvijek
ja ja ja. Me utim, kranski ivot je ivim
ali ne vie ja,
nego Krist ivi u meni. Kako moe biti ne vie ja, nego Krist?
Zato to je staro ja razapeto. Stavljen sam na kri i kri je sad
na meni. Ja sam razapet (prekrien), dakle ne postoji vie staro
ja. Kad god bih, kao mlad kranin, s nekim razgovarao obia-
vao sam rabiti rije ja. Ali, slava Gospodinu, danas se vie ne
usu ujem koristiti rije ja, nego uvijek mi. Ne samo ja, ve i
mnogi drugi
ukljuujui Krista!
Ako itko eli slijediti Krista, mora uiniti tri stvari: odrei se
svoga ja, uzeti svoj kri svaki dan i slijediti Krista, koji nije
samo u nebu, ve i u nama. Lako ga je slijediti kad se najprije
odreknemo samih sebe i primijenimo kri. Odrei se due znai da
se od samih sebe okrenemo ka duhu. Onda emo u duhu susresti
Krista. Zato nam etiri Evan elja s negativne strane govore da
se odreknemo due, a zato nam kasnije sve poslanice s pozitivne
strane govore da ivimo i sve inimo u svom duhu? Zato to je
danas Gospodin Isus u naem duhu i Njegova milost je u naem
duhu. Slijediti Krista je stvar doticanja naega duha, a to je meta
Boje ekonomije! O, mi moramo uvijek iznova naglaavati tu
metu Boje ekonomije! Svima nam mora biti jasno da je Boji
vjeni plan udijeliti samoga Sebe u na duh. On je to ve uinio,
budui da je sada u naem duhu kako bi bio na ivot i nae sve.
Sve nae potrebe su ispunjene u tom predivnom Duhu koji je u
naem duhu.
PREBIVANJE (OSTAJANJE) U DUHU
Nakon to smo bili spaeni primili smo previe religioznih

uenja. Pouavali su nas mnoge stvari: da je Bog Stvoritelj, a mi
102 BOJA EKONOMIJA
smo stvorenja; da se moramo bojati Boga, da Mu moramo sluiti,

ugoditi Mu; da moramo dati sve od sebe kako bi inili dobro; te da
moramo uiniti neto kako bi proslavili Njegovo ime. To su uenja
koja smo primili. Nema nita loe u ovim religioznim uenjima;
ona su dobra. Me utim, ona se ne odnose na metu Boje ekono-
mije.
Mnogi od nas tako er su primili etika uenja kao to su:
moramo biti dobri, ponizni, ljubazni, strpljivi i uljudni; ne smi-
jemo izgubiti ivce; moramo potivati svoje roditelje; muevi
moraju voljeti svoje ene, a ene se moraju pokoravati svojim
muevima. To su dobra, etika uenja.
No, sluajte. Ovo je ono to nam je Gospodin rekao da inimo:
Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja u njemu rodi
mnogo roda. Jer bez mene ne moete nita uiniti. Zaboravite na
religiozna i etika uenja. Zapamtite samo jedno: ti si Kristova
mladica. Ostani (prebivaj) u Njemu i dopusti Mu da On ostane
(prebiva) u tebi. Ali, ukoliko elimo ostati (prebivati) u Kristu,
moramo znati gdje se On nalazi. Ako elimo ostati u nekoj kui,
prije svega moramo znati gdje se ta kua nalazi. Moemo li ostati
(prebivati) u Kristu ostajui u naem umu ili osjeaju? Ne, u Kristu
moemo ostati (prebivati) samo ako ostanemo (prebivamo) u duhu.
Sm Gospodin zajedno sa Svojom milou nalazi se u naem
duhu. Dakle, ako elimo ostati (prebivati) u Kristu moramo
poznavati svoj duh. Kad ostajemo (prebivamo) u Njemu u naem
duhu, On e imati priliku da nas zaposjedne. On e tada imati
mogunost da nas ispuni i opsjedne. Sva Njegova bogatstva e se
izraziti kroz na duh i mi emo roditi rod da Ga proslavimo. Ovo
nisu religiozna ili etika uenja; to je ivot u Kristu.
Svrha ove knjige nije da proslijedi uenja, niti da prouzrokuje
da postanemo jo vie moralni i etini. Ne! Ona je tu da nam
pomogne da shvatimo Boji vjeni naum udjeljivanja Njega
samoga u nas kao nae jedine batine, kao naega ivota, tako da
On postane nae sve. Hajdemo odsada ivjeti po Njemu uivajui
Ga kao nae sve. Gdje je klju, gdje je meta? U naem duhu.
Takav predivni, sveobuhvatni, neogranieni Bog ograniio se
kako bi prebivao u naem duhu. Kako smo mi maleni i ogranieni,
pa ipak, Bog je u nama prebivajui u naem duhu. Ovo nije da
nekoga pouavamo da bude moralan i etian; ovo je Trojedini Bog

koji nam u naem duhu postaje sve. Zbog toga moramo nauiti
razlikovati na duh od nae due, moramo se cijelo vrijeme odri-
cati svoje due i neprestano se okretati svom duhu. Moramo
zaboraviti naa okruenja i ostati (prebivati) u Njemu te mu
dopustiti da On ostane (prebiva) u nama. Tada e rod postati dje-
lovanje unutarnjeg ivota prema van, koji je sm Krist u naem
duhu.
Ako smo religiozni krani onda imamo sljedeu predodbu:
moramo ustati rano ujutro i moliti: Gospodine, zahvaljujem Ti se
za ovaj novi dan. Pomozi mi da danas sve uinim ispravno i da
nita ne uinim pogreno. Pomozi mi da danas proslavim Tvoje
ime te da vrim Tvoju volju. Gospodine, Ti zna da brzo izgubim
strpljenje. Pomozi mi da ne izgubim strpljenje. Gospodine, kako je
lijepo biti strpljiv i ponizan. Moda nismo molili ba na ovaj
nain, ali u principu, upravo ovako smo obiavali moliti. Ovo nije
duhovna molitva, ve religiozna, etika molitva. Moe me upi-
tati: Kako se onda trebam ujutro moliti? Pa, predloio bih ti da
kae: Gospodine, slavim Te. Ti si predivan s Ocem u Duhu. O,
kako je udesno to to je Tvoj Duh u mom duhu! Gospodine,
upravljam svoj pogled na Tebe, klanjam Ti se! Zahvaljujem Ti i
slavim Te! Volim Te! Zaboravi na to da bude religiozan i ini
dobro. Tada e cijeli dan biti u nebesima! Tada nema potrebe da
itav dan razmilja: Budi oprezan, ne uri, nemoj izgubiti
ivce. Jednostavno moli: Gospodine, ja ne poznajem nikakvo
gubljenje ivaca, nikakvu poniznost, nikakvu strpljivost, niti ovo
niti ono; ja samo poznajem Tebe, slavnoga Krista, sveobuhvat-
noga Krista! Imaj zajednitvo s Njim, slavi Ga i pjevaj Haleluje!
Tada e vidjeti pobjedu. Kad uveer do e na sastanak crkve, bit
e u nebesima. Bit e tako lako osloboditi duh i duhove drugih.
To je meta Boje ekonomije!
Uini svojom odgovornou da ne promai tu metu. Ovdje je
karta s jasnim uputama. Nema opasnosti da promai put. Zato
ostati uz kola s magarcem kad danas ima zrakoplov na mlazni
pogon, ne samo zrakoplov na mlazni pogon, ve i raketu! O, elim
ti rei gdje je raketa
ona je u tvom duhu. Kad se okrene duhu,
to je mnogo bolje nego biti u novom Fordu! To je kao da si u
104 BOJA EKONOMIJA
zrakoplovu na mlazni pogon. A ponekad, ujutro, to je kao u raketi!

Osjea se kao da si u treem nebu, tako transcendentno! To nije
ala! Istinski kranin trebao bi imati predivna iskustva poput
ovih. Kad ne moe ustrajati u tekoj situaciji i pritisak je iznad
tvojih snaga, okreni se svom duhu i upri pogled u Isusa. Uzdii
e se daleko iznad nje, transcendentan i pobjedonosan. Sve e
biti pod tvojim nogama.
Ja sam mnogo puta bio u nevolji ne znajui to da uinim ili
kakvu odluku da donesem. to sam vie analizirao situaciju,
postao sam sve zbunjeniji i kompliciraniji. Onda sam rekao:
Gospodine, daj mi da sve ovo zaboravim. Daj mi da se vratim k
duhu i uprem svoj pogled u Tebe. O, kada to uinimo, prosvjetl-
jenje je tako udesno! Sveobuhvatni Krist je upravo ovdje, u
naem duhu. Ostanite (prebivajte) u meni i ja u vama
to je tajna.
Ako razaznajemo duh od due, onda moemo ostati (prebivati)
u Njemu i iskusiti da je On sveobuhvatni Trojedini Bog. On je pre-
divan, sveobuhvatan i svedostatan Duh koji prebiva u naem
duhu. Kad se vratimo naem duhu kako bismo Ga kontaktirali,
nalazimo se u svjetlu, nalazimo se u ivotu, nalazimo se u snazi,
nalazimo se u nebesima, mi smo s Trojedinim Bogom i Trojedini
Bog je s nama. Kako velianstveno! Ovo nije samo uenje, nego
stvarno svjedoanstvo onoga to doivljavam cijelo vrijeme. Naui
usredotoiti se na cilj Boje ekonomije i nikada od njega nemoj
odstupati. Uvijek se dri mete kako bi imao zajednitvo s Njim.
Upri svoj pogled u Njega, promatraj Ga i odrazi Ga dan za danom,
odriui se svoje due, vjebajui svoj duh.
D VANAESTO P OGLAVLJE
OVJEK I DVA STABLA
Boji vjeni plan, Njegova ekonomija, otkrivena nam je kroz

ezdeset i est knjiga Svetoga Pisma. Na samom poetku Svetoga
Pisma, vidimo Boga kako stvara ovjeka kao sredite svega stvo-
renoga, sa svrhom da Bog izrazi samoga Sebe kroz ovjeka. U
Svojoj ekonomiji Bog je naumio da Ga izrazi ovjek, koji je centar
Njegova cijeloga svemira.
OVJEK NEUTRALAN IZMEU DVA STABLA
Na poetku Boje Rijei, vidimo dva stabla, stablo ivota i

stablo spoznaje dobra i zla (Post 2). Kako bi razumjeli Boji plan
u Pismu, mora nam biti potpuno jasno to su ova dva stabla i to
ona predstavljaju. Nakon to je Bog stvorio ovjeka, postavio ga je
pred dva stabla. ovjekov cjelokupan ivot i hod prikazan je sli-
kovito kroz ta dva stabla i injenicu da je ovjek trebao izabrati
izvor svoje hrane. Bog je upozorio ovjeka da bude vrlo oprezan u
pogledu jedenja s ta dva stabla. Da je ovjek postupio s njima na
pravi nain, primio bi ivot; inae bi iskusio smrt. To je bilo
pitanje ivota i smrti. Kako e ovjek ivjeti nakon svoga stva-
ranja u potpunosti je ovisilo kako e se odnositi prema ova dva
stabla. Bog je ovjeka jasno upozorio; ako e pojesti s drugog
stabla, sa stabla spoznaje dobra i zla, umrijet e; me utim, da je
pojeo s prvog stabla, stabla ivota, primio bi ivot.
to predstavljaju ova dva stabla? Prema otkrivenju u itavom
Pismu, stablo ivota predstavlja Boga u Kristu, kao na ivot.
Stablo ivota stoji kao simbol Bojega ivota u Kristu. Stari i
Novi Zavjet mnogo puta predstavljaju Gospodina Isusa ili kao
stablo ili kao izdanak stabla.
Gospodin u Izaiji, Jeremiji i Zahariji ima poseban naslov:
106 BOJA EKONOMIJA
izdanak. Mnoga stabla u Pismu uporabljena su da nam pokau

kako je Krist na udio i na uitak. Na primjer, Gospodin Isus, u
drugom poglavlju Pjesme nad pjesmama, uspore en je sa stablom
jabuke: to je jabuka me u umskim stablima, to je dragi moj
me u mladiima; bila sam eljna hlada njezina i sjedoh, plodovi
njeni slatki su grlu mome. Mi moemo sjesti pod Njega kao svoju
sjenu
pod Njegovu zatitu i sjenu
uivajui sva Njegova bogat-
stva, plodove stabla. Sljedei prikaz Krista je trs u Ivanu 15:
Ja sam trs, vi ste mladice
to predstavlja drugo stablo, stablo spoznaje dobra i zla? Ovo
stablo ne predstavlja nita drugo negoli Sotonu, izvor smrti.
Drugo stablo donosi smrt, jer ono je sm izvor smrti. Prvo stablo
je izvor ivota, a drugo stablo je izvor smrti. U itavom svemiru
jedini je Bog izvor ivota, a samo Sotona je izvor smrti. Stih koji
nam pokazuje da je sm Bog izvor ivota nalazi se u Psalmu
36:10: U tebi je izvor ivotni ; a stih koji nam pokazuje da je
Sotona izvor smrti je Hebrejima 2:14: onoga koji ima vlast nad
smru. Vlast nad smru je u Sotoninim rukama. Dakle od samog
poetka vremena, ova dva stabla predstavljaju dva izvora
jedno,
izvor ivota, a drugo, izvor smrti.
U poetku su postojale tri stranke
Bog, ovjek i Sotona.
ovjek koji je bio u nevinosti, bio je neutralan izme u ivota i
smrti. Budui da je za ovjeka bilo mogue da se opredijeli za
ivot ili smrt, on je stajao na neutralnom tlu. No, Bog je stajao na
tlu ivota, a Sotona na tlu smrti. ovjek je stvoren kao neutralan
spram Boga i Sotone. Boji naum, za toga neutralnoga, nevinoga
ovjeka, bio je da uzme Boga u sebe, da se Bog i ovjek, ovjek i
Bog pomijeaju u jedno. ovjek bi tako sadravao Boga kao svoj
ivot i izrazio bi Boga kao svoje sve. Tada bi stvoreni ovjek, kao
centar svemira, ispunio svoju svrhu, u potpunosti bi izrazio Boga.
Druga mogunost je bila da se ovjek mogao zavesti i uzeti u sebe
plod drugog stabla, s izvora smrti. ovjek bi, kao posljedicu
jedenja s drugog stabla, imao to da bi se pomijeao s drugim
stablom. O, samo da se nae oi otvore kako bi vidjeli da se u cije-
lom svemiru ne radi o etici i injenju dobra, ve o primanju Boga
kao ivota ili Sotone kao smrti. Moramo biti oslobo eni od moral-
nog i etikog shvaanja. Ne radi se o tome inimo li dobro ili zlo,
OVJEK I DVA STABLA 107
nego o primanju Boga kao ivota ili Sotone kao smrti. Izuzetno je
vano da jasno vidimo ove tri stranke! Boga, koji stoji na jednoj
strani i koji je izvor ivota, kako je prikazano stablom ivota;
Sotonu, koji je na drugoj strani i koji je izvor smrti, kako je prika-
zano stablom spoznaje; i Adama, koji stoji u sredini i koji je
neutralan s dvije ruke koje mogu primiti ivot ili smrt. On moe
uzeti ili Boga sa svoje desne strane ili Sotonu s lijeve.
OVJEK ISKVAREN STABLOM SMRTI
Me utim, kao to znamo, Adam je bio zaveden i uzeo je u sebe

drugi izvor, stablo spoznaje. To nije bila stvar koja se odnosila na
to da je on uinio neto pogreno. Ne! To je bilo mnogo, mnogo
ozbiljnije nego to to je prekrio Boju naredbu i uputu. Znaajna
injenica Adamovog uzimanja ploda sa stabla spoznje je ta to je
on primio u sebe samog Sotonu. Adam nije uzeo granu toga
stabla, on je uzeo plod toga stabla. Plod sadrava reproduktivnu
snagu ivota. Primjerice, kad se u zemlju posadi plod breskve,
uskoro e iz zemlje niknuti novo maleno stablo brekve. Adam je
bio zemlja. Kad je, poput zemlje, u sebe uzeo plod stabla spo-
znaje, on je primio Sotonu koji je tada poeo u njemu rasti. O, ovo
nije mala stvar! Nema mnogo krana koji su Adamov pad vidjeli
na takav nain. Sotonin plod bio je posijan u Adama, poput sje-
mena u zemlju; dakle, Sotona je rastao u Adamu i postao je dio
njega.
Sada moramo otkriti u koji dio Adama je uao Sotona. Sotona
nije samo uao u Adama kad je sagrijeio u vrtu, on je jo uvijek u
ljudskoj vrsti. Gdje se on nalazi u ljudskoj vrsti? Kao to smo vid-
jeli u prethodnim poglavljima, mi smo trodijelna bia: duh, dua i
tijelo. Dobro promotrimo ovo: kad je Adam uzeo plod stabla spo-
znaje, u koji dio njegovog bia je on uao? Naravno, budui da ga
je pojeo, uao je u njegovo tijelo. Iako je ovo razumno i logino,
ipak trebamo dokazati Pismom da je neto od Sotone u naemu
tijelu. Proitajmo Rimljanima 7:23: ali vidim u svojim udovima
drugi zakon koji se bori protiv zakona moga uma te me zarobljava
u zakon grijeha koji je u mojim udovima. Rije drugi u naem
prijevodu nije dobar prijevod. Trebao bi biti drukiji zakon
zakon drukije kategorije. Moe imati tri zakona iste kategorije,

108 BOJA EKONOMIJA
prvi i druga dva. Ali grki ovdje podrazumijeva zakon oprene

kategorije. Ali vidim drukiji zakon u svojim udovima (udovi su
dijelovi tijela) koji se bori protiv zakona moga uma te me zarob-
ljava u zakon grijeha koji je u mojim udovima, to znai u
dijelovima moga tijela.
to je zakon grijeha? Pavao je rekao: ne inim ga vie ja,
nego grijeh koji stanuje u meni (Rim 7:20), i, ivim, ali ne vie
ja, nego Krist ivi u meni (Gal 2:20). Ovdje imamo oprenost
izme u ne inim vie ja, nego grijeh i ne vie ja, nego Krist.
Krist je utjelovljenje Boga, a grijeh je utjelovljenje Sotone. Rije
grijeh u Rimljanima 7 trebala bi se pisati velikim poetnim
slovom, jer ta je rije ovdje personificirana. Ona je ovdje kao
osoba, jer grijeh moe stanovati (prebivati) u nama i prisiljavati
nas da inimo stvari koje su protivne naoj volji (Rim 7:17, 20). On
je ak snaniji od nas. Rimljanima 6:14: Grijeh, naime, nee
gospodariti nad vama, Bolje je ovo prevesti: Jer grijeh [Grijeh]
nee biti va gospodar. Grijeh moe biti na gospodar; dakle,
Grijeh mora biti Zli, Sotona. Kroz prvi grijeh Sotona je uao u ov-
jeka kao Grijeh, vladajui nad njim, upropatavajui ga, kvarei
ga i upravljajui njime. U kojem dijelu on to ini? U udovima ov-
jejega tijela.
ovjeje tijelo, kao izvorno stvoreno od Boga, bilo je neto jako
dobro, ali sad je postalo tijelo grijeha (preobrazilo se u tijelo gri-
jeha). Tijelo je bilo isto, budui da je bilo stvoreno kao dobro, ali
nakon to je bilo iskvareno kroz Sotonu, postalo je tijelo grijeha.
Pavao je rekao: Znam da nikakvo dobro ne stanuje u meni, to jest
u mom tijelu (Rim 7:18). Kroz prvi grijeh Sotona je doao stano-
vati (prebivati) u nae tijelo, uzrokujui da nae tijelo postane
tijelo grijeha
tj. iskvareno, upropateno tijelo.
Poslanica Rimljanima upotrebljava dva izraza: greni ovjek
[grki: tijelo grijeha] (Rim 6:6) i smrtonosno tijelo [grki: tijelo
smrti] (Rim 7:24). Tijelo se naziva tijelo grijeha zato to je
Grijeh u tijelu. Tijelo je jednostavno postalo prebivalite Grijeha,
i ono je utjelovljenje Sotone. to je onda tijelo smrti? Izvor i sila
smrti je Sotona. Grijeh je utjelovljenje Sotone, a smrt je rezultat
ili uinak Sotone. Ovo iskvareno, transmutirano tijelo naziva
se tijelo grijeha i tijelo smrti, budui da je to tijelo postalo
prebivalite samoga Sotone. Oboje, grijeh i smrt povezani su sa

Sotonom. Tijelo grijeha znai da je tijelo greno, iskvareno i
zarobljeno Grijehom; tijelo smrti znai da je tijelo oslabljeno
i puno smrti. Tijelo je neto avolsko i sotonsko, zato to Sotona
prebiva u tom tijelu. Sve poude su u iskvarenom tijelu koje se
naziva tijelo grijeha (transmutirano tijelo). Rije nam otkriva da
je pouda pouda tijela (Gal 5:16). Tijelo grijeha, (iskvareno,
transmutirano tijelo) tijelo je puno pouda i u njemu prebiva
Sotona. Sada vidi da prvi ovjekov grijeh nije bio samo neto to
je ovjek poinio protiv Boga, ve i to da je ovjek primio Sotonu u
svoje tijelo. Sotona prebiva u ovjeku od vremena prvog grijeha.
To je ono to se dogodilo kad je ovjek uzeo s drugog stabla.
Budui da su ovjek i Sotona postali jedno kroz drugo stablo,
Sotona vie nije izvan ovjeka, nego u ovjeku. Gospodar zranog
kraljevstva, sm Sotona, djeluje u neposlunim ljudima (Ef 2:2).
Sotona je bio sretan, silno se ponosio time to je uspio zavesti
ovjeka i ui u njega. Ali Bog, koji je jo uvijek bio izvan ovjeka,
kao da je rekao: Ja u se tako er utjeloviti. Ako je Sotona uradio
sebe u ovjeka, onda u i ja ui u ovjeka, obui u na sebe ovjeka.
Vidi li kompliciranu situaciju? Bog je obukao toga ovjeka
u
kojem se nalazi Sotona
kroz utjelovljenje. Kad se Bog utjelovio
kao ovjek, odlika ovjeka kojeg je obukao na sebe je ta da je taj
ovjek bio iskvaren od Sotone. ovjek u vrijeme Njegova utjelovl-
jenja nije vie bio isti ovjek, nego ovjek kojeg je Sotona iskvario
i upropastio. Proitajmo Rimljanima 8:3: poslao je radi grijeha
svoga Sina u obliju grenog tijela
ne grenoga tijela kako to
kae KJV, ispravan prijevod prema grkom je ovdje tijela gri-
jeha, a ne grenoga tijela. Kad se Gospodin Isus utjelovio u
tijelo grijeha, On je bio u obliju tijela grijeha. U Njemu nije bilo
grijeha, ali On je bio u obliju tijela grijeha. Grijeh je bio u
iskvarenom ovjeku, ali u Gospodinu Isusu nije bilo grijeha; kod
Njega je postajalo samo oblije tijela grijeha. Stari Zavjet to sliko-
vito prikazuje kroz simbol uzdignute zmije na stupu. Zmija
nainjena od mjedi bila je slika Krista (Ivan 3:14). Kad je Krist
bio na kriu, On je bio ovjek u obliju zmije. Zmija je Sotona,
avao, Boji neprijatelj. Me utim, kad se Krist utjelovio kao
ovjek, On je ak imao oblije tijela grijeha, koje je Sotonino
110 BOJA EKONOMIJA
oblije. Ovo je svakome teko za shvatiti. Uistinu je dosta kompli-

cirano. Dopustite mi da ponovim: ovjek je nainjen ist, ali
jednoga dana Sotona je doao u njega da ga opsjedne. Sotona je
bio radostan mislei da je uspio upropastiti i zauvijek zavladati
ovjekom. Onda je Bog obukao na Sebe ovjeka koji je u sebi imao
Sotonu.
OVJEK OSLOBOEN OD STABLA SMRTI
Nakon to je Bog postao ovjekom i obukao tog ovjeka u

kojem je bio Sotona, odnio je toga ovjeka na kri. Sotona je mislio
da je uspio, ali on je Gospodinu omoguio lagan nain da ga
usmrti. Na primjer, ako je mi u kui slobodan, vlasniku je vrlo
teko da ga ulovi. Me utim, ako postavi zamku s malo sira, mi
e svakako biti na kunji da pojede sir. Mi e isprva misliti da se
uspio dokopati sira, no nee shvatiti da je upao u zamku, dok ne
bude kasno. Onda, budui da je uhvaen u zamku, vlasniku kue
lako je da ga usmrti. Slino ovomu, Adam je postao zamka da
uhvati Sotonu. Sotona je bio zloesti mi koji je slobodno trao
svemirom. Kad je Sotona doao zaposjesti ovjeka, mislio je da
je toliko uspjean, no nije shvatio da je upao u zamku. Sotona je
mislio da je ovjek njegov dom, ali nije znao da je ovjek zamka.
Mislio je da je ovjek njegova hrana, me utim, ovjek je bio samo
zamka. Opsjedajui ovjeka on je bio uhvaen i zarobljen u ov-
jeku. Nakon toga, Gospodin je doao i na sebe obukao ovjeka
kako bi ga odveo na kri, da smru uniti onoga koji ima vlast
nad smru, to jest avla, (Heb 2:14). ovjek je bio zamka, a
avao je bio uhvaen u tu zamku. Kroz utjelovljenje Bog je na
Sebe obukao iskvarenog ovjeka i odveo ga u smrt na kriu. U isto
vrijeme, Sotona unutar toga palog ovjeka tako er je bio
usmren. Dakle, po ovoj smrti na kriu Krist je unitio avla. Zato
se Sotona boji kria, i zbog toga nam je Gospodin rekao da
uzmemo kri. Kri je nae jedino oruje s kojim moemo pobijediti
Sotonu. Gdje je Sotona? Sotona je u meni
u mom tijelu. No, gdje
je sad moje tijelo? Pogledajmo Galaane 5:24: razapeli su svoje
tijelo s njegovim strastima i poudama. Moje tijelo je, sa Soto-
nom u njemu, na kriu; dakle, Sotona je usmren na kriu. Slava
Gospodinu! No, je li to svretak? Ne, poslije smrti dolazi pokop.
Ali ak ni smrt nije kraj! Nakon pokopa, bilo je uskrsnue. Izrael-
ski narod je uao u Crveno more s faraonom i njegovom vojskom,
ali oni su uskrsli kroz vodu smrti bez faraona i njegove vojske.
Faraon i njegova vojska ostali su pokopani u vodi smrti. Krist je
odveo ovjeka sa Sotonom u smrt i grob, a zatim je izveo ovjeka iz
smrti i groba bez Sotone. Sotonu je ostavio pokopanog u grobu.
Sada je taj uskrsli ovjek jedno s Kristom.
OVJEK USKRSNUT STABLOM IVOTA
Da vas pitam: Kada ste bili ponovo ro eni? Godine 1958? To

je prekasno! Vi ste ponovo ro eni s Kristovim uskrsnuem (1 Pt
1:3). Kad je Krist uskrsnuo, mi, koji vjerujemo u Njega, tako er
smo uskrsnuli. To se moe dokazati s Efeanima 2:5, 6: nas,
koji smo bili mrtvi zbog grijeha, s Kristom oivi
s njim nas i
uskrisi U vrijeme Kristova uskrsnua, mi smo tako er uskrsli
s Njim. O, moramo biti impresionirani! ovjek je bio uniten od
Sotone kad je Sotona uao u njega. Me utim, Bog je, kroz utjelovl-
jenje, obukao toga ovjeka sa Sotonom u njemu na Sebe, odveo
toga ovjeka na kri, usmrtivi toga ovjeka zajedno sa Sotonom,
pokopavi ga zatim u grobu. Onda je Bog uveo ovjeka u uskrs-
nue, a kroz to uskrsnue ovjek je postao jedno s Bogom. Kroz
utjelovljenje Bog je doao u ovjeka, a kroz uskrsnue ovjek je
postao jedno s Bogom. Sada je Bog u ovjejem duhu.
Trebali bismo se radovati
ali ne previe. Zato? Zato to
moramo svakodnevno nositi kri. Kad god nae tijelo grijeha nije
na kriu, uvidjet emo da je Sotona opet iv. Moramo rei Hale-
luja, jer je Gospodin Isus u naem duhu; ali moramo tako er biti
oprezni, jer se jo uvijek nalazimo u ovome tijelu grijeha. Kad
tijelo grijeha si e s kria avao e opet biti iv. Zbog toga moramo
cijelo vrijeme ivjeti u duhu primjenjujui kri na tijelo grijeha.
Iako je Sotona kroz prvi grijeh uao u ovjeka, Gospodin se s
njim obraunao na kriu i sada je kroz uskrsnue Gospodin u
nama. Od sada pa nadalje, naa odgovornost nije da pokuavamo
initi dobro. Dobro e nas samo oslijepiti i zavesti. Jednostavno,
moramo slijediti Gospodina u duhu primjenjujui kri na tijelo
grijeha. To e spontano usmrtiti Sotonu. Naui to prakticirati s
112 BOJA EKONOMIJA
ova dva aspekta: slijedi Gospodina u duhu i usmrti tijelo grijeha,

ukljuujui Sotonu, na kriu.
to e biti konani rezultat toga? Jednostavno ovo
s jedne
strane, izgradit e se Novi Jeruzalem, a s druge strane, sve nega-
tivno u svemiru zavrit e u ognjenom i sumpornom jezeru. Novi
Jeruzalem je Trojedini Bog pomijean s uskrslim ovjekom, a ogn-
jeno i sumporno jezero Sotonino je konano unitenje. Ognjeno i
sumporno jezero je mjesto za Sotonu. Sve to nije povezano s Tro-
jedinim Bogom i uskrslim ovjekom zajedno e sa Sotonom biti
baeno u ognjeno i sumporno jezero. U Novom Jeruzalemu e biti
samo jedno stablo
stablo ivota. Drugo stablo bit e u ognjenom
i sumpornom jezeru. To je konani zakljuak cijeloga Svetoga
Pisma. Sveto Pismo je zapoelo s tri stranke, ali konano dovr-
enje bit e Novi Jeruzalem sa samo prvim stablom kao sreditem
grada i sa uskrslim ovjekom kao izraajem Trojedinoga Boga.
Drugo stablo bit e baeno u ognjeno i sumporno jezero. Sve stvari
i svi ljudi povezani s drugim stablom dijelit e istu sudbinu kao i
Sotona
u ognjenom i sumpornom jezeru.
U zakljuku, znaenje ove slike, za nas danas, je da se norma-
lan kranski ivot ne sastoji u injenju dobra. Normalan
kranski ivot je jednostavno uzimanje Krista, ivljenje po
Kristu te usmrivanje tijela sa Sotonom, cijelo vrijeme. Normalan
kranski ivot je slijediti Krista u naem duhu, istovremeno
usmrujui nae tijelo grijeha. Tada e doi dan kad e Trojedini
Bog i uskrsli ovjek biti jedan izraaj
Novi Jeruzalem sa
stablom ivota kao svojim sreditem.
T RINAESTO P OGLAVLJE
KRI I IVOT DUE
Ova poglavlja obra uju temelje Boje ekonomije i temelje

njene mete. Mi ovdje ne dotiemo neka nevana uenja, nego
temeljne elemente Boje ekonomije
ne samo na doktrinalan
nain, ve na iskustven nain. Bog se u Svojoj ekonomiji namje-
rava udijeliti u nas. To je ve ostvario u ljudskom duhu. Trojedini
Bog se dispenzirao u nas. Bog nas je za tu svrhu stvorio s tri
dijela: s duhom, duom i tijelom. To trodijelno bie je Boji hram.
Boji Hram sastoji se od tri dijela: predvorja, Svetinje i Svetinje
nad svetinjama, koja je mjesto u kojem je prebivala Boja Shekhi-
nah slava i sam Krist. Tri dijela naega bia u potpunosti
odgovaraju s tri dijela Hrama
tijelo s predvorjem, dua sa Sve-
tinjom i duh sa Svetinjom nad svetinjama. Bog u Kristu danas
prebiva u naem duhu, Svetinji nad svetinjama.
TROJEDINI BOG ELI SE PROIRITI U OVJEKU
Boja ekonomija je Njegovo udjeljivanje u na duh koji je

Njegov stan, kako bi od naega duha sebi nainio prebivalite,
kao centar iz kojega e se proiriti u cijelo nae bie. Na duh je
Njegov dom, Njegovo prebivalite, Njegov stan, mjesto iz kojeg se
On iri u cijelo nae bie. Kroz Svoje irenje u nama, On samim
Sobom proima svaki dio naega bia. Najprije, u potpunosti se
mijea s naim duhom, zatim, s duom, i napokon s tijelom. On
dolazi u na duh da zapone to mijeanje, tako to ra a (regene-
rira) na duh. Ponovno ro enje (regeneracija) mijeanje je Boga s
naim duhom. Nakon ponovnog ro enja, ako sura ujemo s Njim,
predajui Mu se i pruajui Mu mogunost, On e se proiriti iz
naega duha u nau duu, kako bi obnovio sve dijelove nae due.
To je djelo preobrazbe (transformacije). Preobrazbom, sama se
114 BOJA EKONOMIJA
esencija Trojedinoga Boga mijea s naom duom, s naom

osobom. Kad je naa dua preobraena u slavni Kristov lik, nae
misli, nae elje i nae odluke uvijek e izraavati Gospodina.
Dakle, Boji prvi korak je da ponovno rodi (regenerira) na
duh; Njegov drugi korak je da preobrazi nau duu; i konano,
Njegov posljednji korak je da preobrazi ili promijeni nae tijelo
pri Drugom Kristovom dolasku. Gospodin e tada proeti nae
tijelo, a Njegova slava ispunit e nae bie. Ova preobrazba tijela
krajnja je zavrnica Njegovog potpunog mijeanja s naim biem.
Tada e Boja ekonomija po kojoj se On udjeljuje u nas biti u pot-
punosti ostvarena. Zapamtite ova tri koraka po kojima se Bog
mijea s nama u svakom pogledu. Ova himna izraava konano
dovrenje.
Krist je nada slave, sam ivot moj je On,
rodio me iznova i proima me;
On dolazi moje tijelo da promijeni,
U slavi blistavoj ko Njegovo e biti!
Pripjev:
On dolazi, On dolazi, Krist dolazi da me proslavi!
Moje tijelo e promijeniti, ko Njegovo e biti.
On dolazi, On dolazi, otkupljenje da primijeni!
Ko nada slave dolazi, Svoje svete da proslavi.
Krist je nada slave, On Boja tajna je;

Puninu Svoju sa mnom dijeli donose Boga u mene.
dolazi da me svakojako s Bogom smijea.
Da mogu s Njim u slavi biti uvijeke.
Krist je nada slave, otkupljenje potpuno;

Otkupljenje tijelu mome, da od smrti ga oslobodi.
On dolazi da moje tijelo u slavno promijeni
I proguta smrt zauvijek u pobjedi.
Krist je nada slave, On moja povijest je:

Njegov ivot moje je iskustvo, On napaja me.
On dolazi u slobodu slave Svoje da uvede me,
S Njim jedno u slavi bit u uvijeke.
Himna #949 u Hymns

KRI I IVOT DUE 115
DVIJE STRANKE BORE SE ZA DUU
Svi znamo tunu priu. Prije nego je slavni Bog doao u duh,
Sotona, Boji neprijatelj, prvi je uao u nas. avao je uao u ljud-
sko tijelo preko Adama kad je pojeo plod sa stabla spoznaje. Kao
posljedica toga, Grijeh, personificiran kao osoba, prebiva u udo-
vima naega tijela i vlada u njima kao ilegalni gospodar, prisilja-
vajui nas da inimo stvari koje ne elimo. To je grijeh koji se
spominje u Rimljanima u poglavljima 6, 7 i 8. On nije nita drugo
do Zli, zaetnik grijeha u cijelom svemiru. On je Boji neprijatelj.
Kad je on uao u nae tijelo, nae tijelo se preobrazilo (transmuti-
ralo), ili promijenilo u naravi i zbog toga je postalo tijelo grijeha.
To tijelo grijeha, transmutirano tijelo koje je iskvareno, oteeno i
upropateno, ima Zloga koji u njemu prebiva. To tijelo grijeha,
prijeti kako bi dominiralo duom.
Kao to ljudski duh postaje baza iz koje se Bog moe proiriti,
isti princip vrijedi i za iskvareno tijelo. Tijelo grijeha, zaposjed-
nuto Sotonom, postaje baza iz koje on moe initi svoja avolska
djela. Sotona zauzima svoje mjesto u tijelu grijeha kako bi utjecao
na duu, a potom, da kroz duu umrtvi i duh. Smjer svakog soton-
skog djelovanja uvijek zapoinje izvana i djeluje prema unutra.
Me utim, boansko djelovanje uvijek zapoinje od sredita
naega bia prema van. To moemo ovako slikovito prikazati:
ona u TIJELU
Sot
Bog
DUH u
DUHU
DUŠA DUŠA
TIJELO TIJELO
Dua se ne moe oduprijeti Sotoni, koji je mnogo jai od ljud-

ske due. Nae stanje prije spasenja bilo je takvo da je naa dua
116 BOJA EKONOMIJA
preko tijela grijeha bila otrovana od Sotone. Kad smo uli Eva-
n elje i kad smo bili prosvijetljeni u umu i u savjesti, iskusili smo
ponizan i slomljeni duh, pokajali smo se i otvorili smo se Gospo-
dinu, prilikom ega je On slavno uao u na duh da bude na ivot
u Duhu Svetome. Premda je Sotona, neprijatelj, uzeo tijelo kao
bazu iz koje se bori prema unutra, prema duhu, slavni Gospodin
koristi duh kao bazu iz koje se bori iznutra prema tijelu.
Budui da smo postali bojno polje, mi smo toliko komplicirani!
Mi smo univerzalno bojno polje za svemirsku bitku. Sotona i Bog,
Bog i Sotona, dan za danom bore se jedan protiv drugoga u nama.
Sotona se bori prema sreditu, dok se Bog bori prema van. Kakav
je na stav? Ne moemo biti neutralni; moramo se opredijeliti na
neiju stranu. U izvanjskom dijelu ovjeka je neprijatelj, a u unu-
tarnjem dijelu je sm Bog. Izme u ova dva dijela, u sredini, nalazi
se dua. Sotona je u iskvarenom tijelu, Bog je u novoro enom
duhu, a mi smo izme u, u ljudskoj dui. Mi smo vrlo vana osoba.
Mi moemo promijeniti cjelokupnu situaciju. Ako se opredijelimo
za Sotonu, Bog e, u odre enom smislu biti poraen. Naravno,
Bog nikada ne moe biti poraen, ali kad se opredijelimo za soton-
sku stranu, ini se da je Bog trenutano poraen. Me utim, opre-
dijelimo li se za Boga, to e biti velianstveno i Sotona e uvijek
biti poraen.
Za koga e se opredijeliti? To je problem. Sluaj Gospodina:
Ako tko hoe ii za mnom neka se odree samoga sebe. Odree
samoga sebe. Drugim rijeima, neka usmruje duu na kriu, jer
dua je nae staro ja. Mi se uvijek moramo odricati naega ja,
uvijek ga moramo usmrivati, uvijek moramo razapeti (prekri-
iti) nae ja. to e se dogoditi kad se dua razapne (prekrii)?
Kad se dua usmrti, preostali su samo Bog i Sotona. Usmrivan-
jem (razapinjanjem) due spalili smo most po kojem neprijatelj
moe doi do nas.
Sotona je u tijelu, jer on je Grijeh utjelovljen u tijelu, a nae
staro ja je u dui. Oboje, Grijeh i staro ja ilegalno su oenjeni
jedno za drugo; zapravo, oni su svoje vjenanje imali jo jako
davno. Sve nevolje u nama prouzrokovane su injenicom da je
nae staro ja oenjeno za Grijeh i oni su postali jedno. No, kad
smo bili spaeni, Bog, Krist i Duh Sveti uli su u na duh kao
KRI I IVOT DUE 117
boanski ivot. U iskvarenom tijelu nalazi se Grijeh; u dui,

kojoj tijelo grijeha uvijek prijeti, nalazi se staro ja, dok je u
novoro enom ljudskom duhu boanski ivot, vjeni ivot, koji je
regulirajui ivot i snaga. ivjeti i hodati po duevnom ivotu
znai ivjeti i hodati po samome sebi, to jest, po svom starom ja,
koje nas vee u brak sa Sotonom. Ovaj brak znai da nismo slo-
bodna osoba, ve da smo pod ropstvom Zloga, to jest Grijeha. Zli
u naem tijelu ustat e da nas uhvati i porazi te da nas uvede u
ropstvo, inei nas najpokvarenijom osobom. Me utim, ako se
odreknemo due, naega ja, i ivimo i hodamo po duhu, Krist e
kao ivot proeti i ispuniti cijelo nae bie.
KAKO SE KRI OBRAUNAVA S DUOM
Nakon to smo nanovo ro eni (regenerirani) ne bismo vie

smjeli ivjeti, hodati i initi stvari po samima sebi. Dok god
ivimo po samima sebi bit emo pod Sotonskim ropstvom. Moda
moe rei: Ja ne mislim da inim stvari sam po sebi. Ovdje se
namee potreba razlikovanja duha od due; tada e vidjeti koliko
mnogo si u dui. Ti kae da ne ivi i ne ini stvari sam po sebi,
no, ja bih te pitao: Po emu ivi? Po tijelu grijeha? Vjerojatno
e odgovoriti: Ne, ne, ja ne ivim po tijelu grijeha! Da li onda
ivi po duhu? Odgovorit e: Sumnjam. Dakle, ako ne ivi po
tijelu grijeha ni po duhu, po emu onda ivi? Odgovor je taj da ti
najee ivi po dui. Ti kae: O, ja ne volim poiniti nikakav
grijeh, ne volim biti tjelesan, ne volim sura ivati sa Sotonom. Ja
volim Boga. Volim slijediti Gospodina i ii Njegovim putom. Volim
ovo, volim ono Jo uvijek si u dui! Reci Gospodinu gdje si. Ti
sam sumnja da si u duhu. Ako nisi u tijelu grijeha niti u duhu,
tada si u dui. Slava Gospodinu, ti nisi u Egiptu, tá iskusio si
Pashu. Izbavljen si iz Egipta, ali jo uvijek nisi uao u dobru
kanaansku zemlju. Jo uvijek luta u pustinji due.
(1) Ljudska ljubav

Sad dolazimo do onog najbitnijeg: Kako moemo razlikovati
duh od due? Kako moemo znati kad smo u duhu ili u dui i kako
moemo rastaviti duh od due? Pogledajmo u Gospodnju Rije.
Tko vie ljubi oca ili majku nego mene, nije me dostojan.
118 BOJA EKONOMIJA
Tko vie ljubi sina ili ker nego mene, nije me dostojan. Tko ne
uzme kri svoj i ne ide za mnom, nije me dostojan. Tko sauva
svoj ivot, izgubit e ga, a tko zbog mene izgubi svoj ivot, sau-
vat e ga. (Mt 10:37-39).
U grkom tekstu na ovome mjestu rije ivot ista je rije kao
i za duu. Uzimanje kria, u ovim stihovima, odnosi se na nau
ljudsku ljubav prema onima koje najvie volimo. Ljudska ljubav
je neto u naoj dui i mora se razapeti na kriu. Koliko mnogo
volimo svoje najdrae? Ako elimo znati kako razlikovati duh od
due, trebali bismo provjeriti nau ljubav. Koliko volimo svoje
roditelje, svoju djecu, svoju majku ili oca? Koliko volimo svoga
brata ili sestru? To nije ljudska rije, nego Gospodnja Rije. Razli-
kovanje duha od due postie se samo kad smo provjerili svoju
ljudsku i naravnu ljubav. Naa ljudska ljubav mora se razapeti
na kriu. U novozavjetnim poslanicama Duh Sveti nam govori da
muevi moraju ljubiti svoje ene, ene se moraju pokoriti mue-
vima, roditelji se moraju brinuti za svoju djecu, a djeca moraju
potovati svoje roditelje. Me utim, sve ovo mora biti u uskrslom
ivotu. Naravna osjeajnost, naravna ljubav i naravni odnosi
moraju se odrezati pomou kria. Nakon to smo se preko kria
obraunali s tim stvarima, bit emo u duhu, to znai da emo biti
u ivotu uskrsnua. ivjet emo uskrslim ivotom
ne u narav-
nom ivotu, ve u duhovnom ivotu. Test po kojem vidimo koliko
je naa dua slomljena, u tome je da uvidimo koliko su naa
naravna ljubav i osjeajnost obra eni preko kria. Kad je naravna
ljubav odsjeena na kriu, izgubit emo svoju duu.
Nadalje, ukoliko elimo izgubiti svoju duu obraunavajui se
s naom naravnom ljubavlju, moramo nauiti kako mrziti.
Ako tko do e k meni, a vie voli [grki: a ne mrzi] svoga
oca, majku, enu, djecu, brau i sestre pa ak i svoj vlastiti
ivot, ne moe biti moj uenik. Tko ne nosi svoj kri i ne ide za
mnom, ne moe biti moj uenik. (Luka 14:26, 27).
U grkom tekstu rije ivot na ovome mjestu opet je ista kao
i ona za duu. Uz ljubav prema naim najdraima, mi tako er
imamo ljubav prema samima sebi, to jest, ljubav za svoju osobu ili
svoju duu. Uzimanje kria u mnogoemu se odnosi na nae
sebeljublje. Ako tko do e k meni, a ne mrzi Ne mrzi koga?
KRI I IVOT DUE 119
Svoje neprijatelje? Mi moramo voljeti svoje neprijatelje, ali

moramo nauiti mrziti svoju duu, same sebe. To da mrzimo same
sebe ima mnogo toga to se tie gubljenja nae due. Kad mrzimo
same sebe, tada moemo razapeti (prekriiti) nae staro ja koje
je u naoj dui.
(2) Ljubav prema svijetu

Zatim ree svima: Ako tko hoe ii za mnom, neka se
odree samog sebe, neka svaki dan uzme kri svoj i neka me
slijedi! Jer tko hoe spasiti ivot svoj, izgubit e ga, a tko izgubi
ivot svoj radi mene, spasit e ga.
to koristi ovjeku ako cijeli
svijet dobije, a sam sebe izgubi ili se upropasti? (Luka 9:23-25).
Sjetite se Lotove ene. Tko bude nastojao da sauva svoj
ivot, izgubit e ga. Tko ga izgubi sauvat e ga. (Luka 17:32,
33).
U svim ovim stihovima ivot u grkom tekstu ista je rije
kao i za duu. Ovi stihovi pokazuju da dua uvelike ukljuuje
ljubav prema svijetu. Odrei se ljubavi prema svijetu i svjetovnih
stvari znai da se moramo obraunati s naom duom. Kad se
dua odsijee, tad smo se odrekli i ljubavi prema svijetu. Dakle, to
dvoje, ljubav prema svijetu i dua u uskom su odnosu jedna s
drugom.
Sjetite se Lotove ene. To je ena, ne mu! To je pria o eni
koja je voljela svjetovne stvari. Gospodin nam kae da budemo
oprezni. Ako voli svijet, izgubit e svoju duu. Ako volimo stvari
ovoga svijeta, izgubit emo svoju duu u loem smislu, me utim,
ako se odreknemo ljubavi prema svijetu, izgubit emo svoju duu
u dobrom smislu. Brao i sestre, ljubimo li svijet ili ne, to je mje-
rilo, odnosno dokaz gdje je naa dua.
(3) Naravni ivot

Zaista, zaista kaem vam, ako penino zrno ne padne u
zemlju i ne umre, ostaje samo. Ako li umre, rodi velik rod. Tko
ljubi svoj ivot, izgubit e ga; tko mrzi svoj ivot na ovome svij-
etu, sauvat e ga za ivot vjeni. (Ivan 12:24, 25).
Ovdje ivot iznova znai dua. Ako itamo i razmatramo
ove stihove paljivo i duboko, uvidjet emo da dua ima mnogo
toga zajednikoga s naravnim ivotom i s naravnom snagom. Mi
120 BOJA EKONOMIJA
se moramo obraunati s naim naravnim ivotom i snagom gublje-

njem duevnog ivota. Kad su naa naravna snaga i ivot
usmreni, naa dua e tada biti slomljena. Kako netko moe
razlikovati duh od due? Jednostavno uzimajui kri i razapinjui
na kri ivot svoga ja. Dua je zavedena, jer se ne ini grenom.
Zbog toga moramo nauiti da uvijek provjeravamo duu sta-
vljajui nae ja na kri.
Uzmimo da imamo zajednitvo s bratom. Kako moemo znati
je li nae zajednitvo u duhu ili u dui? Stavljajui na kri same
sebe, tako emo jasno znati jesmo li u duhu ili u dui. Ne bih
trebao rei: Ne inim nikakvo zlo, ja inim neto dobro dok imam
zajednitvo s bratom. Zajednitvo je dobro, ali takvo zajednitvo
moe u potpunosti biti u dui! Kad na same sebe primijenimo
kri, istog trena e nam biti jasno je li nae zajednitvo u duhu ili
u dui. Nikada ne provjeravaj duu ili duh tako da razlikuje
dobro ili zlo. Ovakva vrsta provjere odvest e nas u tamu. Nema
niti jednog drugog naina za provjeru duha i due osim kria.
Jedini nain da provjerimo jesmo li u duhu ili dui je da provje-
rimo jesmo li sad na kriu. Ima li sad kod mene bilo kakvog
elementa mog vlastitog interesa, ili moda stavljam sebe u sre-
dite mojih aktivnosti? Moj vlastiti interes i moja tenja da
samoga sebe stavljam kao sredite svega to inim, je li oboje
stavljeno na kri? Provjeri samoga sebe na takav nain. Sve
aktivnosti i odluke moraju se provjeravati kriem, a ne po stan-
dardu dobra i zla. Jesmo li mi sami razapeti (prekrieni) u svakoj
temi nekog razgovora? Ne analiziraj to pitajui se: Jesam li u
duhu ili u dui? Moram razmisliti nekoliko trenutaka da vidim
koliko dubok mi je osjeaj. Ako nije tako dubok, onda mora da
sam u dui. Me utim, ukoliko se ini dubokim, moe biti da sam u
duhu. Ako takvo to analiziramo na ovaj nain onda emo doista
biti u neprilici. Jednostavno, po samo jednoj provjeri sve e nam
postati kristalno jasno: Jesam li na kriu? Drugim rijeima,
jesam li se odrekao samoga sebe, uzeo svoj kri i slijedim li
Gospodina u duhu? Kad se odreknemo samih sebe uzimajui kri,
Gospodin Krist e imati potpunu kontrolu nad naim biem i bit
e nam lako sura ivati s Njim.
Novozavjetno uenje daje neto mjesta za kanjavanje, ali kri
KRI I IVOT DUE 121
zauzima mnogo vee mjesto. Mnogo puta Boja disciplina djeluje

zajedno s kriem. No, ne ekaj na Boje discipliniranje. Mi
moramo nauiti da cijelo vrijeme ostanemo na kriu, budui da
znamo da smo raspeti s Kristom. Dan za danom moramo uiti lek-
ciju da se odreknemo samih sebe, da uzmemo svoj kri ne dajui
dui nimalo mjesta. Ako to uinimo, uistinu emo biti jedno s
Gospodinom u duhu, a Gospodin e imati mjesta da nas zapos-
jedne i prome samim Sobom.
ETRNAESTO P OGLAVLJE
PRINCIP KRIA
Mnogi krani znaju neto o kriu, ali nije im jasan princip

kria. to je princip kria? Prema Svetom Pismu, Bog u svemiru
ima dva stvorenja: prvo se zove staro stvorenje, a drugo se zove
novo stvorenje. Novo stvorenje dolo je u postojanje tako to se
staro svrilo na kriu i nakon njega zapoelo se neto novo. Novo
stvorenje je moglo doi u postojanje samo po svretku staroga
stvorenja. Djelom kria, staro stvorenje doivjelo je svoj kraj, i po
tom istom djelu na kriu novo stvorenje zapoeto je u uskrsnuu.
ELEMENTI STAROGA STVORENJA
Koji elementi konstituiraju staro stvorenje? Prvi element sta-

roga stvorenja su aneli s an eoskim ivotom, a drugi element je
ovjek s ljudskim ivotom. To su dvije vrste bia s dvije vrste
ivota. Arkan eo, vrhovnik an ela, pobunio se protiv Boga i postao
je Sotona, to znai protivnik Boji. Ne samo da se Sotona pobu-
nio, nego je u pobunu protiv Boga poveo velik broj an ela koji su
ga slijedili. Prema Otkrivenju 12, treina an ela, nebeskih zvi-
jezda, slijedila je Sotonu. Ti an eli u pobuni postali su zle sile
vlasti, gospodstva, vrhovnitva, poglavarstva, spomenuta u Efea-

nima, u poglavljima 1, 2 i 6. Pobuna an eoskog ivota producirala
je trei i etvrti element staroga stvorenja: Sotonu i njegovo
kraljevstvo.
Nastavimo sad saeto s ostalim elementima staroga stvorenja.
Nakon stvaranja ljudskog ivota Boji neprijatelj tako er je
naveo ovjeka da se usprotivi Bogu. in po kojem Mu se ovjek
usprotivio prouzrokovao je da je neto bilo ubrizgano u ljudski
ivot. To je bio Grijeh
personificiran, pisan u jednini s velikim
poetnim slovom. Sama grena narav i misao sotonska ubrizgani
124 BOJA EKONOMIJA
su u ljudski ivot. Grijeh je u ovome svemiru otpoeo ubrizgavan-

jem palog an eoskog ivota u ljudski ivot. Grijeh nije stvoren od
Boga, on je otpoeo ilegalnim sjedinjenjem sotonskog ivota s
ljudskim ivotom. Dakle, Grijeh je na petom mjestu na listi ele-
menata staroga stvorenja. Ne samo da je u postojanje doao
Grijeh u jednini, ve je sa sobom doveo mnogo grijeha. Dakle,
plodovi Grijeha, grijesi, esti su element na listi, oni ukljuuju
laganje, ubojstvo, ponos, bludnost, itd. Svi ovi grijesi proizlaze iz
Grijeha.
Broj sedam je svijet. Svijet nije stvoren od Boga. Bog je stvorio
Zemlju, a Sotona je osmislio svijet. Grijeh je otpoeo u Postanku 3,
no tek u Postanku 4 neto je dodano Grijehu: To je bio svijet
osmiljen od Sotone. to je svijet? Svijet je sistem ljudskoga
ivota pod sotonskom upravom. Grka rije za svijet je kosmos,
to znai sistem. Bog je stvorio ovjeka za Sebe, me utim, Sotona
je sustavno ljudsku vrstu pokorio sebi. ovjek vie nije za Boga,
ve je u potpunosti sistematiziran od Sotone i za Sotonu.
Jo jedan element uz ove je smrt, koja je posljedica Grijeha i
grijeh. Tijelo
transmutirano (promijenjeno) tijelo, zatrovano i
upropateno od Sotone
tako er je dio staroga stvorenja. Tijelo je
transmutiralo kroz sotonsku pokvarenost i Grijeh. Stari ovjek je
sljedei element, koji nije nita drugo do itav ovjek uniten od
Sotone. ovjek, koji je izvorno stvoren od Boga, sad je upropaten
zbog Grijeha.
Zatim slijedi staro ja. Dua je stvorena od Boga, me utim,
postala je staro ja, koje je uvijek pod prijetnjom tijela i koje je
uvijek iskvareno zbog tijela. Ona je bila poput tijela koje je Bog
izvorno stvorio, ono je bilo isto i dobro. Me utim, zbog sotonske
grene naravi transmutiralo je (promijenilo se) i postalo je tijelo
grijeha. Isti princip vrijedi i za duu koja je stvorena kao ista i
dobra, ali kasnije je pala pod utjecaj tijela grijeha. Isprva je bila
pod prijetnjom, a zatim i kontrolirana od tijela grijeha, postavi
pritom staro ja. Kao to je Grijeh iskvario izvorno dobro tijelo i
postalo je tijelo grijeha, isto tako je to tijelo grijeha izvrilo utjecaj
na duu i poelo je kontrolirati, tako da je dua postala staro ja.
Napokon, 12. element je cjelokupno stvorenje. Cjelokupno stvo-
renje je iskvareno i oteeno zbog pobune an eoskog ivota i zbog
PRINCIP KRIA 125
prekraja ljudskog ivota. To je cjelokupno stvorenje dovelo do

odre ene vrste uzdisanja zbog ropstva raspadljivosti (Rim 8).
SREDITE STAROGA STVORENJA
Ovih dvanaest elemenata zajedno sainjavaju staro stvorenje.

Staro stvorenje ukljuuje toliko mnogo stvari. No mora nam biti
jasno da je pali ovjek postao smo sredite staroga stvorenja. On
je u vezi sa svih dvanaest elemenata staroga stvorenja. Prvo,
Sotona je uao u ovjeka i postao je jedno s njim. Zajedno sa Soto-
nom ide i sotonsko kraljevstvo; dakle, budui da je Sotona u
ovjeku i sotonsko kraljevstvo tako er je u ovjeku. Sotona je
gospodar ovoga svijeta, dakle, svijet tako er ukljuuje Sotonu
i nalazi se u ovjeku. Naravno, u ovjeku, utjelovljeni su Grijeh i
grijesi, iji rezultat jest smrt. Tijelo grijeha, stari ovjek i staro
ja tako er su u ovjeku; a ovjek je bio i jo uvijek jest glava cje-
lokupnog stvorenja. (Prema Postanku 1, ovjek je postavljen kao
glava cjelokupnog stvorenja.) ovjek je stoga povezan s cjelokup-
nim stvorenjem, a cjelokupno stvorenje je povezano s ovjekom i
centralizirano je u ovjeku. ovjek je samo sredite staroga stvo-
renja u svakom aspektu. On je gotovo sveobuhvatan, ali ne u
dobrom smislu. Ako netko eli sresti Sotonu nema potrebe da ide
na neko posebno mjesto
dolazei k ovjeku srest e Sotonu. Ako
se netko eli susresti sa sotonskim kraljevstvom, nema potrebe
da odlazi na mjesec
dolazei k ovjeku susrest e se sa soton-
skim kraljevstvom. Isto je i sa svijetom. Unutar ovjeka, koji
predstavlja staro stvorenje, nalazi se Sotona, sotonsko kraljevstvo,
svijet, Grijeh, grijesi, smrt, tijelo grijeha, stari ovjek, itd. Mi
nismo mali ovjek! Naprotiv, mi smo veliki sveobuhvatni ovjek u
loem smislu. Dakle, sad je cjelokupno stvorenje centralizirano
u ovjeku.
DOKONANJE STAROGA STVORENJA
Slava Gospodinu, jednoga dana neto se dogodilo: Sam Bog

utjelovio se u toga ovjeka! To znai da je Bog na Sebe stavio
(obukao) staro stvorenje. Kad je Bog na Sebe stavio staro stvo-
renje, On je na Sebe stavio sve to se tie staroga stvorenja. Na
primjer, u Svetom Pismu stoji da je Bog uinio Krista Grijehom
126 BOJA EKONOMIJA
ne mnoina, grijesima, ve jednina, Grijehom (2 Kor 5:21). Bog

je tako er na Njega svalio bezakonje nas sviju (Iz 53:6), koji
osobno u svom tijelu nae grijehe uznese na kri (1 Pt 2:24). On
je bio u obliju grenog tijela [tijela grijeha] (Rim 8:3): ovo
oblije je oblije tijela grijeha, a ljudsko tijelo jest tijelo grijeha.
Ivan 1:14 kae da je Rije tijelom postala, to znai da je On
[grki: logos, odnosi se na Krista, dakle On] postao ljudska Osoba.
Kad je On postao ljudska Osoba u tijelu, On je postao ljudska
Osoba u tijelu grijeha, budui da je do toga vremena grijeh bio u
ljudskom tijelu. Tijelo je postalo tijelo grijeha i Gospodin se utje-
lovio u to tijelo. Me utim, moramo biti oprezni, ako kaemo da je
On, to se tie grene naravi, postao upravo ovakvim tijelom
kakvo mi imamo, tada smo u krivu. Dakle, Rimljanima 8:3 nam
kae da je On postao samo oblijem tijelo grijeha, a ne grena
narav tijela grijeha.
U Ivanu 3:14, sm Gospodin Isus nam je rekao da je On pred-
stavljen mjedenom zmijom u Starom Zavjetu, koja je predstav-
ljala Njega na kriu. Mjedena zmija je imala samo oblije zmije,
ali ne i otrovnu narav zmije. Gospodin Isus je ro en od djevice
kako bi mogao imati oblije tijela grijeha, no on nije imao nita
zajedniko s ovjekom to se tie grene naravi tijela. U ovome
moramo biti jako oprezni. Kad je Gospodin uinjen grijehom, On
je uinjen grijehom u obliju grijeha.
On ne samo da je na Sebe obukao ovjeka, ve je na Sebe
obukao Sotonu, sotonsko kraljevstvo, svijet, Grijeh, grijehe, tijelo,
itd. Ovdje opet moramo biti oprezni. Gospodin se utjelovio kao
ovjek, ne kao zmija; ali kad je bio razapet na kriu, bio je razapet
kao ovjek u obliku zmije. Zato? Zato to je u tom trenutku
ovjek bio jedno sa Sotonom, zmijom. Zbog toga je Gospodin Isus,
pa ak i Ivan Krstitelj, nazvao farizeje zmijskim porodima i
avolskom djecom. Oni su bili zmijski porodi jer su imali zmijski
ivot; u njima je bila otrovna zmijska narav. U Bojim oima, oni
su, kao greni ljudi, postali zmija. Ali Gospodin je, utjelovljen u
ovjeka, imao samo oblije tijela grijeha, ali ne i grenu narav
koju imaju greni ljudi. Poput mjedene zmije na stupu, Gospodin
je imao samo oblije zmije, ali ne i narav i otrov zmije.
Sada dolazimo do kria. Krist je najprije obukao na Sebe
PRINCIP KRIA 127
takvoga ovjeka, koji je sveobuhvatan u starom stvorenju, potom

je toga ovjeka odveo na kri. Tu na kriu, taj sveukljuujui
ovjek bio je raspet. To znai sve stvari su na kriu svrene. To je
princip Kria. Po ovakvoj vrsti smrti Krist je odveo ovjeka na
kri i istovremeno sve priveo kraju. Ne samo da je na njemu bio
razapet Krist, nego i ovjek, svijet, Sotona i njegovo kraljevstvo,
Grijeh, grijesi, stari ovjek, itd. Kristovim kriem, svi elementi
staroga stvorenja privedeni su kraju.
Sljedei stihovi otkrivaju princip kria i svretak svih eleme-
nata staroga stvorenja:
1) An eoski ivot: Koloanima 1:20;
2) Ljudski ivot: Galaanima 2:20;
3) Sotona: Hebrejima 2:14 i Ivan 12:31;
4) Sotonsko kraljevstvo: Koloanima 2:15 i Ivan 12:30;
5) Grijeh: 2 Korinanima 5:21 i Rimljanima 8:3;
6) Grijesi: 1 Petrova 2:24 i Izaija 53:6;
7) Svijet: Galaanima 6:14 i Ivan 12:30, 31;
8) Smrt: Hebrejima 2:14;
9) Tijelo grijeha: Galaanima 5:24;
10) Stari ovjek: Rimljanima 6:6;
11) Staro ja: Galaanima 2:20;
12) Sve stvari ili cjelokupno stvorenje: Koloanima 1:20.
Ivan 12:30, 31 kae da e svijet i knez ovoga svijeta, koji je,
Sotona, biti osu eni i baeni van. Kada se to dogodilo? Prema
stihu 24, to se dogodilo pri Kristovoj smrti na kriu. Njegovom
smru osu en je svijet, a knez ovoga svijeta baen je van. Hebre-
jima 2:14 objavljuje da je Krist postao sudionikom tijela i krvi da
smru uniti onoga koji ima vlast nad smru, to jest avla. Ovaj
stih otkriva da je Krist, po Svojoj smrti u tijelu i krvi, unitio ili
anulirao Sotonu, koji je imao vlast nad smru. Koloanima 1:20
kae da je On pomirio za Boga sve to je na zemlji ili na nebu. Ovo
dokazuje da nije samo ovjek onaj koji je imao problema s Bogom,
nego sve na zemlji i na nebu; inae ne bi bilo nikakve potrebe za
pomirenjem. Prema kontekstu ovog stiha, cjelokupno staro stvo-
renje dokonano je na kriu.
Mi trebamo biti duboko impresionirani smru kojom je Krist
128 BOJA EKONOMIJA
umro na kriu. Ta smrt bila je sveobuvatna smrt

zato je mi
moramo iskusiti. Sve to imamo, sve to jesmo, sve to inimo i sve
ono s im smo povezani odvedeno je na kri. Kri je svretak svih
stvari koje su povezane s nama i prema kojima se mi odnosimo.
Sve je dokonano i raspeto na kriu. Kri je jedino mjesto za sve
to jesmo i imamo. Mi moramo na kri staviti sve: nae znanje,
nau mudrost, nau sposobnost, itd. To je princip kria. Ne postoji
drugo mjesto. Mi moemo misliti koliko smo dobri. Pogotovo
mladi ljudi uvijek misle kako su dobri: Mi smo mladi, mi smo
dobri, mi nismo kao stari ljudi Bez obzira na to koliko smo dobri,
moramo doi do kria. Mi moramo biti razapeti i prekrieni. to
smo bolji, to vie moramo biti razapeti, prekrieni. Nikada nemoj
biti ponosan zbog toga to si dobar. Bez obzira na to jesmo li dobri
ili zli, svi moramo proi kroz kri. Ne bismo trebali sami sebe
pogreno vrednovati. Postoji samo jedna vrijednost; mi moramo
sebe dati u smrt.
Nita od staroga stvorenja nije u Crkvi. Crkva je novi ovjek,
novo stvorenje. Sve stvari su prole i sve je postalo novo. To znai
da su sve stvari svrene Kristovom smru i sve je novo u uskrs-
nuu. Sada smo vidjeli princip kria, a u sljedeem poglavlju
vidjet emo princip uskrsnua. Vjerujemo da e nai umovi biti
otvoreni da uvide kako sve stvari koje su povezane s nama, bile
one dobre ili loe, moraju biti u potpunosti dokonane kriem.
Tada e za nas postojati put da u emo u uskrsnue i u novo stvo-
renje.
P ETNAESTO P OGLAVLJE
PRINCIP USKRSNUA
U posljednjem poglavlju razmatrali smo dvanaest elemenata

staroga stvorenja, prvi me u njima bio je an eoski ivot. No,
ovdje moramo spomenuti da oni an eli koji nisu pali [nisu slije-
dili Sotonu u pobuni] nisu bili ukljueni u staro stvorenje. Iako su
oni neko bili pod vodstvom Sotone, bivom glavom svih an ela,
nikada ga nisu slijedili u njegovoj pobuni; oni su dakle odvojeni
od staroga stvorenja. Samo oni an eli koji su slijedili Sotonu u
pobuni dio su staroga stvorenja. Dakle, an eoski ivot, kao prvi
od dvanaest negativnih elemenata staroga stvorenja, ne uklju-
uje one dobre an ele. Pali an eli, nakon to su se pobunili,
postali su poglavarstva, vlasti, vrhovnici, sile i gospodstva u
nebeskim prostorima (Ef 1, 2, 6; Kol 2). Zli duhovi, spomenuti u
Efeanima 6, pali su an eli. Veina an ela, koja se nije pobunila,
nisu bili ukljueni u staro stvorenje, koje je privedeno kraju Kris-
tovim raspeem.
Me utim, me u ljudskom rasom nema takve iznimke, jer
cijelo je ovjeanstvo palo u pobunu avla. Pobuna ljudske vrste
poela je s prvim ovjekom, Adamom, i ukljuuje svakog njegovog
potomka. Postoje dvije grupe an ela, oni koji se nikad nisu pobu-
nili i oni koji su se pobunili, no, to se tie ljudske vrste postoji
samo jedna grupa. Pala ljudska vrsta predstavljena je Adamom i
pod Adamovim je vodstvom; dakle, cjelokupna ljudska rasa po
Adamu ukljuena je u palo, staro stvorenje.
Dakako, Sotona, vo a palih an ela, ukljuen je u staro stvorenje.
Sotona je zlouporabio autoritet koji mu je bio dan i iskoristio ga je
da formira svoje kraljevstvo (Mt 12:26). Prema Izaiji 14:12-14,
Ezekielu 28:13, 14 i Luki 4:5-7, Sotona je u samom poetku bio
postavljen od Boga kao glava an ela te je kao takav od Boga
130 BOJA EKONOMIJA
primio odre eni autoritet. Gospodin Isus je u Svojoj kunji u pus-

tinji priznao autoritet koji je dan Sotoni. Pod svojom vladavinom,
Sotona je formirao kraljevstvo s grupom an ela koji su tako er
zloupotrijebili svoju mo i autoritet.
Nakon to je Bog stvorio ovjeka, Sotona je doao da zavede
ovjeka na grijeh. S Grijehom u ovjeku producirani su mnogi plo-
dovi zvani grijesi. Odmah poslije pada Sotona je poeo upotreb-
ljavati sve potrebe za ljudsku egzistenciju, kao to su jedenje,
odijevanje, brak, stanovanje, itd. Ove potrebe bile su stvorene i
odre ene od Boga za ljudsku egzistenciju, ali Sotona ih je iskoris-
tio kako bi sistematizirao cijelu ljudsku rasu. Taj sotonski sistem
zove se svijet.
Zbog Grijeha, grijeh i svijeta, smrt je dola u ljudsku vrstu; a
zbog pada, Sotona je u ovjeje tijelo ubrizgao neto od svoje vlas-
tite naravi kako bi ga iskvario, uzrokujui da se transmutira u
tijelo grijeha. Jo jedan rezultat pada je da se ovjek kao cjelina
promijenio i postao stari ovjek. Uz to, ljudska je dua, pod prijet-
njom i utjecajem tijela grijeha, postala staro ja. Dua je izvorno
stvorena kao dobra, me utim, zbog pada dua je postala staro
ja. Sotona je bio poglavar an ela, a Adam je bio glava ostatka
stvorenja, no oba predstavnika su se pobunili. To je za posljedicu
imalo to da je cjelokupno stvorenje bilo podvrgnuto ispraznosti i
ropstvu raspadljivosti (Rim 8:20-22) i trebalo se pomiriti s Bogom
po Kristovom otkupljenju (Kol 1:20).
SVEOBUHVATNA SMRT U VJENOM DUHU
Svi ovi elementi sainjavaju staro stvorenje, i kao to smo vid-
jeli, pali ovjek je postao samo sredite toga staroga stvorenja. Svi
negativni elementi cijeloga svemira skupili su se i koncentrirali u
ovjeku. U ovjeku je bio Sotona sa svojim kraljevstvom i svjetov-
nim sistemom zajedno s Grijehom, grijesima, smru, starim ja,
tijelom grijeha i starim ovjekom. Sve to ini staro stvorenje,
ukljuujui sve negativnosti u svemiru, centraliziralo se u tom
palom ovjeku.
Krist se zatim utjelovio u ovjeka. Krist je na Sebe stavio
ne
maloga, jednostavnoga ovjeka, ve sveobuhvatnoga ovjeka sta-
roga stvorenja. Zato se Krist utjelovio u ovjeka te je kao ovjek
PRINCIP USKRSNUA 131
raspet na kriu u obliju zmije. Prije kria Krist je bio ovjek,

me utim, na kriu On je bio ovjek u obliju zmije. tovie, Krist
je na kriu uinjen Grijehom (2 Kor 5:21). Kad je bio na kriu,
Bog ne samo da je na Njega stavio sve nae grijehe, nego Ga je i
uinio Grijehom. Bog je na Krista stavio sva bezakonja i sve gri-
jehe cijele ljudske vrste inei Ga istovremeno Grijehom u obliju
Sotone. Budui da su svi negativni elementi u svemiru bili kon-
centrirani i centralizirani u palom ovjeku, Krist je uao u toga
ovjeka i odveo ga na kri. Kad je toga ovjeka doveo do kria, On
je do kria doveo sve negativne elemente svemira. Kad je toga
ovjeka doveo do njegovog svretka, istovremeno je uinio kraj i
starome stvorenju. Svih dvanaest elemenata staroga stvorenja
uniteni su Kristovom sveobuhvatnom smru na kriu. Ako posje-
dujemo nebeski pogled i duhovni uvid, skoit emo i uzviknut
emo: Haleluja!
Posljednja poglavlja Ezekiela pokazuju nam gradnju Bojega
Doma, Bojega Hrama. Kad bi se cijela ta slika nacrtala na
papiru, otkrili bi da je rtvenik, koji je slika kria, smjeten u
samo sredite cijele konstrukcije. I vertikalne i horizontalne mjere
itave gra evine smjetaju rtvenik u sredite Bojega Hrama. To
je vrlo zanimljivo, jer prikazuje sveobuhvatnu Kristovu smrt, koja
je kroz kri privela kraju cjelokupno staro stvorenje.
Ta sveobuhvatna smrt ostvarena je u vjenom Duhu. U Hebre-
jima 9:14 itamo: Krista
koji je po vjenom Duhu prinio sam
sebe Bogu kao rtvu bez mane Sveobuhvatna Kristova smrt
zbila se u vjenom Duhu. Ovaj izraz, vjeni Duh, spominje se
samo jednom u Svetome Pismu. Kad se Krist utjelovio u ovjeka,
On je postao smo sredite staroga stvorenja, koje je ukljuivalo
sve negativne elemente svemira; a kad je Krist doveo toga palog
ovjeka do smrti na kriu, On je to uinio u vjenom Duhu. On je
uinio kraj tom sveukljuujuem ovjeku u Duhu koji je vjean, u
Onome koji nema poetka i u Onome koji nema svretka. Drugim
rijeima, Kristova smrt je uinila kraj svemu osim vjenome
Duhu. Krist je sa sobom donio do kria sve negativne elemente i
tamo im je uinio kraj, ali On ostaje isti, jer On je u vjenome
Duhu. Iako je na kriu svreno sve, Njegov Duh se nikada nije
mogao dokonati. Dakle, Krist je uskrsnut po tom Duhu. Krist je
132 BOJA EKONOMIJA
kao ovjek usmrtio sve negativnosti. Svi elementi su otili u smrt

i dokonani su; samo je vjeni Duh proao kroz smrt i On je jedini
preostao. Krist je uskrsnut u tom i po tom Duhu.
Rimljanima 1:4 kae da se Krist koji se uskrsnuem od
mrtvih
po Duhu Svetom [grki: Duhu svetosti]
pokazao kao
Sin Boji, sa svom vlau; [grki:bijae odreen za Sina Bojega
u snazi ] to znai svetost? Zato izvornik ovdje kae Duh sve-
tosti, a ne Duh Sveti? Svetost jednostavno znai odvojenost. Iako
je ovaj vjeni Duh otiao u smrt, On je bio i jo uvijek jest Duh
odvojenja. Smrt je mogla dokonati sve drugo, ali nije mogla
dokonati vjeni Duh; On je drukiji od svega ostaloga i odvojen je
od svega ostaloga. On je Duh svetosti, koji se takvim pokazao
uskrsnuem od mrtvih. Ja mogu staviti neke knjige i ostale stvari
u kantu za smee da ih se rijeim, no stavim li u tu kantu ivoga
ovjeka, on e skoiti van iz nje! On ne bi bio voljan skonati na
taj nain; on je drugaiji od knjiga. Svojim skakanjem iz kante, on
odvaja sebe od ostalih elemenata u kanti; on postaje ovjek odvo-
jenja. Isto tako, svi elementi otili su na kri
ovjek, Sotona,
itd.
i bili su dokonani; me utim, samo vjeni Duh, koji je
tako er otiao na kri i u smrt s Kristom, nikad nije mogao biti
dokonan. On je Duh odvojenja. Smrt je uinila sve to joj je bilo
mogue, ali smrt nije mogla zadrati taj Duh. Krist je uskrsnut
tim Duhom koji je drugaiji od svega ostaloga, On je Duh odvo-
jenja.
STVARNOST USKRSNUA U VJENOM DUHU
Rimljanima 8:11 kae: Ako zbilja u vama stanuje Duh onoga

koji uskrisi Isusa od mrtvih, onaj koji uskrisi Krista Isusa od
mrtvih oivit e i vaa smrtna tjelesa po svome Duhu koji stanuje
u vama. Tko je uskrisio Isusa od mrtvih? To je isti Duh odvo-
jenja. Koji Duh e oiviti naa smrtna tjelesa? To je Duh
uskrsnua koji prebiva u nama. To znai da princip uskrsnua i
stvarnost uskrsnua prebivaju u nama. Princip uskrsnua je
odvojenost prouzrokovana tim vjenim Duhom, Onim koji nikada
ne moe biti uniten smru.
Budui da smo vidjeli da je princip uskrsnua u vjenom Duhu
odvojenja, moramo se zapitati gdje je taj Duh danas. Moramo rei:
PRINCIP USKRSNUA 133
Haleluja, On je u meni! Dakle, taj princip uskrsnua je tako er

u nama. Neka nam Gospodin otvori oi kako bismo vidjeli princip
kria i princip uskrsnua
to jest, sve je svreno smru i vjeni
Duh sad prebiva u nama. Ako ovo uvidimo, bit emo transcen-
dentni. Rei emo: Haleluja! Nema potrebe da prosimo, pitamo
ili kukamo. Cijelo vrijeme bi trebali uzvikivati Haleluja.
Ivan 11:25 kae nam da je sm Krist uskrsnue. Marta, sestra
preminuloga Lazara, alila se da je Gospodin stigao prekasno.
Njoj se inilo da su ivot i uskrsnue neto to se odnosi na vri-
jeme. Ona je smatrala, da je Gospodin doao ranije, njen brat ne
bi bio umro. Gospodin joj je, duboko potresen, odgovorio upravo
suprotno; uskrsnue nije stvar vremena i prostora, ve Krista. On
je rekao: JA SAM uskrsnue. Zaboravi na vrijeme i prostor; gdje
god je Krist i kad god je Krist, tu je uvijek uskrsnue.
Na dan Svoga uskrsnua kad je Krist doao k Svojim ueni-
cima, On je dahnuo u njih rekavi: Primite Duha Svetoga! Sam
taj Duh kojeg su primili ukljuivao je princip i stvarnost Njegova
uskrsnua. Bez toga Duha uenici ne bi mogli imati nita s Njego-
vim uskrsnuem. Kristovo uskrsnue je u tom Duhu. Ako imamo
toga Duha, imamo i stvarnost uskrsnua; ako nemamo toga Duha,
nemamo nikakvog udjela u uskrsnuu. Uskrsnue je jednostavno
sm Krist, a princip i stvarnost Kristovog uskrsnua vjeni je
Duh, koji se nikada ne moe dokonati. Taj vjeni Duh, koji je bez
poetka i bez svretka jest princip i stvarnost uskrsnua. Sve
ostalo to je usmreno, tako er e se dokonati; samo vjeni Duh
ne moe biti zadran ili uniten smru. Zbog toga je Krist, nakon
uskrsnua, doao k Svojim uenicima kao uskrsnue te im je, dah-
nuvi u njih, rekao da prime Njegov dah kao vjeni Duh, Duh
odvojenja. Taj je vjeni Duh, kao princip i stvarnost uskrsnua,
doao u uenike, a taj princip i ta stvarnost sada su u nama.
Sljedea dva stiha e nam jo vie pomoi da to shvatimo. U
Filipljanima 1:19 Pavao govori o Duhu Isusa Krista koji daje
potrebnu pomo [grki: opskrbi Duha Isusa Krista]. Izgleda kao
da je rekao: Ja sam u zatvoru, ali ne bojim se, jer u meni su prin-
cip i stvarnost uskrsnua. to je to uskrsnue u meni? To je
Isusov Duh s obilnom, sveobuhvatnom, svedostatnom opskrbom.
Zatim, u Filipljanima 3:10 on kae: Da iskusim Njega i silu
134 BOJA EKONOMIJA
Njegova uskrsnua. to je sila Njegova uskrsnua? To je opskrba

Isusovog Duha. Sila Njegova uskrsnua je obilna, sveobuhvatna,
svedostatna opskrba Isusovog Duha. Ta opskrba i ta sila nisu
nita manje nego vjeni Duh, Duh odvojenja. Dakle, taj Duh je
danas u nama! Nije li to dovoljno? to bismo vie eljeli? Trebali
bi rei: Haleluja! Moramo Mu zahvaliti za Njegov kri i tako er
Ga trebamo slaviti za Njegov Duh. Njegov kri je priveo kraju sve
negativno, a Njegov Duh sada prebiva u nama kao sila uskrs-
nua.
Da zakljuimo: mi nikada ne moemo imati stvarno iskustvo
kria ukoliko nismo u vjenom Duhu. Bez obzira koliko o tome
znali i o tome priali, ako nismo u vjenome Duhu, nikada ne
moemo iskusiti silu kria. to vie ivimo i hodamo u vjenom
Duhu odvojenja, sve vie emo uvi ati usmrujuu silu kria.
Nema vie potrebe da se smatramo mrtvima; to je ravno duhov-
nom samoubojstvu. Premda mnogi krani svakodnevno pokua-
vaju poiniti duhovno samoubojstvo, ipak, slava Gospodinu,
nikad ne mogu u tome uspjeti! Samo ako hodamo i ivimo u
Duhu, sveukljuujuoj dozi u nama, tada emo iskusiti usmru-
juu silu kria. Budui da su princip i stvarnost Njegove smrti i
Njegova uskrsnua u vjenom Duhu, tada Duh tako er ukljuuje
i uinkovitost Njegove smrti. U vjenom Duhu uskrsnua postoji
usmrujui faktor, usmrujua sila kria.
Dakle, iznova kaemo: slava Gospodinu! Dok god smo u sveo-
buhvatnom Duhu, imamo iskustvo kria i stvarnost uskrsnua je
u nama. Nema potrebe da ita inimo, ve uzmimo to ivom
vjerom. Ako ovo vidimo, rei emo: Haleluja, slava Gospodinu!
Mi imamo ivu vjeru, mi to uzimamo i prisvajamo vjerom. Tada
e nam principi kria i uskrsnua biti stvarni u Duhu koji prebiva
u nama. Mi Ga ve imamo u sebi. Nema potrebe da vie za ita
molimo, jednostavno Ga trebamo uzeti, iskusiti i uivati. Tada
emo iskusiti pravi rast u ivotu. To vam mogu zajamiti. To
je vizija koju trebamo vidjeti i uzeti vjerom.
ESNAESTO P OGLAVLJE
BOGATSTVA USKRSNUA
Ovo je Savez koji u sklopiti s domom Izraelovim poslije

onog vremena
veli Gospodin
: Stavit u svoje zakone u
pamet njihovu, upisat u ih u srca njihova. Ja u biti Bog nji-
hov, a oni e biti narod moj. Ne, nitko vie nee pouavati
sudruga svoga i nitko brata svoga
velei mu: Poznaj Gospo-
dina
jer e me upoznati svi, od najmanjega do najveega me u
njima. (Heb 8:10, 11).
to se vas tie, pomazanje koje ste od njega primili ostaje u
vama, i nemate potrebe da vas tko ui. Ve, jer vas njegovo
pomazanje ui o svemu, jer je istinito, ne lano, kako vas je
nauilo, tako ostanite u njemu! (1 Ivanova 2:27).
Oba stiha, u Hebrejima 8 i u 1 Ivanovoj 2 objavljuju da danas,
pod Novim Savezom, nema potrebe ni za kakvim izvanjskim, ljud-
skim uenjem. Hebrejima 8:10 kae da je Zakon upisan u nas;
dakle, nema potrebe da nas ikoji brat ui da upoznamo Gospo-
dina. Prva Ivanova 2:27 kae da pomazanje prebiva u nama, stoga
nema potrebe ni za kakvim ljudskim uenjem. Jedan stih kae da
je zakon upisan u nas, a drugi da pomazanje prebiva u nama.
to je to dvoje? Poprilino je mogue da smo krani ve godi-
nama, a ipak ne znamo da unutar sebe imamo ove dvije
prekrasne stvari. Mi imamo predivan zakon upisan u nama i mis-
tino pomazanje koje prebiva u nama. Kako velianstveno, ali
ipak jadno, ako to ne shvaamo! Zbog unutarnjeg zakona i unu-
tarnjeg pomazanja mi ne potrebujemo nikakva izvanjska, ljudska
uenja.
KRI I USKRSNUE
Unutarnji zakon i unutarnje pomazanje neto su od uskrs-

nua. Vidjeli smo princip kria
to jest, sveobuhvatan svretak
136 BOJA EKONOMIJA
svih negativnih stvari u svemiru

tako er smo vidjeli princip i
stvarnost uskrsnua. Kri svrava staro stvorenje, dok uskrsnue
producira bogatstva novoga stvorenja. Staro stvorenje je skon-
ano kroz kri. Gospodnjom smru, svih dvanaest elemenata
staroga stvorenja, dovedeni su do kria i uniteni, prekrieni. Ali,
to nije kraj prie, jer nakon smrti uslijedilo je uskrsnue. to je
uskrslo? Sotona? Sotonsko kraljevstvo? Grijeh? Tijelo grijeha?
Tisuu puta ne! Vjeni Duh je uskrsnuo samo esenciju onoga to
je Bog izvorno stvorio za Svoju svrhu.
Ljudska narav je bila dio Bojeg izvornog stvaranja. Bog je
stvorio ljudsku narav za Svoju svrhu, no Sotona ju je otetio. Zbog
toga, Svojom smru, Gospodin je odveo u smrt narav koju je
Sotona iskvario; no, Svojim uskrsnuem, Gospodin je uveo narav
stvorenu od Boga u uskrsnue. Ne samo da je Gospodin otkupio
ljudsku narav, ve je tu narav uzdigao na vii standard. Dakle,
novo stvorenje sastoji se od Krista u vjenom Duhu te obnovljene
i uzviene ljudske naravi u uskrsnuu.
Koji su elementi bogatstva uskrsnua? Prvo, tu je Trojedini
Bog, ne u smislu Staroga Zavjeta, ve u smislu Novoga Zavjeta.
Tu je zatim boanski, vjeni ivot, koji jest sm Bog kao na ivot.
(Razlika izme u Boga i boanskoga ivota ista je kao i ona
izme u struje i svjetla. Izravno govorei, struja je svjetlo i svjetlo
je struja, me utim, jo uvijek postoji razlika. Na primjer, struja se
ne koristi samo kao svjetlo, ve i kao pokretaka snaga, za gri-
janje, itd. Slino tome, sm Bog je na ivot kao i mnotvo drugih
stvari.) Trei element je boanska narav (2 Pt 1:4). etvrti je
zakon ivota (Rim 8:2; Heb 8:10). Peti je pomazanje (1 Ivanova
2:27). Ovih pet elemenata sveobuhvatna su bogatstva uskrsnua
sve drugo to spada me u njih ve je ukljueno u ovima. Novo

stvorenje batini sve te elemente u uskrsnuu.
Moemo rei da su sva bogatsva uskrsnua jednostavno sm
Bog. Boanska narav je bez sumnje sm Bog, zakon ivota i poma-
zanje tako er su neto od samoga Boga i Njegovog kretanja.
ovjek, me utim, nije jedno od bogatstava uskrsnua, nego onaj
koji je obnovljen i uzvien po tim bogatstvima. Trojedini Bog nam
je donekle poznat, poznati su nam i boanski ivot i boanska
narav, no veina krana nije upoznata sa zakonom ivota i
BOGATSTVA USKRSNUA 137
unutarnjim pomazanjem. U dananjem kranstvu ovo dvoje je u

potpunosti zaputeno. Me utim, unutarnji zakon ivota i unu-
tarnje pomazanje praktina su bogatstva uskrsnua
ako ih ne
poznajemo, ne moemo poznavati uskrsnue na praktian nain.
Dok god ne poznajemo zakon ivota i unutarnje pomazanje,
uskrsnue emo poznavati samo na objektivan nain; samo kad
poznajemo zakon ivota i unutarnje pomazanje moemo iskusiti
uskrsnue na subjektivan nain.
ZAKON I PROROCI
Razmotrimo Stari Zavjet sa Zakonom i s prorocima. U odre e-

nom smislu Stari Zavjet je ak nazvan Zakonom i Prorocima (Mt
7:12; 22:40). Koja je razlika izme u njih? Zakon je skup utemel-
jenih odredbi koje se ne mogu promijeniti. Na primjer, jedna od
odredbi Zakona zahtijeva da djeca potuju svoje roditelje. To
je nepromjenjiva odredba i svatko je mora drati. Nema potrebe
traiti vodstvo to se tie potivanja roditelja; taj zakon je
nepromjenjiv. Sljedea odredba je: Ne ukradi! To je tako er ute-
meljena i nepromjenjiva odredba. Nema potrebe moliti: Gospo-
dine, reci mi je li Tvoja volja da kradem ili ne? Daj mi vodstvo
glede kra e. Nema potrebe traiti ovakvo vodstvo. Isti ovaj prin-
cip primjenjuje se na ostatak Deset zapovijedi. Dakle, Zakon je
skup pisanih odredbi kojih se svatko mora pridravati. On se
ne mijenja individualno. Bez obzira je li osoba mukarac ili ena,
stara ili mlada, bogata ili siromana, ona je primorana drati te
odredbe.
to je s prorocima? Proroci govore u individualnu situaciju.
Uzmimo da je netko doao k Jeremiji i upitao ga: Bi li bilo dobro
za mene da po em u Jeruzalem? Prorok je taj put mogao rei:
Moe ii. No, drugi put mogao je rei: Ne moe ii. Proroci
daju ivo Gospodnje vodstvo prema razliitim individualnim situ-
acijama. Zakon nema nikakvih promjena, ali proroci mogu imati
promjene koje ovise o situacijama onih koji su u njima. Jednom
kad imamo Zakon, imamo ga zauvijek, jer zapovijedi su trajne; s
druge pak strane, vodstvo proroka tie se samo prilike u kojoj se
neka osoba nalazi. Dakle, proroka se mora kontinuirano kontak-
tirati. Netko tko je traio Jeremiju nije mogao rei: Prije mjesec
138 BOJA EKONOMIJA
dana prorok je rekao da je u redu za mene da po em u Jeruzalem;

dakle, sad mogu ii bez da se posavjetujem s njim. Ako je taj
ovjek opet htio ii u Jeruzalem, tada je jo jednom morao traiti
vodstvo od proroka. Treba li se ili ne potovati svoje roditelje,
takvo to ne zahtijeva vodstvo od proroka, jer to je utemeljeni
princip Zakona; me utim, kako potivati roditelje definitivno je
stvar vodstva. Treba li u odre enoj prilici tovati roditelje na ovaj
ili onaj nain? Za to je potrebno vodstvo; zbog toga on mora stu-
piti u kontakt s prorokom.
Stari Zavjet zabranjuje enama da nose muku odjeu i
mukarcima da nose ensku odjeu. To je bilo utemeljena odredba
i nepromjenjiv zakon od Gospodina. No, kad mi kupujemo
odre eni artikl odjee, jedan moe kotati 200 dolara, a drugi 20
dolara. To postaje neto to zahtijeva Gospodnje vodstvo, a ne
Njegov Zakon. To je razlika izme u Zakona i proroka. Utemeljeni
princip Zakona ni s kim ne varira, no vodstvo proroka varira sa
svima. Ponekad moe biti promjenjivo, zavisno od jedne do druge
prilike, samo s jednom osobom.
UNUTARNJI ZAKON I UNUTARNJE POMAZANJE
Postoji li onda ijedan zakon u Novom Savezu? Postoji, me u-

tim, to nije zakon slova. U Novom Zavjetu postoji samo zakon
ivota. To nije izvanjski zakon, nego unutarnji zakon; ne zakon
napisan na kamenim ploama, ve zakon upisan u srce. to je s
prorocima u Novom Savezu? Kao to zakon ivota zamjenjuje
Zakon slova, isto tako unutarnje pomazanje nadvisuje proroke.
Na primjer, ako trebam oiati kosu, trebam li traiti Gospodnje
vodstvo molei: Gospodine, pokai mi trebam li oiati svoju
kosu kao kauboj ili kao filmska zvijezda? Nema potrebe traiti
vodstvo u stvarima poput ove, jer u meni je zakon koji mi zabra-
njuje da se oiam kao kauboj ili filmska zvijezda. U takvim me
stvarima regulira zakon ivota. Uzmimo da si ti sestra u Gospo-
dinu i eli imati frizuru poput filmske zvijezde. Neto to je
duboko u tebi e te regulirati i preispitati. To je nutarnja regula-
cija zakona ivota. U vie od tisuu poglavlja Svetoga Pisma
nema niti jedne rijei koja zabranjuje da se ima stil frizure poput
filmske zvijezde. Filmske zvijezde se uope ni ne spominju u
Svetome Pismu! Me utim, postoji unutarnji zakon koji te regulira

na taj nain da te spreava da ima frizuru poput filmskih zvi-
jezda.
Uzmimo da neki brat upravo treba posluiti Gospodnju Rije.
Nema potrebe da pita: Gospodine, da obuem kaubojske hlae?
Ako se tako obue, unutarnji zakon e ga upozoriti i zabraniti mu
takvo to. To je trajni princip zakona koji je u tom bratu. Isto tako
on nema nikakve potrebe traiti vodstvo o ianju svoje kose
poput kauboja. No, kada i gdje da se oia stvar je Gospodnjeg
vodstva. Dakle, on treba ovako moliti: Gospodine, je li tvoja volja
da se danas oiam? Trebam li se oiati kod frizera ili u kui
kod brata? To nije stvar unutarnjeg zakona, nego unutarnjeg
pomazanja. Unutarnje pomazanje je prorok koji prebiva u
njemu i koji mu daje vodstvo. Ukoliko taj brat postane nemaran i
ne trai vodstvo proroka u sebi, moe urno otii k bratu da se
oia i tada zapasti u odre ene nevolje. On mora patiti zbog
nemarnosti spram unutarnjeg pomazanja. Uvi a li ono bitno o
emu se ovdje radi?
Veina dama voli kupovati mnoge stvari! Kad u u u duan,
one nemaju nikakvo ogranienje niti regulacije, osim one koja se
tie njihovog bankovnog rauna. Me utim, drage sestre, koje vole
Gospodina te ue hodati i ivjeti po Gospodinu, imaju drukiju
priu. Kad u u u duan i uzmu u ruke odre eni proizvod, postoji
u njima neto to ih regulira govorei: Ostavi to. I one to ostave.
Kad uzmu drugi proizvod, opet se javi unutarnji glas: Ne diraj to;
ostavi. to je taj unutarnji protest? To je unutarnji zakon, zakon
ivota. Svjetovne dame mogu uzeti to god poele, bez obzira na
dizajn, boju i oblik proizvoda. Ako im se neto svi a, one to kupe.
Me utim, sestre koje ljube Gospodina posjeduju unutarnji nega-
tivni osjeaj kad u ruke uzmu odre eni proizvod. To je regulacija
unutarnjeg zakona.
S druge pak strane, ako doista treba kupiti odre eni proi-
zvod, tada treba traiti vodstvo unutarnjeg pomazanja u pogledu
toga koliko novca bi trebao potroiti za tu potreptinu. Tada
treba imati zajednitvo s Gospodinom, traei Njegovo vodstvo
kroz unutarnje pomazanje. Nitko drugi ti to ne moe rei. Ako bi
taj problem iznio meni, ja bih ti odgovorio: Ne pitaj mene; pitaj
140 BOJA EKONOMIJA
Onoga koji je u tebi. Ti zna koliko bi trebao potroiti po poma-

zanju koje je u tebi. Samo reci, Gospodine, 150 dolara? Unutarnje
pomazanje moe rei: Ne. 95 dolara? Ne. 65 dolara?
Moda. 50 dolara? O.K! Neto u tebi e se osjeati O.K.
Mu ne moe rei ak ni svojoj eni to da uini. Ako ena
upita svoga mua o eiru koji kota 30 dolara, njemu je bolje da
odgovori: Draga, treba otii Gospodinu i traiti Njegovo vodstvo
prema unutarnjem pomazanju. Unutarnje pomazanje e joj
rei, me utim, ona treba vremena da se pomoli i kontaktira
Gospodina. Gospodine, klanjam Ti se. Ti si moj ivot! Ti si moj
Gospodin! I ti prebiva u meni. Gospodine, daj mi ispravan osjeaj
da znam koliko trebam potroiti za eir. Ona e potom osjetiti
Gospodina iznutra: $30? Ne. $25? Ne. $20? Ne. $15?
Ne. $12? O.K. Najzad, unutarnje pomazanje e joj dati
ispravan unutarnji osjet.
Ako nema ovakvu vrstu iskustva, bojim se da moda nisi
dijete Boje. Svi su oni koje vodi Boji Duh sinovi Boji (Rim
8:14). Kako nas vodi Duh Boji? Po unutarnjem pomazanju. Slava
Gospodinu, mi smo novo stvorenje u uskrsnuu. U uskrsnuu mi
imamo samoga Trojedinoga Boga, posjedujemo Ga kao svoj ivot,
kao svoju narav, tako er imamo oboje, unutarnji zakon ivota i
Njegovog Duha koji djeluje u nama kao ulje (pomast), neprestano
djelujui u nama, pomazujui nas samim Bogom. to smo vie
pomazani na ovakav praktian nain, to vie emo imati samu
esenciju Boga u nama. To je poput onoga koji nanosi boju na stol.
to vie boje nanosi na stol, to vie boje se pridodaje stolu. to
vie imamo pomazanja Duha Svetoga u nama, to vie emo osvo-
jiti supstanciju samoga Boga. Ako smo voljni biti neprestano
pomazani od Duha Svetoga u nama, nakon odre enog vremena
imat emo vie od Boje supstancije ili esencije. Sm Bog je boja,
Sveti Duh je onaj koji nanosi boju, a pomazanje je bojenje. Duh
Sveti u nama nanosi samoga Boga kao boju. To bojenje e nam
dati unutarnji osjet Gospodnje volje.
Mi moramo imati unutarnju regulaciju i unutarnje poma-
zanje. Po unutarnjem zakonu regulirani smo tako da ostanemo na
Gospodnjem putu, a po unutarnjem pomazanju mi smo pomazani
da znamo Gospodinovu volju u svemu. Na taj nain sama Boja
esencija poveava se u nama cijelo vrijeme. to vie smo po Duhu

Svetom obojani samim Bogom kao bojom, to vie e se u nas nado-
dati supstancija samoga Boga. To su bogatstva uskrsnua kao
nae unutarnje, praktino iskustvo.
S EDAMNAESTO P OGLAVLJE
ZAJEDNITVO IVOTA I OSJET IVOTA
to bijae od poetka, to smo uli, to smo svojim oima
vidjeli, to smo promatrali i to su nae ruke opipale o Rijei
ivota
da, ivot se oitovao, mi smo ga vidjeli i svjedoimo za
nj, i navjeujemo vam ivot vjeni, koji bijae kod Oca i koji se
nama oitovao
to smo vidjeli i uli, to navjeujemo i vama,
da i vi imate s nama zajednitvo. A nae je zajednitvo s Ocem
i Sinom njegovim Isusom Kristom. Mi vam ovo piemo da naa
radost bude potpuna. A ovo je poruka koju smo uli od njega
i koju vam dojavljujemo: Bog je svjetlo i nikakve tame nema u
njemu. Ako tvrdimo da smo u zajednitvu s njim, a ivimo u tami,
laemo i ne postupamo prema istini. Ali ako u svjetlu ivimo,
kao to je on u svjetlu, u zajednici smo jedan s drugim, i krv nas
njegova Sina, Isusa, isti od svakoga grijeha. (1 Ivanova 1:1-7).
U ovom kratkom odlomku prvo imamo vjeni ivot. Iz toga
vjenog ivota proizlazi boansko zajednitvo, a to boansko
zajednitvo donosi svjetlo koje je sm Bog. Dakle, ovdje imamo
ivot, zajednitvo i svjetlo.
Rimljanima 8:6 nam kae: Tenja tijela jest smrt, a tenja
Duha ivot i mir [grki: Um usmjeren na tijelo jest smrt, a um
usmjeren na duh ivot i mir ] (R.S.V.). Ovaj stih govori o smrti
kao i o ivotu i miru. Moramo shvatiti da su ili smrt ili ivot i mir,
kako se spominje ovdje, neto to mi moemo osjetiti duboko u
nama. Kako bismo inae znali da imamo tu smrt ili da imamo taj
ivot i mir? Mi znamo da imamo smrt ili ivot i mir po osjetu
u nama. Rije osjet ne javlja se u ovom stihu, no jasno je da kad
usmjerimo svoj um na tijelo doivljavamo smrt osjeajui je,
s druge strane, kad usmjerimo svoj um na duh, doivljamo ivot i
mir, jer ih osjeamo. Dakle, u ovom stihu postoji unutarnji osjet
ivota. ini se da ovaj stih nema nikakve veze s Prvom Ivanovom,
me utim, u stvarnosti duha on ima i te kakve veze s prvim
144 BOJA EKONOMIJA
poglavljem Prve Ivanove poslanice. U 1 Ivanovoj, u prvom poglavlju,

imamo zajednitvo ivota, a u Rimljanima 8:6 imamo osjet ivota.
U posljednjem poglavlju vidjeli smo da zakon ivota i poma-
zanje spadaju u bogatstva uskrsnua. Mi tako er, kao svoja
bogatstva, posjedujemo samoga Boga, boanski ivot, koji je Krist
u Duhu, i boansku narav. To je pet glavnih elemenata bogat-
stava u uskrsnuu, a kao oni u novom stvorenju mi imamo poloaj
i potpuno pravo da ih uivamo. Na temelju novoga stvorenja mi
moemo iskusiti uskrsnue, koje ukljuuje Boga kao na udio,
Krista kao na ivot, boansku narav, zakon ivota i unutarnje
pomazanje. Promotri kako bogato je sve ovo! Dan za danom mi
uivamo ovih pet elemenata bogatstava u uskrsnuu, bili mi toga
svjesni ili ne. ak i kao tek novoro eno dijete Boje, mi svaki dan
uivamo ova bogatstva i ivimo po ovim bogatstvima.
ZAJEDNITVO IVOTA
Iz bogatstava samoga Boga, boanskoga ivota, boanske

naravi, zakona ivota i unutarnjeg pomazanja, proizlaze jo dva
elementa: zajednitvo ivota i osjet ivota. To su produkti bogat-
stava uskrsnua. Vjeni ivot donosi boansko zajednitvo. Kad
imamo Krista kao ivot u Duhu, mi imamo zajednitvo s tim
ivotom. Zajednitvo ivota je poput krvotoka. Krv u naem tijelu
ivot je naega tijela
ako nae tijelo uope ne sadrava krv,
nema ivota, jer ivot je u krvi. U tijelu tako er postoji optok krvi,
kroz krvotok eliminiraju se svi negativni elementi iz tijela, a
putem tog istog krvotoka prenosi se hrana u svaki dio tijela. Dan
za danom krvotok odnosi nepotrebne produkte iz svakog uda
donosei svakome od njih opskrbu hrane. Krvotok neprestano
ispunjava ove dvije funkcije. S negativne strane, proiuje udove
tijela odnosei iz njih otpadne tvari, a s pozitivne strane, opskrb-
ljava tijelo zdravljem.
Dakle, to je zajednitvo ivota? Kao to je krv ivot, tako je
naa duhovna krv Krist u Duhu kao na ivot. S Kristom, naom
duhovnom krvi, kao naim ivotom, postoji tok ivota. Krist kao
na ivot tee u nama cijelo vrijeme, upravo kao to krv neprestano
optjee tijelom. Taj tok ivota zajednitvo je ivota. Sva Kristova
bogatstva dospijevaju u nas po ovom toku ivota, to jest, po
ZAJEDNITVO IVOTA I OSJET IVOTA 145
zajednitvu ivota. Kontinuirani tok Kristovih bogatstava susree,

na pozitivnoj strani, nau potrebu za hranom, dok na negativnoj
strani, proiuje i odnosi sve negativno. Samo nam lijenici mogu
rei koliko hranjivih tvari ulazi u nae tijelo i koliko otpadnih
tvari se iz njega odnosi krvotokom. Dakle, zajednitvo ivota je
optok vjenoga ivota, koji je Krist.
Promotrimo kao primjer arulju. Uzmimo da je tok struje k
arulji registriran na brojilu. Ako je tok na brojilu zaustavljen, u
arulji se nee pojaviti svjetlo. Sve funkcije elektrine struje ovise
o toku struje. Ako je prekinut tok struje, funkcija arulje se pre-
kida i ona ne svijetli.
Prije nego smo bili spaeni, kao nevjernici, mi u sebi nismo
imali ovaj tok. Sjeam se jako dobro svoga vlastitoga iskustva.
Prije nego to sam bio spaen nisam imao taj ivi osjet toka u
sebi, me utim, otkad sam spaen, to vie sam volio Gospodina,
to vie sam Ga kontaktirao i ivio za Njega, to vie sam osjetio
da neto u meni tee, tee i tee. To je tok ivota ili zajednitvo
ivota. Vjeni ivot, koji je Sin Boji, stvaran je i supstancijalan.
Moe se ak uti i vidjeti, opipati, promatrati, navjeivati i pro-
povijedati (1 Ivanova 1:1-3). Budui da smo mi primili taj ivot,
mi imamo i zajednitvo, tok ivota. Kroz ovo zajednitvo ivota
vrlo lako moemo ui u Boju prisutnost.
OSJET IVOTA
Kako moemo znati kad smo u Bojoj prisutnosti? Bog je

svjetlo, i kad smo u Bojoj prisutnosti, moemo osjetiti svjetlo. Ne
samo da osjeamo unutarnji tok, nego i unutarnje prosvjetljenje,
koje dolazi samo kroz zajednitvo ivota. To nije doktrina, ve
pojanjenje naega iskustva. Ako ne moemo rei amen na to
iskustvo, onda se bojim da s nama neto nije u redu. To je upravo
ono to smo trebali iskusiti od dana naega spasenja, iako moda
nismo znali kako to objasniti. Dopustite mi da ponovim: Neto u
nama se kree i tee, i kad smo u toku nalazimo se jednostavno
u Bojoj prisutnosti. Tada u sebi imamo prosvjetljenje i sve je u
svjetlosti. Sve nam postaje jasno
je li neto ispravno ili
pogreno, je li neto volja Boja ili nije, je li neka stvar neto od
smrti ili od ivota. Po unutarnjem osjetu sve stvari postaju jasne.
146 BOJA EKONOMIJA
Osjet ivota je dakle uvelike povezan sa zajednitvom ivota.

Zajednitvo ivota nam pomae da shvatimo osjet ivota dovodei
nas u Boju prisutnost, gdje moemo uivati Boga kao svjetlo.
Ta svjetlost nam sve ini jasnim. Ona prodire u svaki kut i ave-
niju naega bia donosei nam vrlo njean i jasan osjet. Ovim
osjetom trenutano se registrira i najmanja pogreka. to vie
toka ivota imamo, to vie smo u Bojoj prisutnosti, i iskusit emo
jo vie Bojeg sjaja. to vie iskusimo taj sjaj, to vie emo
posjedovati njean i jasan osjet. Po tom osjetu mi moemo pozna-
vati Boga, Njegovu volju i Njegov put. Taj osjet testira i istrauje
sve.
Nadalje, taj unutarnji osjet ivota uvijek ovisi o stupnju
naega unutarnjega odnosa s Gospodinom. Kad usmjerimo svoj
um na tijelo, kao to smo istakli u Rimljanima 8:6, jednostavno
usmjeravamo svoje ja na tijelo. Usmjeriti um na tijelo znai da
nae ja sura uje s tijelom, a ako sura ujemo s tijelom, na
odnos s Bogom, dakako, nije ispravan. Sjetite se triju koncen-
trinih krugova koji predstavljaju dijelove ovjeka. Tijelo je tijelo
grijeha (vanjski krug) promijenjeno u naravi kroz sotonsku
pokvarenost. Um je u dui (sredinji krug) te predstavlja nae
ljudsko bie, nae ja. Trojedini Bog prebiva u duhu (sredinji
krug). Um, smjeten izme u tijela grijeha i duha ima mogunost
usmjeriti se u jedan od ta dva smjera. Nikada nemojte zaboraviti
Rimljanima 8:6
to je jedan od najvanijih stihova u Svetome
Pismu. U odre enom smislu ak je vaniji od Ivana 3:16. Ako
upamtimo samo Ivana 3:16, a zaboravimo Rimljanima 8:6, tada
smo krani koji su spaeni, ali jo ivimo siromaan duhovni
ivot; nikada ne bi mogli biti pobjedonosni krani. Ivan 3:16
adekvatan je za nas da primimo vjeni ivot, me utim, Rimlja-
nima 8:6 pokazuje kako biti pobjedonosan kranin.
Usmjeriti svoj um
to znai, nae ja
na tijelo, jest smrt.
Usmjeriti na um, ili nae ja na duh, jest ivot i mir. Ovdje je
klju do smrti ili ivota. Um je poprilino neutralan: on je na gra-
nici. On se moe okrenuti prema tijelu, ili se moe okrenuti ka
duhu. Dakle, pria iz edenskog vrta se mora ponoviti. Slobodna
volja moe se odluiti za jedan od dva izbora. Izabrati stablo spo-
znaje znai smrt, no, izabrati stablo ivota znai ivot. Mi smo
izme u ova dva stabla; mi smo neutralni spram ivota i smrti.

Rezultat ovisi o naemu izboru, naemu stavu. U tijelu je personi-
ficirani Grijeh, koji predstavlja Sotonu; nakon to smo spaeni
Trojedini Bog je u duhu; a nae bie, nae ja, je u umu. Tajna
ivota ili smrti ovisi o naoj suradnji s duhom ili s tijelom. Kad
sura ujemo s tijelom, imamo smrt; kad sura ujemo s duhom,
imamo dionitvo u Bogu, koji je ivot.
(1) Osjet okusa smrti

Kako znamo da imamo smrt? To znamo po tome to je osjeamo.
Smrt nam daje odre enu vrstu unutarnjeg osjeta. Jedan od takvih
osjeta je praznina. Kad se iznutra osjeamo prazni, osjeamo
smrt. Sljedei osjet koji dolazi od smrti je tama. Kad u sebi
osjeamo tamu, iskusili smo smrt. Smrt nam tako er daje osjeaj
nelagode, koji ukljuuje trajni nemir i smetnje. To je osjet kada u
nama vlada zbrka, to je osjet kad je u nama sve u stanju suprot-
nosti
tad smo bez mira, bez poinka, bez ugode, bez spokoja.
Sljedei osjet smrti je slabost. Mi esto kaemo: Ne mogu to vie
podnijeti. To pokazuje da smo tako slabi. Nemamo snage, sile
niti uporita da se suprotstavimo svojim frustracijama. Napokon,
smrt nam daje osjet: depresije, opresije, ili supresije
sve te pre-
sije! Zato to smo slabi, lako nam je pasti u depresiju. Zato?
Zato jer je na um usmjeren na tijelo, to rezultira smru. Praz-
nina, tama, nelagoda, slabost i depresija
sve ovo su okusi osjeta
smrti. Kad osjeamo prazninu, tamu, nelagodu, slabost i depre-
siju, tada u sebi imamo iskustvo smrti. Ta vrsta osjeta dokazuje
nam da smo u tijelu i da sura ujemo s tijelom.
Me utim, ovaj osjet smrti zapravo dolazi od osjeta ivota.
Uzmimo da je osoba uistinu mrtva, le. Ona ne bi imala nikakav
osjet praznine, tame, nelagode, i tako dalje, jer ona nema ivota.
No, ako u sebi ima ivot, iako ivot moe biti boleljiv i slab, ona
jo uvijek ima odre eni osjet praznine i tame. Ona je u stanju
osjetiti sve to, jer jo uvijek je iva osoba. Kao iva osoba, ona
stupa u doticaj sa smru, i ivot u njoj je onaj koji joj daje osjet
smrti. Jedna od funkcija i svrha osjeta ivota je da osjeti okus
smrti.
148 BOJA EKONOMIJA
(2) Osjet okusa ivota i mira

Osjet smrti je me utim uvijek neto negativno. Na pozitivnoj
strani je osjet ivota i mira. to je osjet, okus, ivota i mira? Prije
svega, u suprotnosti s prazninom je zadovoljstvo i punina. Mi
osjeamo da smo zadovoljni s Gospodinom. U Njegovoj prisutnosti
mi smo ispunjeni, nismo niti edni niti gladni. Kao drugo,
osjeamo svjetlo, suprotnost tami. Zajedno s naim unutarnjim
zadovoljstvom imamo svjetlo koje svijetli u nama. Svaki kut i
svaka avenija naega bia puna je svjetla. Svaki dio je proziran;
nita nije mutno. Zatim, u suprotnosti s nelagodom, imamo mir,
koji umiruje sve nae potekoe. U nama je tada mir s poinkom,
mir s ugodom, mir s lakoom. Tada nema osjeaja zbunjenosti ili
suprotnosti. Sljedei osjet okusa ivota spram slabosti je snaga.
Tada osjeamo puninu snage i sile ivota. Unutar nas je ivi
dinamo; i ini se da je u nama ne samo jedan motor, nego etiri
motora. Ponekad osjeamo konjsku snagu od milijun konja. O,
tada je u nama pravo osnaenje koje nadvladava svaku nau sla-
bost! Mi se tad ne brinemo zbog objeenih lica naih supruga. Ako
nae ene skoe na nas, rei emo: Haleluja! One nas nee
uzrujati niti e prouzrokovati da izgubimo strpljenje, jer onda
smo jaki. Tada nismo laki i slabi; tada smo teki i puni snage.
Nita nas ne moe okrenuti naopake! Slava Gospodinu! To je
unutarnji osjet ivota i mira. Napokon, u suprotnosti s depresijom
imamo slobodu. Kroz tok ivota nismo samo oslobo eni, ve smo
transcendentni iznad svake opresije. Nita nas ne moe potititi.
to vie depresije dolazi, to vie smo u nebesima.
Tako dohvaamo ivot i mir. Mi ih dohvaamo osjeajui ih, a
osjeamo ih zato to imamo ivot. Taj ivot u nama ivot je koji
tee. Kroz zajednitvo ivota mi ivimo u Bojoj prisutnosti.
Dakle, mi imamo duboki, unutarnji osjet zadovoljstva, prosvje-
tljenja, osnaenja, ugode, uzvienosti, slobode i transcendentnosti!
to vie smo u zajednitvu ivota, to vie osjeamo ivot; a to
vie osjeamo ivot, to vie emo uivati pojaano zajednitvo
ivota. Ovo dvoje se uvijek moe iskusiti kruno
to znai, to
vie zajednitva ivota, to vie osjeta ivota; to vie osjeta ivota,
to vie zajednitva ivota. To je predivno! Slava Gospodinu!
Zajednitvo i osjet ivota su nus-produkti uskrsnua. Glavna

bogatstva uskrsnua su sm Bog, Krist kao ivot, boanska narav,
zakon ivota i pomazanje Duha Svetoga. Iz tih bogatstava pro-
izlaze sekundarna, ali praktina bogatstva: zajednitvo ivota i
osjet ivota.
O SAMNAESTO P OGLAVLJE
VJEBANJE DUHA I ULAZAK U DUH
U sedamnaestom poglavlju vidjeli smo da boanski ivot kojeg

smo primili rezultira u zajednitvu ivota, ili toku ivota, a taj tok
ivota stvara unutarnji osjeaj, dublju svjesnost ivota. Razmo-
trimo sada razliku izme u due i duha.
Upamtimo da Prebivalite ili Hram ima tri dijela: predvorje,
Svetinju i Svetinju nad svetinjama. Upamtimo da Novi Zavjet
definitvno objavljuje da smo mi hram Boji. Stoga, Prebivalite ili
Hram, nije samo slika Krista, nego svih krana. Ljudsko bie
sastoji se od tri dijela: tijela, due i duha (1 Solunjanima 5:23). Ta
tri dijela odgovaraju trima dijelovima Prebivalita: tijelo odgo-
vara dvoritu, dua odgovara Svetinji, a duh odgovara Svetinji
nad svetinjama. U slici Prebivalita, Boja prisutnost ili Shehki-
nah slava Boja kao i Koveg Saveza, koji je bio slika Krista, bili
su u Svetinji nad svetinjama. Krist u naem duhu je novozavjetno
ispunjenje ili primjena te slike. On je danas u najdubljem dijelu
naega bia, koji je sada Svetinja nad svetinjama.
Zbog toga Poslanica Hebrejima obra uje ovo o emu priamo.
Poglavlje 4. stih 12, kao to smo vidjeli, naglaava potrebu
rastavljanja duha od due. Drugim rijeima, mi trebamo razliko-
vati duh od due, kako bi u svom iskustvu doivjeli ivoga Krista,
koji prebiva u naem duhu. To se poklapa s uenjima cjelo-
kupnoga Novoga Zavjeta. etiri Evan elja potiu nas da se
odreknemo due, a poslanice nas ohrabruju da hodamo po duhu i
da ivimo u ljudskom duhu. U tom duhu prebiva Gospodin Isus
kao boanski Duh (2 Tim 4:22). Dakle, mi razlikujemo duh od
due tako to se odriemo svoje due slijedei Gospodina u naem
duhu.
152 BOJA EKONOMIJA
ISKUSTVO RTVENIKA
Promotrimo problem u primjeni ovoga principa. Jednom,

jedna je sestra dola k meni rekavi: Ako nismo u Svetinji nad
svetinjama, to znai da smo jo uvijek u tijelu ili dui. Kako bismo
onda mogli vjebati duh? Ovo se ini poprilino loginim. Ako
smo jo uvijek u tijelu ili dui i nismo uli u duh, kako bi onda
mogli vjebati duh? Na ovo pitanje ne moemo odgovoriti nijed-
nim mentalnim procesom. Me utim, ako jo uvijek ivimo u tijelu
ili dui, to ne znai da smo u potpunosti odsjeeni od duha. Kada
vjebamo svoje ruke ili noge, znai li to da su nae ruke i noge
odsjeene od glave? Mi smo cijelo bie: tijelo, dua i duh. Mi to
bie ne moemo rasjei na tri dijela. Ja sam toj sestri rekao da
ak kad se ona pokajala i povjerovala u Gospodina Isusa, njeno
pokajanje bilo je vjebanje duha. Pravo pokajanje zahtijeva slo-
mljen duh. Ako je pokajanje samo u naem umu, to nije duboko i
istinsko pokajanje. Ono se mora ostvariti duboko u naem duhu.
Kad smo primili Gospodina Isusa, vjebali smo svoj duh, iako
nismo posjedovali svjesnu spoznaju o izrazu duh. Svaki stupanj u
naem iskustvu Gospodina neto je u naem duhu.
Kad smo Gospodina Isusa prihvatili kao svoga Spasitelja,
doli smo do kria, gdje smo bili otkupljeni. U slici Prebivalita
kri je predstavljen rtvenikom, koji je bio smjeten u dvoritu.
Kod kria smo se pokajali i primili Gospodina Isusa. Istog tre-
nutka bili smo spaeni; to je bilo pravo vjebanje naega duha.
Boga smo dotaknuli, osjetili i imali ivo zajednitvo s Njim zato
to smo vjebali svoj duh.
No, moda nakon toga nismo ivjeli po duhu, moda ak ni po
dui, ve po nainima svijeta. Da, mi smo bili spaeni kod kria,
to znai da smo proli pored rtvenika u dvoritu; me utim,
nismo dosljedno ivjeli po duhu, ak niti po dui, nego po svjets-
kim nainima.
Moda se pitate to su to svjetski naini? Dajte da vam to sli-
kovito prikaem priom o bratu koji se zvao Sunce i bio je sudac
na sudu. Jednoga dana netko ga je doveo na sastanak gdje se pro-
povijedalo Evan elje. Ja sam bio onaj koji je propovijedao. Nakon
sastanka, taj nevjernik doao je k meni sa svjetovnim pitanjem:
VJEBANJE DUHA I ULAZAK U DUH 153
O, Gospodine Lee, molim vas recite mi, je li Bog muko ili

ensko? Ja sam mu rekao neto malo o Bogu i Kristu. Zatim je
rekao da je uistinu bio impresioniran mojim propovijedanjem, no
on nije znao kako vjerovati. Jednostavno sam mu rekao da se
otvori i primi Krista, jer Krist je Duh i On je sveprisutan. Rekao
sam mu: Idite kui i zatvorite vrata; kleknite, ispovjedite svoje
grijehe, i otvorite se Kristu. Recite Mu da vjerujete da je umro za
vas i da Ga prihvaate kao svoga Spasitelja. On je obeao da
e to uiniti.
Te noi, dok je bio sa svojom obitelji koja nije znala nita o
kranstvu, on je iznenada zatvorio vrata svoje sobe. Njegova
ena i sin upitali su ga to kani uiniti, na to je on odgovorio da
ima nekakvog posebnog posla te zbog toga mora zatvoriti vrata.
Kleknuo je i molio se. Njegova ena i sin, kriomice su ga pro-
matrali kroz prozor, pitali su se zbog ega klei i smijali su mu se.
Nakon to se pomolio, mislio je da e mu se iznenada neto dogo-
diti, no nita mu se nije dogodilo. Sljedee jutro nakon doruka
trebao je ii na sud i pobrinuti se o nekom sluaju, i na putu do
posla iznenada mu se neto dogodilo. Rekao mi je da mu se cijeli
svemir promijenio. Kako predivni su bili nebo i zemlja. ak su mu
malen psi i maka koje je dotad prezirao postali draesni. Bio je
toliko veseo da se poeo smijati. Pitao se: to je ovo? Kad je uao
u sudnicu i zapoeo sa svojim sluajem, nije mogao kontrolirati
svoj smijeh; a nakon obrade sluaja, doao je kui smijui se sve
vie i vie. Njegova ena ga je upitala: to ti se dogodilo? Jesi li
dobio mnogo novca? to te to ini tako sretnim i radosnim?
Odvratio je: Ne znam. Jednostavno sam radostan! Sve u ovome
svemiru se promijenilo. Sljedeeg jutra sreo je mladoga brata
koji mu je pomogao da shvati da je uistinu spaen. Me utim,
nakon toga, iako je bio spaen, nastavio je ponaati se i ivjeti na
svjetovan nain, gledajui na sve onako kako gledaju i svjetovni
ljudi. On je jo uvijek bio u dvoritu pod suncem; svi njegovi osjeti
bili su isti kao i prije. Treega dana iznova je bio doveden na
sastanak crkve. Bio sam sretan to sam ga opet vidio. Nakon
sastanka rekao je: Gospodine Lee, vi ste dobar govornik i rjeiti
ste. Koju kolu ste zavrili? Njegove zamjetke otkrile su svjeto-
van nain kojim je on gledao na stvari. Onda je zapoeo sa mnom
154 BOJA EKONOMIJA
razgovarati o mnogoemu to se tie crkve. Rekao je: Kako ste

doveli ovdje toliko mnogo ljudi? Kojim sredstvima ste se koristili?
Jeste li dali negdje oglas ili ste koristili neku vrstu propagande,
kao politika stranka? To je totalno svjetovan nain gledanja na
stvari. Potom me je upitao: Gospodine Lee, ja bih elio biti kra-
nin. Molim vas recite mi koja je procedura? Moram li ispuniti
neke formulare ili potpisati neke papire? Naravno, pomogao sam
mu da dobije ispravno razumijevanje. No, tada me je upitao:
Uzmimo da ja postanem lan vae crkve, koliko novca trebam
godinje dati? to u uiniti sa svojom obitelji? Hoe li vaa crkva
kontrolirati cijelu moju obitelj? Hoete li dati mnoga pravila
mojoj eni i mome djetetu? to je to? To je svjetovan nain. Ta
osoba je doista bila spaena, no sve ove stvari dokazale su da je on
jo uvijek bio u dvoritu, jo uvijek je bio u Egiptu. On je iskusio
Pashu, me utim, jo uvijek nije preao Crveno more. Jo uvijek je
bio u fizikom svijetu.
ISKUSTVO PRVE ZAVJESE
Nastavimo kao ilustraciju koristiti ovoga brata. On je bio

spaen 1938. godine. Sljedee godine nita se nije dogodilo. On je
doista bio spaen, no jo uvijek je u potpunosti bio u svijetu. Tri
godine nita se nije dogodilo. Onda 1941. bio je oivljen; neto ga
je revolucionaliziralo. Jednoga dana, dok se molio, odbacio je sve
svjetovno. Rekao je: Gospodine, odriem se svoga znanja, svoga
posla kao sudac, svoje obitelji, i svega to se tie ovoga svijeta. O,
Gospodine, odsada volim Tebe! Spaen sam prije tri godine; ali
sada znam da moram odbaciti sve svjetovno. Odrekao se svijeta.
inei takvo to, ovaj brat proao je kroz prvu zavjesu iz dvo-
rita i uao je u Svetinju. Od toga dana, otkrio je kako imati
zajednitvo s Kristom te kako uzeti Krista kao svoju svakod-
nevnu mánu itajui Bibliju. Njegova Biblija mu je postala vrlo
dragocjena i slatka. Svakoga dana uivao je uzimati iz Biblije
neto poput hrane. Od toga dana nije uivao samo prinesene hlje-
bove na stolu, ve je bio prosvijetljen svjetlou koja je sjala u
njemu. Uz to tako er je imao radost molitve. Rekao mi je: O,
brate Lee (vie nikada me nije zvao Gospodine Lee), kad god
zatvorim svoje oi i molim se, jednostavno imam osjeaj da sam u
nebesima. to je to? To je slatki miris kda sa zlatnog rtvenika.

Osjeao je Boju prisutnost, jer imao je iskustvo Krista kao svoje
svakodnevne máne, svoga unutarnjeg svjetla i kao slatki miris
uskrsnua.
Sad nam treba biti sasvim jasno gdje je on sve ovo iskusio. On
je uao iz dvorita u Svetinju prolazei kroz prvu zavjesu. On nije
proao kroz drugu zavjesu. Najprije su njegovi grijesi bili
oproteni na rtveniku kria; no na njemu je jo uvijek bio svijet i
svjetovne stvari. Tri godine kasnije prolazei kroz prvu zavjesu,
odbacio je svijet i svjetovne stvari i uao je u Svetinju. Poeo je
dan za danom imati iskustvo Krista kao svojega ivota, kao svoje
hrane, kao svoga svjetla te kao svoj slatki miris uskrsnua.
ISKUSTVO DRUGE ZAVJESE
Me utim, on jo uvijek nije bio u Svetinji nad svetinjama. Gri-

jesi i svjetovne stvari su otili, ali ostala je jo jedna stvar
tijelo
grijeha. Dakle, postojala je jo jedna zavjesa odvojenja. Po zadn-
jim vijestima s Dalekog Istoka, doznao sam da je ovaj brat imao
iskustvo slamanja vanjskoga ovjeka. Slamanje vanjskoga ov-
jeka cijepanje je druge zavjese! To je slamanje ili cijepanje tijela
grijeha. Pisma otkrivaju da od toga iskustva neprestano posje-
duje razlikovanje duha od due. On ne samo da poznaje svoj duh,
nego i duh drugih, jer sada je vie u duhu.
Kad smo kroz spasenje uli u dvorite, nai grijesi bili su
oproteni. Kad smo uli u Svetinju, svijet je umro. Staro ja
me utim jo uvijek ostaje ukoliko nismo uli u Svetinju nad sve-
tinjama. Dan za danom moemo uivati Krista kao predivnu
mánu, kao nebesko svjetlo te kao slatki miris uskrsnua; no to je
jo uvijek poprilino povrno, budui da je sve to se nalazi u Sve-
tinji izloeno javno. Prineseni hljebovi na stolu jo uvijek nisu
skrivena mána, svjetlo nije skriveni zakon, a kd nije skriveni
tap uskrsnua. Kad do emo na sastanak, svi mogu vidjeti da
pokazujemo mánu, sjajimo svjetlou i irimo slatki miomiris
kadionog rtvenika. Ako je to sluaj, ne bismo smjeli misliti da
smo tako duboki. Mnogo puta kad do emo na sastanak sa slatkim
mirisom kda s kadionog rtvenika, neki komentiraju: O, kako je
156 BOJA EKONOMIJA
ovo drag brat! Ovo je tako slatka sestra! Kad god oni otvore svoja
usta svatko osjea slatki miris Kristov.
Me utim, ovo nije skrivena mána, skriveni zakon i skriveni
procvjetali tap. Ipak, ta dobra iskustva Svetinje ne bi se smjela
odbaciti. Naprotiv, trebali bismo ih potovati. Slava Gospodinu,
mnogi uivaju Krista kao svoju svakodnevnu mánu. Dan za
danom oni tako er uivaju Krista kao svoje svjetlo i kao svoj
ugodni miris u uskrsnuu. No, mi moramo shvatiti da to nije cilj;
to nije kanaanska zemlja. To je tek pustinja, gdje je iva stijena iz
koje tee iva voda i gdje nas Krist opskrbljava svakodnevnom
mánom. Jesti mánu s neba i piti ivu vodu koja tee iz stijene ne
dokazuje da smo dosegli Boji cilj. To samo dokazuje da nismo
u Egiptu, to znai, da nismo u svijetu. Drugim rijeima, mi smo u
Svetinji, ali ne u Svetinji nad svetinjama. Mjesto gdje se nalazimo
je sveto, ali nije najsvetije. Moramo prodrijeti dublje kako bismo
uivali najbolje. Nije dovoljno dobro samo to to vie nismo u
Egiptu
to je samo negativan aspekt. Postoji neto to je mnogo
pozitivnije. Mi trebamo ui u dobru zemlju koja je slika sveo-
buhvatnog Krista u naem duhu. Niti pashalno janje u Egiptu,
niti svakodnevna mána u pustinji, ne mogu se usporediti s kana-
anskom dobrom zemljom. Dobra kanaanska zemlja ne ukljuuje
samo jedan aspekt ili samo jedan dio Krista, ona ukljuuje sveo-
buhvatnog Krista.
Opet moramo istai, kad smo bili spaeni, mi smo nesvjesno
vjebali svoj duh. O tome nema nikakve sumnje. Sada u Svetinji,
dan za danom, mi itamo Sveto Pismo, kontaktiramo Krista i
imamo svjetlost. Sve ovo se tako er mora iskusiti vjebanjem
duha, iako smo moda osoba koja je vie u dui nego u duhu.
Moda ujutro itamo Sveto Pismo, hranei se pritom Kristom kao
naom svakodnevnom mánom. No, to se tie nas samih mi jo
uvijek nismo u duhu; jo uvijek smo u dui. Napokon, jednoga
dana emo shvatiti da nae staro ja treba biti slomljeno. Kad
shvatimo da smo razapeti, primijenit emo na sebe kri; a kad na
temelju iskustva shvatimo da je nae staro ja pokopano, mi
emo kao osoba biti preneseni u duh. Onda neemo samo vjebati
svoj duh kako bi kontaktirali Gospodina, ve e cijelo nae bie
biti u duhu. Dakle, postoje tri strateke toke koje trebamo proi:
rtvenik, prvu zavjesu i drugu zavjesu. Na rtveniku oproteni su

nai grijesi; kod prve zavjese raskinuli smo sa svijetom; a kod
druge zavjese slamamo se mi sami
na duevni ivot, naravni
ovjek, izvanjski ovjek, tijelo grijeha, staro ja. Tada postajemo
osoba u duhu. To je daleko vie od sporadinog vjebanja naega
duha kako bismo iskusili poneto od Gospodina.
ISKUSTVO CRVENOG MORA I RIJEKE JORDAN
Pogledajmo dalje u zemljopis i povijest djece Izraelove. Djeca

Izraelova u Egiptu blagovala su Pashu, koja se obraunala s nji-
hovim grijesima. Oni su bili spaeni kad su njihovi grijesi bili
oproteni kroz pashalno janje, me utim, egipatska vlast, faraon i
njegova vojska, jo uvijek su ih drali porobljenima. Dakle, trebali
su prijei Crveno more. Pod vodama Crvenog mora pokopane su
sile svijeta. Faraonova vojska ukljuuje svjetovne ljude i sve svje-
tovne stvari. Kod nekih ljudi par naoala je ratnik faraonove
vojske, jer one su neto od svijeta. Kod drugih odijevanje nije
samo jedan vojnik, nego divizija egipatske vojske! Mnogi svjetovni
elementi nas porobljavaju i kontroliraju pod svojom tiranijom.
Me utim, kad su djeca Izraelova prela preko Crvenog mora,
obraunali su se sa cijelim svijetom. itava egipatska vojska
ostala je pokopana pod vodom Crvenog mora. Voda Crvenog mora
predstavlja prvi aspekt uinkovitosti Kristove smrti. Sve svje-
tovne stvari unitene su i pokopane su u Kristovoj smrti.
Kasnije, kad su djeca Izraelova napustila Egipat, poela su
lutati pustinjom svakodnevno uivajui mánu, koja je bila neto
nebesko od Krista. Uvijek su drugima mogli posvjedoiti kako
su uivali Krista, no istovremeno lutali su pustinjom. Jednoga
dana preli su preko rijeke Jordan. U vodi Jordana pokopali su
dvanaest kamenova koji su predstavljali stari Izrael. Pod vodom
Crvenog mora pokopane su egipatske snage, me utim, pod
vodom Jordana pokopani su staro ja i stari ovjek Izraelaca.
Nakon toga, uli su u tree mjesto, zemlju Kanaan, uivajui
njena sveobuhvatna bogatstva.
Kad je narod izraelski bio u Egiptu, bili su u dvoritu. Kad su
doli u pustinju, bili su u Svetinji. Najzad, kad su uli u Kanaan,
bili su u Svetinji nad svetinjama. Crveno more odgovara prvoj
158 BOJA EKONOMIJA
zavjesi, a rijeka Jordan drugoj zavjesi. Sasvim je jasno da ove

dvije vode predstavljaju dva aspekta Kristova kria. Prvi aspekt
obraunava se s naom svjetovnou, a drugi aspekt obraunava
se s naim starim ja u naoj dui. Mi moramo proi kroz dvije
zavjese ba kao to su Izraelci trebali proi kroz dvije vode.
Sada moramo sami sebe provjeriti i odrediti gdje se nalazimo.
Jesmo li u Egiptu? U pustinji? Ili u Kanaanu? Drugim rijeima,
jesmo li u dvoritu? U Svetinji? Ili u Svetinji nad svetinjama? Jesmo
li u svjetovnoj atmosferi sa svime pod suncem? Oni koji su u dvo-
ritu nemaju svjetlo Svetinje
oni imaju samo sunce. Jesmo li mi
takvi krani koji vjeruju u Gospodina Isusa, prihvaaju Ga kao
Spasitelja, vjerujemo da je umro na kriu za nae grijehe, a ipak
imamo svjetovne poglede i ivimo u svjetovnoj atmosferi? Ili smo
u Svetinji uivajui Krista dan za danom kao svoju mánu, svoje
svjetlo i svoj ugodni miris uskrsnua?
Ili smo dublje od ovoga? U Svetinji nad svetinjama moemo
iskusiti Krista kao Onoga koji je skriven
ne kao Arona u dvo-
ritu, ve kao Melkisedeka u nebeskoj Svetinji nad svetinjama.
Ovdje moemo uivati Krista kao skrivenu mánu, kao skriveni
zakon te kao skriveni autoritet uskrsnua po kojem moemo
vladati nad svim stvarima. Ovdje je sve skriveno, jer Krist se
ovdje moe iskusiti u najdubljem dijelu naega bia. Neka nam
Gospodin bude milostiv kako bi znali gdje se nalazimo i kamo tre-
bamo poi.
D EVETNAESTO P OGLAVLJE
SKRIVENI KRIST U NAEM DUHU
Kao to smo vidjeli, Prebivalite ili Hram sastoji se od tri

dijela: dvorita, Svetinje i Svetinje nad svetinjama. Unutar dvo-
rita Prebivalite je podijeljeno u dva dijela: Svetinju i Svetinju
nad svetinjama. Prije nego to vidimo elemente u Svetinji nad
svetinjma, najprije moramo promotriti one koji su u dvoritu i u
Svetinji.
DVORITE
U dvoritu se nalaze dvije stvari: rtvenik i umivaonik. Svi

prouavatelji Biblije slau se da je rtvenik slika Kristova kria, a
da je umivaonik slika djelovanja Duha Svetoga. Jesmo li iskusili
rtvenik i umivaonik? Na kriu Krist je bio rtvovan kao naa
rtva okajnica. On je umro za nae grijehe, On je na kriu ak
uinjen Grijehom umjesto nas; On je dakle naa Pasha. Znaenje
Pashe je da je On, Jaganjac Boji, ponio nae grijehe i umro na
kriu. Prva Korinanima 5:7 jasno objavljuje da je Krist nae
pashalno janje [grki: naa Pasha]. Onoga dana kad smo povjero-
vali u Njegovu smrt za nae grijehe, to je bio dan nae Pashe.
Toga dana uivali smo Krista kao nae pashalno janje.
Nakon to smo iskusili rtvenik kria, istog trena Duh Sveti je
poeo djelovati; to je prikazano umivaonikom. Umivaonik je
mjesto gdje se ljudi peru i iste. Nakon to smo primili Krista kao
svoju Pashu, Duh Sveti zapoinje svoj posao ienja iznutra i
izvana. Kad je narod izraelski uao u Prebivalite, trebao je
proi rtvenik sa rtvama okajnicama i naknadnicama; me utim,
u umivaoniku su tako er trebali oprati svoje ruke i svoje noge
od cjelokupne zemaljske prljavtine. Duh Sveti nas isti od
svakojake zemaljske prljavtine koja se nakuplja tijekom naeg
160 BOJA EKONOMIJA
svakodnevog hoda od dana kada smo bili spaeni. Ako smo imali
ovakva iskustva, to znai da smo bili spaeni i vie nismo izvan
dvorita. Kad smo jednom unutar dvorita, nalazimo se unutar
Bojih granica i nalazimo se unutar Njegovog podruja. Drugim
rijeima, nalazimo se u kraljevstvu Bojem, jer bili smo nanovo
ro eni, otkupljeni, oproteni su nam grijesi, a sad se istimo pod
djelovanjem Duha Svetoga. Ukoliko nismo iskusili rtvenik i umi-
vaonik, nikada ne moemo biti istinsko dijete Boje. Iako smo
moda izvanjski uli u kranstvo, ako nismo iskusili ove dvije
stvari jo uvijek smo izvan kraljevstva Bojeg.
SVETINJA
Ali to nije sve; to je samo abeceda kranskog ivota. Mi

moramo prodrijeti dublje. Uli smo na glavna vrata Prebivalita,
me utim, jo uvijek je pred nama prva zavjesa ili prva vrata kroz
koja moramo proi. Iz dvorita, iz mjesta do kojeg smo doli kad
smo povjerovali u Gospodina, moramo ui u Svetinju.
Prva stvar u Svetinji je stol s prinesenim hljebovima, stol na
kojem je prikazan kruh. Kruh je slika Krista kao nae hrane, jer
On je kruh ivota (Ivan 6:35). Krist je opskrba za na ivot. On je
naa svakodnevna mána koja nas hrani da bi mogli ivjeti pred
Bogom. Na stolu s prinesenim hljebovima ne nalazi se samo jedan
komadi kruha; to je stol na kojem se nalazi velika koliina
kruha. To znai da mi ovdje moemo iskusiti obilatu opskrbu
ivota, poput máne koja je padala s neba. Svako jutro postojala je
obilata opskrba mánom. Budui da smo iskusili Krista kao svoju
Pashu i ienje Duha Svetoga, jesmo li krenuli dalje da iskusimo
Krista kao nau svakodnevnu mánu? Ako jesmo, onda stol s pri-
nesenim hljebovima poznajemo na ivi nain.
Nakon stola s prinesenim hljebovima slijedi svijenjak kao
drugi element. To znai da je Krist i ivot i svjetlo. Ivan 1:4 kae
da je ivot u Kristu, a taj ivot je svjetlo ljudima. Ivan 8:12
tako er izjavljuje da je to svjetlo, svjetlo ivota. Ako moemo
uivati i iskusiti Krista kao ivot, onda e On definitivno postati
nae svjetlo. Kad se hranimo Kristom, u sebi osjeamo svjetlo koje
nas prosvjetljuje. Nakon to smo primili Krista kao nau Pashu i
oistili smo se djelovanjem Duha Svetoga, i nakon to znamo kako
SKRIVENI KRIST U NAEM DUHU 161
se hraniti Kristom kao naom svakodnevnom mánom ivota, tada

moemo osjetiti nutarnji sjaj svjetla.
Trei element, koji slijedi stol s prinesenim hljebovima i svi-
jenjak, je kadioni rtvenik. On se moe iskusiti kad osjetimo
ugodni miris, slatki miomiris. Slatki miomiris koji je Krist u
uskrsnuu, iri se i uzdie se k Bogu. Kad uivamo Krista kao
svoju hranu i nalazimo se u Njegovom svjetlu ivota, onda smo u
uskrsnuu. U nama je neto slatko to se iri i uzdie prema
Bogu. Ovo se nikada ne moe potvrditi znanjem ili doktrinom, ve
se mora provjeriti naim iskustvom. Imamo li ovakva iskustva?
Iako moda nemamo dovoljno ovakvih iskustava, zasad je glavna
stvar da smo imali takva iskustva. Mogu posvjedoiti da je to pre-
divno! Prije trideset i tri godine bio sam svakodnevno, ak
svakoga sata, u Svetinji. O, Krist je bio moja svakodnevna mána,
bio sam ispunjen Njime i bio sam pun svjetla. Bio sam izuzetno
zadovoljan s Bogom i Bog je bio izuzetno zadovoljan sa mnom,
neto od Krista se kao ugodni miris irilo i uzdizalo k Bogu.
KOVEG U SVETINJI NAD SVETINJAMA
No, je li to kraj? Ovo je neto sveto, ali nije najsvetije. To je

dobro, ali nije najbolje. Moramo dakle iznova prodrijeti dublje
kako bismo uli u Svetinju nad svetinjama. Kod prve zavjese tre-
bali smo samo proi kroz nju, me utim, drugi zastor se mora raz-
derati. Ta zavjesa je tijelo grijeha (Heb 10:20), koje se mora
slomiti prije nego u emo u Svetinju nad svetinjama.
U Svetinji nad svetinjama nalazi se samo jedna stvar
to je
Koveg. Svi prouavatelji Biblije slau se da je Koveg slika
Krista. Iako Krista moemo uivati kao nau hranu, kao nae
svjetlo i kao na ugodni, slatki miris koji se uzdie k Bogu, ipak,
sm Krist nalazi se u Svetinji nad svetinjama. Krist kao hrana,
svjetlo i ugodni miris tri su elementa u Svetinji, no sada moramo
dotaknuti samoga Krista. Mi ne bismo Krista smjeli dotaknuti
iskljuivo kao jedan od elemenata, ve bi trebali dotai samoga
Krista. To je dublje. Moramo stupiti u kontakt sa samim Kristom.
Iskusili smo Krista kao svoju Pashu i iskusili smo ienje Duha
Svetoga; zatim smo iskusili Krista kao ivot, kao svjetlo i kao
ugodni miris; sada trebamo kontaktirati samoga Krista. Vrlo je
162 BOJA EKONOMIJA
malo krana koji su ikad uli u Svetinju nad svetinjama kako bi

dotakli Koveg, koji jest sm Krist.
Razmotrimo sad sadraj Kovega. Od velikog je znaenja vid-
jeti da je mána u Kovegu. To nije otvorena mána, nego skrivena
mána; ne ona mána koju svatko moe vidjeti, ve mána na tajnom
mjestu. Skrivena mána nesumnjivo odgovara prinesenim hljebo-
vima na stolu u Svetinji. Razlika je me utim sljedea: stol je
izloen, dok je mána u Kovegu skrivena. Prineseni hljeb je izloen
na stolu, dok je mána u Kovegu skrivena u zlatnoj posudi, a ta
posuda je skrivena u Kovegu. Ona je skrivena dvostruko! Djeca
Izraelova u pustinji uivala su mánu, no, mána koju su oni uivali
bila je javna mána; to je bila mána koja je pala na zemlju, a ne
mána skrivena u nebesima. Skrivena mána jest sm Krist.
Mi trebamo iskusiti takvog dubljeg Krista, Krista u tajnovi-
tom mjestu, Krista u nebesima. To je Krist koji se spominje u
Hebrejima 7, prema redu Melkisedekovu
ne prema redu Aro-
novu. Aron je u dvoritu prinosei rtve na rtveniku; Melkisedek
je na prijestolju milosti u nebesima. Mi moemo iskusiti Krista
kao svoju hranu, me utim, to je uitak koji se moe iskusiti samo
u Svetinji i to god tu iskusimo to je odmah znano mnogima.
Ponekad se vijesti o naem slavnom iskustvu proire cijelom
nacijom. To nije nita drugo do iskustvo izloenog stola s prinese-
nim hljebovima. Mi moramo prodrijeti dublje u tajno mjesto
Svemoguega kako bismo dotakli samog nebeskog Krista.
U Kovegu se tako er nalazi Zakon, regulirajui i prosvjetlju-
jui Zakon. Zakon odgovara svijenjaku u Svetinji. Zakon je Boje
svjedoanstvo, kao to je i svijenjak u Starome i Novome Savezu
svjedoanstvo Boje. Iako Zakon odgovara svijenjaku, princip je
jo uvijek isti; svijenjak sjaji otvoreno, no ovaj Zakon je skriveno,
dublje, nutarnje svjetlo. Mnogo puta braa i sestre imaju samo
svjetlo svijenjaka. O, kako njihovo svjetlo sjaji! To je u jednu
ruku dobro, no u drugu ruku, oni su jo uvijek povrni; sve se
pokazuje na povrini. Oni trebaju Krista da postane njihov unu-
tarnji zakon. Oni koji imaju Krista kao svoj ivi zakon koji je
skriven u njima ne pokazuju mnogo toga izvanjski, ve poznaju
Krista na dublji nain iznutra.
Kao tree, u Kovegu se nalazi procvjetali Aronov tap. tap s
procvjetalim pupoljcima simbolizira uskrslog Krista. On odgo-

vara miomirisnom kdu, oboje, i kd i tap predstavljaju uskrslog
Krista; me utim, razlika je iznova u tome to je kd izloen, dok
se procvjetali tap mora iskusiti na skriveni i dublji nain.
U Svetinji smo vidjeli tri stvari: Krista kao hranu, Krista kao
ivot i Krista kao ugodni miris. No, tri stvari u Svetinji nad sve-
tinjama su dublje. Stol s prinesenim hljebovima je neto to je
izloeno, svijenjak je neto to svijetli svima, a kd je neto to
se iri pred svima
svi su dakle prikazani izvanjski. Me utim, tri
stvari u Kovegu su nutarnje i duboko su skrivene.
PRODIRANJE DUBLJE U KRISTA
Sad nam je jasno da s jedne strane Svetinja predstavlja pus-

tinju, a s druge pak strane duu. U davnim vremenima Izraelci su
izvorno bili u Egiptu. Budui da su u Egiptu iskusili Pashu,
Egipat je bio njihovo dvorite. Nakon Pashe, izvedeni su iz Egipta
u pustinju. Drugim rijeima, iz dvorita su uli u Svetinju.
Dok Svetinja za Izraelce odgovara pustinji, za korintske i
hebrejske vjernike ona odgovara dui. Na primjer, vjernici u
Korintu iskusili su Krista kao svoju Pashu (1 Kor 5:7), zatim su u
svom iskustvu doli u pustinju gdje su uivali Krista kao svoju
mánu i kao svoju ivu vodu (1 Kor 10:1-5). Oni su, poput drevnih
Izraelaca, tako er bili u pustinji, samo to je za Korinane pus-
tinja bila njihova dua. itajui paljivo 1 Korinanima vidimo da
su bili duevni i tjelesni. Me utim, ipak su uivali Krista kao svoju
hranu i kao svoje svjetlo te su imali mnogo predivnih iskustava
Krista, no njihov uitak je bio u njihovim duama. Njihovo tijelo
grijeha, zastor koji odvaja Svetinju od Svetinje nad svetinjama,
jo uvijek nije bio razderan. Nisu se odrekli svojih dua, dakle,
nisu bili u duhu, koji je Svetinja nad svetinjama. Oni su uivali
neto od Krista, ali ne i samoga Krista.
Hebrejski krani tako er su bili uspore eni s Izraelcima u
pustinji (Heb 3:6-8). Apostol Pavao je hebrejskim kranima kao i
Korinanima istaknuo da je narod izraelski bio slikovit prikaz
njihova stanja. etvrto poglavlje Poslanice Hebrejima istie da
ui u poinak znai ui u Svetinju nad svetinjama i dotaknuti pri-
jestolje milosti, gdje se danas nalazi Krist, na Veliki Sveenik.
164 BOJA EKONOMIJA
Hebrejski krani su kroz uenja uivali neto od Krista. Prva

poslanica Korinanima obraunava se s darovima, dok se Posla-
nica Hebrejima obraunava s doktrinama. Vjernici u Korintu bili
su u dui uivajui darove, a hebrejski krani su tako er bili u
dui uivajui doktrine; zbog toga nisu mogli razumjeti dublje
stvari. Budui da su i Korinani i hebrejski krani bili ovisni o
darovima, odnosno elementarnim doktrinama, morali su toleri-
rati pustinju u svojim duama.
Zato je apostol Pavao uputio Korinane da upoznaju svoj duh
te da umjesto duevnih ljudi budu duhovni ljudi (1 Kor 2:11-15).
U Hebrejima 4:12 rekao je istu stvar
da moraju rastaviti ili
razlikovati duh od due. Princip u ove obje knjige je isti. Samo se
ove dvije knjige, u cijelom Novom Zavjetu, odnose na povijest
Izraelaca u pustinji. Razlog za to je taj to su Korinani bili
duevni u svojim darovima, a Hebreji su bili duevni u svojim
doktrinama. Mnogi krani danas duevni su u svojim darovima,
dok su mnogi drugi duevni u svojim doktrinama. Bez sumnje,
doktrine su pomogle hebrejskim kranima, i darovi su pomogli
Korinanima, me utim, oni su svi bili u dui, koja je Svetinja
ne
u duhu, koji je Svetinja nad svetinjama i gdje su mogli dotaknuti i
iskusiti samoga Krista. Ako s Kristom elimo stupiti u doticaj u
naem duhu, moramo se odrei svoje due. Ne bismo smjeli ostati
u dui. Ako ostanemo u dui, lutamo po pustinji.
Moe rei: Pa, zato je to vano? Jo uvijek uivam neto od
Krista. Zato kae da su ove doktrine tek elementarne? Kroz
njih znam neto o Kristu i uivam neto od Njega. Ti kae da
previe zagovaramo darove. Zato onda jo uvijek uivam neto
od Krista kroz darove? Pogledaj situaciju u pustinji. Izraelci su
lutali pustinjom vie od trideset i osam godina, i dan za danom
su, cijelo to vrijeme, jeli mánu. Bog je tako milosrdan! On nije
mali Bog, nego izuzetno dareljiv Bog. ak i kad su grijeili, jo
uvijek im je izlazio u susret. Me utim, mána, koja je svakodnevno
padala s neba, nije opravdala lutanje izraelskog naroda u pus-
tinji. Naprotiv, pokazala je koliko djetinjasti i tjelesni su bili kad
trideset i osam godina nisu uivali nita vie od máne. Mána je
bila u redu za krai vremenski period; no ubrzo su je trebali osta-
viti kako bi uivali bogatstva Kanaana.
Lekcija koju trebamo nauiti je jednostavno ova: imati darove

za neko krae vrijeme je dozvoljeno, no inzistirati na darovima
cijelo vrijeme samo dokazuje koliko smo djetinjasti. Mi moramo
krenuti dalje, ak pritisnuti dalje. Darovi nisu naa batina
Krist
je batina koju nam je Bog odredio. Prije nego to se apostol
Pavao obraunao s darovima u Prvoj poslanici Korinanima, istak-
nuo je da je naa batina sm Krist. Mi nismo pozvani u
zajednitvo darova, nego u zajednitvo Krista (1 Kor 1:9). Bog nije
darove uinio naom mudrou, ve je Krista uinio naom
mudrou. Kroz Krista smo opravdani, posveeni i otkupljeni
(1 Kor 1:30). Bogu moramo zahvaliti za Njegove darove, me utim,
oni su samo kratkorona pomo. Izraelci su svakako mogli zahva-
liti Bogu za svoju svakodnevnu mánu; ali mána je bila samo
privremeno rjeenje dok nisu stigli u obeanu zemlju. Oni nisu
trebali ostati trideset i osam godina svaki dan s mánom u pus-
tinji. Slava Bogu za Njegovu mudrost i milosr e, i hvala Bogu za
Njegove darove, jer dok lutamo u pustinji uistinu trebamo sva-
kodnevnu mánu i darove da nam pomognu. Me utim, to ne
opravdava na ostajanje u pustinji mnogo due od zahtijevanog
vremena. Naprotiv, to moe dokazati da smo jo uvijek mladi, ak
djetinjasti. Ako nastavimo dalje u dobru zemlju, nema nikakve
potrebe da dalje uivamo mánu; odmah moemo uivati plodove
dobre kanaanske zemlje. Kad uivamo plodove dobre zemlje, to
dokazuje da smo uli u poinak i u duh. Inae smo poput Izrae-
laca, ostajui u pustinji svoje due. Ako nismo u duhu, kri se
mora obraunati s naim tijelom grijeha i s naom duom.
Hebrejima 4, 5 i 6 nas opominju da krenemo dublje, a 1 Korina-
nima 9 potie nas da trimo trku. Mi moramo ii dublje kako bi
uli u duh i dotakli samoga Krista. Tu moemo iskusiti dubljeg
Krista kao skrivenu mánu, unutarnji zakon i tajni procvjetali
tap. Pisac Prve poslanice Korinanima savjetovao je korintske
vjernike da se prilagode i ogranie s darovima. Oni su morali nau-
iti kako koristiti darove na ispravan nain (1 Kor 14). Ako Prvu
poslanicu Korinanima itamo objektivno i paljivo, uvidjet emo
da namjera pisca nije da ohrabri, nego da prilagodi vjernike u
prakticiranju darova. Kako bismo trali trku na ispravan nain,
moramo poznavati ono dublje od Krista u duhu.
166 BOJA EKONOMIJA
Sad svi moramo provjeriti gdje se nalazimo. Jesmo li kod

rtvenika ili umivaonika? Moda smo ak izvan glavnih vrata!
Jesmo li iskusili ove dvije stvari koje se nalaze u dvoritu i kre-
nuli dalje k stolu s prinesenim hljebovima, svjetlu i ugodnom
mirisu? Ili smo moda proli kroz Svetinju i sad se nalazimo u
Svetinji nad svetinjama? Ako je tako, onda smo u duhu, tu doti-
emo i imamo iskustvo Krista na najdublji nain. Neka nam
Gospodin bude milostiv kako bi znali gdje se nalazimo.
D VADESETO P OGLAVLJE
TRODIJELNI OVJEK I CRKVA
Moramo zapamtiti da je Boja ekonomija i meta te ekonomije

da On samoga Sebe udijeli u nas. Mi smo nainjeni s tri dijela:
izvana imamo tijelo, duboko u sebi imamo duh, a izme u njih je
dua. Boja nakana je da se udijeli u ovjekov duh, a potom da se
uradi u ljudsku duu.
KOMPLICIRANOST TRODIJELNOG OVJEKA

TRI OSOBE U NJEGOVA TRI DIJELA
Prije nego je Bog mogao ispuniti Svoj naum, Sotona, neprija-

telj Boji, uradio je samoga sebe u tijelo ovjeka. Dakle, u udovima
ljudskog tijela prebiva Grijeh
personificirani Grijeh. Kao ile-
galni kralj, on moe nadvladati i prisiliti nas da inimo stvari
protiv svoje volje. Sm Sotona, kao zla narav i kao zakon grijeha,
prebiva u nama da iskvari nae tijelo. Tijelo grijeha je tijelo otro-
vano Sotonom, i u nama, to jest u naem tijelu, ne stanuje
nikakvo dobro (Rim 7:18). Nae tijelo slui zakonu grijeha protiv
naeg uma i protiv nae volje (Rim 7:15, 20).
Sotona je doao u nae tijelo kao zakon grijeha; me utim,
slava Gospodinu, kad smo bili spaeni, Trojedini Bog je doao pre-
bivati u na duh kao na ivot. Krist kao na ivot je u naem
duhu. to je onda u naoj dui? Nae staro ja. U naoj dui je
nae staro ja. Jesmo li shvatili da su sva tri bia
Adam, Sotona
i Bog
danas u nama? Mi smo poprilino komplicirani. ovjek,
Adam je u nama; avao, Sotona je u nama; i Gospodar ivota, sm
Bog, je u nama. Mi smo dakle postali mali edenski vrt, gdje je
Adam, koji predstavlja ljudsku vrstu, stablo ivota, koje pred-
stavlja samoga Boga i stablo spoznaje dobra i zla, koje predstavlja
Sotonu. To su tri stranke u edenskom vrtu. Sve su sada u nama.
168 BOJA EKONOMIJA
Adam, nae staro ja, je u naoj dui; Sotona, avao, je u naem

tijelu; a Bog, Trojedini Bog, je u naem duhu. No, mi smo mnogo
vie nego mali vrt, mi smo veliko bojno polje. Sotona je u nama
borei se protiv Boga, a Bog je u nama borei se protiv Sotone.
Sotona kao bazu za svoje bitke uzima nae tijelo, koje je tijelo gri-
jeha; Bog za svoje bitke uzima kao bazu na duh.
Galaanima 5:17 kae: tijelo udi protiv duha. U grkom
interlinearnom tekstu rije duh napisana je malim poetnim
slovom. To znai da nae tijelo udi protiv duha, a na duh protiv
tijela. Ovo dvoje se me usobno protivi tako da ne inimo ono to
elimo. Iskvareno tijelo se bori protiv duha, a duh se bori protiv
tijela. Ove dvije stranke neprestano ratuju jedna protiv druge.
Sotona je u naem tijelu kao Grijeh, a Trojedini Bog je u naem
duhu kao ivot. Dan za danom me u njima bijesni rat u bojnom
polju due.
OVJEK JE PREDSTAVLJEN UMOM
Kao to smo vidjeli, u dui su tri dijela: um, osjeaj i volja. Um
kao misaoni organ predstavlja nae staro ja. Ono to raz-
matramo i o emu razmiljamo uvijek prethodi onome to inimo;
dakle, na um predstavlja nae staro ja. Zbog toga Rimljani 7, 8
i 12 obra uju um. Rimljanima 7 kae nam da se um slae sa
Zakonom Bojim. Moj um eli drati Zakon Boji i sam po sebi
eli sluiti Bogu (Rim 7:25); me utim, moj um, koji predstavlja
mene samoga, je preslab. Kad god odluim svojim umom da inim
dobro, postoji neto drugo to je jae od mene, to je jae od moga
uma
to je onaj Greni u tijelu. Kad god vjebam svoj um da
inim volju Boju i da drim Boji Zakon, Zli u mojim udovima
ustaje protiv mene, nadvladava me i odvodi me u ropstvo (Rim
7:23). Moj um, koji predstavlja mene samoga, ne moe drati
Boji Zakon; ako moj um pokuava initi volju Boju sam po sebi,
uvijek je poraen.
Um u Rimljanima 7 je neovisan um, koji pokuava initi dobro
sam po sebi; zbog toga nas apostol vodi u Rimljane 8 i kae nam
kako na um mora biti ovisan. Neovisan um, koji pokuava initi
dobro pod svojom vlastitom snagom, bit e poraen. O emu onda
um mora biti ovisan? Rimljanima 8:6 kae: Um usmjeren na
TRODIJELNI OVJEK I CRKVA 169
tijelo jest smrt, a um usmjeren na duh je ivot i mir (R.S.V.). Um

ima dvije mogunosti: on moe biti ovisan o tijelu ili o duhu. Ako
je ovisan o tijelu, rezultat e biti smrt; me utim, ako je ovisan o
duhu, rezultat e biti ivot i mir. Jesmo li uvidjeli razliku izme u
neovisnog uma u poglavlju 7 i ovisnog uma u poglavlju 8? Neovi-
san um bit e poraen, no um ovisan o duhu uvijek e imati
pobjedu. Budui da su ove dvije stranke u nama
Sotona u naim
udovima i Trojedini Bog u naem duhu
uistinu ne moemo vie
biti neovisni; dakle, nikada vie ne bismo trebali pokuavati. Ako
pokuavamo, zasigurno emo biti poraeni. Ako pokuamo pobije-
diti neprijatelja, najzad emo biti pobije eni od njega. Mi zbog
toga moramo postati ovisni o Nekom Drugom, o Trojedinom Bogu
koji je u naem duhu. Klju za pobjedu je da uvijek usmjeravamo
svoj um na duh.
Svi moramo biti impresionirani ovom jasnom slikom: Sotona
je u nama, Krist je u nama, a nae ja stoji u sredini. Neprijatelj
nas kua da inimo dobro u svojoj vlastitoj snazi, a na uobiajeni
odgovor je: Ja ljubim Gospodina i pripadam Mu, stoga elim
initi dobro da Mu ugodim. To je kunja! Kad smo neovisni i
donosimo odluku u umu da inimo dobro u svojoj vlastitoj snazi,
tada smo u kunji, i zasigurno emo biti poraeni. Moemo biti
sposobni initi dobro danas, sutra ili sljedea tri dana, no zasi-
gurno ne moemo tako nastaviti tri i pol godine. Lekcija koju
moramo nauiti je da nikada ne budemo neovisni te da nikada ne
pokuavamo initi stvari u vlastitoj snazi, ve da uvijek budemo
ovisni o Gospodinu. Kad god smo u napasti da inimo dobro u
vlastitoj snazi, bolje nam je da kaemo neprijatelju: Ne, Sotono,
Ne! Ne mogu, niti ne elim ii tim putom. Ne znam nita o in-
jenju dobra; ja samo znam jednu stvar
biti ovisan o mom
Gospodinu. Ne dam se odvesti od Njega, ve se elim u potpunosti
osloniti na Njega. Tada emo imati pobjedu i ivot i mir. To je
uistinu jednostavno. Trojedini Bog se dispenzirao u na duh kao
na ivot i kao nae sve; stoga moramo nauiti da nikad ne inimo
nita neovisno ili u svojoj vlastitoj snazi.
Prije nego to ostavimo ova dva poglavlja iz poslanice Rimlja-
nima, moramo vidjeti neto o zakonima. Vidjeli smo da je Grijeh u
tijelu, a uz Grijeh tako er postoji zakon, zli zakon grijeha. Svi
170 BOJA EKONOMIJA
znamo to je zakon. Ako uzmem knjigu i bacim je uvis, nedvoj-

beno je da e pasti na zemlju. To je zakon gravitacije. Me utim,
dajte da pokuam uiniti neto protiv toga zakona, primjerice, da
podignem knjigu i drim je u ruci dva ili tri sata. Neko vrijeme je
mogu drati, no napokon u morati odustati. Zato? Zato to moja
snaga ne moe neprestano nadvladavati zakon gravitacije. Naa
vlastita snaga ne moe nadvladati prirodni zakon. Ujutro moemo
rei samima sebi: Moram biti strpljiv. Ne smijem izgubiti ivce.
Moram izdrati cijeli dan. Moda moemo biti strpljivi ak i dva
dana, ali trei dan emo izgubiti to veliko strpljenje. Gubljenje
strpljenja je zakon grijeha; pokuavati ne izgubiti strpljenje je
ulaganje naega vlastitoga napora. Ponos je tako er zakon koji
djeluje u nama. Nitko od nas nikada nije diplomirao na koli
ponosa. ak i malo dijete zna kako biti ponosan. Roditelji nikada
nisu uili svoju djecu da budu ponosna
kako onda mogu biti
ponosna? To dolazi po naravi, a ta grena narav je zakon, to je
zakon grijeha u nama.
Vratimo se k ilustraciji dranja knjige u zraku. Bilo bi doista
budalasto da ulaem toliki napor drei knjigu u zraku ako ispred
sebe vidim stol. Stol predstavlja drugi zakon
zakon solidne
potpore koji se protivi zakonu gravitacije. Mogu staviti knjigu na
stol i uzviknuti: Haleluja! Mogu je ostaviti na stolu i biti u miru.
Knjiga je na stolu savreno sigurna, jer zakon solidne potpore
nadvladava zakon grvitacije. Tko je prava potpora? To je Krist,
Stijena. Gdje je On? On je u naem duhu. Dakle, mi moemo usm-
jeriti svoj um na duh i ostaviti knjigu na stolu. Zaboravi na svoj
napor. Nikada ne odluuj u svom umu da e initi dobro. Nikada
ne reci: O, prije sam bila tako okrutna prema svom muu (ili
prema supruzi, ili prema nekom drugom); ovoga trenutka, danas,
odluujem da u biti ljubazna. Mi moemo biti ljubazni dan ili
dva, ali to nee potrajati due od ovoga. Nikada nemoj donositi
takve velike odluke koje se ine famoznim rjeenjima. To ne dje-
luje. U nama je Krist, vjena Stijena. On je u nama kao stol, kao
naa Stijena. Mi samo trebamo cijelo vrijeme usmjeravati svoj um
na Njega, ostavljajui same sebe na Stijeni, a zatim moemo ii
spavati. To je put pobjede i slobode. Kad stavimo svoj um na duh
predajemo se jednostavno Kristu. Kad se oslanjamo na Njega
jednostavno Mu kaemo: Gospodine, evo me, beznadan sam i

bespomoan. Odsad nadalje, ne elim donositi odluke u svom umu
da u ita uiniti. Predajem Ti svoj um. Stavljam svoj um na
Tebe. inei tako mi predajemo same sebe Gospodinu. Gospodin
e tada imati prostora i mogunosti da se proiri kroz nas te da
nas prome samim Sobom. Kako predivno!
TRODIJELNI OVJEK OSTVARUJE IVOT TIJELA
Sada s Rimljana 8 idemo na Rimljane 12. Poglavlja 9, 10 i 11

su dio za sebe; dakle, poglavlje 12 je nastavak poglavlja 8. U 7.
poglavlju um je bio neovisan, ali u 8. poglavlju um je ovisan
ovisan o duhu. Um u 7. poglavlju predstavlja neovisni napor

naega ja u vlastitoj snazi, koji uvijek svrava porazom. Um u 8.
poglavlju predstavlja nae ovisno ja koje poiva na Gospodinu
Isusu. To Gospodinu daje priliku da nae cijelo bie prome
samim Sobom, uvodei nas u stanje u kojem mi postajemo ivi
udovi Njegova Tijela. Onda smo uvedeni u 12. poglavlje. Poglavlje
12 obra uje tri stvari za ostvarenje normalnog ivota Crkve:
tijelo, um, koji je glavni dio due, i duh.
(1) Nae tijelo prineseno za ivot Crkve

Jednom kad se oslonimo na Krista i On zaposjedne cijelo nae
bie, nae tijelo je osloboeno od neprijateljeve uzurpirajue ruke.
Dok smo ivjeli neovisno, Sotona je mogao zaposjesti nae tijelo i
prisiljavati nas da inimo stvari protiv nae volje. Sada, kad se
oslanjamo na Krista, koji je najjai, On osloba a nae tijelo od
neprijateljeve uzurpirajue ruke. Koji korak slijedi poslije toga?
Mi moramo svoja tijela prinijeti Gospodinu (Rim 12:1) [grki:
Zaklinjem vas, brao,da prinesete svoja tijela]. To je jedna
stvar koju mnogi od dragih brae i sestara u Kristu nisu jo ui-
nili. Mi definitivno moramo prinijeti naa tijela Gospodinu
rijeima: Gospodine, zahvaljujem Ti se to je moje tijelo, koje je
prije bilo tijelo grijeha i tijelo pod smru, sada oivljeno i oslo-
bo eno. Prinosim Ti to tijelo za Tvoje Tijelo. Ako svoje tijelo
zadrim u svojim rukama, ne moe se ostvariti Tvoje Tijelo. Ako
elimo ostvariti Tijelo Kristovo, tada moramo definitivno i
praktino prinijeti svoja tijela Kristu.
172 BOJA EKONOMIJA
U ovim danima, dok putujem s obale na obalu, sreo sam velik

broj krana koji govore o ivotu Tijela. Ali to je s naim tijelom?
Toliko mnogo priamo o Tijelu Kristovom, no to inimo sa svojim
tijelom? Drimo li ga jo uvijek u vlastitim rukama? Dok god je
nae tijelo u naim rukama, nema nikakve mogunosti da realizi-
ramo Tijelo Kristovo. U Rimljanima 12 reeno nam je da ukoliko
elimo ostvariti ivot Crkve, najprije moramo prinijeti Gospodinu
nae oslobo eno tijelo. Budui da to vie nije nae tijelo, mora se
prinijeti Gospodinu kao iva rtva.
Brao, dolazimo li na sastanke crkve sa svojim srcem ili sa
svojim tijelom? Toliko mnogo krana kae: O, ja imam srce za
ivot Crkve! Da, oni moda imaju srce za ivot Crkve, ali njihovo
tijelo nije za ivot Crkve. Tijelo je ostavljeno kod kue. Moramo
biti u takvom stanju da moemo rei: Ja ne samo da imam srce
za ivot Crkve, ve imam i tijelo za ivot Crkve. Je li nae srce za
ivot Crkve, a nae tijelo za na privatni ivot? Ako je tako, kako
onda moemo ostvariti ivot Crkve? Moemo vrlo lijepo govoriti o
ivotu Crkve: sve je Haleluja i svi su u nebesima! No u stvar-
nosti sve je samo u zraku i u srcu. Ukoliko elimo realizirati
ivot Kristova Tijela, moramo definitivno prinijeti naa tijela
Gospodinu. Gospodine, prije je moje tijelo bilo pod uzurpirajuom
rukom neprijatelja. Sada Ti zahvaljujem, Ti si to tijelo oslobodio.
Evo, prinosim ga Tebi. To vie nije moje tijelo, ve Tvoja rtva!
Tada emo biti sposobni ostvariti ivot Crkve.
(2) Na um obnovljen za ivot Crkve

Nakon to smo prinijeli svoja tijela Gospodinu, za ostvarenje
ivota Crkve, ubrzo se nakon toga mora zbiti obnova naega uma.
Mi se moramo preobliavati obnovom svoga uma (Rim 12:2). Prije
je na um uvijek pokuavao uiniti neto za Boga sam po sebi; sad
se oslanja na Krista. Um koji ovisi o Kristu mora se obnoviti,
prosvijetliti i preodgojiti.
Ovdje je pravi primjer. Brat koji uistinu voli Gospodina i ivot
Crkve, definitivno je prinio svoje tijelo kao rtvu Gospodinu i za
ivot Crkve. No, nakon to je samoga sebe prinio, on je za crkvu
postao veliki problem. Dok je bio indiferentan prema ivotu
Crkve, crkva je bila u miru; ali sad kad njegovo tijelo do e k crkvi,
dolazi i njegov um, a njegov um jo nije obnovljen. Jo se nisu

oistile i razapele (prekriile) stare stvari kranstva. Dok nije
prinio svoje tijelo, bio je hladan prema ivotu Crkve. Rekao je:
Ako u imati vremena i dobro u se osjeati, doi u na sastanke.
Ako nemam, jednostavno neu doi. No sad on vie ljubi Gospo-
dina, pa je sama sebe prinio Gospodinu i Crkvi. Cijeli se u potpu-
nosti posvetio crkvi. Ali kad do e njegovo tijelo, s njim dolazi i
njegov komplicirani um, donosei sa sobom mnoga miljenja,
misli, uenja te razna razmatranja, koja crkvi uzrokuju mnoge
nevolje.
Nakon to se tijelo prinijelo, mora se obnoviti um. Kad uzmemo
svoj potpuni udio u praktinim stvarima ivota Crkve, na um
mora biti oien, obnovljen i preodgojen. Kako bismo imali obno-
vljen i preodgojen um, moramo odbaciti sve nae stare misli,
naravne ideje te sva uenja i razmatranja tradicionalnog kran-
stva. To je ono to se podrazumijeva pod preobliavanjem (pre-
obraavanjem) uma. Samo onda je mogu ivot Crkve; inae e
um biti najvei problem i najvei izvor problema u crkvi. Neka
draga braa i sestre donijeli su toliko mnogo problema otkad su u
ivotu Crkve. Prije nego to su doli, crkva je bila u jedinstvu i
miru, no otkad su oni doli, njihovi umovi su crkvi stvorili prob-
leme. Oni misle: Moje srce je dobro; zapravo njihovi umovi su
uasni. Oni moraju odbaciti jo mnogo mnogo starih stvari kako
bi se njihovi umovi mogli preobraziti.
(3) Gorljiv duh za ivot Crkve

Prije svega treba se prinijeti tijelo; potom se um, koji pred-
stavlja duu, treba obnoviti; najzad, duh mora biti vatren,
plamtei estoko. Moramo biti gorljivi duhom (Rim 12:11). Dragi
brat je moda prinio svoje tijelo Gospodinu i Crkvi i moe biti pot-
puno obnovljen u svom umu, jer odbacio je sve stare stvari; no on
moe biti vrlo hladan u duhu! On vie nije problem, ali postaje
breme. Svaki put kad do e na sastanak sjedi na njemu hladan
kao grob. On je uvijek tih i nikad ne uzrokuje nikakvu nevolju, ali
crkva ga mora nositi kao breme. Kad se na sastanku starjeina i
akona dijeli odgovornost, on jednostavno samo sjedi. Njegov stav
je: Ja sam u potpunosti s vama i za crkvu sam. Ja nemam
174 BOJA EKONOMIJA
nikakav problem; to god vi braa kaete za mene je u redu. to

bi bilo kad bi sva braa koja snose odgovornost bila ovakva? Tko
bi nosio breme? Sva bi takva braa postala breme samima sebi i
nitko ne bi imao udjela u noenju bremena crkve. S jedne strane,
mi ne bismo smjeli stvarati neprilike, no s druge strane, mi tre-
bamo biti oni koji uzrokuju nevolje. Drugim rijeima, ne bismo
smjeli imati razilaenja i protivna miljenja s braom, ali trebali
bi biti vatreni. Trebali bi biti spaljeni i trebali bi gorjeti. Mi
moramo biti gorljivi duhom!
Moe se initi da je kranski ivot individualan i privatan, no
u stvarnosti on to nije; on je ivot zajednitva (korporativni ivot),
ivot Tijela. Ti sm nisi Tijelo; ti si ud, i ti treba druge kao udove
ne bi li ostvario ivot Crkve. Kad prestanemo initi dobro u
samima sebi i nauimo ovisiti o Kristu i ivjeti po Njemu, mi smo
ivi ud i spremni smo biti funkcionalnim udom Njegova Tijela.
Nakon toga moramo realizirati ivot Crkve definitivno prinosei
svoje tijelo Gospodinu, imajui obnovljen um i gorljiv duh. Kad se
tijelo prinese, kad je dua obnovljena i kad imamo gorljiv duh,
tada emo imati ivot Crkve. Tada emo biti ivi, funkcionalni
udovi, a ne hladni ili mrtvi udovi, niti oni koji uzrokuju nevolje.
Neemo biti ud koji je izvan funkcije, nego zdrav i agresivan ud u
funkciji. Tada emo imati stvarnost ivota Crkve.
D VADESET I PRVO P OGLAVLJE
GRADNJA BOJEG PREBIVALITA
Postoje jo mnogi detalji duha i due koje bismo mogli razmo-
triti, me utim, naa panja se sad mora usmjeriti na gradnju
Bojeg Prebivalita. Mnogo toga ve smo rekli o Bojem Prebiva-
litu. Vidjeli smo da se sastoji od dvorita i od dva dijela atora:
Svetinje i Svetinje nad svetinjama. Prisjetimo se ukratko sadraja
svih triju dijelova.
U dvoritu je rtvenik, koji simbolizira Kristov kri, i umivao-
nik, koji predstavlja ienje Duha Svetoga.
Svetinja sadri stol s prinesenim hljebovima, svijenjak i kadi-
oni rtvenik. Ova tri elementa slike su razliitih aspekata Krista
kao naega ivota. Stol s prinesenim hljebovima predstavlja
Krista kao nau svakodnevnu ivotnu opskrbu
On je na istin-
ski kruh ivota. Svijenjak predstavlja Krista kao svjetlo ivota.
ivotna opskrba koju mi uivamo postaje svjetlo koje svijetli u
nama. Najzad, kadioni rtvenik predstavlja miris Kristova uskrs-
nua.
Svetinja nad svetinjama ima samo jednu stvar, Koveg, koji
je slika samoga Krista. U Kovegu su tri stvari: skrivena mána,
koja je unutarnji ivot i unutarnja ivotna opskrba; skriveni
Zakon, koji je svjetlo koje nas iznutra rasvjetljuje; i skriveni tap
s procvjetalim pupoljcima, koji je unutarnja sila i autoritet uskrs-
nua. Skrivena mána, skriveni zakon i skriveni autoritet, svi oni
su u uskrsnuu i mnogo su dublji nego tri odgovarajua elementa
u Svetinji.
SADRAJ ATORA
Sve ove stvari sadraj su atora, Bojeg Prebivalita. Isku-

stva svih ovih osam elemenata u dvoritu, Svetinji i Svetinji nad
176 BOJA EKONOMIJA
svetinjama stvarni su sadraji prave Boje gra evine, Crkve. Ako

mi elimo biti gra evina Bojeg Prebivalita, moramo iskusiti to
je Krist ostvario na kriu i moramo iskusiti kupelj Duha Svetoga.
Tako er moramo adekvatno iskusiti Krista kao na ivot, nae
svjetlo i na miris uskrsnua. tovie, moramo imati istinsko
iskustvo samoga Krista kao skrivene máne, skrivenog zakona i
skrivenog autoriteta. Iskustvo Krista u svim ovim aspektima for-
mira pravi sadraj Boje gra evine i provi a prave materijale za
gradnju.
U ovih posljednjih nekoliko godina ljudi toliko mnogo govore o
novozavjetnoj Crkvi. Me utim, novozavjetna Crkva nije crkva
po nekakvom uzorku, ona je Crkva ivota i iskustava Krista.
Uzmimo da trebamo rei: Uinimo ovjeka po uzoru na ovu
osobu. Tad napravimo ruku od voska, glavu od mramora i trup
od drveta, a ruke i noge od gline. Jednom kad se svi dijelovi spoje,
oblikuju kao ta osoba, obojaju u istu boju koe te osobe i iste su
veliine kao i ta osoba, mi moemo imati pravi uzorak toga ov-
jeka. Ali mi nemamo stvarnost toga ovjeka. Pravi ovjek nije
proizveden po nekakvom uzorku, ve je ro en i sazrio je rastom
ivota. Taj ovjek je prvo ro en od ive majke, a zatim je rastao
primajui svakodnevno hranu. Napokon je postao takav ovjek s
odre enim oblikom. Ako nema ro enja i rasta imamo uzorak, ali
nemamo ovjeka.
Jednom kad smo bili u Pittsburghu, rekao sam prijatelju:
Zaboravimo na uzorke i posvetimo punu panju ivotu. Na prim-
jer, ti ima lijepog malog sina. Ti se ne brine za njegov oblik. Ne
pokuava ga dan za danom oblikovati u neto to bi on trebao
biti. On je prvo ro en od svoje majke, zatim ga hrani mlijekom i
djejom hranom, dijete tako raste i raste, postiui odre enu veli-
inu i oblik. Oboje dolazi od njegovog ro enja i ivotnog rasta.
Upravo kao to ne bi mogli formirati tvoje dijete, isto tako ne
moemo formirati ni novozavjetnu Crkvu. Ako je pokuamo for-
mirati, sve to imamo je oblik bez ivota. Mogue je da formiramo
crkvu prema uzorku, ali ne moemo formirati ivot Crkve.
Tijekom nekoliko posljednjih godina neprestano sam lju-
dima govorio i molio ih: Nemojte nita formirati! to god mi for-
miramo nije prava Crkva. Niti jedan ivi ovjek na Zemlji u
GRADNJA BOJEG PREBIVALITA 177
posljednjih est tisua godina nije formiran; svaki je imao ro enje

i ivotni rast. Crkva je Kristovo Tijelo, i nijedna ljudska ruka ga
ne moe formirati. Mi moemo formirati mnoge stvari, ali ne
moemo formirati ivo Tijelo sastavljeno od ivih udova. Nikada
nam u Novom Zavjetu nije zapovje eno, niti smo upueni da for-
miramo crkvu; ali nas se potie da iskusimo Krista, da poslu-
ujemo Krista drugima i da rodimo mnogo djece kroz duhovno
ro enje. Prava Crkva, Tijelo Kristovo, proizlazi samo iz ro enja i
rasta ivota. Zbog toga istiemo princip da Prebivalite proizlazi
iz iskustava onoga to ono sadri.
ODVOJENJE DVORITA
Utemeljeno ovim principom, pogledajmo koji su glavni materi-

jali od kojih se sastoji Prebivalite. Prije svega postoji odvojenje
dvorita (Izl 27:9-19; 38:9-20). To se zove odvojenje jer je poput
ograde koja okruuje tvoj posjed, odvajajui ga i titei ga od
svega izvana. Odvojenje dvorita nainjeno je od tri glavne stvari:
1) podnoja od tua, 2) stupova i 3) zavjesa od prepredenog lana.
Temelj za zidove odvojenja je nainjen od podnoja koje se sastoji
od tua. Postoji dvadest podnoja na sjevernoj strani, sljedeih
dvadeset na junoj strani, deset na zapadnoj strani straga, a
deset na prednjoj strani (Izl 27)
sve zajedno ezdeset podnoja
od tua. Na svakom od ovih podnoja stoji stup, svi ovi stupovi
povezani su i sjedinjeni su kukama. Zavjese na stupovima nain-
jene su od prepredenog lana sastavljene sa dva ava. Dakle, tri
glavne stvari su podnoja od tua, stupovi i zavjese od preprede-
nog lana.
Tu (mjed, bronca), koji formira bazu odvojenja, od istog je
materijala kao i dvije stvari koje moemo vidjeti u dvoritu: rtve-
nik koji je bio od tua i umivaonik koji je isto tako bio od tua.
Duhovno znaenje je da podnoja od tua dolaze od iskustva
rtvenika i umivaonika. Oboje, i rtvenik i umivaonik nainjeni
su od tua; zbog toga su sva podnoja odvojenja nainjena od tua.
Unutar dvorita nalaze se rtvenik od tua, umivaonik od tua i
podnoja od tua. Trenutani utisak koji su ljudi primili nakon
to su uli u dvorite bio je da je baza odvojenja od tua, od istoga
materijala od kojeg su nainjeni i rtvenik i umivaonik. To znai
178 BOJA EKONOMIJA
da su iskustva kria i kupelji Duha Svetoga sma baza za separa-

ciju Boje gra evine.
Znamo da je tu (mjed, bronca) simbol Bojeg boanskog suda.
Sve to mi jesmo, sve to imamo i sve to inimo mora se staviti na
rtvenik da se osudi. rtvenik, ili kri, prvo je mjesto suda; Bog je
na kriu osudio sve. Tu, koji je koriten da se njime obloi rtve-
nik, prema Knjizi brojeva 16, doao je od 250 kadionika, od onih
ljudi, koji su se pobunili. Kad su tih dvjesto i pedeset ljudi koji su
se pobunili protiv Boga, osu eni vatrom, Bog je rekao Mojsiju
da skupi sve kadionike te da se prekuju u ploice za oblaganje
rtvenika kako bi bili opomenom Izraelcima. To je bila spomen-
opomena za buntovnike (Br 17:3). Ukoliko elimo ostvariti
izgradnju Crkve, sve to imamo, sve to moemo uiniti i sve ono
to jesmo treba se osuditi na Kristovu kriu. To je separirajua
baza podnoja za Boju gra evinu.
Moda nam je jasan princip odvojenja, no ne znamo kako ga
primijeniti. Uzmimo da sam ja brat koji je spaen u dananjem
kranstvu. Kroz propovijedanje Evan elja uo sam da sam gre-
nik, da me je Krist ljubio i da je umro na kriu. Kao rezultat
propovijedanja, ja sam priznao da sam grenik. Molio sam: O
Boe, oprosti mi jer sam grenik. Hvala Ti to si dao svoga Sina,
Gospodina Isusa, da umre za mene na kriu. Slavim Te to je On
moj Spasitelj i to su moji grijesi oproteni. Haleluja! Sad imam
mir i radost u sebi. Naravno, otiao sam k pastoru, koji mi je bio
dobar prijatelj i dopustio mu da me krsti. Nakon to sam se krstio,
postao sam lan njegove crkve. Jednoga dana Gospodin mi je otvo-
rio oi da vidim zbog ega me je spasio. Spasio me s naumom da
budem izgra en zajedno s drugima kako bi postao Boje Prebiva-
lite. Nakon to sam od grupe vjernika u svom mjestu uo da
govore o ivotu Tijela i o izgradnji Crkve, bio sam voljan graditi s
njima u ivotu Tijela. Napokon, Duh Sveti mi je rekao: Dolazi li
graditi? eli li realizirati ivot Crkve? Onda prvo mora ii na
kri! Sve to moe uiniti, sve to jesi i sve to ima, mora se osu-
diti na kriu. Onda se moram ispovjediti i pokajati govorei:
Gospodine, nita od mene nije Ti prihvatljivo i nita nije dobro
za Tvoju gra evinu. Sve se mora osuditi. Ako u potpunosti ne
dam sve da se osudi na kriu, nemogue mi je ugra ivati se s
ostalima, nema nikakve baze, nema nikakva temelja. Ako ponosno

u em u crkvu, mogue je da se organiziram, no nemogue mi je
ugraditi se u crkvu. Temelj, kao to smo vidjeli, kod podnoja za
odvojenje Boje gra evine, dolazi od iskustva rtvenika za palje-
nice obloenog tuem. Dakle, solidan temelj za gradnju Bojeg
Prebivalita dolazi od iskustva kria. Nema drugog naina. Sve se
mora staviti na rtvenik, tu se mora spaliti i osuditi. Ako elimo
ui u crkvu, moramo se prinijeti na rtvenik kria.
Kad je cijelo nae bie, zajedno sa svim naim akcijama, stav-
ljeno na kri, tek tada moemo posvjedoiti koliko smo prljavi,
svjetovni i koliko smo greni. Tad shvaamo da ne samo da tre-
bamo Kristovo otkupljenje, nego i kupelj Duha Svetoga. Jednoga
dana, prema svom unutarnjem osjetu, osjeao sam se kao da bih
trebao skoiti u umivaonik. Molio sam: Gospodine, oisti me! Ja
sam grean, ja sam svjetovan! Svaki dio mene je prljav! Trebam
kupelj Duha Svetoga! Po ovome bremenu u molitvi, iskusio sam
kri i umivaonik. Na kriu dajemo u smrt sve to jesmo i sve to
se tie nas samih, a kod umivaonika stavljamo sve pod snagu
kojom nas isti Duh Sveti. To ne samo da nas ini istima, nego i
bistrima. Onda emo po Njegovom milosr u, po Njegovu otkup-
ljenju i kroz Njegovu kupelj ponizno doi k crkvi. Nakon to neki
brat iskusi rtvenik i umivaonik, i nakon to je oien od cjelo-
kupnog ponosa i sve samopravednosti, on ima bazu, podnoja od
tua, na koja se moe uspraviti stup.
Sveto Pismo nam ne kae od kojeg materijala su bili nainjeni
stupovi, me utim, reeno nam je da su kuke i ipke koje su pove-
zivale stupove bile nainjene od srebra, i vrhovi stupova su
tako er bili obloeni srebrom. Srebro simbolizira otkupljenje. To
pokazuje da smo za Boju gra evinu svi zdrueni i sjedinjeni
zajedno, ni po emu drugom, do po Gospodinovu otkupljenju. Uko-
liko elimo prakticirati ivot Crkve, mora nam biti jasno da smo
sjedinjeni po Gospodnjem otkupljenju, a da bi bili odvojeni za
Boju gra evinu, pokriveni smo pod tim istim otkupljenjem.
Na stupovima su tako er zavjese od finog prepredenog lana,
dajui ljudima svjedoanstvo da je Crkva tako ista i neokaljana
u svom djelovanju i ponaanju. To je linija odvojenja. Ako se
podigne Prebivalite s linijom odvojenja koja ga okruuje, onda
180 BOJA EKONOMIJA
svatko moe ve iz daljine vidjeti bijeli lan koji ga ome uje. To je
svjedoanstvo Crkve svijetu koji je u tami. itav svijet je crn, no
ovdje je podignuto neto to svjedoi da je Crkva ista, neokaljana
i bijela. Ovakva vrsta svjedoanstva moe doi samo po sudu
kria i kroz kupelj umivaonika, to rezultira u istom ponaanju i
neoskvrnutom djelovanju pred Gospodinom. To je fini prepredeni
lan koji visi na potpornim stupovima koji su bili bazirani na
podnojima od tua. To je linija odvojenja koja svjedoi da je
Crkva oiena od svijeta. Izvan te linije sve je crno, no unutar te
linije sve je bijelo.
TRENICE PREBIVALITA
Iako je ovo dobro, to je tek iskustvo dvorita. Postoji mnogo

dobrih stvari u dvoritu: tu (mjed, bronca), srebro i bijeli lan. Ali
tu nema niega od zlata, koje je simbol boanske naravi. To znai
da, dok smo u dvoritu, jo nita od boanske naravi nije se ura-
dilo u nas da bi se moglo izraziti. Tu je samo sud i ienje svih
negativnih stvari. Drugim rijeima, brat koji je bio toliko ponosan
kad je doao k nama, sad je vrlo ponizan i ini se da nema
nikakve samopravednosti, vlastite slave i ponosa. Me utim, to je
tek neto u podruju ljudskog ponaanja i njegovog oienja.
Nita od Boga, to bi se moglo izraziti, nije se uradilo u njega
nema oitovanja zlata. To je dobro izvana, ali to je tek dvorite,

ne sama gra evina. To je jo uvijek na otvorenom, bez zaklona,
bez pokrova i bez gra evine. Mi trebamo neto boansko da se
pomijea s naom naravi: mi trebamo mijeanje boanskosti s
ovjetvom. Dakle, mi trebamo smjelo nastaviti iz dvorita u Sve-
tinju, ak i dalje, do Svetinje nad svetinjama.
Ako po milosr u i milosti Bojoj u emo u Svetinju i Svetinju
nad svetinjama, skoro posvuda vidjet emo zlato
zlatni stol,
zlatni svijenjak, zlatni kadioni rtvenik, zlatni Koveg i zlatne
trenice. Sve to nas okruuje je od zlata, sadraji su zlatni i svaki
dio posu a je zlatan. Koje je znaenje svega ovoga? Slava Gospo-
dinu, drvo od kojeg su nainjene trenice (Izl 26:15) predstavlja
ovjetvo, ljudsku narav; a zlato kojim su obloene trenice pred-
stavlja boanskost, boansku narav. Sad su boanskost i ovjetvo
postali jedno! S jedne strane to je drvo, a s druge strane to je
zlato. Ovdje unutar Svetinje i Svetinje nad svetinjama, boan-

skost je pomijeana s ovjetvom. Zato se ova dva mjesta zovu
Svetinja i Svetinja nad svetinjama, jer bilo to, to je sveto, mora
biti od Boga. U dvoritu smo pravedni, ali nismo sveti. Svaki
aspekt naeg ponaanja i djelovanja je ispravan, jer osu en je na
kriu i proien kod umivaonika. Tu postoji pravednost, ali nema
svetosti, koja je boanska narav ura ena u ovjeka. Sve dok ne
u emo u Svetinju i Svetinju nad svetinjama ne vidimo da je sve
obloeno zlatom. Gotovo sve, svaki dio, ima element drveta, no sve
je obloeno zlatom. Tamo imamo ovjetvo, ali ono je pomijeano s
boanskom naravi.
Dok ne u emo u Svetinju i Svetinju nad svetinjama i dok se
neto boansko nije uradilo u nas, nemogue je za nas da budemo
trenice povezane zajedno kao Boje Prebivalite. Crkva se gradi
mijeanjem Boga i ovjeka. Mijeanje samoga Boga s nama postaje
sm materijal za izgradnju Tijela Kristova. Bez obzira na to
koliko smo mi oieni, moemo biti samo bijeli lan; ne moemo
biti trenice za gradnju Prebivalita. Me utim, to vie smo
obloeni zlatom, to vie postajemo materijali za Boju gra evinu.
Zato moramo ui u duh, vjebati svoj duh, hodati po duhu i uvijek
moramo biti pomijeani s Gospodinom u duhu. Po ovom mijeanju
boanskosti i ovjetva mi postajemo materijali za izgradnju
Boje kue.
Trenice obloene zlatom u Svetinji i u Svetinji nad svetinjama,
sve se baziraju na srebrnim podnojima, to znai da je Kristovo
otkupljenje baza i temelj za izgradnju Bojeg doma. No odakle
dolazi zlato za trenice? Ono dolazi od iskustva zlatnoga stola,
zlatnoga svijenjaka, zlatnog kadionog rtvenika i zlatnog Kov-
ega. to vie iskusimo Krista kao svoj ivot, kao svoje svjetlo i
kao svoj miris uskrsnua, i to vie iskusimo samoga Krista na
najdublji nain, to vie boanske naravi ura uje se u nas. Zlato
kojim su obloene trenice dolazi od iskustva svih sadraja u Sve-
tinji i Svetinji nad svetinjama. Boanskost koja je pomijeana s
naim ovjetvom dolazi iskljuivo iz iskustva Krista kao naega
ivota, naega svjetla, kao naeg mirisa uskrsnua, ak i iz naj-
dubljeg iskustva samoga Krista. To formira materijale za Boju
gra evinu. Mi svakodnevno moramo iskusiti Krista kao nau
182 BOJA EKONOMIJA
mánu, kao nae svjetlo, kao na miris uskrsnua, moramo iskusiti
i Njega samoga na najdublji nain kako bismo osvojili boansko
mijeanje.
Ukoliko elimo biti izgra eni postoje najmanje tri stvari koje
nam moraju biti jasne. Kao prvo, svaka trenica je iroka lakat i
pol (Izl 26:16). Mi moramo shvatiti da smo mi iroki samo lakat
i pol i nita vie. U Prebivalitu postoji etrdeset i osam trenica,
koje su povezane u parovima, svaki par trenica irok je tri lakta.
Razlog zbog kojeg je svaka trenica iroka samo lakat i pol je taj
to je svaka samo polovina pune mjere i da bi bila potpuna treba
jedinstvo s drugom trenicom. Mi moramo shvatiti da smo mi
samo polovica. Kad je Gospodin Isus poslao svoje uenike, uvijek
ih je poslao po dvojicu. Petar je trebao Ivana i Ivan je trebao
Petra. Mi smo samo polovica i trebamo drugu polovicu da nas
kompletira. Mi nikad ne bismo smjeli djelovati neovisno i indivi-
dualno. Sva naa sluba i funkcija u crkvi mora se ostvariti u
zajednitvu (korporativno). Dvije trenice se moraju sjediniti. Mi
nismo potpuna cjelina; mi trebamo drugu polovicu. Tko je tvoja
druga polovica? Moramo shvatiti da nitko od nas nije irok tri
lakta, ve jednostavno jedan i pol lakat. Mi ne moemo djelovati
sami, mi ne moemo sluiti individualno, ne moemo funkcioni-
rati i raditi neovisno. Mi moramo biti u koordinaciji s drugim
udovima u Bojoj gra evini.
Nadalje, svaka trenica ima dva klina, dva posebna dijela koja
se ire u trenicama (Izl 26:19). Zato su tu dva klina, umjesto
jedan, za svaku trenicu? To je jasno. Jedan klin bi dozvoljavao
trenici da se vrti oko svoje osi, no dva klina je dre vrsto na
njenom mjestu. Dva predstavlja stabilnost. To je poput osobe koja
ima dvije noge. Ako ovjek stoji na jednoj nozi moe se okretati i
lako moe pasti, no s uporitem od dvije noge nije tako lako pasti
i teko je vrtjeti se. Mi ne elimo imati tako mnogo brae koja se
vrte. Ujutro gleda u jednom smjeru, a poslije podne u suprotnom
smjeru. Do sljedeeg jutra ve se okrenuo u drugom smjeru
i
tako se neprestano vrti. Ako ne znamo gdje je, nikad ga neemo
uloviti. On se neprestano vrti na jednom klinu. S takvom nesta-
bilnom braom i sestrama ne moemo imati nikakvu izgradnju.
Oni moraju postati stabilni. Bez obzira to se doga a oni moraju
ostati na svom mjestu do smrti. Kad je osoba voljna rtvovati svoj

ivot, tad je mogua izgradnja Crkve. Mi trebamo druge da nas
upotpune, tako er neprekidno trebamo druge da postignemo sta-
bilnost.
Uz ovo, tu su tako er zlatne prijenice i zlatni kolutovi koji
sjedinjuju i povezuju sve trenice u jedno. Kolutovi predstavljaju
Duha Svetoga. Mi smo primili Duha Svetoga kao kolutove (vitice,
narukvice i prsten) na samom poetku naeg kranskog ivota
kad smo bili nanovo ro eni (Luka 15:22 i Post 24:47). Kolutovi
dre prijenice, koje tako er simboliziraju Duha Svetoga, ali s
ljudskom naravi
unutar zlatnih prijenica je bagrenovo drvo.
Kao to smo ve vidjeli, nakon Gospodnjeg uskrsnua i uznesenja,
Duh Sveti siao je s neba s obje naravi: ljudskom i boanskom;
dakle, On je danas Isusov Duh. Taj predivni Duh Sveti, s ljud-
skom i boanskom naravi, Onaj je koji nas zajedno povezuje i sje-
dinjuje. Sve trenice tada postaju jedno. Uzmimo da se sa svih
trenica, kolutova i prijenica skine svo zlato. Tada bi sve trenice
neobloene zlatom postale nepovezani, samostalni dijelovi. Jedin-
stvo nije u drvetu nego u zlatu. Ako nema zlata, nema ni ele-
menta koji sjedinjuje, a trenice ostaju kao odvojeni, samostalni
dijelovi. Kroz ovu sliku moemo jasno uvidjeti da jedinstvo, sklad
i izgradnja nisu u drvetu, nego su u potpunosti u zlatu. To znai
da izgradnja Crkve nije u ljudskoj naravi, nego u boanskoj naravi.
Mi smo svi zajedno ugra eni u zlatnoj naravi. Boanska narav je
ona koja nas povezuje, sjedinjuje i dri zajedno.
Ti i ja moramo prije svega nauiti da smo mi kao pojedinci
samo polovica; kao drugo, nikada ne smijemo djelovati individu-
alno i neovisno bez ravnotee koju postiemo s drugim udovima.
Napokon, mi moramo djelovati, ivjeti i sluiti u boanskoj naravi.
Mi smo kao trenice povezani u jedno boanskom naravi. Tada
emo imati Boju gra evinu. Opet moramo ponoviti da sve ovo
dolazi iz iskustava Krista kao stola s prinesenim hljebovima, kao
svijenjaka, kao mirisa uskrsnua te kao Kovega, koji ukljuuje
skrivenu mánu, skriveni zakon i skriveni procvjetali tap. Kako
znaajno je ovo! Neka nas Gospodin duboko i potpuno impresio-
nira ovom slikom. To je pravi nain za nas da budemo zajedno
izgra eni kao Boje Prebivalite. Crkva nije stvar nekog uzorka,
184 BOJA EKONOMIJA
nego istinskoga iskustva Krista kao naega ivota i naega svega;

stoga, jedini nain da se Crkva me u nama izgradi je da iskusimo
Krista u naem duhu.
D VADESET I DRUGO P OGLAVLJE
POKROV BOJE GRAEVINE
Prebivalite naini od deset zavjesa: od ljubiastog, crvenog

i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana. Na njima neka
budu vezeni likovi kerubina
djelo umjetnika.
Naini zatim zavjese od kostrijeti za ator povrh Prebi-
valita, naini ih jedanaest Napokon napravi atoru pokrov
od uinjenih i u crveno obojenih ovnujskih koa, a povrh njega
pokrov od finih koa (Izl 26:1, 7, 14).
Iz ovih stihova vidimo da postoje etiri sloja koja formiraju
pokrov Prebivalita. Prvi sloj sastoji se od deset zavjesa koje su
nainjene od prepredenog lana; drugi sloj sastoji se od zavjesa
nainjenih od kostrijeti; trei sloj je pokrov nainjen od ovnujskih
koa obojenih u crveno, a etvrti je izvanjski sloj nainjen od jaza-
vevih ili tuljanovih koa. Ova etiri sloja pokrova formiraju krov
Prebivalita. Mnogi su mnogo toga napisali o Prebivalitu i sloje-
vima njegovog pokrova, me utim, moje breme je da istaknem
kako se ovi slojevi pokrova odnose na Gospodnju gra evinu.
CRKVA SE GRADI KRISTOM KAO IVOTOM
U prethodnom poglavlju vidjeli smo da Gospodnja gra evina

nije samo uzorak, nego se ona odnosi na Krista koji se ura uje u
ovjetvo. Izgradnja Crkve ne moe se ostvariti ljudskim rukama,
imitirajui odre eni uzor ili formirajui organizaciju. Naravno, po
ro enju i ivotnom rastu pojavit e se odre eni uzorak. Nitko ne
moe proizvesti ili modelirati ovjeka u njegovo sadanje oblije.
tovie, izgradnja Crkve nije od ovjeka nainjen uzorak, niti je
ona proizvedena imitacija, ve spontani rast Krista kao naega
ivota.
Svaki dio i svaki aspekt Prebivalita predstavlja ili djelo ili
Osobu Krista
to je mnogo vie od uzorka. Prebivalite pokazuje
186 BOJA EKONOMIJA
da, po bogatstvima svoga djela otkupljenja, sam Krist mora se

uraditi u nas kao sve. rtvenik u dvoritu predstavlja sveobuhvatnu
Kristovu smrt na kriu, koja je ostvarila ispravan odnos s Bogom.
Priznajui da smo grenici i da smo doivjeli svoj svretak u Nje-
govoj smrti, primamo Ga kao svoj ivot. Zatim nas isti i bistri
Duh Sveti; to Njegovo djelo predstavljeno je umivaonikom. On
nas tu isti od prljavtine svijeta kako bi nas uinio spremnima i
prikladnima za Sebe, da se moe uraditi u nas.
Nakon ova dva elementa moemo pogledati u gra evinu. Odmah
zamijeujemo da sve to ona manifestira prikazuje Krista koji se
ura uje u nas. Gotovo posvuda u Svetinji i u Svetinji nad sveti-
njama vidimo drvo obloeno zlatom, prikazujui da je ljudska
narav prevuena boanskom naravi, boanskost se uradila u i na
ovjetvo. Stol s prinesenim hljebovima, svijenjak, kadioni rtve-
nik, Koveg, sve trenice koje formiraju kostur Prebivalita, pa ak
i etiri sloja pokrova otkrivaju i istiu jednu stvar: Krista kao
utjelovljenje samoga Boga koji se uradio u nas da Ga moemo
iskusiti kao ivot i kao nae sve.
Gospodin mora otvoriti nae oi i impresionirati nas sa svim
tim stvarima. Mi ne moemo pronai uzorak iskljuivo u Djelima
apostolskim, postaviti starjeine i akone, i rei ovo je crkva. To
nije crkva; to je imitacija crkve. Kad bismo upitali nekoga kako je
doao u postojanje i kako je postao tako visoka osoba, odgovorio bi
nam: Ro en sam od svoje majke, jeo sam mnogo zdrave hrane i
tako sam narastao do svoje sadanje veliine. Mi moemo proi-
zvesti igraku ili lutku, ali nema naina da na taj nain proizve-
demo ovjeka. Crkva je pravi ovjek; nitko ne moe nainiti
Crkvu! Ona mora biti neto od novoga ro enja u duhu i od rasta
ivota u Kristu. Moramo uvijek iznova ponoviti: Brao, drite
ruke podalje! Mi ne bi smjeli nita pokuavati formirati ili organi-
zirati.
U toliko mnogo mjesta posljednjih sam godina zaklinjao brau
na ovakav nain, ipak, nema mnogo brae koja shvaaju o emu
govorim. Oni kau: Pa, ako ne formiramo crkvu, ako neto ne orga-
niziramo, to nam je onda initi? Trebali bi uiniti samo jedno:
jesti i piti Krista. tovie, mi trebamo biti progutani od Krista.
to vie se njime gozbimo, to vie emo biti progutani od Njega.
POKROV BOJE GRAEVINE 187
Mi mislimo kako se samo s Njim hranimo i uivamo Ga, zapravo,

to se mi vie Njime hranimo, to vie bivamo progutani od Njega.
Crkva se ne moe formulirati niti organizirati, ve se mora roditi
od Krista u Duhu; ona mora biti ivo Kristovo Tijelo koje raste
Kristovim ivotom. Zatim e, kao rezultat, postii odgovarajue
oblije i vidjet e se uzorak. Ona raste s Kristom, po Kristu i u
Kristu.
U dvoritu moemo iskusiti djelo koje je Krist ostvario na kriu,
ono je sredstvo po kojem mi moemo ui u Svetinju. Svetinja i Sve-
tinja nad svetinjama nisu mjesta gdje moemo iskusiti Kristovo
djelo otkupljenja, ve samoga Krista. Ovdje mi imamo iskustvo
samoga Krista kao nae ivotne opskrbe, kao svjetlo ivota, kao
miris uskrsnua, te kao Onoga koji je sveobuhvatan. Jednom kad
se Krist uradi u nas, dostupni su materijali za izgradnju Crkve.
Tada emo kroz Duha Svetoga, koji nas iznova ra a i dovodi do
zrelosti (to je prikazano sa zlatnim kolutovima i sa zlatnim pri-
jenicama), biti sjedinjeni i zajedno ugra eni u jedno. To je Tijelo
Kristovo; to je Boje Prebivalite. Opet ponavljamo: izgradnja
Crkve je stvar rasta i taj rast je Krist koji se kao sve, progresivno
ura uje u nas. Samo to proizvodi materijale za izgradnju Crkve.
Kroz proces novoga ra anja i zrelosti po Duhu, svi ovi materijali
skladno e se povezati i sjediniti u cjelinu. Ovakva izgradnja u
jedinstvu Tijelo je Kristovo i Boje Prebivalite.
CRKVA POKRIVENA KRISTOM KAO SVOJIM IZRAAJEM
Me utim, moramo shvatiti da ak i kod ovog stupnja Prebiva-

lite jo nema pokrov koji bi ga prekrio. Bez obzira na stupanj do
kojeg smo ura eni u Krista i do kojeg je Krist ura en u nas, mi
smo samo trenice
nitko od nas ne moe postati pokrov. Ako smo
mi pokrov, Crkva e postati izraaj ovjeka. Samo Krist moe biti
pokrov, budui da Crkva jedino moe biti izraaj samoga Krista.
U slici Prebivalita, kao to smo vidjeli, pokrov se sastoji od etiri
sloja i svaki sloj jedan je od aspekata Krista. Cjelokupni pokrov
otkrivenje je Krista kao jedinog pokrova. Dakle, Prebivalite po
tom pokrovu, koji ga u potpunosti prekriva, postaje izraaj
Krista. Nakon to je pokrov stavljen na Prebivalite, izvana se
nije moglo vidjeti nita osim pokrova. ak su trenice i posu e bili
188 BOJA EKONOMIJA
unutar pokrova. Pokrov nije samo titio sve trenice i svo posu e u
Prebivalitu, nego je i izraavao cijelo Prebivalite. Zapravo je
izraaj onaj koji je titio sve trenice i svo posu e. To znai da ako
nemamo Krista kao svoj izraaj, nemamo ni Njegovu zatitu. Ako
od Krista oekujemo da zatiti Crkvu, moramo imati Njega kao
svoj izraaj.
U nekim mjestima ini se da Crkva nije pokrivena Kristom,
ve s odre enom vrstom doktrine. U drugim je mjestima pokrov
odre ena manifestacija nekih darova
darovi su postali pokrov.
Grupe vjernika su ili pod pokrovom uenja ili pod pokrovom
darova
ali ne pod pokrovom Krista. Me utim, darovi i uenja
nas nikada ne mogu zatititi. Niti jedan dar, niti jedno uenje, niti
jedna doktrina nisu adekvatni da zatite grupu vjernika. Samo
Krist mora biti uzdignut, samo Krist se mora veliati, samo Krist
se mora izraziti kao pokrov koji nas prekriva.
Ako itamo mjere Prebivalita, otkrit emo da pokrov ne ukl-
juuje samo krov, nego i dvije strane. Izvana se ne moe vidjeti
nita osim pokrova. Podnoja, trenice i ostali predmeti unutar
Prebivalita nisu vidljivi. To znai da oni izvana moraju vidjeti
samo Krista kao pokrov Crkve. Kad ljudi u u unutar Prebiva-
lita, ne vide nita drugo osim mijeanje Krista s ovjekom.
Izvana nema niega osim Krista, a unutra nema niega izuzev
Krista koji se uradio i pomijeao sa ovjetvom. Drugim rijeima,
kad izvana gledam na crkvu, vidim samo Krista, no kad u em
u crkvu i pogledam ljude, vidim mijeanje Krista sa svakom
osobom. To je prava crkva. Izvana ljudi ne mogu vidjeti nita osim
Krista, a iznutra oni ne vide nita izuzev Krista koji se uradio u
mnoge osobe.
To je predivna slika! Kad bih imao vie od deset poslanica
Rimljanima, dvanaest poput onih Korinanima i ezdeset poput
one Efeanima, bez ove slike ne bi mi to bilo tako jasno. Ja sam
jednostavno maleno dijete, jo uvijek trebam slike i crtee. Kad
pouavamo djecu u djejem vrtiu, potrebne su nam neke slike.
Na primjer, ako na glasove rastavimo rije M-A--K-A, toj djeci to
nita ne znai. Trebamo im donijeti sliku make i pokazati im je.
Isto tako, promatrajui ovu sliku Prebivalita moemo shvatiti
pravu izgradnju Crkve. To nije stvar uzorka ili organizacije, niti
je to bilo kakvo formiranje ljudskim rukama, to je Krist koji se

ura uje u mnoge osobe. Oni sad uzdiu i veliaju Krista sta-
vljajui Ga na sebe kao svoj izraaj kako bi se pokrili i zatitili.
Pogledajmo sada u etiri sloja pokrova. Iznutra je prvi sloj od
najfinijeg materijala
zavjese od prepredenog lana s vezenim
likovima kerubina i predivnim bojama: plavom, purpurnom i skr-
letnom koje su utkane u njih. Plava boja predstavlja nebo,
purpurna predstavlja kraljevstvo, a skrletna predstavlja otku-
pljenje. Temeljni materijal ipak je prepredeni lan, koji simbolizira
Kristovo ovjetvo sa svim Njegovim finim karakteristikama i
ponaanjem. etiri Evan elja zapisi su o ovjeku s ljudskom
naravi i ponaanjem koji su ba kao prepredeni lan. On je tako
fin, ali ipak vrlo snaan, a budui da je nainjen od prepredenog
lana, snaga mu je udvostruena. Gospodin Isus je tako fin, a isto-
vremeno je tako snaan; u Njemu nema niega to bi bilo okrutno
ili slabo.
Vezeni likovi kerubina predstavljaju Boju slavu oitovanu u
Njegovom stvaranju. Kerubini simboliziraju Boju slavu, a vezeni
likovi kerubina na prepredenom lanu znae da se Boja slava
uradila u ovjeanstvo i u Njegovu kreaciju. Dok je Isus bio na
ovoj Zemlji, moemo vidjeti da je u tom ovjeku s Njegovom
finom ljudskom naravi i karakterom Boja boanska slava bila
utkana u Njegovu kreaciju. On je pravi ovjek s finom ljudskom
naravi i ponaanjem, me utim, On je tako er utjelovljenje Boje
slave utkane u Njegovu kreaciju. On, kao ovjek, odsjev je Nje-
gova sjaja. Drugim rijeima, na Njemu su vezeni likovi kerubina.
Moete li slijediti ovakvu vrstu govora? On nije samo ovjek, On
je i boanski. Njegova ljudska narav nosi boansku slavu. Ovo ne
moemo iscrpiti, ali moramo krenuti dalje.
Drugi sloj sastoji se od zavjesa nainjenih od kostrijeti (jaree
dlake). U Pismu jarci esto predstavljaju grene ljude. Matej
25:31-46 govori o podjeli i razlici izme u ovaca i jaraca, a jarci su
prikazani kao greni ljudi. To savreno odgovara 2 Korinanima
5:21: Bog je Onoga koji je bio bez ikakva grijeha, uinio grijehom
umjesto nas. Dakle, sloj zavjesa nainjenih od kostrijeti simboli-
zira Krista koji je umjesto nas uinjen grijehom. Iako je On
prepredeni lan, On je uinjen kostrijeti (jareom dlakom): On
190 BOJA EKONOMIJA
nema nikakava grijeha i ne poznaje nikakav grijeh, ali je mjesto

nas uinjen grijehom.
Nakon sloja kostrijeti dolazi sloj ovnujskih koa obojenih u
crveno. Crvena boja predstavlja prolijevanje krvi u Kristovom
djelu otkupljenja. On je bio Bezgrean, kao takav uinjen je grije-
hom mjesto nas da ponese nae grijehe
ova jednostavna
reenica objanjava prva tri sloja. Prvi sloj predstavlja Krista kao
Onoga koji je bezgrean, drugi sloj nam pokazuje da je On mjesto
nas uinjen grijehom, a trei sloj prikazuje da je On ponio nae
grijehe i prolio Svoju krv kako bi nas otkupio.
Nakon ovnujskih koa obojenih u crveno dolazi etvrti sloj,
koji postaje izvanjski pokrov. Ovaj pokrov je nainjen od finih
tuljanovih ili jazavevih koa, koje su vrlo jake; one se mogu
oduprijeti bilo kakvom vremenu ili napadu. Izvanjski pokrov nije
toliko atraktivan pojavom i nekako je grub. Krist danas svjetov-
nim ljudima nije privlaan izvanjski; On im se ini ba kao jaka
jazaveva koa, neprivlana po svojoj izvanjskoj pojavi. Me utim,
iako On nije tako privlaan izvana, iznutra je prelijep, prekrasan
i nebeski. On nije kao dananje kranstvo s ogromnim, prediv-
nim zgradama
primamljivo izvana, dok je iznutra i duhovno
runo, prazno, a ponekad i iskvareno. Svjetovne kranske orga-
nizacije uistinu su rune. Unutar prave Crkve, Boje gra evine,
postoji neto nebesko i predivno, dok je izvana runo i grubo, bez
privlanosti i ljepote.
elim iskorisiti ovu priliku i rei da se svi mi moramo poku-
ati sakriti. Mi nikada ne bismo trebali staviti svoju sliku u
novine. To nije neto od Crkve, ve neto to je u potunosti od
degradirane, svjetovne religije kranstva. O, brao, ako je mogue,
ne dopustite nikome da oglaava vae ime u novinama. Gospodin
Isus nikada nije samoga Sebe oglaavao. U etiri Evan elja
itamo kako se uvijek pokuao sakriti, i ako je bilo kako mogue,
ostati skriven. Ljepota i privlanost moraju biti iskustvo Krista u
naem duhu. To je istinska ljepota pred Bogom.
Iskoristit u ovu priliku da podijelim jo neto
o gradnji
prostora za sastanke. Brao, ako je mogue, mi bismo tamo gdje se
sastajemo, pojavom trebali imati vrlo jednostavan i neupadljiv
prostor. Ne gradite luksuznu i prekrasnu dvoranu. Mi ne moemo
ljude privui ka Gospodinu sa prekrasnim izvanjskim gra evi-

nama. Jednom sam bio u Rimu i vidio sam takozvanu Baziliku sv.
Petra. Ne mogu rei koliko milijuna dolara vrijedi ta gra evina,
niti koliko mnogo ljudi je njome svakodnevno privueno. Kad sam
bio tamo bila je prepuna. Ali ne vjerujem da je jedna osoba
izme u tisuu bila spaena. Koja je prednost privlaiti ljude na
takve naine? Rekao bih, ako je mogue, da bi se trebali rijeiti
takvih gra evina. One Gospodinu nisu ugoda, nego uvreda.
Me utim, ono to elim istai ne odnosi se na te stvari, ve na
samoga Krista koji je prepun nutarnje ljepote, a tako je jednosta-
van i ponizan izvana. Takav Krist mora biti izraz naega svjedo-
anstva i pokrov Crkve. To nije ljudsko miljenje ili ljudska
misao; to je slika koja nam je pokazana u Bojoj Rijei. Mi ne smi-
jemo na sebi imati nita drugo kao izraaj. Mi moramo uzdizati i
veliati naega predivnoga Krista kao pokrov Boje gra evine
Krista koji je prepun boanske privlanosti, i Krista koji je izvana

tako jednostavan i ponizan u oima svijeta. Takva crkva moe
pretrpjeti bilo kakav napad i takva crkva moe nadvladati svaku
kunju. Jednom kad do e neprijateljev napad, oni u prekrasnim
zgradama takozvanih crkava prvi su koji e pasti. Samo oni koji
ne izvode nikakav izvanjski show nego posjeduju nebesku ljepotu
i boansku privlanost u sebi, izdrat e do kraja. Krist je njihov
sadraj i njihov pokrov. Nita ne moe unititi ili nadvladati
pravu gra evinu Crkve prekrivenu takvim Kristom.
Nauimo staviti ove stvari u praksu i traimo Krista u duhu.
Nauimo poznavati svoj duh i iskusimo Krista kao nae sve. Tada
emo imati mjeru punine veliine Kristove i postat emo pristu-
pani materijali koji se mogu ugraditi s drugima kao Boja
gra evina pokrivena Kristom kao izraajem. Tada e postojati
prava, jaka crkva, koja se moe oduprijeti bilo kakvom napadu,
koja moe podnijeti bilo kakvu nevolju i koja moe nadvladati
svaku kunju za beskonanu Boju slavu.
D VADESET I TREE P OGLAVLJE
CRKVA BOG OITOVAN U TIJELU
ali ako bi se moj dolazak usporio, znaj kako ti se treba

vladati u kui Bojoj, koja je Crkva ivoga Boga, stup i podloga
istine. Bez sumnje, uzviena je tajna prave vjere [grki:
pobonosti]: Onaj koji je tijelom oitovan Duhom je opravdan,
an elima pokazan, poganima propovijedan, u svijetu vjerovan,
u slavu uznesen. (1 Tim 3:15, 16).
Postoje tri aspekta Crkve koja su spomenuta u 15. stihu: Kua
Boja, Crkva ivoga Boga i stup i podloga istine. Stih 16
nastavlja uzvienom tajnom prave vjere [grki: pobonosti], koja
je Bog oitovan u tijelu. ime su povezana ova dva stiha? Neki s
pravom inzistiraju da bi na kraju stiha 15 bolje bilo staviti
toku-zarez (;), nego toku (.): Stup i podloga istine; bez sumnje,
uzviena je tajna prave vjere [pobonosti]: Onaj koji je tijelom
oitovan
CRKVA KUA BOJA
Zato je Crkva spomenuta zajedno s oitovanjem Boga u

tijelu? Zato to je Crkva kua Boja. to znai izraz kua Boja?
Kad ti govori o svojoj kui, misli na mjesto gdje stanuje, gdje
ivi, gdje sprovodi u djelo svoj ivot; upravo je to i znaenje kue
Boje. To nije beznaajan izraz ili pak izraz koji olako moemo
shvatiti. Kua Boja mjesto je gdje prebiva Bog, gdje On ivi i
gdje On u djelo sprovodi svoj ivot.
Ta kua nije nita drugo nego Crkva ivoga Boga. Primijetimo
da izraz ovdje ne kae samo Bog, ve ivi Bog. On je tako iv; i
On prebiva u Crkvi, kree se u Crkvi, ivi u Crkvi i cijeli Svoj
ivot sprovodi u djelo u Crkvi. Kad kaemo da je Crkva kua
Boja, mora nas se duboko dojmiti da Bog prebiva, ivi i ostvaruje
194 BOJA EKONOMIJA
Svoj ivot u toj kui. Imamo li mi takvo duboko razumijevanje

kue Boje?
CRKVA STUP I PODLOGA ISTINE
Crkva nije samo kua Boja u kojoj Bog prebiva, ivi i ostva-
ruje Svoj ivot, ona je tako er stup i podloga istine. to je istina?
Nemojte misliti da istina predstavlja doktrinu. Rije istina u
ovakvom stihu znai stvarnost. Nita u itavom svemiru nije
stvarno, nita nije istina, sve je samo sjena. Sve to se moe vid-
jeti, sve to se moe dotaknuti, sve to se moe posjedovati i
uivati nije stvarno, ve je u najboljem sluaju sjena. to god
postoji u ovom svemiru sjena je, a ne prava stvar.
to je stvarnost? To je Krist kao stvarnost svega. Hrana koju
jede nije prava hrana, ona je samo sjena prave hrane. Prava
hrana je Krist. Ako nema Krista, onda nema stvarnost hrane.
Ti moe misliti da je ljudski ivot koji ima stvaran, ali nije; on
je tako er samo sjena. Pravi ivot je Krist. Ako ima Sina
Bojega, ima ivot; ako pak nema Sina Bojega nema ivota
(1 Ivanova 5:12).
Ako ti brat poalje svoju sliku, rei e: To je brat taj i taj. Ali
u stvarnosti, to nije brat taj i taj. To je samo slika, i to lana slika.
Zapravo sve slike su lane, jer zbiljske stvari se ne nalaze u sli-
kama. Cijeli svemir nije nita drugo nego slike. Sve slike, simboli i
figure u Starom Zavjetu bile su slike stvarnosti koja je trebala
doi, a to je sm Krist. Krist je istina, Krist je stvarnost itavoga
svemira. Krist je stvarnost Staroga i Novoga Saveza. Ako ima
samo uenje o Kristu, onda nema stvarnost Krista. Sam Krist je
istina, a Njegov Duh je Duh istine (Ivan 14:17; 15:26; 16:13; 1 Iva-
nova 5:6). On sam jest stvarnost, a Njegov Duh je Duh stvarnosti.
Crkva, u kojoj ivi Bog prebiva, ivi i kree se, stup je i podloga
Istine. Ona nosi stvarnost. ivi Bog prebiva unutar te Crkve, a
istina, stvarnost, stoji na toj Crkvi. Mi ne stojimo za doktrinu, mi
stojimo za Krista, istinu i stvarnost. Mi bismo trebali biti odvani
rei: Prijatelji, do ite i vidite; do ite k Crkvi i pogledajte stvar-
nost svemira. Do ite i vidite stvarnost ivota, stvarnost ljubavi,
stvarnost strpljenja, i stvarnost mnogih drugih stvari.
Jednoga popodneva 1933. godine dok sam bio u posjeti kod
CRKVA
BOG OITOVAN U TIJELU 195
brata Watchmana Nee-a, on me odjednom upitao: Brate, to je

strpljenje? Isprva sam pomislio da je to djetinje pitanje. Uili su
me to je strpljenje dok sam jo bio mali. No, budui da je pitanje
dolo iz njegovih usta, nisam ga prihvatio olako; dakle, dalje sam
razmiljao: to misli pod tim to je strpljenje? Nisam se usudio
odgovoriti. On je sjedio u stolici za njihanje, ljuljajui se napri-
jed-nazad. Napokon sam se odvaio: Strpljenje je neto po emu
netko trpi i podnosi lo tretman drugih. To je strpljenje. On je
odvratio: Ne! Ja sam ga upitao: Dobro brate, ako strpljenje nije
podnoenje nepravde, molim te reci mi onda to je strpljenje. On
se nastavio ljuljati u svojoj stolici postavljajui pitanje: Dakle,
to je strpljenje? to je strpljenje?
Nakon dugog vremenskog perioda odjednom je odgovorio:
Strpljenje je Krist. Odgovor je bio vrlo kratak i jednostavan:
Strpljenje je Krist. Jednostavno nisam mogao razumjeti ovakvu
vrstu stranog govora. Odvratio sam mu: Brate, to mi zvui pot-
puno strano. Ne razumijem to. Molim te reci mi to pod time
misli? On mi nije nita drugo rekao, ve je nastavio ponavljati:
Strpljenje je Krist, strpljenje je Krist. Cijelo to popodne nismo
govorili ni o emu drugome. Bio sam vie nego zbunjen.
Nakon tri ili etiri sata otiao sam od njega, poprilino razoa-
ran. Vrativi se u svoju sobu, kleknuo sam i pomolio se: Gospo-
dine, molim Te da mi kae to znai: strpljenje je Krist? Ne mogu
shvatiti. Napokon mi je Gospodin pokazao da nae strpljenje
mora biti sm Krist. Strpljenje je Krist koji ivi u meni i kroz
mene. Ah, kad sam to vidio, to je bilo pravo otkrivenje! Bio sam
tako sretan!
Moramo shvatiti da ljudsko strpljenje, koje mi sami moemo
postii nije pravo strpljenje. Ljudsko strpljenje je samo forma i
sjena; pravo strpljenje je Krist. Sve to mi trebamo
strpljenje,
poniznost, ljubaznost, ljubav prema drugima, ak i ljubav prema
Bogu
moraju se nai u samome Kristu. ak i Deset zapovijedi
samo su sjena; Krist je stvarnost. Ako imamo Krista koji je ivljen
kroz nas, tada imamo stvarnost i ispunjenje svih zahtjeva koji su
nam postavljeni kroz Deset zapovijedi.
Crkva mora nositi istinu, stvarnost. Crkva mora biti stup i
podloga univerzalne stvarnosti, koja je sm Krist. Moramo biti
196 BOJA EKONOMIJA
odvani i rei drugima: Do i u Crkvu i vidi pravo strpljenje i

pravu poniznost. Do i k nama i vidi pravu vjernost i stvarnost
iskrenosti.
Bog prebiva u Crkvi, jer Crkva je kua Boja. Bog ivi, kree se
i ostvaruje svoj ivot u Crkvi; a svjedoanstvo i stvarnost stoje na
Crkvi. Mi moramo razmotriti ova dva aspekta; unutarnji, po
kojem Bog prebiva u Crkvi; i izvanjski, po kojem Crkva nosi svje-
doanstvo i stvarnost. Ova dva aspekta prikazuju mijeanje Boga
sa ovjekom. Unutar crkve
grupe otkupljenih, nanovo ro enih i
preobraenih ljudi, prebiva Bog; a na toj grupi ljudi, postoji stvar-
nost svemira. Sva stvarnost svemira centrirana je u toj grupi. Ako
itko eli znati to je ivot, mora doi do crkve i vidjeti. Ako
neki ele znati to je ljubav, oni tako er moraju doi i vidjeti.
Ako se eli upoznati stvarnost poniznosti i ljubaznosti, crkva je
mjesto gdje se to treba vidjeti. Na toj grupi ljudi moe se vidjeti
stvarnost sveobuhvatnog Krista. Svjedoanstvo crkve nije u dok-
trini, ve u noenju Krista kao stvarnosti. to vie kliemo
Krist, a nemamo unutarnju stvarnost, to vie gubimo Krista.
Tada imamo Krista samo u klicanju, u govoru i uenju. Me utim,
nemamo Ga u svom unutarnjem ivotu, niti Ga moemo iskusiti u
naem izvanjskom ivljenju, naem svakodnevnom hodu. Crkva
mora biti stup i podloga nosei Krista kao jedinu stvarnost svega.
Ako ne znamo pravi smisao ivota, moramo doi u Crkvu i pro-
nai ga.
CRKVA OITOVANJE BOGA U TIJELU
To je ispravno znaenje kue Boje i stupa i podloge istine.

Crkva je nastavak i umnaanje Boga oitovanoga u tijelu. To je
razlog zbog kojeg je apostol Pavao stavio ova dva stiha zajedno.
Oitovanje Boga u tijelu ima mnogo toga zajednikog sa Crkvom
koja je kua Boja i stup i podloga istine. Kad smo ivo Tijelo
Kristovo u nekom mjestu, tada smo uistinu kua Boja i stup i
podloga istine. Tad smo poveanje, umnaanje oitovanja Boga u
tijelu. Bog se opet oituje u tijelu, ali na iri nain. Princip
Novoga Zavjeta je princip inkarnacije (utjelovljenja), koji je: sm
Bog oitovan u tijelu. Drugim rijeima, Bog je pomijean s ljud-
skim biima
ne na izvanjski nain, ve na unutarnji nain.
CRKVA
Crkva je oitovanje Boga, a ne oitovanje doktrina ili darova.

Crkva mora oitovati Boga u Kristu kroz Duha, a ne demonstri-
rati doktrine ili darove.
CRKVA SE NE GRADI SAMO IZVANJSKOM PROMJENOM
Mi imamo breme za ovo o emu priamo jer se bojimo da

mnoga braa i sestre nesvjesno misle da emo formirati novi
pokret ili da emo trenirati ljude da formiraju novi uzorak za
crkvu. To je naa istinska briga. Svi moramo uprijeti svoj pogled
u Gospodina da se ovakva vrsta misli i razumijevanja u potpu-
nosti odbaci. To mora sto posto nestati iz nae krvi. Mi nismo
ovdje s namjerom da formiramo novi pokret. Ne! Stotinu puta ne!
Ako to uinimo, to jednostavno dokazuje da ne poznajemo Boju
ekonomiju. Moram uvijek iznova naglasiti da Crkva nije neto
formirano prema odre enom uzorku. ivi Bog koji prebiva u
nama nije stvar doktrine. Prema svom duhovnom hodu veina
krana danas ne zna put unutarnjega ivota i Krista kao njiho-
vog ivota. To nas doista zabrinjava i stavlja na nas breme. Kad
ljudi usvoje odre eno shvaanje ili naue odre ene metode, oni
pokuavaju zapoeti neto novo u mjestu gdje ive. To nije
Gospodnji put.
Ono to mi trebamo danas nije samo promjena odjee nego
promjena krvi. Naravna krv se mora izmijeniti. Mi trebamo
promjenu ne samo u izvanjskom nainu, ve i u nutarnjem ivotu.
Uzmimo da je neka osoba prije bila pastor s naslovom Vele-
asni. Moda se ak oblaio poput klerika s ovratnikom okrenu-
tim naopako. Onda je bio prosvijetljen i shvatio je da su sve te
stvari pogrene: naslovi poput Pastor i Veleasni, ovratnik
okrenut naopako i crna halja. Zatim se rijeio svih tih stvari;
prekriio je klerikalni naslov i poeo je nositi uobiajenu odjeu.
Nakon toga otiao je raditi za Gospodina u neko drugo mjesto na
drukiji nain, bez naslova i bez halje.
Ne elim suditi je li ovo ispravno ili pogreno, ali elim rei
jednu stvar: moramo doznati da li se unutar takve osobe dogodila
stvarna promjena. Bez sumnje, ona je odbacila sve ove prijanje
stvari, ali ta promjena je previe izvanjska. Prije je ova osoba
sluila sama po sebi, po svom naravnom ivotu. Ona sada ima
198 BOJA EKONOMIJA
promjenu u izvanjskim stvarima, no je li dolo do promjene u

njenom unutarnjem ivotu? Mogue je da ona i dalje radi i slui
Gospodinu po istom ivotu kad je i imala naslov. Iako je imala
stvarnu promjenu izvana, ipak iznutra je jo uvijek ista. Prom-
jena kao ova jednostavno postaje izvanjski pokret. Prije je ovaj
ovjek prakticirao crkvu formirajui izvrnu skuptinu; sad je
to odbacio i skuplja grupu starjeina. Premda to jest promjena,
nita se nije promijenilo u njegovom unutarnjem ivotu. Izvanj-
ska promjena nije rezultat unutarnje promjene ivota, tako da ta
promjena postaje samo jo jedan novi religiozni pokret.
tovie, mi moramo ii iznad promjene u ivotu i ostvariti
Crkvu. Crkva je mijeanje Boga sa ovjekom. Razlog zbog kojeg
smo toliko mnogo govorili o dui, duhu i srcu je ba zbog toga to
nam to pomae da shvatimo da je Bog na sadraj, a mi smo nje-
govi spremnici. Mi moramo znati kako podesiti svoje srce kako bi
mogli otvoriti svoje srce i dopustiti Bogu da u e u njega; tako er
moramo znati kako vjebati svoj duh kako bismo Ga kontaktirali,
sadravali, ak i probavili. Na primjer, uzmimo da za veeru jede
odrezak. etiri sata nakon to si pojeo odrezak i sadravao ga u
svom elucu, on e se probaviti i postati konstituirajui element
tvoga tijela. To je istinska slika Crkve. Me utim, dananje
kranstvo vie je religija negoli stvarnost ivota. Dananji prob-
lem nije samo izvanjska promjena forme, ve promjena ivota
iznutra.
CRKVA SE NE GRADI SAMO UENJIMA
tovie, mi ne bi trebali poklanjati panju samo uenjima.

Kako bih nam pomogao, dopustite mi da upotrijebim jednostavnu
ilustraciju. Kad sam bio djeak, ja i mnogi drugi ili smo u
kransku kolu i primili kransko obrazovanje. Bili smo pou-
eni o biblijskim priama. Iako nismo bili spaeni, veina nas je
bila uvedena u kranstvo i nauili smo doktrine. Mnogo puta
smo se sva ali s ljudima uvjeravajui ih da je kranstvo
ispravna religija. Misionari su nam sluili sa svim doktrinama i
uenjima. Nauili su nas o Presvetom Trojstvu
Ocu, Sinu
i Duhu. Nauili smo da je Krist ro en od djevice, da je ivio,
hodao i radio na ovoj Zemlji; ak smo vjerovali da je i uskrsnuo.
CRKVA
Me utim, da si nas upitao: Jesi li ti spaen? to nismo znali. Za

nas su Bog i Krist bili tek izrazi. Moram posvjedoiti da do tog
vremena gotovo nitko izme u stotinu lanova te crkve nije znao je
li spaen ili nije. Oni su bili poznati kao krani. Ponekad bi svi
lanovi te crkve paradirali na ulicama uzdiui krieve i pje-
vajui: Naprijed kranski ratnici. Ovo dijelim s vama da vam
pokaem koliko isprazna su uenja.
Danas neki inzistiraju da se ljudima predstavi set uenja kao
to su predestinacija, slobodna volja, apsolutna milost i vjena
sigurnost spasenja. Moe ljude posluiti sa svim ovim uenjima,
no mogue je da ivot i duh tih ljudi nikada ne bude dotaknut.
Da nastavim svoje svjedoanstvo: jednoga dana jedan od lanova
moje obitelji bio je spaen, a zatim sam i ja bio spaen. Napokon
smo imali pravi doticaj s Bogom. ivot nas je dotakao duboko
u nama i uradio u nas stvarnu promjenu. ak su se promijenili
nae izvanjsko ivljenje i izvanjski hod. Stvarna promjena u
naim ivotima utjecala je na druge te su i oni bili spaeni. Nakon
toga shvatili smo da moramo imati neto vie od uenja. Sva
uenja u Svetome Pismu moraju biti vozilo koje prenosi u nas
Krista. Ako ona ne ispune ovu svrhu, tada smo u oajnikoj
potrebi za Kristom.
CRKVA SE NE GRADI SAMO DAROVIMA
Isti princip vrijedi i za darove. Mnogi krani danas misle da

su poprilino duhovni zato to imaju duhovne darove. No u stvar-
nosti nije tako. Ako itamo 1 Korinanima, moemo vidjeti stanje
korintskih vjernika. Oni su vjebali darove ak vie od apostola
(1 Kor 14:18-20), no jesu li imali stvaran rast ivota? Ne; bili su
tjelesni i djetinjasti (1 Kor 3:1-3). Kao to uenja moraju biti sred-
stva koja prenose drugima Krista, isto tako i darovi moraju biti
sredstva koja prenose drugima Krista. Boja namjera danas nije
da nam podari toliko mnogo uenja i darova, nego da nas poslui
Kristom i da u nas udijeli Krista.
Evo pravog prikaza. Sreo sam osobu koja je bila puna biblij-
skoga znanja; no istovremeno dok je govorio o Bibliji, puio je.
Nakon to je pola sata govorio o Evan elju po Mateju i o deset
djevica, rekao je: Oprostite, moram si uzeti neko vrijeme da
200 BOJA EKONOMIJA
odem van puiti. Znam da je ovo pogreno, ali ja sam tako slab.
Onda bi otiao u Knjigu Otkrivenja i priao bi o deset rogova,
sedam glava i etrdeset i dva mjeseca. Imao je snagu za poua-
vati, no najzad bi rekao: Oprostite mi, moram ii jo malo puiti.
Iako je bio jak u pouavanju Biblije, bio je vrlo slab u duhovnom
ivotu.
Vidio sam tako er mnoge ljude koji su govorili u jezicima.
Nakon to su ih demonstrirali bili su izuzetno nemarni u svom
svakodnevnom ivotu. Neki su bili nemarniji od nevjernika.
Njima je bilo tako lako izgubiti strpljenje kod kue. Sve ove stvari
jednostavno dokazuju jednu stvar: Boja namjera nije da nam
daje uenja i darove, ve d nam da ivoga Krista. On koristi
uenja, ako su dana na ispravan nain, da nam donese Krista;
a ponekad koristi odre ene darove kao sredstva kojima nam
posluuje Krista, te da potakne ljude da prime Krista. Me utim,
mi svi moramo shvatiti da je Boja namjera da mi svi upoznamo
ivoga Trojedinoga Boga i da iskusimo Krista u Duhu Svetome.
Sjeate li se prie u Starom Zavjetu o magarici koja je progovo-
rila ljudskim jezikom? To je bilo istinsko govorenje u jezicima!
Sumnjam da su danas svi jezici pravi kao to je bio ovaj. Proitao
sam nedavno lanak u kojem je pisac toga lanka izvijestio da je
kontaktirao vie od stotinu ljudi koji govore u jezicima. Rekao
je da je svaki od njih, bez iznimke, sumnjao u stvarnost svoga
jezika. Ipak, pisac tog lanka ohrabrio je ljude da ne sumnjaju u
originalnost svoga jezika, nego da nastave sa svojim iskustvom.
Nakon to sam to proitao, samome sebi sam rekao: Je li na dan
Pedesetnice Petar sumnjao u stvarnost jezika kojim je govorio? Je
li u ono doba postojao itko tko je imao takve sumnje? Zato se
onda danas toliko mnogo ljudi pita jesu li njihovi jezici pravi ili
nisu? Jednostavan odgovor je da danas mnogi jezici nisu pravi.
ak i ako govori pravim jezikom, moram ti rei da to nije
ivot. ak je i kralj aul primio izlie Duha Svetoga (1 Sam
19:22-24), no nemoj misliti da je iskusio ivot. Naprotiv, to izlie
otkrilo je njegovo pravo lice. Nakon to je primio izlie, skinuo se
gol! To slikovito prikazuje da je izlie Duha Svetoga drugaije od
ivota. ivot nije izlie; ivot je iskljuivo sm Krist u Duhu.
O, brao i sestre, molim vas da date sve od sebe kako biste
CRKVA
shvatili da ne pokuavam kritizirati, no doista sam optereen

bremenom koje elim s vama podijeliti. Kad vidim oajnu situa-
ciju me u narodom Gospodnjim, ne znam to bih rekao, niti to
bih uinio. Kad se daju uenja ljudi su tako otvoreni za njih. Kad
se spomenu darovi mnogi postaju vatreni. Ali kad se posluuje
unutarnji ivot i Krist koji prebiva u nama, koliko velika je
potreba za unutarnjim otkrivenjem. Doktrine i darovi su izvanj-
ski, no Krist je skriven u nama. O, koliko Gopodnja djeca
potrebuju da upoznaju Onoga koji prebiva u njima, koji je tako iv
i silan
koji nas obraa, regulira, ojaava i osvjeava, uvijek nas
preobraava i proima samim Sobom.
CRKVA SE NE GRADI POZICIJOM
Mi tako er moramo vidjeti da izgradnja Crkve nije stvar pozi-

cije ili odgovornosti, nego ivota u nutarnjem biu. To nije stvar
postavljanja nekog na odre enu poziciju, ve rasta unutarnjeg
ivota do zrelosti. Unutarnje bie mora biti protkano Bogom kroz
Njegovo unutarnje djelovanje. to vie ljude postavljamo na pozi-
ciju, to vie neemo imati nita. Ali, to vie pomognemo ljudima
da shvate rast ivota, to vie e se ivot umnaati. Rast unutarn-
jega ivota siguran je nain za izgradnju Crkve. Zatim emo kroz
sazrijeli ivot spontano biti kvalificirani da snosimo odre enu
odgovornost.
Moramo iznova ponoviti: Boja nakana je da udijeli Krista u
nas, koji tada postaje u nama nae sve. Bog koristi uenja kako bi
pomogao jednima; On koristi i darove kako bi pomogao drugima;
no, ni uenja ni darovi nisu ono glavno. Potrebno je unutarnje
otkrivenje da se vidi cilj ivoga Krista koji prebiva u nama. Onda
smo, kad god se sastanemo, iva kua ivoga Boga. ivi Bog pre-
biva, ivi i djeluje u nama; a mi nosimo svjedoanstvo Isusovo,
koji je stvarnost ovog itavog svemira. Tada emo imati stvarno
oitovanje ivoga Boga u tijelu. To je put Boje obnove danas.
Uprimo svoj pogled u Gospodina da nam podari nutarnju milost
kako bismo imali stvarnost Crkve.
D VADESET I ETVRTO P OGLAVLJE
VIZIJA METE BOJE EKONOMIJE
Na poetku ove knjige prikazana nam je Boja ekonomija s

njenom metom, no nakon to smo proitali sva ova poglavlja jo
uvijek je mogue da promaimo tu metu. Jednostavnim rijeima,
Boja ekonomija je Njegovo razdjeljivanje u nas, i da se to ostvari
On to mora uiniti kroz Trojicu
Oca, Sina i Duha. Od poetka
ove knjige proveli smo mnogo vremena u toj ekonomiji Trojedi-
noga Boga. Boja namjera nikad nije bila da nam u Svetom Pismu
da doktrinu Trojstva. Doktrina u nama stvara mnoge razliite
predodbe. Me utim, Sveto Pismo uistinu otkriva kako je Bog
ostvario svoju boansku ekonomiju kroz Trojstvo.
Istakli smo da rije ekonomija u grkom znai administra-
cija, upravljanje, aranman, dispenzacija. Rije dispenzacija
uporabljena je bez ikakve misli o vremenskim periodima, ve se
misli o dispenzaciji samoga Boga u nas. Opet ponavljamo: Boja
namjera je da samoga Sebe dispenzira u nas. Taj plan sredite je
Njegovog stvaranja i otkupljenja. Bog je stvorio i otkupio ovjeka
za tu svrhu, da ovjek bude spremnik u kojeg bi se On mogao
dispenzirati. U itavom svemiru
vremena, prostora i vjenosti
sredite Njegove ekonomije je da se dispenzira u ovjeanstvo.

Najzad, konano dovrenje (konzumacija) cjelokupnog Bojeg
djela stvaranja, otkupljenja i preobrazbe (transformacije) univer-
zalno je mijeanje Boga s ovjekom. Dakle, u postojanje dolazi
Novi Jeruzalem kao konani rezultat cjelokupnog Bojeg djela u
ezdeset i est knjiga Biblije. Taj rezultat nije nita drugo nego
univerzalno mijeanje Boga s ovjekom. Novi Jeruzalem mije-
anje je samoga Boga sa korporativnim tijelom ljudi. U to vrijeme
oni vie nee biti naravni, ve e svaki njihov dio, svaki njihov
aspekt, biti regeneriran (nanovo ro en), preobraen od Boga i
204 BOJA EKONOMIJA
doveden u jednakost (suoblien) po Bogu i s Bogom kao ivotom.

Oni e biti preobraeni u naravi, a pojavom bit e jednaki samome
Bogu. Ako elimo Gospodinu sluiti na ispravan nain, tada
moramo imati ovu viziju. Ova vizija nije nova; to je izvorna vizija
od poetka doba Crkve. Me utim, ona se mora iz dana u dan
u nama obnavljati. Ona mora biti vizija koja nas kontrolira u
naem cjelokupnom radu, ivotu i djelovanju.
META SE OSTVARILA KROZ ETIRI KORAKA
to je meta te ekonomije? Prije svega, Otac se sa svom Svojom

puninom pojavio u Sinu. Sin je utjelovljenje i izraaj Oca; nitko
osim Sina nikada nije vidio Boga Oca. Sve to je isplanirao Bog
je ostvario u Sinu kroz etiri glavna koraka: kroz inkarnaciju
(utjelovljenje), raspee, uskrsnue i uznesenje. Ta etiri koraka
ispunila su sve to je Bog isplanirao u vjenosti.
Kroz utjelovljenje Bog je unesen u ovjeka. Bog je unesen u
ljudsku narav i ivio je u njoj na ovoj Zemlji trideset tri i pol
godine. to god da su bile ljudske patnje na ovoj Zemlji, Bog im je
bio dionik i propatio ih je. To nije bio samo ovjek imenom Isus
koji ih je propatio, ve i Bog u Njemu koji ih je propatio.
Sljedei korak bio je raspee. Svih dvanaest negativnih eleme-
nata kao to su: Sotona, pali ovjek, grijeh, svijet, smrt, itd.
odneseni su na kri i tamo je s njima svreno. Na kriu, unitene
su sve negativne stvari.
Uskrsnue je uslijedilo nakon raspea. Uskrsnue je obnovilo i
uzvisilo standard ovjetva stvorenog od Boga i unijelo je ljudsku
narav u Boga. Kroz utjelovljenje boanska narav je unesena u
ovjeka; kroz uskrsnue ljudska narav je unesena u Boga. Sada je
mogue za ovjeka da ima vie nego samo stvorenu ljudsku narav,
budui da je njegova narav bila regenerirana (nanovo ro ena),
uzviena i unijeta u Boga. Nakon uskrsnua, Krist je cijelome
svemiru prikazan kao model. U ovome modelu Bog je u ovjeku
i ovjek je u Bogu. Budui da su sve negativne stvari svrene i
unitene na kriu, u ovom modelu nema niega negativnoga.
Ovaj model uzaao je na nebesa, tamo je proslavljen i uinjen
Gospodarom svega. Ljudski um ne moe shvatiti ovu sliku. U
ovom trenutku sve je bilo ostvareno; nita se nije ostavilo
VIZIJA METE BOJE EKONOMIJE 205
nedovrenim. Ovaj model, koji je Bog pomijean s ovjekom i

ovjek pomijean s Bogom, uzaao je iznad, daleko iznad, svih
stvari u vremenu i prostoru. On je transcendentirao do najvieg
mjesta u svemiru te je proslavljen (stavljen na prijestolje) vje-
nom slavom i autoritetom.
Zatim je od Ovoga koji je proslavljen siao Duh Sveti kao izlie
tekuine koja se sastoji od mnogo elemenata. Svi elementi koji su
ukljueni u Duha Svetoga su: boanska narav, ljudska narav, ljud-
ski ivot, ljudska patnja, smrt na kriu, uskrsnue, uznesenje i
proslavljenje (ustolienje). Kao to smo vidjeli, to predivno izlie
je sveukljuujua doza
to god trebamo nalazi se u toj dozi.
Duh Sveti se ulio u nas kao to izlie. Na dan uskrsnua i na dan
Pedesetnice, Sveti Isusov Duh, Duh koji ukljuuje sve elemente,
doao je u i na rane krane. S jedne strane, On dolazi u nas, dok s
druge strane, On silazi na nas. Bog se u Svojem Trojstvu mijea
s nama.
META DJELUJE U LJUDSKOM DUHU
Meta Boje ekonomije je ovo: Trojedini Bog doao je u nas.

Novi Zavjet vie panje poklanja injenici da je Bog u Duhu doao
u nas, nego injenici Njegovog silaenja na nas. Rijeica u
pojavljuje se mnogo puta u Novom Zavjetu
Krist u meni, Krist
ivi u meni, Krist oblikovan u meni, Krist stanuje u meni,
ostanite u meni i ja u vama, itd. Ako imate vremena, izbrojite
koliko puta se ova rijeica koristi u Novom Zavjetu. Bog je nainio
ovjeka u tri dijela s naumom da moe ui u ovjeka i da ovjek
bude prikladan za Njegovu svrhu. Kao to smo vidjeli, ovjek je
trodijelno bie
tijelo, dua i duh
koji odgovaraju Prebivalitu
koje se tako er sastojalo od tri dijela
dvorita, Svetinje i
Svetinje nad svetinjama. Samo je najdublji dio, Svetinja nad sve-
tinjama, mjesto gdje prebiva Shekhinah slava Boja i gdje je
smjeten Koveg koji je slika Krista. To nam sasvim jasno poka-
zuje da su Bog i Krist doli prebivati u naemu duhu. Na duh je,
poput Svetinje nad svetinjama, na najdublji dio.
Ovo moemo jasno vidjeti iz Svetoga Pisma, poglavito u 2 Timo-
teju 4:22: Neka Gospodin Isus bude s duhom tvojim! Tako er i u
Efeanima 4:6 vidimo da je Bog Otac u nama; u 2 Korinanima
206 BOJA EKONOMIJA
13:5 vidimo da je Bog Sin u nama; a u Rimljanima 8:11 vidimo da

je Bog Duh u nama. U naem duhu sad je Trojedini Bog u Svojem
Trojstvu, Otac, Sin i Duh. Ovdje je meta Boje ekonomije: Troje-
dini Bog je u naemu duhu da bude na ivot i nae sve. O, koliko
je u posljednjim stoljeima od Boje djece zanemarena Njegova
ekonomija! Mi tu Boju metu moramo obnoviti u svom duhu.
Koristei na duh kao Svoje sredite, Bog se iri iz njega u nas.
Trojedini Bog je u sreditu naega bia. To je neto najpredivnije!
Bog je uao u ljudsku narav, unio je ljudsku narav u boansku
narav i dokonao je sve negativne stvari; sad su Trojedini Bog i
sve ono to je On ostvario u naem duhu kao na ivot i kao nae
sve. Od ove sredinje toke, Trojedini Bog iri se kako bi samim
Sobom proeo unutarnje dijelove naega bia. Ljudski duh mjesto
je mete Boje ekonomije. Ako promaimo to mjesto, tad jed-
nostavno promaujemo metu Boje ekonomije. Ja ne kaem da je
to cilj Boje ekonomije, ve meta. Ta meta zanemarena je od
veine dananjih krana. Mi moemo govoriti o mnogim biblijski
utemeljenim stvarima, a da ipak promaimo ovu metu! Mi
zapravo moramo shvatiti da su sva uenja u ezdeset i est knjiga
Biblije za ovu metu. Svi razliiti darovi i sve razliite funkcije za
tu su metu i moraju se usredotoiti na tu metu.
Kako moemo realizirati Trojedinoga Boga koji prebiva u naem
duhu? Kako moemo iskusiti toga Duha koji prebiva u naem duhu?
Moramo shvatiti da Trojedini Bog uvijek djeluje u nama (Fil
2:13). On djeluje u nama, a ne izvan nas; On ak djeluje vie u
nama nego na nama. Grka rije djeluje jednaka je hrvatskom
izrazu proizvoditi htjenje i djelovanje. Trojedini Bog neprestano
u nama proizvodi htjenje i djelovanje. On tako er ivi u nama
kroz Krista koji ivi u meni. Drugim rijeima, Trojedini Bog je
danas u nama kao na ivot. S tim ivotom dolazi i unutarnji
zakon, ivi zakon
ne zakon slova, ve zakon ivota. Boanski
zakon ivota nas neprestano regulira iznutra (Heb 8:10). Osim
to nas neprestano regulira iznutra, Trojedini Bog koji prebiva u
nama, cijelo vrijeme nas tako er pomazuje u nama (1 Ivanova
2:27).
Razmotrimo jo malo ove etiri rijei
djeluje, ivi, regulira
i pomazuje. O, koliko Crkva potrebuje unutarnje otkrivenje i
iskustva ovih etiriju stvari! Mi ih ne bismo smjeli smatrati samo

uenjima, ve bismo svakoga dana trebali iskusiti Trojedinoga
Boga koji djeluje u nama, ivi u nama, regulira nas i pomazuje
nas. Trebali bismo dopustiti tom predivnom Trojedinom Bogu da
nas neprestano regulira u naem razmiljanju, u naim moti-
vima, u naim rijeima, u naim stavovima i u naim odnosima s
drugima. ak bi nae jedenje i spavanje trebalo biti regulirano od
Njega. Mi Njega moramo iskusiti do te mjere i na takav praktian
nain. To ne smije degradirati u doktrinu; doktrine ne djeluju.
Ako ovo prakticiramo bit emo revolucionalizirani. Moramo shva-
titi da takav predivan Krist prebiva u naemu duhu sa svrhom da
ivi i djeluje u nama, da nas regulira i da nas pomazuje.
META IZGRAUJE CRKVU
Ako Boga ne iskusimo na takav praktian nain, apsolutno je

nemogue izgraditi Crkvu. To je slikovito prikazano Evom, koja je
nastala iz Adama (Post 2:21-24; Ef 5:30-32). Eva je bila dio
Adama, neto to je dolo iz Adama. Samo ono to je izvaeno iz
Adama, moglo je biti Adamova ena. Svaki dio i svaki aspekt Eve
bio je neto od Adama. To potvr uje da se Crkva moe izgraditi
samo onim to dolazi od Krista. Doktrine i darovi ne izgra uju
Crkvu. Sm Krist u svetima jedini je materijal kojim se moe
izgraditi Kristovo Tijelo. Ako nam nedostaju iskustva praktinog
ivljenja Krista, tada emo biti tek neka vrsta religiozne crkve.
tovie, moramo iskusiti Krista ne samo kao na ivot, nego i
kao nau hranu, kao Kruh ivota. On je hranidbena opskrba u
nama. Dan za danom mi se moramo gostiti Kristom i biti Njime
nahranjeni. To za nas ne bi smjelo biti samo uenje, ve nae sva-
kosatno i svakodnevno iskustvo. U Ivanu 6:57 Gospodin kae da
e onaj koji Njega jede ivjeti zbog Njega. Ako elimo ivjeti zbog
Krista, moramo Ga jesti; tada e nam postati tako stvaran.
alosno je da mnogi krani svakodnevno ne jedu Krista.
Dopustite mi da to ovako slikovito prikaem: kad si se rodio
vjerojatno si teio izme u 3500-4000 grama, no sad ima preko 60
kilograma. Tvoje tijelo se izgradilo; me utim, reci mi ime? Time
to si iao po restoranima i itao jelovnike? Naravno da ne. Tvoje
tijelo se izgradilo zbog hrane koju si jeo, zbog toliko mnogo jaja,
208 BOJA EKONOMIJA
pilia, krumpira, jabuka, banana, i ostaloga. Kako se onda moe

izgraditi Kristovo Tijelo? Ne s uenjima, jer to te se vie pouava
kako jesti, to vie e se smanjivati. Zapravo, ako samo ui kako
jesti, uskoro emo ti morati doi na sprovod. Ti moe nauiti
mnoge stvari i biti najbolji dijetetiar, no uskoro e umrijeti! Isto
tako, ti moe poznavati sva dobra, biblijska, ak i duhovna
uenja, a ipak umirati zbog nedostatka hrane. Crkve danas tre-
baju majke koje hrane mlade, ne dajui im uenja, ve neto od
Krista to mogu pojesti i popiti.
Da me upita to me mui ovih dana, odgovorio bih ti: Samo
dvije stvari: Iako su mnoga braa i sestre uvidjeli negativnosti
kranstva i neto o Gospodnjem putu s Njegovom Crkvom, bojim
se da e prakticirati ivot Crkve izvanjskim metodama. Ti kae:
Neko sam skrbio za crkvu na ovaj nain, me utim, sad vidim da
je to pogreno. Dakle, odbacit u taj nain i uporabiti neki drugi.
To je jo uvijek religiozna aktivnost, a ne izgradnja Kristova
Tijela. Izgradnja Kristova Tijela je neto iznutra. Mora se goz-
biti Kristom, mora Krista jesti i mora Ga piti, tako da bude
othranjen Kristom. Kad si pun Krista, posluit e neto od Njega
kao hranu drugima. Tada e se izgraditi Kristovo Tijelo.
To nije stvar metode. Ako proita cijeli Novi Zavjet, nee
otkriti niti jednu metodu. Ako imam ikoju metodu onda je to ova:
najprije mora biti stavljen na kri; zatim se dan za danom u
duhu mora hraniti Kristom; napokon, kad si nahranjen i ispun-
jen Kristom, tada mora hraniti ostale Kristom. Tada e Crkva
doi u postojanje. Jedina metoda je da odemo na kri, gostimo se
Kristom i potom druge hranimo Kristom.
Sljedea stvar koja me mui je ova: Premda smo toliko mnogo
govorili o Kristu kao naem ivotu, bojim se da smo ovo shvatili
samo kao poruku, kao izraz, kao temu; mi nemamo svakosatna i
svakodnevna iskustva. Mi moramo neprestano biti regulirani od
Trojedinoga Boga i mi moramo neprestano biti od Njega poma-
zani. Svakog dana i svakog sata moramo se Njime hraniti i imati
s Njime intimno zajednitvo. Mi moramo zaboraviti na sebe i kon-
taktirati Njega, uivati Njega, moramo biti regulirani od Njega i
moramo cijelo vrijeme biti Njime pomazani. To je unutarnji ivot,
unutranje iskustvo Krista koji prebiva u nama. Preporuio bih
vam knjigu napisanu od Andrewa Murraya, pod naslovom: The

Spirit of Christ [Duh Kristov]. Ona e vam biti od velike pomoi
ne da steknete znanje, nego da u svakodnevnom ivotu iskusite

Krista koji prebiva u vama. Kad dopustite da Krist postane vaa
svakodnevna hrana, tada moete posvjedoiti cijelome svemiru:
Ja kuam Krista dan za danom. Ja sat za satom imam tako
intimno i ivo zajednitvo s Njim. Ja sam pod Njegovim reguli-
ranjem i pomazanjem cijelo vrijeme. Svi mi trebamo ovome
posvetiti punu panju. To je meta Boje ekonomije. Ako proma-
imo ovu metu Boje ekonomije u svom duhu, kako se Njegova
ekonomija moe ostvariti u Crkvi? Prije nego vozi svoj automo-
bil, zna gdje treba staviti gorivo i gdje da ga upali; to je meta
koja pokree tvoj automobil. Ako izgubi tu metu, moe imati
prekrasan automobil, ali ga nee moi voziti!
Zbog toga nam poslanica Hebrejima daje stihove poput dvana-
estoga stiha u etvrtom poglavlju. Rije Boja je toliko iva i
prodirua da rastavlja na duh od due. Sva iskustva koja se nau-
avaju u Poslanici Hebrejima moraju se ostvariti poznavanjem
naega duha. Sveobuhvatni Krist je kao dobra zemlja u naem
duhu. Ako ne zna kako razlikovati duh od due, promait e
metu i ne moe uivati Krista. Svakoga dana mora stupiti u
kontakt sa ivim Kristom, koji ti je toliko subjektivan. Krist je u
tebi i tako je iv, tako je praktian, tako je stvaran. Kad Ga jede,
kad Ga pije i kad se Njime gozbi kao svojom svakodnevnom
hranom, ivjet e zbog Njega, po Njemu, s Njim, i bit e pod Nje-
govom konstantnim reguliranjem i pod Njegovim konstantnim
pomazanjem. To je ono to mi moramo svakodnevno iskusiti uko-
liko Krista kao hranu elimo udijeliti u druge. Ako su ljudi
nahranjeni Kristom, On e u njima postati materijal, i tada e
Kristovo Tijelo postepeno rasti i postepeno e se izgraditi. Upirem
svoj pogled u Gospodina da nam otvori oi kako bismo vidjeli
nebesku viziju i unutarnje otkrivenje Ovoga ivoga, subjektiv-
noga Krista, koji prebiva u nama kao meta Boje ekonomije.
O DVOJICI GOSPODINOVIH SLUGU
Zahvaljujemo Gospodinu to je sluba Kristovom Tijelu

Watchmana Nee-a i njegovog suradnika Witnessa Lee-a bila bla-
goslov svoj Gospodinovoj djeci na svim kontinentima na Zemlji
vie od 80 godina. Njihova djela prevedena su na mnoge jezike.
Nai itatelji postavili su nam mnoga pitanja o Watchmanu
Nee-u i Witnessu Lee-u. U odgovoru na njihova pitanja predstav-
ljamo saet pregled ivota i rada ova dva brata.
Watchman Nee
Watchman Nee primio je Krista u dobi od sedamnaest godina.
Njegova sluba svugdje po svijetu dobro je poznata vjernicima
koji trae dublja iskustva Gospodina. Mnogi su primili pomo iz
njegovih djela o duhovnom ivotu i odnosu izme u Krista i Njego-
vih vjernika. Me utim, nema mnogo ljudi koji znaju o drugom
jednako vanom aspektu njegove slube koja istie prakticiranje
ivota Crkve i izgradnju Kristova Tijela. Brat Nee napisao je
mnogo knjiga o kranskom ivotu i o ivotu Crkve. Sve do kraja
svoga ivota Watchman Nee bio je dar od Gospodina da objelo-
dani otkrivenja u Bojoj Rijei. Nakon to je dvadeset godina, u
unutranjosti Kine, patio u zatvoru za Gospodina, umro je 1972.
godine kao vjerni svjedok Isusa Krista.
Witness Lee
Witness Lee je bio najblii i najpouzdaniji suradnik Watch-
mana Nee-a. Godine 1925. u dobi od devetnaest godina iskusio je
dinamino duhovno ro enje i posvetio se ivome Bogu kako bi Mu
sluio. Od toga vremena poeo je intenzivno prouavati Bibliju.
Prvih sedam godina svoga kranskog ivota bio je uvelike pod
utjecajem Plymouth Brethren (Brae). Zatim je sreo Watchmana
Nee-a i sljedeih 17 godina do 1949. godine bio je suradnik brata
Nee-a u Kini. Tijekom Drugog svjetskog rata, kada je Kina bila
okupirana od Japana, bio je zatvoren od Japanaca i patio je za
svoju vjernu slubu Gospodinu. Sluba i rad ove dvojice Gospodi-
novih slugu donijeli su veliku obnovu me u kranima u Kini, to
je rezultiralo u irenju Evan elja kroz cijelu zemlju i u izgradnji
stotine crkava.
Godine 1949. Watchman Nee sazvao je zajedno sve svoje surad-
nike koji su sluili Gospodina u Kini i zaduio Witnessa Lee-a da
nastavi slubu izvan unutranjosti Kine, na otoku Taiwanu. Tije-
kom sljedeih godina, zbog Bojeg blagoslova na Taiwanu i u
jugoistonoj Aziji, utemeljeno je vie od stotinu crkava.
U ranim 1960-ima, Witness Lee bio je vo en od Gospodina da
se odseli u Sjedinjene amerike drave, gdje je sluio i radio za
dobrobit Gospodinove djece vie od 35 godina. Od 1974. godine sve
dok nije otiao Gospodinu 1997. godine, ivio je u gradu Ana-
heimu u Kaliforniji. Tijekom godina svoga rada u Sjedinjenim
amerikim drvama objavio je vie od 300 knjiga.
Sluba Witnessa Lee-a posebna je pomo vjernicima koji ele
dublje doivjeti Gospodina i koji ele dublju spoznaju i iskustvo
neistraivih Kristovih bogatstava. Objelodanjujui boansko otkri-
venje u itavome Pismu, sluba brata Lee-a otkriva nam kako
spoznati Krista za izgradnju Crkve koja je Njegovo Tijelo, punina
Onoga koji ispunjava sve u svima. Svi vjernici trebali bi sudjelo-
vati u ovoj slubi izgradnje Kristova Tijela, tako da Tijelo moe
izgraditi samo sebe u ljubavi. Ostvarenje ove izgradnje jedino je
to moe ispuniti Gospodinov naum i zadovoljiti Njegovo srce.
Osnovna znaajka slube ova dva brata je da su nauavali
istinu prema istoj rijei Biblije.
Ovo to slijedi saet je opis glavnih vjerovanja Watchmana
Nee-a i Witnessa Lee-a:
1. Sveta Biblija je potpuno boansko otkrivenje, nepogreiva i
nadahnuta od Boga, verbalno nadahnuta od Duha Svetoga.
2. Bog je jedini, jedan Trojedini Bog Otac, Sin i Duh Sveti
koji istodobno ravnopravno postoje [koegzistiraju] i uzajamno
prebivaju jedan u drugome [koinherentni su] od vjenosti do vje-
nosti.
3. Sin Boji, tovie sm Bog, utjelovio se da bude ovjek po
imenu Isus Krist, ro en od Marije djevice, kako bi mogao biti na
Otkupitelj i Spasitelj.
4. Isus, pravi ovjek, ivio je na Zemlji trideset i tri i pol godine
kako bi ljudima objavio Boga Oca.
5. Isus, Krist pomazan od Boga s Njegovim Duhom Svetim,
umro je na kriu za nae grijehe i prolio je Svoju krv kako bi ost-
vario nae otkupljenje.
6. Isus Krist, nakon to je bio pokopan tri dana, uskrsnuo je od
mrtvih. etrdeset dana kasnije uzaao je u nebo, gdje Ga je Bog
uinio Gospodarom svega.
7. Nakon Svoga uzaaa Krist je izlio Duha Bojega kako bi
krstio Svoje izabrane udove u jedno Tijelo. Ovaj Duh se danas
kree na Zemlji da osvjedoi grenike, kako bi nanovo rodio Boji
izabrani narod udjeljujui u njih boanski ivot, kako bi prebivao
u vjernicima Kristovim za njihov rast u ivotu, te da izgradi Ti-
jelo Kristovo za Svoj potpuni izraaj.
8. Na kraju ovoga doba Krist e iznova doi da uzme Svoje
vjernike, da osudi svijet, da uzme u posjed Zemlju i da uspostavi
Svoje vjeno kraljevstvo.
9. Sveti koji e biti pobjednici kraljevat e s Kristom u tisugo-
dinjem kraljevstvu, a svi vjernici u Kristu sudjelovat e u
boanskim blagoslovima u Novom Jeruzalemu, u novom nebu i na
novoj Zemlji u vijeke vjekova.
Pravila distribucije
Living Stream Ministry je sretan da elektronske

verzije ovih sedam knjiga učini dostupnima be-
splatno. Nadamo se da će mnogi pročitati sve ove
knjige, te da će i druge uputiti na njih. Zbog reda
vas molimo da ispisi ovih datoteka budu
ograničeni na vašu osobnu upotrebu. Molimo vas,
nemojte ove datoteke objavljivati bilo gdje drugdje
u bilo kojoj formi. Ukoliko želite izraditi daljnje kopi-
je ovih izdanja, molimo vas, kontaktirajte nas
putem pismenog zahtjeva na copyrights@lsm.org.
Također zahtijevamo da se poštuju sve odredbe
autorskih prava sukladno primjenjivom zakonu.
Ove PDF datoteke ne smiju se ni na koji način
mijenjati, ili rabiti ni na koji drugi način, u bilo koju
drugu svrhu.

EOG HRV

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

EOG HRV

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Samo za besplatnu distribuciju.

Sva prava su pridrana. Nijedan dio ovog djela ne smije se reproducirati

Izdanje za masovnu distribuciju, listopad 2007

Vidi posljednju stranicu za informacije o lokalnoj distribuciji.

Sljedea poglavlja poruke su s ljetne konferencije odrane

EKONOMIJA TROJEDINOGA BOGA

Sve poruke u ovoj knjizi odraz su moga bremena da podijelim s

ELEMENTI KOJI ZAVODE OD BOJE EKONOMIJE

U skladu s povijesnom dokumentacijom dva prevladavajua

idovstva snano su isticali Mojsijev Zakon Staroga Saveza. U

DEFINICIJA BOJE EKONOMIJE

to je Boja ekonomija? Pismo, koje se sastoji od ezdeset i est

koji posjeduje ogromni kapital. Bog u ovome svemiru ima posao, a

KORACI BOJE EKONOMIJE

Otac, Sin i Duh Sveti

imamo milost Sina, ljubav Oca i zajednitvo Duha Svetoga. Tko

Bog Otac je univerzalni izvor svih stvari. On je nevidljiv i

stavlja Oca u Sinu koji postaje utjelovljen u ovjetvo. Bijeli

Drugi korak unoenja Boga u ovjeka zbio se kroz Drugoga u

ljudski ivot sa svim svojim patnjama i uinkovitost Njegove

ustolienje tj. proslavljenje. No danas, pod novozavjetnom ekono-

* Svi kurzivi koriteni u navo enju biblijskih stihova su nai.

jednom Duhu, mi u sebi imamo Oca, Sina i Duha Svetoga. Kasnije

Gospode, Ti si ivot u meni,

Svim mojim potrebama,

Slatko pomazanje Tvoje s Tvojom moi

Zakon ivota u umu i srcu

Zauvijek jedno sa mnom si Ti,

Pjesma broj 539 u Hymns

DUH JE PRIJENOS BOGA

U prvom poglavlju vidjeli smo da je Boja ekonomija udjelji-

DUH JE SVEUKLJUUJUA DOZA

U ovo moderno doba ovjek je usavrio mnoge lijekove na

boanska narav, Njegova ljudska narav, Njegovo ljudsko ivljenje

Neko kada sam mrzio jednog brata, bilo mi je reeno da je

Previe doktrina u kranstvu odvode Gospodnji narod od

DUH JE UZAJAMNO PREBIVALITE

DUH JE UNUTARNJI IVOT I VANJSKO RUHO

Gospodin je tako er Duh ivota u nama poput vode koja nas

in odgovornosti, on treba uniformu. Pretpostavimo da vidimo

uniformu, opremljen je snagom autoriteta. Ako onda iza e na

mi je. Ne mogu se sloiti. Bit emo istog trena podijeljeni, a to

Ako tijekom cijelog dana kontaktiramo ivog Krista u prediv-

osloboditi. Bit e nadmoan, daleko iznad svoje supruge, a sve

Boja ekonomija i cilj Njegove ekonomije je da e Bog udijeliti

PREBIVALITE BOANSKOGA DUHA

U Ivanu 3:6 itamo: to je ro eno od tijela, tijelo je; to je

mora biti izme u ovjejeg tijela i ovjejeg duha

PRONALAENJE LJUDSKOG DUHA

U prvom poglavlju vidjeli smo da je Bog Otac u nama (Ef 4:6),

Bog? U kojem dijelu? Sasvim je jasno, bez ikakve osnove za pre-

Znamo da je Bog bio u Svom Hramu, ali u kojem dijelu? Je li

Prema tome, brao, budui da mi snagom krvi Isusove otvo-

RASTAVLJANJE DUE OD LJUDSKOG DUHA

Zbog toga moramo rastaviti nau duu od naega duha (Heb

poinka, slika sveobuhvatnoga Krista. Krist je dobra [obeana]

to znai, u Krista koji je prebivao u njihovom duhu. Ne smijemo

SVETINJA DUŠA PUSTINJA

DVORIŠTE TIJELO EGIPAT

U davna vremena sav narod izraelski imao je pristup k dvo-

sada u Egiptu, u pustinji ili u dobroj zemlji Kanaan? Zapitaj

STVARI KOJE ODVODE OD LJUDSKOG DUHA

Ove slike e nam pomoi da shvatimo kako je Boja ekonomija

Sljedea poglavlja poruke su s ljetne konferencije odrane

U skladu s povijesnom dokumentacijom dva prevladavajua

to je Boja ekonomija? Pismo, koje se sastoji od ezdeset i est

imamo milost Sina, ljubav Oca i zajednitvo Duha Svetoga. Tko

stavlja Oca u Sinu koji postaje utjelovljen u ovjetvo. Bijeli

Drugi korak unoenja Boga u ovjeka zbio se kroz Drugoga u

* Svi kurzivi koriteni u navo enju biblijskih stihova su nai.

Slatko pomazanje Tvoje s Tvojom moi

U ovo moderno doba ovjek je usavrio mnoge lijekove na

Neko kada sam mrzio jednog brata, bilo mi je reeno da je

Previe doktrina u kranstvu odvode Gospodnji narod od

mi je. Ne mogu se sloiti. Bit emo istog trena podijeljeni, a to

osloboditi. Bit e nadmoan, daleko iznad svoje supruge, a sve

Boja ekonomija i cilj Njegove ekonomije je da e Bog udijeliti

U Ivanu 3:6 itamo: to je ro eno od tijela, tijelo je; to je

Prema tome, brao, budui da mi snagom krvi Isusove otvo-

Zbog toga moramo rastaviti nau duu od naega duha (Heb

poinka, slika sveobuhvatnoga Krista. Krist je dobra [obeana]

Ove slike e nam pomoi da shvatimo kako je Boja ekonomija

usredotoiti se na Krista koji prebiva u naem duhu. Ne smijemo

trebamo znati je kako podesiti prijemnik, kako podesiti na ljud-

U vie od dvadeset prijevoda Novoga Zavjeta postoji razlika u

Koje je znaenje ovoga stiha? Izvorno, nae tijelo bijae mrtvo

Zato istiemo razliku izme u Duha Svetoga i ljudskoga

sveobuhvatnom Kristu. U to doba Hebreji koji su postali krani

tijelo, dua i duh. Najdublji dio Hrama, Svetinja nad svetinjama

kontaktirali Gospodina, onda moemo biti proeti i zasieni Gospo-

dispenzacije, predestinacije, apsolutne milosti, itd. bile iskoritene

prorotva, ve i dar milosr a te dar darivanja materijalnih stvari

Ako li je zastrta naa Radosna vijest, zastrta je onima koji

tek prazni kontejneri, a Bog namjerava biti na jedini sadraj. Da

je Bog jedan. U itavom svemiru postoji samo jedan Bog. Zato je

*Grki prijedlog (eis) preveden s u (into) ukazuje na to da kroz krtenje mi

ak vie od uma i srca. U sljedeem poglavlju detaljno emo pro-

Razmotrimo jo vie detalje Boje posude. U prethodnom

TRI DIJELA OVJEKA

Neki odlomci koje emo spomenuti vrlo su poznati. Prva

Hebrejima 4:12 tako er spominje duh i duu, i podjelu tih

skrivenim dijelom. Unutarnji dijelovi su dijelovi due, to se dade

TRI DIJELA DUE UM, VOLJA I OSJEAJ

Postoje tri dijela due i tri dijela duha. Na nama je da otkri-

Izreke 2:10 sugeriraju da dua potrebuje znanje. Primijetimo

dua moja to zna] tako er nam govori o znanju due. Znanje je

TRI DIJELA DUHA SAVJEST, ZAJEDNITVO I INTUICIJA

temelj za zajednitvo. Ivan 4:24 kae nam da se Bogu moramo

uzdahnuti i potresti se u naem duhu dolazi od izravnog osjeta

ETIRI DIJELA SRCA UM, VOLJA, OSJEAJ I SAVJEST

Druga Korinanima 3:16 kae: Ali kad se (Izrael) [grki tekst

naega srca k Bogu nije uinjeno jednom zauvijek. Srce se iz dana

osu uje. Ukoliko je nae srce okrenuto od Gospodina mi imamo

mogli biti oieni i pokropljeni od zle savjesti moramo se ispov-

Sada se moramo posvetiti dui. Prva stvar koju moramo nau-

dui jer je um vodei dio due. Nakon to je na duh ro en od

Vidjeli smo definiciju i funkciju srca, duha i due. Na odnos s

ne moemo nita udijeliti jer su zatvorili svoj ulaz. Ukoliko

isto vrijeme gledati u dva predmeta, oba predmeta e nam biti

Opet ponavljamo: Gospodin nas prvo mora privui svojom lju-