Spojevi riječi: Porodice riječi, polja riječi, frazeologizmi

Dobrim savremenim njemačkim jezikom rečeno: You'll Never Walk Alone (nikada nećeš biti
sam) odnosno riječi nisu samci. Jednostavno se ne pojavljuju bez pratećih riječi. Samo ako ih
se zaključa u rječnik, tada su ponekad malo usamljene, ali također ni tamo nisu same. Riječi
su socijalni znakovi i zahtijevaju prateće znakove. Zbog toga prave spojeve riječi u tri
smjera:

-rodbinstvo prepoznatljivo po izražajnoj strani izražava se u porodici riječi;

-sadržajna sličnost povezuje članove jednog rječnog polja;

- čvrste fraze, frazeologizmi su upravo nerazdvojni.

Porodica riječi kao spoj izraza

Porodica riječi: grupa leksema, koji se izražajnim odnosom pozivaju na zajedničko porijeklo
riječi ili zajednički jezgrovni leksem. Porodice riječi mogu biti sinhrono i diahrono
konstruirane.

PORODICA RIJEČI je prema tome porodica forme, povezuje riječi, koje imaju određenu
izražajnu formalnu osobinu, upravo zajedničko porijeklo riječi ili zajedničku jezgrovnu riječ.
Takve porodice riječi prave leksičku strukturu, koja je posebno pogodna za leksikografske i
didaktičke razloge, jer je kroz odnos na zajednički bazni leksem ili porijeklo riječi uočljiva
određena značinska međupripadnost. Helmut Henne (1998: 577) porodicu riječi naziva
„ objektivnom leksičkom strukturom koja je proizvedena procesom tvorbe riječi “ i naglašava:
„ Ona pokazuje leksičku međupripadnost, koja je utemeljena tvorbom riječi. Usporedbena i
divergirana semantika tvorbe riječi postaje jasnija u povezanosti, osim toga neprovidne
strukture bivaju razborite“.

Sinhronski orijentiran koncept porodice riječi je Gerhard August posebno leksički eksplicirao
i učinio je dostupnom u formi „rječnika porodice riječi njemačkog jezika savremenog doba.“
Pri uvodu u rječnik programatično postavlja pitanje, koje cilja na prednost jednog značinski
sličnog uređenja fonda riječi po porodicama riječi: „ Da li vjerujete, da je fond riječi
alfabetski poredan u Vašoj glavi?“ (August 1998: VII) Tako on po Augustovu pokušava da
razbije „ skupine značenja atomiziranih alfabetskih rječnika.“ (August 1997:3) Koncept
porodice riječi stvara u biti dobru priliku da se fondovi riječi urede na osnovu izražaja i da se
koristi značinska sličnost, koja je uočljiva u tvorbi riječi.

Značenje riječi u sjećanju/memoriji

Riječi u glavi

Kako riječi dospijevaju u mozak i kako se tamo pohranjuju? Je li tako kako nam šef
hamburšće marketinške agencije Stephan Rebbe obećava za lijepi novi svijet marke u 2066.
godini? Ljubitelji rariteta, npr. onih koji spadaju u verbalnu komunikaciju, koristit će
povremeno novi Duden gel za tuširanje, koji je dobar za kožu i pored vitamina i mirisa on
sadrži mnogo riječi. Njih se masira laganim kružnim pokretima preko sljepoočnica u jezičko
blago. Ali bit će i drugi način: Ako želite naučiti intalijanski, to možete uraditi pomoću
inteligentnog omota za pizzu od Dr. Oetkera. informacije bivaju prenešene direktno na jezik.
poslovni engleski se uči pomoću bljutavog piva, a mladalački sleng se osvježava s vremena na
vrijeme hamburgerom iz McDonaldsa.

Tako sigurno neće biti; realna slika učenja jezika je nešto drugačija. Ali na koji način je jezik
predstavljen u mozgu? O tome nije mnogo toga poznato koliko bi se željelo, ali postoje neke
bitne teorije. Ono što možemo posmatrati jeste da ljudi u svom aktivnom jeziku imaju hiljade
riječi, a u pasivnom još i više, koje mogu primjeniti u djeliću sekunde. „tako velike količine i
efikasnost pri pristupu naslućuju da ove riječi okončane gomile, nego da su pažljivo uređene.
Ako su riječi u ogromnoj stukturi mamuta našeg mentalnog leksikona pohranjene prateći
redoslijed, onda se postavlja pitanje o načinu na koji se uspostavlja taj red. Psiholingvistička
istraživanja daju značajne smjernice, tako se za istraživanje neurološke osnove mentalnog
leksikona istražuje koji problemi pristupa i odabira nastaju kod obrade riječi kod ispitanika sa
oštećenjima na mozgu. Na ovaj način uspijeva lokalizacija primjerice regije mozga za
pohranu informacija o ljudima, životinjama i alatu. Neurolozi poput Wolfa Singera sa Max
Planch instituta za israživanje mozga u Frankfurtu polaze od dinamičnog mozga. Na
krivinama velikog mozga su raspoređene milijarde nervnih ćelija (neurona). Značenje očito
nastaje pri tome, da se neuroni aktiviraju istovremeno i zauzimaju sinkroni ritam. Vatra
neurona se, po formuliranju Herdera(2007), može porediti sa jazz bendom koji proizvodi
značenje u spontanom skladu kroz uvijek nove varijacije. Iz dosadašnjih psiholingvističkih
rezultata pokazalo se da mentalni leksikon nema samo jedno mjesto u mozgu nego predstavlja
miješani sistem u kojem dvije glavne komponente međusobno integriraju na kompleksan
način: semantičko-sintaktički fonološki. Njihovo usklađeno djelovanje se može predstaviti na
sljedeći način:

Ove komponente se mogu predstaviti kao gradovi na karti države. Prvenstveno je tu grad sem,
koji zadovoljava značenje kao i naznake o vrsti riječi (Lenove), i grad fon, u kojem su glasovi
(forme riječi) kod kuće. Oba su povezana sa novim gradom u kojemu se produciraju nove
riječi.