2, Delikti nasilja Literatura: Abrahamsen D., Out Violent Society, New York, 1970; Archer-Garmer, Violence an Crime in Cross-National Perspective, New Havea, 1984; Cainer Mraovié-Kovo Vukadin, Dlikti nasi, Policia i sigumost, 5-6 (1992), st. 4315 Capola-Patterson, Can Violent Offenders Be distinguished fiom Frequent Offenders? Prodicion fom Childhood 10 ‘Adolescence, Journal of Research in Crime and Delinquency, 33 (1996), st. 206, Cook P., Criminal Violence, Bevery Hill, 1982; Derenéinowé D., Uvod w ksiminologij i socialny patolgiu § osnovana Kaznenog prava, Zagreb, 2004; Duper. Strang, Violence Today (Violence against Children), Ausalian Insitute of Criminology, 1979; Blow D., Serious Violent Otenders: Onset, Developmental Course, and Termination, Crisinology, 32 (1994), st. 1s Fromm B., Anatomia Huske destuktivnosi Zagreb, 1984; Inbusch P, Dex Gewaltbegi. In: Heimeyer W. & Hagan J, Internationales Handbuch der Gewalforschung, Wiesbaden, 200, str. 26; Kowo Vukadin, Deiti nasil, Hrvatski lietopis za kazneno pravo i probs, 2 (1996), st 396, Koveo Vaadin-Kattinis, NekaobiljetjapoEiiteljanasinitkih dlikata na podrugju Primorsko-goranse Zupanjes obritom na vst potinjenog dela, Zhoraik Pravnog fakltta Sveuiitau Rijeci, 22001, str. 805; Kress! Mass Hate: The Global Rise of Genocide and Teror, Cambridge, 2002; Kunadié L, Obiliei nasil, Zagreb, Napijed, 1979; Lorenz K., Takowano zlo: pirodosiovi korijeni egesivnost, Zagreb, 2004; Peéar J, DrugaGnost in reziénost kot rmotivacja'za nasil, Revija 2a kriminalistko in kriminologio, 2 (1993), st 139, Ress-Roth, Understanding and Preventing Violence, Washington, 1993(4; Singer M, Delt nasil, Zork Pravnog fkulteta Svea w Rie, (1995), str. 1395 Sples G & Matza D., Techniken der Neuttalsierung: Kine Theorie der Delinquenz. In: Sack Fa Konig (rsp), Kriminalsoziologie, Prnkfurt am Main, 1974, sx. 360; Yrcan S., Spor i nasilje.danas w nas i druge stuie iz sociologije spora,Zapre, 1990; Waters J.P, The slate of violet crime in Ametca, Washington, 1996. Povijest i suvremenost ovjetanstva bremenite su nasiljem. Nasilje kag masovna drustvena pojava { individualni Gin, manifestirano kroz ratove, revolucije, abdikacije, izdaje, pokretalo je ivan povijesti i to ne uvijek prema naprijed. Suvremenost je vjeran odraz nasiine povijest mo globalnog nasilja iz miasovnim i serijskim_ubojstvima, ‘pedo, ali i, sudionici_svakodnevnog, procesa (ne 5 1a, trgovima, u na’em susjedstvu, domovima. Jedno od temeljnih obiljezja nasilja wu suvremenom Svijetii je njegoya sVepristtnost i utjecaj na svakodnevni Zivot. Okolnost da smo okruzeni nasiljem kroz pojavu a od nasilja (engl. fear of violence) uvjetuje dugoroéne promjene u ponaSanju i natinu Fivota, Teroristicki_napadi navijatka divljanja iuligani: am), rasistiSko i i_mr’jom motivi so ii sana tako da’se ni m a cosje¢amo.sigumnima na jovima. Velik broj judi veginu nasiljem Nasilje je sveprisutna pojava koja se_manifestira u nizu-pojavnih-oblika ~ fizitko-nasilje, verbalno nasilje, kuéno nasilje, nasilje prema-djeci, nasilje na radnom mjestu, instramentalno nasilje, aktualno nasilje, potencijalno.nasilje, nemox.virano nasilje itd. Prije pokuSaja analize fickih od upravo navedenih pojavnih oblika, potrebno je odrediti sadrZaj_pojma nasilja i njegove izvedenice — delikt nasilja, Prema jednom shvacanju nasilje.je-uporaba-fizitke ili psihigke’ (kompulzivne) sile prema drugoj osobi koje rezultira povredom. nekih zaSti¢enih vrijednosti te osobe i zajednice u cjelini. Tako se uporabom fiziéke sile prema drugoj osobi ugrozava ili neposredno povrjeduje njezin Zivot, zdravije, fijéle, sigamost si. Prema dragom, i fifein shvaéanju, nasije je svaki utjecaj na drugu_osobu_kojim se kod .e.osobe-izaziva osjeéaj straha, nesigumnosti i zavisnosti. Pojam_nasilja je viSeznatan i, multidimenzionalan, kao Sto to proizlazi iz sljedeceg prikaza:ie aa je ti. at ne va a au 6 gi su je 1a aw et te pojma ‘nasilje’ prema Imbuschu (izvor Imbusch P., str. 42): nasilje : y nasiliew ppreneseniom © centralno podrugje pojma iznagenja nasilia ritualizitanom sms 4 Cees : simislu ie + kulturaine nas prikriva a _nevidlivim Razlikujemo kaznengprayno i krigiggleskewadredenie nasilja. Ukaznenopravnon] smistu nasilje zna¢i_uporabu apsolutne ili psihi¢ke sile prema dragoj-osobi. Apsolutna sity (lat. vis absoluta) je uporaba fizitke snage il i Kofor se P jiom-voliom, ili je prisiljena postupati _u suprotnosti s ila (Int vis computa) je dielovanje prema nekoj ‘osobi tako da je ona dodus 1 neSto udini, ne udini ii trpi, Ba "jé-Zbog,psilfckog stanja u koje je dovedena tim djelovany os anemagudsna pi ipo 1) koja je prema njoj oj uporabli jena je po svom doa i_intenzitetu_takva_da_u_njenoj Fathigko) sferi prouzrogi blokadu motivacije za fiziékt ofpor. Pri tome, za postojanje takve sile nije relevanino o kakvim-se mehanizmima blokade kod prisiljene osobe radi, koji su njeni emotivni ili racionalni razloziza_odustajanje.odotpara, Bitno je da kod povinitelja postoji 41a inak. i Osim apsolue i psihi&ke Sile uporaba_prijetnje, dakle st izgled nekog zk drugoj _osobi (ili osobama) ne smatra se aktualnim v poteneil ‘alain ifiem. Iznimka je t2' " ile) sadrzan0.0 takvoj puijetnji velo.izgledna i blisko. Primjer je neposredna prijetnja kod kaznenog ka 188, KZ kojom se potencijalnoj. Ztyi tog kaznenog djela prijeti da ée, ukoliko_ne pristane na, spolniodnoSaj ili, $ njim izjednagenu spolnu radnju, neposredno bi napadnut anjezin Zivot ili ied te Zivot ili tie njoj biske osobe. Ako kod ae tog elementa nepostednosti. nese_se. raditi kriminoloskom_smislu Siri je od_nasilja_u Kxznenopr nenamjemno izazvan osjeéaj straha. i nesigumogli. Radi se tzv. pe razlikovanje vazng jet s¢ pojam ‘straha od zlogina’ (engl. fear of crime) uglavnom povezuje _ne § aktualnim.nasiljem ve mm od nasilja {goteneitne nasilje). Zato. Sto. ‘Cigra) nasilno djelovati, ali_u_svakom trenutku oe nasilno djelovati, nasilje popr “zriciniryjudickarakter ~ kao opcija djelovanja, kao, moguénost djelo Koristiti u svakom trenutku, ono ne Zahtijeva nikakvo nadmoéno sredstvo modi, jer moénost anjivosti Ijudskog tijela. Upotreba fizitkog nasilja samim time postize djelovanie, ono jé Kalturalno bez preduyjeta i univerzalno djelotvorno, bez. da ga se prethodno ‘mora razumjeti. a Mnogi su se autori bavili pitanjrt Uzroka agresivnog ponaganja. Aristotel je u svom djelu * zmatraju rz izmedu voli i protwvofnih stvai, primijetio da su protuvoljne one Koje nasiaju na silu, Prema nijemu, nasilno je ono Gemu nista,ne. pridonosi djeluje ili. Freud Je, modificirajusi svoju raniju teoriju ustedotogenit na sekstiaini poriv, formulirao nov u kojoj je strast za uniStavanjem (instinkt smrti) smatrao po intenzitetu jednakom \Fjubayno} strasti (instinkt Zivota). Za Lorenza agresivnost nije reakcija na vanjski stimulans veé se radi o unutrasnjoj razdtazenosti koja deka rastereéenje i koja ée se otitovati bez obzira postoji li adekvatan vanjski stimulans (tzv. hidrauli¢ki, model). \ Predstavnici prosyetiteliskoglenvronmentaizma smatrali su da je Eovjek po pritodi dobar i racionalan, a da su institicije, odgoj i svi ostali mehanizmi drustvene regulacije razlog i slobada ulCfrustracijslim yma") Sasvim suprotno, 1 Hobbes je Wvrdio da je ‘ovjek éovjeku vuk’ (lat. homio hom’ Typus) i da je prirodno s vih (lat. bellum omnium contra omnes) pa je pojava dnisiva wudia Kako bi se ta iskonska agresija ogcanitila i usmjeriia.u Zeljenom praveu etka, Prema Ferrarotiju fenomen nasilja, ponajptije u svojim prividno nemotiviranim obliciia, je simptom krize industrijskog dru8tva, moZda tezi i va%niji od nedobrovoljne nezaposlenosti i inflacije. U tom je smistu nasilje u industrijskom drustvu ‘povijesni skandal” jer se smatralo da ée ‘upravo u tom drustvu, fj, nadolaskom duboko racionaliziranog drustva nestati nasilje koje je po definiciji iracionalno. Prema teoriji frustracijske agresije ¢iji je glavni predstavnik bio Dollard, pojava agresivnog ponaSanja uvijek pretpostavlja_postojanje fiustracije i obraino, postojanje frustracije uvijek vodi nekoj vrsti agresije. Uzroke nasilja neurofiziologija trazi u strukturi mozga odnosno povrSina mozga koji su supstrati najelementamijih impulsa i ponaSanja potrebnih za opstanak. Mozak je dualni sistem i ako ne postoje odgovarajuéi stimulansi (vanjski i unutarnji) agresija se nalazi u stanju tekuée ravnoteze jet povrsine koje aktiviraju i povrSine koje inhibiraju odrZavaju relativnw ravnotezu, Pkspefifmigtitalno je dokazano da je uni8tenje amigdale u mozgu preobrazilo Zivotinje do te jere da Su, barem privremeno, izgubile svojy sposobnost za agresivne i sil ccije bak i pod stiaznom provokacijom, Ono sto je zajedniéko veéini_teorijskih pristupa o_etiologiji agresivnog poniasanja Ijudi jest priznavanjé Ginjenice da wz. negativnu agresiju postoji i ona 42 Ewabljena vljanjau rcijalnim ovanja 12 -oliko ne napadnut elementa ia u ge postize prethodno wom djelu ijetio da su 2 pridonosi otogenu na smatrao po ije reakeija i koja ée se ki_ model). ‘edi dobar i wije_razlog 10, Thomas ‘odno stanje racionalnog yom praveu motiviranim dobrovoljne sni sandal” inog drustva Gijije glavni L postojanje woke nasilja su. supstrati stem i ako ne tanju tekuée iw ravinotezu. votinje do te preakeije Gak a o etiologiji posioji i.ona pozitivna koja je osnovni pokretaé. drustvenog razvitka. Radi se o konstruktivnoj agresiji koja je temeljni: pokretaé vjetanstva. Moglo bi se redi_ da upravo toj_vrsti_agresije Sovjetanstvo. ik iz peéina, velebna_djela Rembrandta, Picasa i ostalih, otkri¢ nog. siroja, Tokomotive, elektriéne energije, mikroprocesora, zrakoplova. To je benigna ili filogenetski programirana agresija. $ druge strane, postoji i maligna ili negativna i em struktivria i Koja, moze rezultirati delinkventnim ponaSanjem, Koja ji Kazemo moze, no i ne mora jer i maligna agresija, na Sto ispravno ukazuj i iodestruktivna, dakle usmjerena n okolini.u kojoj covjek 2ivi. U’suvremenoj psihologiji previadava Shvaéanje da je agresija u uzem smislu obrambeni iehanizam do kojeg doiazi u situacijama nemoguénosti zadovoljenja neke potrebe. Pritom je lirekina _agresija otvoreni napad na ovjeka il_objekt koji sprjetava ostvarenje cilja dok jé indirektna agresija reakeija na simboliékom_planu pri Semu pojedina predstavija zapreku di e¢ na neizravan_nagin, ogovaranjem, omal Posebant ObLK agresije je lana agresija kod koje se radi_o usmjeravaniu agresije s izvora agresije na : i predmete u potiniteljevoj okolini.Nerealizirana agresijadovodi do tjeskobe, a aealizirana)do sukoba s okolinom pa se zato smatra i nesvrsishodnim reagiranja (abreagiranje). Fromm ti vodu svoje knjige ‘Anatomij pojmu agresije, izmedu ostalog, navodi a (ublazdy " ja! upotrebljava se | ninare, trBOvea ll seljaka koji ore zen... AKO s¢-GestruKtivna dela, djela Kojima je namjera Cuvanje, i konstruktivna djela oznate Jedriom te istom rjegju, onda zaista nema nade da se shvati njthov uzrok; ona nemaju zajednitkog Osim pitanja 0 uzrocima nasilja, u kriminoloskom su smislu izrazito zanimljivi i mehanizmi koji Govjeku omogucuju da jednokratno ili sustayno drugim Ijudima nanosi najgore i najokrutnike oblike nasilja. U potrazi za odgovorom na to pitanje vazno je isteknuti da pored ggzo (vanjskih) i, endogenih.-_(unutarnjih) Gimbenika u_stvaranju_tzy, zataranog ra nasil ce ulogu igraju etiri mehanizma. (Kressel. Yu tom pogledu obraduje tri “inchanizma: autoriziranje, dehumaniziranje i fanje, dok se Sykes bavi ty, tehnikama neutralizacije, Osoba kojoj se ilje jednos se dehumanizira ~ za potinitelja se vise ne radi o Ijudskom biéu, niti 0 Zrtvi, nego © manje _vrijednom.biéu, ponekad iobignom predmetu zadovoljenja nasilni¢kog impulsa (dehumaniziranje). Ukoliko pri tome postoji odrédeni autoritet (nadredeni, okolina, vjerska zajednica itd.), Koji ili direktno ili preSutno odobrava takvo nasilje, potinitelj s lako¢om ligava samog.sebe.svake. individualne odgovomosti, Koju. prenosi_na feleyantni_autoritet (autoriziranje). Tehnikom neu povinitelj odgovomost za nasilje igom osobom neutralizira time, Slo je zapravo oN. podinitelj, pray a raznoraznih nepravdi, teskog djetinjstva, neprihvaéanja od strane okoline itd. Konaéno se_uéestalim ponavljanjem nasilja (rutiniziranjem) kod potinitelja podive prag tolerancije na nasilje, te se mozebitna poéetna nelagoda svakim ponovnim éinom nasilja smanjuje, dok se modus operandi.usavrgava, Dodaju li se navedenim mehanizmima radikalne ideologije, postaje jasno kojom lakoGom se stvara i odrzava zaéarani krug nasilj kako na individualno} (npr. serijske ubojice ili silovatelji), tako i na skupnoj razini (npr. hhuliganizam, terorizam ili pak zlodini iz. mrénje), rojnih_pojav i ih_oblika_nasilja spomenimo cue ip atta. | precios, ingtrumentalnog i_neistrumentalnog, motivira tiviranog, te TZickge t verbalno, rgaila Aktalooaale ie n raeetna sri fe (apSolutne ili. peihidke) te aE Dufelnje prema_drugojosobi dok je poteneijelno-nasilje prijetnja_ nasi 1 ostalt oblici postupanja koji di izazivaiu osicta} ugroZenosti. Kod instrumentalnog-tsilja ono je samo sredstvo (instrument) postizanje odiedenog cilja. Primjer takvog nasilja je terotizam kod Kojeg Zitve konkreinog napada u Kojem se neposredno primjenjuje sila nisu i € wiele foga “napada. Nasi teroristi¢kog_napada u tom je_smislu_samo_sredgtvo postizanja-konaciog Cilia koji se sastoji poruke i utjecaju na konaéne mete — Geave ili medunarodne organizacije. Za razliku od instrumentalnog nasilja kod astrumentaluog naslja ono je samo sebi svthom. Radi se.o nasilju.zbog nasilia koje nema nek posebna funkeiju niti svrnu. Motixitasg pasilje moze se nazvati jo8 i izazvanim nasiljem jer je ono odgovor.na neki dogadaj ili provokaeiju (npr ubojstvo druge osobe zbog pretrpljene tuvrede) dok se kod jremotiviranog uglavnom radi ¢_neizazvanom_nasilju (razlititi oblici nasilniékog ponaSanja radi iZivijavanja nad drugom osobom). Poseban je oblik priyidnd nemotivirano-nasilje kod kojeg pobuda djelovanja ni sprva vidljiva, ali ona postoji. Fizitko i verbalno nasilje razlikuju se prema ni ‘ji SC nasilje iskazuje. Kod fizitkog nasilia Koristi se apsolutna sila, a ko sihicka sila ili nepostedne prijetnja. Medutim, treba ia verbalnog nasilja mnogo Siri te obuhvaéa i sazlitite nadine omaloyazavanja druge osobe, doyodenje te osobe_u_neugodnu situaciju (npr. kod seksualnog wznemiravanja) itd. naglasiti da je u kriminologiji poj Pojam delikata nasilia wit je od pojma nasil, Kod/delikats masiliatadi o se zabranjenim ponaganjima tije je osnovno obiljedje nasilje u obliku, apsoluine sie. pshigke. sil. iil neposredng prijetije. To Su ponasanja koja kazsieno | najsirem smistu (koje obuhvaca Gsiin kaznenih djela i ostale oblike kaZnjivih ponasanja) zabranjuje_jer se njima povyjeduju’ i na djela) i/ili se fae osnovna pravila gradanske d 5 na primjeru_nasilja uw ratu i nasilja_w_nuznoj brani, Rat pa time i nasilje u ratu opéenito nije zabranjeno (osim ako se radi o agresivnom Tatu). To madi da, primjerice, obrambeni rat ivecina pojavnih oblika nasilja do kojih uw jakvom ratu nuZno dolazi nisu pravno Zabranjeni. Premda je jedna od osnovnih moralnih, vjerskih i pravnihzabrana usmnrtiti drugog Covjeka, to je u ratu, osobito. obrambenom, dopuieno i onaj tko usmrti vojnika neprijateljske vojske, premda se radi ‘o nasilju, neée za to djelo odgovafati pred sudom, Ta vrsta nasilja, premda ju pravni poredak ne favorizira, nije ujedno i delikt tiasilja {jer ju pravni poredak niti ne zabranjuje. Medutim, ako se u kontekstu oruZanog sukoba prijedu granice dopustenog i vojnik usmrti zatnog zarobljenika, ranjenika ili civile, tada Ge se raditi 0 ratnom zloginu kao ekscesnom nasilju koje pravnt poredak strogo |. PokuSajmo to objasnit 44ne ili ne iie nm, ne lia om na a, vr. jog ine, lici ilja je kod >ma jem iene dlc do itko silia ceba ivite kod nim “ili vasa duju nske eanoj ‘nom jihu nih, nom, zato . nije ekstu ka ili trogo zabraniuje. Slitan je primjer usmréenje druge osobe u nuZnoj obrani. U veéini pravnih sustava oiay Ko _usmrti_drugu osob éno| obrani, dakle braneci se od njezina napada, neée kazneno odgovarati. To proizlacl iz dvostruke funkeije nuzne obrane — natelo samozattite i navelo joretka. AKo pravini poredak nije u moguénosi osigurati -za8titu pojedincu, tada on ima “pravo’ poduzeti sve pai usmriiti napadaga, kako bi obranio sebe ili drugu Osobii od napada ((2v. nuéna pomoé). Medutim, ako netko usmrii_drugu osobu w prekoraéénju granica mizne obrane, odgovarat ée za ubojstvo (ali mu pod odredenim ‘uvjetima kazna moze biti ublazena, a moze biti Zak i osloboden od kazne ako. je do prekoraéenja do8lo ' d ane_napadom). Kao iu primjeru dopustenog usmréivanja drugih osoba u ratu radi se o nasilju kajem je pravni poredak dao izvjestan Legitimitet pa se s pravom moze rei da se radi o ‘ozakonjenom’ nasilju, To nasilje, medutim, ima svoje granice, Tako je osnovno pravilo kod nuzne obrane da se u najvecoj moguéoj mjeti Stedi napadag, da se umjesto ofenzivne (napadatke, koja se sastoji u kontranapadu na napadaa) pruZi defenzivna obrana (izmicanje udarcima i sl.) itd. Granica legitimnosti nasilja ovisi 0 preteznom drustvenom interesu. U momentu keda nasilje prijede tu nevidljivy, ali toéno odredenu granicu, legitimno nasilje prelazi u delikt nasilja. nu granteu, Tegiumne nasilic prelazi u delikt nasilja, U_ prougavanju_zakonitosti_u_vezi_tasprostranjenosti, stra ike (kretanja) delinkvencije nasilja u drustvu mnogo je problema od kojih.su posebno istaknuti oni u vezi definiranja delikata nasilja, pauSalnih oojena i procjena u vezi rasprostranjenosti i dinamike delikata nasilja, metodoloske poteskoce zbog velike tamne brojke i nespremnosti Zrtava nasilja na prijavijivanje vlastite viktimizacije itd! Prvi_je problem vezan uz definiranje zabranjenih ponaSanig koja se smatraju deliktima nasilja. § obzirom fa razlike w nacionalnim zakonodavstviina od Koji” neka inkriminiraju odredena | ponaSanja, a druga ne, otezano je usporedno pratiti_statistiéke podatke o rasprostranjer i dinamici detinkveneije nasiljal Drugi je problem u_pausalnim medijskim ocjenama i “progjenama o delinkveneiji nasilja. U'posTjednje smo vrijeme svjedoci ‘ svih oblika delikata nasilja i to osobito prema nekim skupinama (npr fasilje ia Stet dj skih_sluzbenika itd.). Premda je toéno dai se kod nekih pojavnih oblika delikata hasilja moze govoriti o ‘porastu, on niti izbliza nije linearan kao Sto takve prezentacije sugeriraju. Medijskim prezentacijama koje vrlo Sesto nemaju uporigte u_ nerijetko se stvara ono Sto Cohen naziva ‘moralnom panikom? koja dovodi do pretjerane osjetijivosti opée jaynosti kao konzumenta medijske proizvodnyje u pogledi nékih fenomena Kao Sto su pedofilij, ostali oblici nasilja na stetu djece itd. Daleko od toga da to nist ozbiljni_ druStveni problemi kojima se i mediji u okviru realizacije svoje funkcije u demokratskom druBivariiorajit baviti, no takav predimenzioniran pristup koji vrlo Cesto nema-uporiste-w stvariom stanju u dizajniranju i provedbi kriminalnopolitiékih mjera upravijenih suzbijanju svih oblika delinkvencije pa tako i delinkvencije nasilja moze imati vile Stete no koristi zbog negativnih posljedica etiketiranja, laznog prijavljivanja itd, Problem Je i velika tamna brojka na podruéju delinkvenoije nasilja koja je uvjetovana ili nespremnoséu ‘4xtve da-pmgovori.o_vlastitg) viklimizaciji ili pak nespremnoscu druStva da povodom takvih prijava na odgovarajuéi natin reagira. Nasilje je davno prestalo biti privatna stvar Koja se WjeSava’ uw okviru formalnih i neformalnih druStvenih grupa ili u odnosima izmedu pojedinaca. Drustvo_koje.njje u stanju odgovoriti izazovima supkulture nasilja koju samo proizvodi izlaze se riziku da ta supkultura postane dominantan obrazac ruStvenih odnosa. U nastave Shjedi analiza najteZih i najucestalijih delikata nasilja Kojima se izravno povrjeduju i/ili ugrozavaju osnovne ustavom zasticene vrijednosti kao Sto su Zivot i tijelo, spolna sloboda, vrijednosti zaitiéene medunarodnim pravom - ubojstvo, seksualni delikti, nasilje u obitelj, nasilje prema djeci, razbojni8tvo, terorizam, zlodini iz. mrZnje, i drugi ostali izabrani oblici delikata nasilja, 45| | | | 2.1, Ubojstvo Literatura: Block i dr, Intimate Priner Homicide in Chicago Over 29 Yeas, Crime and Delinquency 41 (1995), st. 496; Browne i dr. Homicide Between Intimate Partners, in Homicide: A Sourcebook of Socal Research, Thousand Oaks, 1999, str. 149; Carcach-Grabosky, Firearms Homicide in Austtala, Trends and Issues in Crime end Criminal fustce, 75 (1997), Derendinovié D., Uvod uw kriminologija i socijalna patlogis ossovams keznenog prava, Zagreb, 2008; Easteal-Wilson, Preventing Crime on Transport: Rail, Buses, Taxis and Planes, Australi Institute of Criminology, 1991; Elsworth E., Combating Violent Crime on Public Transport: World's Best Practice: Trains, Tanis and Buses, Canbetra, 1997; Fax-Levin, Multiple Homicide Patterns of Serial and Mass Murder, in Crime and Justice: A Review of Research, Chicago, 1998; Jenkins E.L,, Workplace Homicide: Industries and Occupations a High Risk, Occupational Medicine 2 (1996), st. 219; Klas 4, Buropean Sourcebook of Crime end Criminal Justice Staisties, Den Haag, 2006; Koludrovie. M4, Psiijatrisko prosudivanje ujecaa afekta na potinitlie ubostava, le forencitkepsiijtrie, (2001), su. 145; Kovco Vukadin, Akohoizamn ena - ubojca odnosu na modalitet jel i kazneaog postupka, Zbornik Pravnog fakulta Sveutilitau Rijet, 1 (1995), st 153; Kowo Vukadin, Noke karakerstike ubojstava ininni partera w Hrvatskoj,Hrvatsi jtopis za kazneno pravo i proksu, 1 (1996), ste. 111; Konto Vikadin, Peolosk insttucionalni tetan potinitlia ubojstva, Kriminologj i socjlna integracija, 1-2 (1997), str. 53; Kovéo Vukadin-Cajner Mraovié, Intoxication by Alcohol at the time of Pempetration of Homicide, Journal on Alcoholism and Related Adgctions, 1 2000), se. 3; Modly D., Objeinjenje trleme: ubojtvo samoulojstvo ~ nosreini slusj, Zagreb, 1994; Mody-Barste, Neki peopwsliprilikom ‘stazivanja ubojstava, Policia i sigurost, 5-6 (1998), str. 389; Micinié Meste, Zene kao ptinitej kxznenitydjela ubojsta i pokaSaja ubojva, Socialna psiijatija, 2-3 (1998), st. 61; Mudinié Masle-Goreta Alkahol kao kriminogen: Simbenik kod potinjenja keznenih dela ubojstva i pokutajaubojstva, Socijlna piijatis, 1 (2000), st. 29; Maller C., Armin Meiwes fir achtinhalb Jae in Ha, Frankfurter Allgemeine Zeitung, 30.01.2004; Kaminski-Marvell, A Comparison of Changes in Police and. Gener Homicides: 1930-1998, Criminology 1 (2002), str. 701; Sharas i dh, Risky Mix: Drinking, Drug use and Homicide, Nil Joumal, Issue no. 250, st. 9; Separové Z, Vietimoffender Interaction in Homicide, New York, 1985; Siperina M, Kaazenopravei pola) potiiskih shuzbonia tijela unutarihposlova u Hrvatskom mateialzom kaznenom prov, Zagreb, 2001; Wilson C., Encyclopaedia of Murder, London, 1964; Wit i cr, Female Homicide Vietims in New York City, New York, 1995; Zarkovié Paliian-Kovaéevié, Malolen’podinitelikxenenog, dela ubojta, Iz forenztke psihijatije, (2001), sit 95, Korigtent Internets Kakovks wwiw.rsrg (21.08.2008, Ubgjstvo je jedno od najtezih kaznenih djela kod kojeg je posliedica usmréenje druge.osobe. Zoog toga ovo kazneno djelo zasluZuje posebnu kriminolosku pozomost. Sto se tie rasprostranjenosti kaznenog djela ubojstva odnosno njegova udjela u ukupnosti kriminalnih ponaSanja, nedavno provedena kroskulturalna studija 0 stopi ubojstava na 100.000 stanovnika upucuje na zakljudak da je prosjetna stopa 4 ubojstva na 100.000 stanovnika. Od toga je u zemljama u razvoju ta stopa viga (5 na 100.000 stanovnika) no u visoko razvijenim drzavama 3 na 100.000 stanovnika). Pritom je stopa ubojstva etiri puta viga u juénoj Americi (8 na 100,000) no u zapadnoeuropskim drZavama (2-3 na’ 100.000). SAD posljednjih godina Konstantno biljeZe stopu ubojstva izmedu 8,5 i 10 na 100,000 stanovnika, Archer i Gartner su u petogodisnjem razdoblju prikupili podatke o ubojstvima u 110 dréava u svijetu i na temelju toga zakljutili sljedeée: a) drZave s recentnim ratnim iskustvima ili iskustvima nekog drugog globalnog nasilja biljeze trend porasta broja ubojstaya s prestankom sukoba b) vedi gradovi imaju vecu stopu ubojstava od manjih gradova, c) predvidenost smrine Kazne u kaznenom zakonodavstvu ne znati i niZu stopu ubojstava (naprotiv, iskustva mnogih drZava pokazala su da upravo ukidanje smrine kazne dovodi do pada stope ubojstva u tim dréavama to je mnogima posluzilo kao glavni abolicionistiéki argument). Silverman i Kennedy ukazuju na to da se ubojstva razlikuju prema varijabli spola i, starosti_podinitelja i Zrtve, vremena i miesta potinjenja djela, Koristenih sredstava (lat. insirumenia sceleris) i prema _varijabli_odnosa izmedu potinitelja i Zrtve. Tako se moZe raditi o odnosu potpunih neznanaca, ali i osoba koje se poznaju ili su Eak vrlo bliske (partneri, krvni stodnici, prijatelji i sl). Zahn i Sagi tako kategoriziraju_ubojstva_u_getiri_skupine: gbiteliska ubojstva, olga famed prise i pammanikaubojsva jred nepoznatih- osoba povezana s nekim drugim kaznentny djelom i ubojstva izmedu ngpoznatih osoba koja nisu povezana s drugim kaznenim djelom. Sto se tige dobi povinitelja US pretty satsikama silo i at Drop Vo RAR TS ih povinitelja Tako su, primjerice, osobe u dobi iznad 55 godina u strukturi svih potinitelja ubojstva u SAD sudjelovale sa samo 2,8% u 1988. godini. Posebnu kategoriju ubojstava cine ubojstva bez razvidnog motiva. Zapravo se radi o ubojsivima kod kojih moti postoji, ali on nije utvrden 0 47Prema statistikama, ak se 25% ubojstava smatra ubojstvima bez, posebnog razvidnog motiva rividno nemotivirana_ubojstva). Osnovne karakteristike podinitelja takvih ubojstava ne razlikuju se bitno od Karakteristika ostalih poginitelja ubojstva osim po tome sto je kod ‘nemotiviranih” u manje slu¢ajeva konstatirana ranija uporaba alkohola, oni su u vecem brojn negirali_zlogin koji su potinili i uobiGajeno su se_branili_ amnezijom_odnosno_psiho! poremeéajima kako bi bili oslobodeni odgovomosti zbog neubrojivosti. U Hirvatskoj je stopa piijavljenih ubojstava poSetkom 90-ih godina XX. stoljeéa bila alarmantno visoka. $ 9,3 prijavijenih ubojstava na 100,000 stanovnika 1993. godine Hrvatska je bila na visokom tregem mjestu u Europi (iza Bugarske i Ruske Federacije). Taj se negativni trend zaustavio sredinom 90-ih da bi nakon toga doslo do kontinuiranog pada. Tako je 1997. godine bilo 6,12, & 2000. godine 5,6 ubojstava poznatih policiji na 100.000 stanovnika. U usporedbi s ostalim curopskim dréavama taj je prosjek tek umjereno visok, kao Sto to vidimo iz sliedeéeg prikaza. Prijavljena dovrsena i pokuana ubojstva na 100.000 stanovnika u europskim dréavama izvor ESCCIS): 48tiva ne kod coin nim opa 93 com wig 412, aim va, 8 Stopa prijavijenih ubojstava na 100,000 stanovnika u gotovo svim europskim drzavama u 3003. godini varira izmedu 0,3 (Island) i 21,9 (Rusija). Srednja stopa iznosi 6,6 (median jznosi 3,9), tako da se moze resi kako je stopa prijavljenih ubojstava u Hrvatskoj za 2003. godinu ispod prosjeéne. Kao Sto je to ranije napomenuto (vidi izlaganja uz statistiku), bro} rijavijenih ubojstava se obiéno odnosi na zbroj pokusanih i dovrsenih ubojstava, pa grafikon tu tom smisti prikazuje ujedno 1 udio dovisenih ubojstava u ukupnoj stopi prijavijenih. ubojstava, te polozaj Hrvatske po stopi poznatih ubojstava u usporedbi s ostalim europskim drfavama za koje su dostupni podaci (napomena: za Rusiju, Moldaviju, Maltu, Cesku i Island ‘isu dostupni podaci o dovrSenim ubojstvima). Analizom stope dovrsenih uboistava dolazimo do nesto drugadijeg redoslijeda dréava s najvisom stopom prijavijenih i dovr8enih ubojstava Srednja stopa iznosi 2,7 (median iznosi 1,8), tako da se moze reti kako je stopa prijavijenih. dovrsenih ubojstava u Hrvaiskoj za 2003. godinu, kao i za pokiSana, ispod_prosjetne. Tako iam podaci za Rusij u tom pogledu nisu dostupni, moZemo osnovano pretpostaviti da i u pogledu stope dovrSenih ubojstava zauzima prvo mjesto, praéena Estonijom (sa stopom od Gak 10.9 dovrSenih ubojstava na 100.000 stanovnika), Litvom (9,5) i Albanijom (8,5), dok Hrvatska prema ovom izvoru ima stopu od 1,8 dovrSenih ubojstava i stopu od 3,5 pokuSanih (nedovréenih) ubojstava, U kriminoloskom smiski su nam posebno zanimljive Irska, Slovatka, Litva i Estonija, gdje se postavlja pitanje uzroka toliko visoke stope dovrsenih uubojstava u odnosu na pokuSana, Komparativna kriminologija i u ovome smislu pokusava dobiti odgovore. Neke o pretpostavki bi mogle glasiti, da su ubojice u navedenim drZavama jednostavno_uspjeSniji_u svojim pothvatima te da_svoja_uboisiva ne ostavijaiu nodoviSena, NeSto vjerojatnija teza bY sigurio glasila da wzrok omjera stope dovrSenih i PokuSanih ubojstava treba potraziti u natinu biljezenja takvih dogadaja prilikom prijave, & Zbog mogucih drugadijin kaznenopravnih rjegenja u pravnoj kvalifikaciji ubojstva i njegovog pokutaja. Prijavijene punoljetne osobe za kazieno djelo ubojstva i teskog ubojstva uz prikaz udjela poznatih potinitelja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1998, do 2006. godine (izvor DZS): St Lc Cr eC a a 49