SIPA

- državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) osnovana je 2002. godine, usvajanjem Zakona o Agenciji
za informacije i zaštitu, kojim je ova agencija definirana kao samostalna institucija BiH, odgovorna za
prikupljanje i obradu podataka od interesa za provođenje međunarodnih i krivičnih zakona BiH, kao i za
zaštitu vrlo važnih ličnosti, diplomatsko-konzularnih predstavništava i objekata.

a. SIPA je definirana kao upravna organizacija Ministarstva sigurnosti BiH sa operativnom

samostalnošću, čije su nadležnosti sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela iz
nadležnosti Suda BiH, a posebno organiziranog kriminala, terorizma, ratnih zločina,
trgovine ljudima i drugih krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih
međunarodnim pravom, te teškog finansijskog kriminala, zatim fizička i tehnička zaštita
osoba i objekata, zaštita ugroženih svjedoka i svjedoka pod prijetnjom i drugi poslovi iz
njenog djelokruga koji su određeni ovim zakonom.

Dužnosti i odgovornosti direktora:

a) predstavlja SIPA-u;

b) izrađuje godišnji plan rada prema smjernicama predsjedavajućeg Vijeća ministara te godišnji budžet

SIPA-e i predlaže ih ministru, koji ih prosljeđuje Vijeću ministara;

c) rukovodi i usmjerava obavljanje poslova iz nadležnosti SIPA-e;

d) osigurava pravilno izvršavanje smjernica i naloga tužioca o radnjama policijskih službenika u vezi s

krivičnim postupkom;

e) osigurava saradnju s organima za provođenje zakona te ostalim odgovarajućim tijelima u BiH;

f) osigurava saradnju s organima za provođenje zakona i ostalim nadležnim službama stranih država,

kao i provođenje ostalih međunarodnih sporazuma o policijskoj saradnji i drugih međunarodnih

instrumenata iz nadležnosti SIPA-e.

Uz dužnosti i odgovornosti iz stava 1. ovog člana, direktor obavlja i druge poslove, kao što su:

a) predlaganje Vijeću ministara Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, drugih propisa predviñenih

zakonom te propisa nužnih radi obavljanja poslova iz nadležnosti SIPA-e, u skladu sa zakonima BiH;

b) rasporeñivanje dužnosti pomoćnicima direktora i načelnicima u skladu sa zakonom, Pravilnikom o

unutrašnjoj organizaciji i drugim propisima;

c) donošenje odluka o zapošljavanju, rasporeñivanju i prestanku rada zaposlenika SIPA-e u skladu sa

Zakonom o policijskim službenicima BiH i drugim zakonima i propisima;

d) u saglasnosti s ministrom, nabavka oružja, municije, opreme i ostalih potrepština za potrebe SIPAe;

e) u saglasnosti s ministrom, priprema i provoñenje programa obrazovanja i obuke zaposlenika SIPAe;

f) podnošenje godišnjeg izvještaja o radu i situaciji na područjima iz nadležnosti SIPA-e ministru, koji

ga prosljeñuje Vijeću ministara te posebnih izvještaja po potrebi ili na zahtjev ministra;

g) podnošenje izvještaja Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH, na

njihov zahtjev;

h) obavljanje drugih dužnosti propisanih zakonom i drugim propisima.

Direktor je odgovoran za zakonitost rada SIPA-e i za zakonito trošenje sredstava dodijeljenih

SIPA-i iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i meñunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

Zamjenik direktora, pomoćnici direktora i načelnici

(1) Zamjenik direktora zamjenjuje direktora za vrijeme njegovog odsustva, ispunjava pojedine

dužnosti koje mu prenese direktor te obavlja zaduženja koja mu, prema potrebi, dodjeljuje direktor u

cilju efikasnog i pravilnog obavljanja poslova SIPA-e.

(2) Pomoćnici direktora, odnosno načelnici rukovode odjelom, odnosno jedinicom na čijem su čelu, a

za svoj rad i rad odjela, odnosno jedinice odgovaraju direktoru.

(3) Pomoćnike direktora, osim pomoćnika direktora za Kriminalističko-istražni odjel i pomoćnika

direktora za Odjel za unutrašnju kontrolu, te načelnike jedinica imenuje i razrješava direktor u skladu

sa Zakonom o policijskim službenicima BiH.

(4) Pomoćnici direktora moraju imati visoku stručnu spremu.

Sastav SIPA-e

SIPA se sastoji od sljedećih odjela i jedinica:

1. Kriminalističko-istražni odjel;
2. Finansijsko-obavještajni odjel;

3. Odjel za zaštitu ličnosti i objekata;

4. Odjel za zaštitu svjedoka;

5. Jedinica za specijalnu podršku;

6. Odjel za unutrašnju kontrolu;

7. niže organizacijske jedinice uspostavljene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Zadaci Kriminalističko-istražnog odjela

a) radi na otkrivanju i istrazi krivičnih djela iz nadležnosti Suda, pronalaženju i hapšenju počinilaca tih

krivičnih djela i njihovom dovoñenju Tužiocu, pod nadzorom, smjernicama i nalozima Tužioca u

skladu sa zakonom o krivičnom postupku;

b) radi na sprečavanju krivičnih djela;

c) pruža operativnu pomoć Finansijsko-obavještajnom odjelu;

d) prikuplja obavještenja i podatke o krivičnim djelima, prati i analizira sigurnosnu situaciju i pojave

koje pogoduju nastanku i razvoju kriminaliteta;

e) organizira i obavlja kriminalističko-stručne poslove.

Zadaci Financijsko-obavještajnog odjela

a) prima, prikuplja, evidentira, analizira, istražuje i prosljeđuje Tužiocu informacije, podatke i

dokumentaciju primljenu u skladu sa zakonom i drugim propisima BiH o sprečavanju pranja novca i

finansiranja terorističkih aktivnosti;

b) ostvaruje međunarodnu saradnju na polju sprečavanja i istrage pranja novca i finansiranja

terorističkih aktivnosti;

c) pruža Tužiocu stručnu podršku iz područja finansija.

Zadaci Odjela za zaštitu ličnosti i objekata

Odjel za zaštitu ličnosti i objekata provodi fizičku i tehničku zaštitu osoba

zaštićenih po ovom zakonu, kao i zaštićenih objekata i druge

zaštićene imovine.

Zaštićene osobe

a) članovi Predsjedništva BiH;

b) predsjedavajući Vijeća ministara;

c) ministri u Vijeću ministara;

d) predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH;

e) predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH;

f) predsjednik Suda Bosne i Hercegovine;

g) Glavni tužilac Bosne i Hercegovine;

h) strani zvaničnici u posjeti BiH i druge osobe po odluci Vijeća ministara.

Zaštićeni objekti i druga zaštićena imovina

(1) Zaštićeni su objekti i druga imovina kojoj je BiH obavezna pružiti zaštitu prema međunarodnom

pravu ili zakonu.

(2) Drugi objekti i imovina štite se po odluci Vijeća ministara.

Dužnosti Odjela za zaštitu svjedoka

Odjel za zaštitu svjedoka provodi zaštitu svjedoka u skladu sa zakonima i drugim propisima BiH o zaštiti
svjedoka.

Uloga Jedinice za specijalnu podršku

(1) Jedinica za specijalnu podršku pruža pomoć drugim odjelima osiguravajući dodatnu policijsku
taktiku, opremu i osoblje, kada su potrebne pojačane mjere sigurnosti.

(2) obavlja najzahtjevnije i najsloženije taktičke i operativno-tehničke policijske radnje,

primjenjujući policijska ovlaštenja u visokorizičnim situacijama kada su neophodne posebne vještine,

obučenost i oprema.

(3) Upotrebu JSP-a odobrava direktor.

Uloga Odjela za unutrašnju kontrolu

Odjel za unutrašnju kontrolu nadležan je za:

a) interne istrage po predstavkama o nepriličnom ponašanju zaposlenika SIPA-e;

b) istrage upotrebe sile, naročito vatrenog oružja, korupcije i zloupotrebe ovlaštenja od strane

policijskih službenika u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima BiH;

c) interne kontrole postupaka unutar odjela, kako bi se osiguralo propisno postupanje po zakonu,

pravilnicima, policijskim priručnicima i pisanim naredbama;

d) razvoj stručnih standarda i politike postupanja.

Dodatne dužnosti odjela

Uz dužnosti odjela propisane ovim zakonom, svaki odjel ispunjava i druge dužnosti propisane

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Lakše povrede službene dužnosti su:

1. nenošenje ili neispravno nošenje uniforme, naoružanja ili opreme;

2. nedolazak na posao u odreñeno vrijeme ili odlazak sa posla prije kraja radnog vremena;

3. nepažljivo i neuredno čuvanje dokumenata i podataka;

4. neopravdano odsustvo s dužnosti u trajanju od jednog dana u jednom mjesecu;

5. izazivanje svañe i narušavanje meñuljudskih odnosa;

6. nekorektno i nepristojno ponašanje prema kolegama, zaposlenicima ili posjetiocima;

7. konzumiranje alkohola u toku radnog vremena;

8. spavanje na dužnosti.

Teže povrede službene dužnosti:

1. neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nepažljivo izvršavanje službenih zadataka;

2. izbjegavanje obaveza vezanih za profesionalnu obuku i usavršavanje;

3. četiri ili više lakših povreda službene dužnosti;

4. neopravdano odsustvo s dužnosti u trajanju dužem od jednog ali kraćem od tri dana u jednom mjesecu;

5. neovlašteno korištenje sredstava povjerenih radi izvršavanja zadataka i dužnosti;

6. vršenje aktivnosti koje nisu u skladu s interesima policijskog organa ili bez prethodnog odobrenja starješine;
7. ponašanje koje onemogućava, ometa ili otežava drugima izvršavanje službenih zadataka;

8. nepružanje stručne pomoći grañanima u ostvarivanju njihovih zakonskih prava;

9. ponašanje koje narušava ugled policijskog organa;

10. nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera u okviru vlastitih dužnosti neophodnih za osiguravanje
objekata, osoba i povjerenih sredstava i stvari;

11. sprečavanje grañana ili pravnih osoba u ostvarivanju njihovih prava pri podnošenju zahtjeva, žalbi, pritužbi,
molbi i drugih podnesaka, ili neodlučivanje po tim podnescima u zakonskom roku;

12. nepružanje pomoći drugom policijskom službeniku koji traži pomoć kada mu je pomoć neophodna za
izvršavanje njegovih službenih zadataka;

13. prikrivanje činjenica o načinu izvršavanja službenih radnji ili upotrebi sile od strane drugog policijskog
službenika, koji je načinom izvršenja službene radnje ili upotrebom sredstava prisile počinio težu povredu službene
dužnosti;

14. činjenje ili nečinjenje koje vodi otkrivanju službene tajne;

15. samovoljno napuštanje dužnosti ili mjesta čuvanja odreñenog objekta ili osobe, koje može imati štetne
posljedice za policijski organ;

16. dolazak na posao u pijanom stanju ili pod utjecajem alkohola ili korištenje narkotika ili opijata za vrijeme
radnog vremena;

17. sprečavanje, izbjegavanje ili odgañanje provoñenja internih postupaka prema sebi, odbijanjem da se podvrgne
testu ili psihofizičkom ispitivanju;

18. narušavanje javnog reda i mira, posebno nepristojnim i grubim ponašanjem, tučom ili bilo kojom drugom
aktivnošću kojom se narušava javni red i mir i tom aktivnošću narušava ugled policijskog organa, bez obzira na
vrijeme i mjesto dogañaja;

19. davanje netačnih podataka koji utječu na donošenje odluka nadležnih organa ili izazivaju druge štetne
posljedice;

20. neopravdano odsustvo s dužnosti u trajanju od tri uzastopna dana ili od ukupno pet dana u toku jedne
kalendarske godine;

21. zloupotreba bolovanja;

22. upotreba sile, odnosno vatrenog oružja u suprotnosti s ovim zakonom;

23. zloupotreba službenog položaja;

24. odbijanje izvršavanja zakonitih naredbi izdatih u svrhu izvršavanja službenih zadataka i dužnosti;

25. učestovanje u političkim aktivnostima koje nisu u skladu sa službom policijskog službenika, bilo za vrijeme ili
van dužnosti;
26. vršenje diskriminacije pri izvršavanju dužnosti, po osnovu rase, boje kože, spola, jezika, religije, političkog ili
drugog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla ili bilo po kojem drugom osnovu.

Za lakše povrede službene dužnosti propisane u članu 104. ovog zakona mogu se izreći sljedeće
disciplinske sankcije:

a) pismena opomena;

b) novčana kazna u iznosu od 15% jedne osnovne mjesečne plaće policijskog službenika.

Za teže povrede službene dužnosti, propisane u članu 105. ovog zakona, mogu se izreći sljedeće
disciplinske sankcije:

a) novčana kazna;

b) obustavljanje unapreñenja u viši čin;

c) prekid radnog odnosa.

POLICIJSKE OVLASTI:

1. provjera i utvrñivanje identiteta osoba i stvari;

2. obavljanje razgovora;

3. privođenje;

4. potraga za osobama i stvarima;

5. privremeno ograničavanje slobode kretanja;

6. izdavanje upozorenja i naredbi;

7. privremeno oduzimanje predmeta;

8. korištenje tuđih vozila i komunikacijskih sredstava;

9. pregled osoba, stvari i prijevoznih sredstava;

10. snimanje na javnim mjestima;

11. upotreba sile;

12. obrada ličnih podataka i vođenje evidencija;

13. zaprimanje prijava.

Upotreba sile

(1) Policijski službenik može upotrijebiti silu samo kada je to prijeko potrebno i isključivo u mjeri
potrebnoj radi ostvarenja zakonitog cilja.

(2) Ukoliko nije drugačije određeno ovim zakonom, sredstva prisile, kao što su fizička sila uključujući
borilačke vještine, palicu, sredstva za vezivanje, uređaj za prisilno zaustavljanje osoba i vozila, hemijska
sredstva, vatreno oružje, vodene topove, specijalna vozila, specijalne vrste oružja i eksplozivne naprave,
mogu se upotrijebiti kada je to potrebno za zaštitu ljudskih života, odbijanje napada, savladavanje
otpora te sprečavanje bijega.

(3) Prije upotrebe bilo kojeg sredstva prisile, policijski službenik dat će upozorenje, osim ako bi to moglo
ugroziti sigurnost policijskog službenika ili druge osobe ili bi bilo očigledno neprimjereno ili besmisleno u
datim okolnostima događaja.

Izuzeće od upotrebe određenih sredstava prisile

(1) Fizička sila i palica ne koriste se prema djeci, starijim osobama, onesposobljenim osobama uključujući
osobe koje su ozbiljno bolesne, kao ni prema ženama koje su očigledno trudne, osim ako te osobe
izravno ugrožavaju život policijskog službenika ili drugih osoba.

(2) Vatreno i specijalno oružje ne može se koristiti samo iz razloga da bi se spriječio bijeg osobe, osim
ukoliko je to jedini način odbrane od direktnog napada ili opasnosti, ili se radi o bijegu uhapšene osobe
ili osuñene osobe koja bježi iz ustanove za izvršavanje sankcija.

(3) Eksplozivne naprave ne mogu se koristiti u cilju sprečavanja bijega osobe.

Upotreba vatrenog oružja

(1) Primjenjujući član 8. ovog zakona, policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje ako su već
upotrijebljena sredstva prisile bila neefikasna, ili ako upotreba drugih sredstava prisile ne garantira
uspjeh.

(2) Policijski službenik može upotrijebiti vatreno oružje ako nema drugog načina da: 1. zaštiti sebe ili
druge od direktno prijeteće smrtne opasnosti ili ozbiljne ozljede; 2. spriječi počinjenje krivičnog djela
koje predstavlja ozbiljnu prijetnju životu ili integritetu, uhapsi osobu koja predstavlja takvu opasnost i
opire se policijskim organima.

(3) Policijski službenik dat će dovoljno vremena da se postupi po njegovom upozorenju, osim ako bi time
nastao rizik za njega samoga ili rizik nanošenja teških ili smrtonosnih povreda drugim osobama, a
okolnosti nalažu potrebu za trenutnom akcijom.

(4) U svakom slučaju, upozorenje iz stava 3. ovog člana neće se uputiti ako bi to ugrozilo izvršenje
policijskog zadatka.

(5) Policijski službenik neće ispaljivati hice upozorenja.

Isključenje upotrebe vatrenog oružja

(1) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena ako bi ugrozila živote drugih ljudi, osim ako je to jedini
način odbrane od direktnog napada ili opasnosti.

(2) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena prema maloljetniku, osim ako je to jedini način odbrane od
napada ili opasnosti.

Upotreba vatrenog oružja prema vozilima i plovilima

(1) Policijski službenik ne smije upotrijebiti vatreno oružje protiv vozila u pokretu, osim ako se to vozilo
koristi kao sredstvo za nanošenje povreda policijskim službenicima ili drugim osobama, ili ako je to
neophodno radi sprečavanja ozbiljnih ili smrtonosnih povreda nanesenih pucanjem iz oružja na policijske
službenike ili na druge osobe.

(2) U toku izvršavanja policijskih zadataka na morskim ili kopnenim plovnim putevima, policijski
službenik ima pravo upotrijebiti vatreno oružje ako se plovilo za kojim se vrši potjera ne zaustavi nakon
što mu je upućen vidljiv ili čujan signal da se zaustavi, i to s razdaljine s koje je neupitno moguće primiti i
razumjeti takav signal.

OSA – OBAVJEŠTAJNO SIGURNOSNA AGENCIJA

Agencija je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi sa prijetnjama po sigurnost Bosne i

Hercegovine, kako unutar, tako i van Bosne i Hercegovine, njihovo analiziranje i prenošenje ovlaštenim
dužnosnicima i tijelima navedenim u članu 6. stav 5. ovog zakona, kao i za prikupljanje, analiziranje i
prenošenje obavještajnih podataka s ciljem pružanja pomoći ovlaštenim službenim osobama kako je
definirano zakonima o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, te ostalim nadležnim tijelima u Bosni i
Hercegovini kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine.

U smislu ovog zakona, pod "prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine" smatrat će se prijetnje
suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti Bosne i
Hercegovine, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po Bosnu i Hercegovinu, uključujući:
a) terorizam, uključujući međunarodni terorizam;
b) špijunaža usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili štetna po sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo
koji drugi način;
c) sabotaža usmjerena protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine ili na drugi način
usmjerena protiv Bosne i Hercegovine;
d) organizirani kriminal usmjeren protiv Bosne i Hercegovine ili štetan po sigurnost Bosne i Hercegovine
na bilo koji drugi način;
e) trgovina drogama, oružjem i ljudima usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili štetna po sigurnost
Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način;
f) nezakonita međunarodna proizvodnja oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti, kao i
materijala i uređaja koji su potrebni za njihovu proizvodnju;
g) nezakonita trgovina proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom;
h) radnje kažnjive po međunarodnom humanitarnom pravu;
i) djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Bosni i Hercegovini.

Prava i odgovornosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Predsjedništvo BIH je odgovorno da:

1. prima obavještajne podatke u skladu sa članom 6. ovog Zakona;

2. prima izvještaje predsjedavajućeg o pitanjima iz nadležnosti predsjedavajućeg koji će uključivati akcije
preduzete na rješavanju problema u Agenciji po nalazu inspekcije, revizora ili istrage;
3. usmjerava glavnog inspektora da izvrši inspekciju, reviziju ili istragu, koja se tiče aktuelnih ili
potencijalnih problema u vezi s radom Agencije, a koje mogu predstavljati opasnost odgovornostima
Predsjedništva;
4. pregleda i daje mišljenje o izvještajima glavnog inspektora u skladu s članom 33. ovog Zakona;
5. odobrava godišnju platformu obavještajne politike, koja sadrži glavna određenja rada Agencije u
skladu s međunarodnom praksom. Platformu obavještajne politike priprema Vijeću ministara, a usvaja je
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine;
6. odobrava godišnji izvještaj o radu i troškovima Agencije;
7. odobrava, a po preporuci predsjedavajućeg, dogovore između Agencije i institucija strane države,
međunarodnih asocijacija država ili njihovih institucija;
8. odobrava opće principe koordinacije i pružanja pomoći između i unutar agencije i tijela i instutucija
Bosne i Hercegovine u skladu s članom 67. ovog zakona. Vijeće ministara priprema opće principe
koordinacije i pružanja pomoći;
9. daje procjenu mišljenja o kandidatima za generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora kako
je propisano članom 25., a po izvršenoj nominaciji od predsjedavajućeg Vijeća ministara;
10. određuje listu institucija i objekata koji su predmet zaštite, prema članu 6., stav 2, ovog zakona.

Prava i odgovornosti Vijeća ministara

Vijeće ministara je nadležno da:

1. priprema godišnju platformu o sigurnosno-obavještajnoj politici, koja sadrži opće smjernice za

rad Agencije u skladu sa međunarodnim standardima;
2.odobrava Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Agencije;
3. odobrava godišnji program aktivnosti Agencije, uzimajući u obzir pismeno mišljenje
Ministarstva finansija i trezora o finansijskim aspektima tog programa i Ministarstva vanjskih
poslova BiH iz njegove nadležnosti;
4.razmatra godišnji izvještaj o radu i troškovima Agencije;
5. utvrđuje opće principe koordinacije i pružanja pomoći između Agencije i tijela i institucija u
Bosni i Hercegovini, u skladu s članom 67. ovog zakona.
Prava i odgovornosti predsjedavajućeg Vijeća ministara

Predsjedavajući koordinira aktivnosti Agencije i osigurava smjernice u pogledu sigurnosno-obavještajne

politike. On nadzire rad Agencije i snosi političku odgovornost za njen rad. Prilikom izvršavanja svojih
dužnosti u skladu sa članom 10. ovog Zakona, uzima u obzir stavove Izvršnog obavještajnog odbora i
Vijeća ministara kao cjeline.

Predsjedavajući Vijeća ministara je nadležan da:

1. vrši nadzor nad radom Agencije i osigurava zakonitost u obavljanju njenog rada, što uključuje davanje
općih smjernica Agenciji za izvršavanje zadataka koji spadaju u djelokrug dužnosti navedenih u članu 5. i
6. ovog zakona na način kojim se unapređuje efikasnost i odgovornost Agencije;
2. utvrđuje programe razvoja Agencije i donosi smjernice za njihovo provođenje u koordinaciji sa
generalnim direktorom;
3. donosi instrukcije neophodne za provedbu ovog zakona;
4. saziva sastanke Izvršnog obavještajnog odbora najmanje jedanput u svakom kalendarskom mjesecu;
5. podnosi Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini BiH koncizni godišnji izvještaj o aktivnostima
Agencije;
6. u skladu sa članom 18. ovog zakona, dostavlja Sigurnosno-obavještajnoj komisiji izvještaje u vezi sa
pitanjima koja su prema ovom zakonu u njegovoj nadležnosti;
7. pregleda i odobrava sve zahtjeve za pružanje obavještajne pomoći i odobrene zahtjeve prosljeđuje
generalnom direktoru;
8. prosljeđuje generalnom direktoru i drugim nadležnim subjektima zahtjeve za pružanje pomoći koje
uputi Tribunal;
9. nakon što dobije mišljenje Sigurnosno-obavještajne komisije o prijedlogu budžeta Agencije, podnosi
prijedlog Vijeću ministara radi njegovog uključivanja u ukupni godišnji budžet institucija Bosne i
Hercegovine, koji usvaja Parlamentarna skupština;
10. zadužuje glavnog inspektora da provede inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu o postojećem ili
potencijalnom problemu u Agenciji, te da preduzeme odgovarajuće mjere u cilju otklanjanja uočenih
problema, utvrđivanja odgovornosti i eventualnog sankcioniranja;
11. pregleda izvještaje glavnog inspektora o rješavanju žalbi upućenih protiv Agencije, a o kojima je
istragu proveo glavni inspektor i
12. osigurava da se sigurnosna provjera generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog
inspektora izvrši prije njihovog imenovanja.

U nadležnosti Izvršnog odbora spadaju:

1. Savjetovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara o njegovim zadacima iz člana 10. ovog Zakona;
2. Razmatranje svih pitanja iz nadležnosti Vijeća ministara u vezi sa Obavještajno-sigurnosnom
agencijom prije razmatranja ovih pitanja na zasjedanju Vijeća ministara;
3. Rješavanje vladinih i ministarskih interresornih pitanja kada se odnose na obavještajno-sigurnosnu
oblast;
4. Izjašnjavanje o svim pitanjima koja podnosi predsjedavajući, ili uz njegovo odobrenje, bilo koji od
članova Izvršnog odbora.
Radi izvršenja zadataka iz člana 13. Izvršni odbor pregleda:

1. Izvještaje predsjedavajućeg u vezi sa pitanjima iz nadležnosti predsjedavajućeg;

2. Izvještaje generalnog direktora u vezi sa operacijama Agencije;
3. Izvještaje glavnog inspektora na osnovu člana 33. ovog zakona.

Parlamentarni nadzor

Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zajednički osnivaju
Sigurnosno-obavještajnu komisiju za nadzor nad Agencijom.
Sigurnosno-obavještajna komisija sastoji se od dvanaest (12) članova po šest iz svakog doma. Kandidati
koji su predloženi za članstvo u Komisiji prolaze sigurnosnu provjeru koju vrši Agencija.
Na čelu Komisije nalazi se predsjedavajući koji je izabran iz reda članova Komisije i on mora biti član
stranke zastupljene u jednom od domova Parlamentarne skupštine BiH koja nije dio vladajuće koalicije.
Članovi Komisije se kandiduju u skladu sa principom proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka u
Predstavničkomu domu. U Komisiji su zastupljena sva tri konstitutivna naroda.

Komisija održava sjednice najmanje dva puta godišnje.

Predsjedavajući Komisije saziva sjednice na svoju inicijativu, a na pisani zahtjev najmanje sedam (7)
članova će obavezno i odmah sazvati sjednicu Komisije u skladu s Poslovnikom.
Sjednice Komisije su zatvorene za javnost osim ukoliko Komisija ne odluči drugačije.

Sigurnosno-obavještajna komisija je nadležna da:

1. vrši nadzor nad zakonitošću rada Agencije;

2. održava rasprave o imenovanju generalnog direktora i zamjenika generalnog
direktora Agencije i daje mišljenja o tom imenovanju;
3. razmatra izvještaje predsjedavajućeg o pitanjima iz njegove nadležnosti, uključujući
mjere preduzete u cilju rješavanja svih problema u Agenciji utvrđenih prilikom
provođenja inspekcijske kontrole, revizije ili istrage;
4. razmatra izvještaje generalnog direktora o radu i troškovima Agencije, te posebno
analizira način trošenja budžetskih sredstava;
5. razmatra izvještaje glavnog inspektora, u skladu sa članom 33. ovog zakona;
6. zatraži od zaposlenih u Agenciji da, putem predsjedavajućeg osiguraju stručne savjete
kada je potrebno u cilju vršenja funkcije nadzora;
7. daje mišljenje o detaljnom prijedlogu budžeta Agencije;
8. provodi istragu o radu Agencije, u skladu s članom 20. ovog zakona.

Prava i odgovornosti generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora

Agencijom rukovodi generalni direktor. Agencija će imati i zamjenika generalnog direktora.

U rukovođenju Agencijom, generalnom direktoru i zamjeniku generalnog direktora pomažu direktori koji
rukovode organizacionim jedinicama, kao i savjetnici, u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
Generalni direktor je odgovoran za profesionalno, zakonito i blagovremeno izvršavanje aktivnosti
Agencije.

Generalni direktor Agencije ima sljedeća prava i dužnosti:

1. da organizira, odobrava i nadzire sve aktivnosti Agencije u skladu sa ovim zakonom, kao i drugim
važećim zakonskim propisima;

2. da rukovodi analitičkim, tehničkim i administrativnim aktivnostima Agencije, operacijama partnerske

saradnje, kao i vanjskim operacijama Agencije;

3. da direktno podnosi izvještaj i da se redovno konsultira sa predsjedavajućim u vezi s radom Agencije, i

da odgovori na zahtjeve za pružanjem obavještajne pomoći koje mu proslijedi predsjedavajući kako je
propisano u članu 10. ovog zakona;

4. da podnosi redovne izvještaje Izvršnom obavještajnom odboru o radu Agencije;

5. da realizira opće smjernice koje mu dostavi predsjedavajući;

6. da vrši raspodjelu zadataka po organizacionim jedinicama Agencije;

7. da putem predsjedavajućeg osigura odobrenje i podršku od ministra vanjskih poslova za aktivnosti

koje mogu ozbiljno uticati na vanjsku politiku Bosne i Hercegovine;

8. da zvaničnicima navedenim u članu 6. ovog zakona dostavlja informacije o aktivnostima koje spadaju
u poslove i zadatke Agencije;

9. da štiti slijedeće od neovlaštenog otkrivanja: obavještajne izvore, namjere i operacije, osoba koje
prikupljaju podatke, sredstva i metode prikupljanja, kontakte, prikupljene informacije i saznanja, kao i
informacije i sredstva dobivena od stranih vlada, obavještajnih i sigurnosnih službi ili drugih organizacija;

10. da uz upotrebu odgovarajućih sredstava osigura zaštitu i sigurnost objekata Agencije, njene imovine i
zaposlenih;

11. priprema godišnji budžet Agencije, u konsultacijama sa predsjedavajućim i da osigura zakonit utrošak
svih sredstava koja su Agenciji dodijeljena iz državnog budžeta;

12. podnosi izvještaj Sigurnosno-obavještajnoj komisiji o načinu trošenja budžetskih sredstava i

raspoloživih stredstava;

13. da priprema izvještaje koji su utvrđeni ovim zakonom, kao i da predlaže planove i programe
Agencije, uključujući godišnji Plan aktivnosti i Izvještaj o aktivnostima;

14. da zaključuje ugovore sa fizičkim i pravnim osobama i institucijama o izvršavanju zadataka koji
spadaju u nadležnost Agencije;
15. da pokreće inicijative i zaključuje Memorandume o razumijevanju sa ostalim institucijama i tijelima u
skladu sa članom 67. ovog zakona;

16. zadužuje zaposlene u Agenciji da pružaju pomoć Izvršnom obavještajnom odboru kao i Obavještajno-
sigurnosno-savjetodavnoj službi iz člana 11. stav 2. ovog zakona;

17. da zaduži glavnog inspektora da provede inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu u vezi sa stvarnim ili
potencijalnim problemom u Agenciji;

18. da osigura da su zaposleni u Agenciji upoznati sa etičkim kodeksom i ostalim relevantnim unutarnjim
pravilnicima, propisima i instrukcijama i

19. da odgovori na žalbe koje podnose lica u skladu sa članom 68. ovog zakona.

Zamjenik generalnog direktora Agencije rukovodi operativnim aktivnostima organizacionih jedinica

Agencije pod nadzorom generalnog direktora. Ukoliko generalni direktor nije u mogućnosti da obavlja
dužnosti iz ovog zakona, zamjenik generalnog direktora obavlja dužnosti generalnog direktora.

U izvršavanju svojih dužnosti, generalni direktor i zamjenik generalnog direktora osiguravaju da

informacije koje prikupi i proizvede Agencija budu blagovremene, relevantne, tačne, pouzdane,
objektivne i nezavisne od svih političkih uticaja.

Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora obavljaju svoje dužnosti tako da se postigne
odgovarajuća ravnoteža između prikupljanja informacija koje su bitne za sigurnost Bosne i Hercegovine i
zaštite pojedinačnih interesa.

Prava i odgovornosti glavnog inspektora

Glavnog inspektora imenuje i razrješava dužnosti Vijeće ministara na prijedlog predsjedavajućeg i

njegovih zamjenika.

Glavni inspektor se imenuje na mandat od 4 godine, koji se može jedanput obnoviti.

Glavni inspektor može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata na lični zahtjev; ukoliko trajno izgubi
sposobnost za obavljanje svojih dužnosti; ukoliko ne radi u skladu sa važećim zakonima i propisima;
ukoliko ne provodi mjere nadzora nad radom Agencije; ukoliko je protiv njega pokrenut krivični
postupak zbog krivičnog djela zloupotrebe položaja ili otkrivanja državne, vojne ili službene tajne;
ukoliko je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora zbog počinjenog krivičnog djela koje ga čini
nedostojnim obavljanja tih dužnosti; ukoliko ne provodi inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu
blagovremeno i na zakonit način.

Glavni inspektor je odgovoran da osigura funkciju unutarnje kontrole u Agenciji tako što:
1. Analizira aktivnosti Agencije kako bi osigurao da se provode u skladu sa važećim zakonima i propisima,
kao i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Agencije;

2. Provodi istrage po žalbama u vezi sa aktivnostima Agencije na zahtjev predsjedavajućeg, Izvršnog

odbora, Sigurnosno-obavještajne komisije, generalnog direktora ili direktno na zahtjev oštećenih strana;

3. Pokreće inspekcijsku kontrolu, reviziju i istragu na vlastitu inicijativu kada to smatra potrebnim;

4. Pruža pomoć Ombudsmenu Bosne i Hercegovine u provođenju istraga koje su pokrenute po žalbama
ili po službenoj dužnosti;

5. Kada smatra potrebnim, provodi istrage po žalbama koje upute osobe iz Bosne i Hercegovine u skladu
sa članom 68. ovog zakona;

6. Svakih šest (6) mjeseci podnosi izvještaj Sigurnosno-obavještajnoj komisiji o osnovanim žalbama
podnešenim protiv Agencije, kao i o njihovom statusu. O posebno važnim pitanjima izvještaj se odmah
podnosi Sigurnosno-obavještajnoj komisiji;

7. Redovno i blagovremeno informira predsjedavajućeg, Izvršni obavještajni odbor, generalnog direktora

i zamjenika generalnog direktora o pitanjima iz ovog člana i

8. Daje preporuke generalnom direktoru i zamjeniku generalnog direktora za rješavanje žalbi

podnesenih protiv Agencije ili problema unutar Agencije, te utvrđuje da li su te preporuke ispoštovane.

Disciplinska odgovornost

Zaposleni se mogu smatrati odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom.

Pod "povredom službenih dužnosti" podrazumijeva se:

a) preduzimanje radnji koje su definirane kao krivično djelo protiv službene dužnosti ili drugo krivično
djelo odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu Agencije;

b) odavanje državne, vojne ili službene tajne u suprotnosti sa važećim zakonima i propisima;

c) zloupotrebe i prekoračenja ovlaštenja;

d) neizvršavanje zakonitih naređenja neposrednog rukovodioca;

e) preduzimanje radnji koje mogu omesti ili spriječiti građane ili druga lica u ostvarivanju prava prema
ovom i drugim relevantnim zakonima;

f) uzrokovanje veće materijalne štete tokom rada namjerno ili iz krajnje nepažnje;

g) neopravdan izostanak sa posla;

h) neblagovremeno i neuredno izvršavanje povjerenih poslova i zadataka;

i) povreda etičkog kodeksa.

Neće se smatrati da disciplinska odgovornost iz ovog člana podrazumijeva oslobađanje od krivične

odgovornosti koja se predviđa u tim slučajevima.

Procedura kojom se utvrđuje disciplinska odgovornost precizirana je Pravilnikom o unutarnjoj orgnizaciji

koji donosi generalni direktor.

(k) Prestanak radnog odnosa u Agenciji