TERORIZAM-TADEJ

1.POJAM I IZVORI MEĐUNARODNOG PRAVA? (OPĆENITO)

-Međunarodno pravo je skup pravnih pravila,kojima se reguliraju odnosi između priznatih

subjekata međunarodnog prava.

-Izvori međunarodnog prava dijele se na glavne i pomoćne.Glavni izvori međunarodnog

prava su:

1. Međunarodni običaji
2. Međunarodni ugovori
3. Opća pravna načela

Pomoćni izvori međunarodnog prava su:

1. Sudska praksa
2. Znanost

Pomoćni izvori se nikad ne primjenjuju u međunarodnom pravu oni služe utvrđivanju glavnih
izvora.

Običaj je nepisano pravilo,a ugovor pisano pravilo.

Međunarodni običaj da bi bio izvor međunarodnog prava mora imati ispunjena dva uvijeta:
subjektivni i objektivni.

Međunarodni ugovori su pisani izvori međunarodnog prava koji mogu biti bilateralni ili
višestrani.

Opća pravna načela su najšire formulirana pravna pravila.

Sudska praksa su odluke međunarodnih sudova,(Međunarodni sud u Hagu,međunarodni sud

u Hamburgu)

Odluke arbitražnih sudova:

- kada se dvije države dogovore da će svoj spor iznijeti pred arbitra ili pred arbitražno
povjerenstvo

-odluka arbitreže je konačna i obvezujuća isto kao i odluka suda i nema žalbe.
2.SUBJEKTI MEĐUNARODNOG PRAVA S POSEBNIM OSVRTOM NA DRŽAVU I
SUVERENOST DRŽAVE?

-Subjekti međunarodnog prava su:

1. Države
2. Međunarodne organizacije
3. Ustanici priznati za zaraćenu stranu

3.UJEDINJENI NARODI I OČUVANJE MEĐUNARODNOG MIRA I SIGURNOSTI?

-UN su nastali nakon II. Svjetskog rata kada su države odlučile sjesti za pregovarački stol i
osigurati međunarodni mir i sigurnost.Iskonske članice UN-a su sve one države koje su
sudjelovale na osnivačkoj konferenciji.Te države su potom imale pravo odlučivanja o
primanju novih država u članstvo.Nema nikakvih razlika između iskonskih i naknadno
primljenih država,sve imaju ista prava i obveze. Tako je kreirana organizacija UN-a čiji je
temeljni akt povelja UN-a.

Glavni organi UN-a su:

1. Opća skupština
2. Vijeće sigurnosti
3. Gospodarsko socijalno vijeće
4. Tajništvo
5. Međunarodni sud u Hagu
6. Starateljsko vijeće

U općoj skupštini sjede sve države članice, ima ih 193.

Opća skupština ima opću nadležnost što znači da ona raspravlja o svim pitanjima iz povelje
UN-a, ali najvažniji organ UN-a je Vijeće sigurnosti. Vijeće sigurnosti ima 15 članova 5 stalnih i
10 nestalnih.

Rat je bio sredstvo državne politike do 1928.g. donisi se čuveni Brian Kelogov pakt. Tada je
prvi put u povijesti međunarodne zajednice rat formalno zabranjen. To je najkraći
međunarodni ugovor u međunarodnoj povijesti ima dva članka.

4.SREDSTVA MIRNOG RIJEŠAVANJA MEĐUNARODNIH SPOROVA?

(DIPLOMATSKA I SUDKSA)
-Postoje diplomatska i sudska rješavanja međunarodnih sporova. Diplomatska sredstva su
pregovori, posredovanje, mirenje, dobre usluge, izravnanje i istraga.

Sudska sredstva su sudske presude, međunarodni sudovi ili arbitraže.

5.RAZLIKA IZMEĐU MEĐUNARODNE ARBITRAŽE I RIJEŠAVANJA SPOROVA PRED

MEĐUNARODNIM SUDOM U HAGU?
-Međunarodna arbitraža je slična domaćoj sudskoj parnici, no umjesto da se pred domaćim
sudom, odvija se pred privatnim donositelji presude poznate kao arbitra. Za razliku o
Međunarodnog suda u Haagu, Stalni arbitražni sud nije namijenjen samo državama,nego i
ostalim korisnicima. On pruža usluge rješavanja sporova koji uključuju razne kombinacije
država, državnih subjekata, međuvladinih organizacija i privatnih subjekata, a rješava
slučajeve koji proizlaze iz međunarodnih ugovora(uključujući bilateralne i multilateralne
ugovore o ulaganjima) i drugih ugovora o kojima treba arbitrirati. Takvi slučajevi obuhvaćaju
široki spektar pravnih problema, od sporova o kopnenim i morskim granicama, suvereniteta,
ljudskih prava,sve do međunarodnih ulaganja i problema koji se odnose na međunarodnu i
regionalnu trgovinu.

6.POJAM I DEFINICIJA TERORIZMA?

-Terorizam su kažnjive zločinačke i nasilničke djelatnosti međunarodno organiziranih skupina
ili pojedinaca ili entiteta. Radi postizanja različitih ciljeva ideoloških, političkih, rasnih,
vjerskih i dr.suprotno međunarodnom pravu ili nacionalnim zakonima država. Taj ekstremno
opasan fenomen današnjice ne može se suzbiti klasičnim oružanim akcijama, uporbom vojne
sile niti akcijama samo jedne države, već solidarnim naporima svih članica međunarodne
zajednice.

U UN-u nažalost još uvijek nemamo koncenzus o definiciji međunarodnog terorizma pa onda
nema ni opće prihvaćenog međunarodnog ugovora o suzbijanju međunarodnog terorizma.
Donijete su samo brojne parcijalne konvencije. Vijeće sigurnosti s druge strane u posljednja
dva desetljeća prihvaća brojne rezolucije u kojima se precizira da je svaki čin međunarodnog
terorizma prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti.

7.CILJEVI TERORIZMA?
Većina autora određuju kao konačne ciljeve terorizma sljedeće:

1. Promjena režima
2. Teritorijalne promjene
3. Promjene postojeće politike koja se odnosi na prestanak podupiranja nekih režima
4. Društvena kontrola
 5. Radi podupiranja postojućeg vladajućeg režima

8.NAJZNAČAJNIJA PODJELA SUVREMENOG TERORIZMA?

Najznačajnija podjela terorizma ide prema ciljevima i suvremeni terorizam se može podijeliti
na:

1. Ideološki
2. Državni
3. Nacionalno separatistički
4. Religijski

9.POJAM IDEOLOŠKI UTEMELJENOG TERORIZMA?

-To je terorizam koji polazi od podjele političkih snaga na tzv. ljevicu i desnicu pa tako onda
imamo podjelu na ljevi i desni terorizam. Ljevi zagovaraju ekstremne pristaše ljevih političkih
ideologija, a desni terorizam karakteriziraju raznoliki ideološki temelji desne političke
orjentacije primjerice antikomunizam i dr...

10.POJAM DRŽAVNOG TERORIZMA?

-Državni terorizam označava djelovanje države putem terorističkih napada kako na teritoriju
stranih država ili na svome državnom teritoriju usmjeren protiv svojih građana. Ovaj oblik
terorizma predstavlja zapravo jedinu iznimku od uobičajenog poimanja terorizma kao
djelovanja ne državnih terorističkih organizacija usmjerenih protiv države odnosno njezinih
vlasti. Državni terorizam možemo razlikovati prema tome da li je usmjeren prema svojim
vlastitim građanima ili se primjenjuje u inozemstvu pa je to sredstvo vanjske politike jedne
države. Državni terorizam uvijek uključuje uporabu oružane ( smrtonosne) sile od strane
državne vlasti prema civilnom stanovništvu.

11.RELIGIJSKI UTEMELJENI TERORIZAM?

To je terorizam čiji su motivi i ciljevi primarno religijski određeni. Religijske ekstremiste kao
pokretačku stranu ove vrste terorizma karakteriziraju sljedeća obilježja:

1. Trenutnu religiju drža oslabljenom u odnosu na izvornu

2. Odbijaju kompromise sa sekularnim institucijama
3. Za religijske ekstremiste ne postoji podjela na javno i privatno.
Opća karakteristika religijskog terorizma je nada da će se doprinjeti uništenju sekularne
države i uspostaviti teokratske.

12.RAZLIKOVANJE STAROG I NOVOG TERORIZMA?

Između starog terorizma i onog suvremenog ne postoji razlika u stupnjevima već u njegovoj
prirodi. Razlike između klasičnog tiranicida i modernog političkog atentata, i što se tiče mete
i što se tiče motivacije. Evidentno je i kako je razvoj tehnologije utjecao na terorizam i
promijenio tijek njegova razvoja te ga na neki način i olakšao.

Karakteristike novog terorizma su:

1. Nediskriminirajuće nasilje koje najčešće pogađa nevine civile s vrlo velikom

smrtnošću i bez upozorenja
2. Prijetnja oružjem za masovno uništenje
3. Nepovezanost s državnim sponzorstvom
4. Izrazita religijska opredjeljenost
5. Erozija tradicionalne hijerarhijske strukture

13.MEĐUNARODNE I REGIONALNE KONVENCIJE O SUZBIJANJU TERORIZMA?

(NAVEDI NEKE OD NJIH)
-Međunarodne konvencije o suzbijanju terorizma su:

1. Konvencija o suzbijanju nezakonitih otmica zrakoplova iz 1970.g.

2. Međunarodna konvencija protiv uzimanja talaca usvojena u općoj skupštini UN-a
1979.g.

3. Međunarodna konvencija o suzbijanju bombaškog terorizma usvojena u općoj

skupštini UN-a 1997.g.
4. Međunarodna konvencija o suzbijanju djela nuklearnog terorizma
5. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju kaznanih djela počinjenih protiv osoba
zaštićenih međunarodnim pravom uključujući i diplomatske predstavnike usvojena
1973.g.

-Regionalne konvencije su:

1. Arapsaka konvencija o suzbijanju terorizma usvojena u Kairu 1998.g.

2. Konvencija organizacija Afričkog jedinstva o sprečavanju i borbi s terorizmom
usvojena u Alžiru 1999.g.
 3. Regionalna konvencija Južno Azijske zajednice za regionalnu suradnju o suzbijanju
terorizma
4. Konvencija o organizaciji Američkih država o sprečavanju i kažnjavanju djela
terorizma koja čine zločin protiv osoba i otimanja osoba međunarodnog značaja
5. Europska konvencija o suzbijanju terorizma iz 1977.g.

14.SANKCIONIRANJE TERORIZMA U SUSTAVU UJEDINJENIH NARODA?

15.ULOGA VIJEĆA SIGURNOSTI U SUZBIJANJU TERORIZMA?

-Vijeće sigurnosti izdaje rezolucije kojima su predviđene sankcije akterima teror.napada,
osniva sankcioni odbor za provedbu sankcija. Potiče države da u što većoj mjeri postanu
strankama međunarodnih konvencija i protokola za suzbijanje terorizma i sustavno
poduzimaju mjere za prevenciju spriječavanja terorizma, te za pronalaženje i kažnjavanje
njihovih počinitelja.

16.SANKCIJE VIJEĆA SIGURNOSTI ZBOG TZV.DRŽAVNOG TERORIZMA? (KOJE I

PREMA KOJIM DRŽAVAMA)
Jedna od prvih država koja je nakon prestanka hladnog rata postala objektom sakcija Vijeća
sigurnosti UN s optužbom za tzv. državni terorizam bila je Libija tako što je odbila izručiti
dvojicu svojih državljana osumnjičenih za podmetanje eksploziva i rušenje američkog aviona
te uskaćivnjem suradnje u istrazi vezanoj za rušenje francukog aviona.
Izložena je nizu sankcija ujedinjenih naroda. : prometne sankcije (zabranu zračnog prometa s
drugim državama), embargo na oružje i vojnu opremu, diplomatske sankcije(ograničenje
osoblja libijskih diplomatkis i konzularnih predstavništava u inozemstvu, a svim je državama
naređeno da uskrate ulazak ili izreknu progon osobama libijskog državljanstva
osumnjičenima za terorizam. Uz to je osnovan Sankcijski odbo za provedbu ovih sankcija.
Ostavši bez rezultata, sankcije su pooštrene te proširene na zamrzavanje libijskih fondova i
dr financijskih izvora u inozemstvu i zatvaranje svih ureda Libyan Airlinesa, te zabrana izvoza
opreme u Libiju potrebnu za naftnu industriju.
Sankcije Ujedinjenih naroda Sudanu, slične onim Libiji, zbog sumnje na umješanost sudanske
vlade u terorizam posebno nakon atentata na egipatskog predsjednika. Nametnute su
diplomatske sankcije.
Talibanskom režimu nametnute su prometne i ekonomske sankcije, embargo na oružje i
vojnu opremu kao i diplomatske sankcije.
17.UČINKOVITOST SANKCIJA VIJEĆA SIGURNOSTI?
One su, dakle, ciljane,tj. personalizirane i selektivne, usmjerene na specifične resurse ili
aktivnosti neke države, odnosno nedržavnog aktera, kako bi se upravo ciljana skupina
potaknula na promjenu određene politike ili protupravnog ponašanja. Dakle, nametanje
prisilnih mjera isključivo prema nedržavnim akterima za čine terorizma, ali i za druge
povrede međunarodnog prava, u usporedbi sa sankcijama čiji su adresati isključivo države,
osobito je bitno u kontekstu reduciranja negativnih učinaka koje klasične mjere usmjerene
prema državama imaju za civilno stanovništvo.

18.PRVI MEĐUNARODNI AKT USVOJEN POD OKRILJEM UN-A U SVEZI

TERORIZMA?
-Konvencija o kažnjivim djelima i nekim drugim aktima izvršenim u zrakoplovima koja je
propisana u Tokyu 1963.g.

19.EUROPSKI PRAVNI OKVIR U SUZBIJANJU TERORIZMA?

-To je europska konvencija o suzbijanju terorizma koja je donijeta u Strazburu 1977.g

20.DEFINICIJA TERORIZMA U NACIONALNIM PROPISIMA BIH I RH?

Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi
usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se
postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki. HR
Terorizam- djelo se sastoji u činjenju terorističkog akta sa ciljem ozbiljnog zastrašivanja
stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti BiH, vlade druge zemlje ili međunarodne
organizacije da nešto učini ili ne učini ili sa ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja
osnovnih političkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura BiH, druge zemlje ili
Međunarodne organizacije.

21.ŠTO SVE SPADA DANAS U KAZNENA DJELA MEĐUNARODNOG TERORIZMA?

-Danas u kaznena djela međunarodnog terorizma spadaju otmice zrakoplova,djela sabotaže
zrakoplova, nezakoniti akti nasilja u zračnim lukama, nezakoniti akti protiv sigurnosti
pomorske plovidbe,nezakoniti akti protiv sigurnosti platformi nad epikontinentalnim
pojasom, zločini protiv međunarodno zaštićenih osoba, djela nezakonitog uzimanja u
uporabe nuklearnog materijala, uzimanje talaca, djela postavljanja ekspolozivnih naprava,
djela potpore tzv. paravan organizacijama koje služe kao financijski posrednici terorističkim
organizacijama.

22.POJAM HUMANITARNE INTERVENCIJE?

Humanitarne intervencije predstavljaju odgovor međunarodne zajednice na teška kršenja
ljudskih prava i podrazumijevaju vojnu akciju jedne ili više država kako bi se spriječilo kršenje
ljudskih prava. Izvode se bez saglasnosti država na čijem teritoriju se upotrebljava sila.

23.RAZLOZI DOPUSTIVOSTI I NEDOPUSTIVOSTI HUMANITARNE INTERVENCIJE

DANAS?
-Radi se o uporabi oružane sile kao odgovoru na golemo kršenje ljudskih prava, zračne
napade oružanih snaga NATO-a, ali bez predhodnog odobrenja Vijeća sigurnosti na različite
ciljeve u Jugoslaviji 1999.g. čemu je predhodilo u širokim razmjerima kršenje ljudskih prava,
zločini protiv civilnog stanovništva i egzodus masovnih razmjera na Kosovu, intervencija nije
bila vođena ni odobrena na temelju propisa glave 7 povelje UN-a te je zbog toga ta
intervencija pokrenula lavinu općeg zanimanja znanstvene i stručne javnosti o čemu ni danas
nema općeg koncenzusa.

24.STAV ZNANOSTI O RAZLOZIMA KOJI ISKLJUČUJU PRAVO NA HUMANITARNU

INTERVENCIJU?
-Stav znanstvenika o razlozima dopustivosti humanitarne intervencije:

1. Mora se raditi o ekstremnoj sveobuhvatnoj humanitarnoj opasnosti koja traži hitnu

intervenciju
2. Mora biti objektivno jasno da nema neke druge alternative osim uporabe sile radi
zaštite ljudskih života
3. Uporaba oružane sile treba odgovarati uporabi postizanja humanitarnog cilja
4. Vojna akcija bi trebala postići svoje ciljeve
5. Svaka uporaba sile mora biti kolektivna akcija.

25.NAVEDI NEKE PRIMJERE SUVREMENOG TERORIZMA U SVIJETU?

teroristički napad na Bali 12, listopada 2002.,
napadi u Istanbulu 15 i 20 studenog 2003.,
napad terorističke skupine ETA U Madridu 11.3. 2004. ,
napad u Londonu 7. srpnja 2005. ,
napad u Parizu studeni 2015.