100 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI

VRSTE STRUJA
ELEKTROTEHNIČKI SIM BOLI, crtani znakovi za p ri­
kazivanje elektrotehničkih i elektroničkih elem entarnih dijelova
(elemenata) i uređaja (slikovni simboli), odnosno slova za ozna­
čavanje električkih, magnetskih i drugih veličina (slovni simboli).
U prvo vrijeme elektrotehnike svaki autor, svaka radionica
i tvornica'upotrebljavali su svoje slikovne i slovne simbole. T a
se simbolika ujednačavala u pojedinim zemljama, a kasnije se
pokazala potreba za ujednačavanjem na m eđunarodnom nivou.
Simboli upotrijebljeni u pojedinim zemljama često su se mnogo
međusobno razlikovali, ponekad su bili upravo suprotno ozna­
čeni. T e su razlike bile posebno osjetne izm eđu tzv. »evropskog«
i »engleskog«, odnosno »američkog« načina označavanja, a neke su
još i do danas zadržane. Tako je npr. u U SA radi velikoserijske
proizvodnje vrlo rano uvedeno označavanje vodova, karakteri­
stika elemenata itd. bojama, te je to preneseno i na simbole u
shemama. T o se označavanje razlikuje i kod pojedinih proizvo­
đača, te ga je vrlo teško odgonetati bez originalnog kataloga.
Ujednačavanje elektrotehničkih simbola, a kasnije i elektro­
ničkih, prvo su obavljale ustanove za standarde pojedinih ze­
malja, a kasnije M eđunarodna elektrotehnička komisija IEC (In ­
ternational Electrotechnical Commission) koja radi u sklopu
M eđunarodne organizacije za standardizaciju ISO (International
Organization for Standardization). IEC izdaje preporuke iz raz­
ličitih područja elektrotehnike, a zemlje članice (među kojima je
i Jugoslavija) obavezne su da se p ri izradi svojih nacionalnih
standarda drže tih preporuka koliko je god to moguće. U posljednje
vrijeme IEC je obnovila rad na području elektrotehničkih simbola
i izdala više publikacija s preporukam a iz tog područja. Taj je
posao još u toku i sada se radi uglavnom na simbolima iz područja
tzv. slabih struja, elektronike, telekomunikacija, automatike itd.
U nas to je pitanje riješeno obaveznim standardim a JU S koje
izdaje Jugoslavenski zavod za standardizaciju u Beogradu. Do
sada je već publiciran veći broj standarda iz tog područja tehnike
koji se svi u potpunosti oslanjaju na preporuke IEC. Ipak, za
mnoge simbole još nedostaju standardi, posebno za one koji još
nisu obuhvaćeni u preporukam a IEC. U tom se slučaju upo treb ­
ljavaju simboli koji su u našoj praksi uvedeni prem a stranim stan­
dardima i prem a uzorima iz strane literature. U daljem pregledu
dani su simboli iz različnih područja elektrotehnike. Simboli
prem a jugoslavenskim standardim a i IEC prikazani su bez dodatne
mlL ·
oznake, a simboli drugih standarda i drugi, u praksu uvedeni
simboli, označeni su jednom zvjezdicom. Simboli označeni dvjema
zvjezdicama navedeni su, doduše informativno, u standardim a
JU S i preporukam a IEC, ali im se ne daje prednost, te bi ih tre ­
balo u nas izbjegavati i upotrebljavati samo u elaboratima koji
se rade za zemlje gdje su oni propisani. 3 X 120 + 1 X 50
U tablicama na narednim stranicama upotrijebljeni su za
• O
objašnjenje slikovnih simbola nazivi prem a terminologiji ko­
jom se obično služim o; m eđu okomitim crtam a dodani su tom e
i sinonim i, uglavnom oni koji se više upotrebljavaju u istočnoj
varijanti stručne terminologije, iako se u njoj ne upotrebljavaju
u svim slučajevima isključivo, nego ponekad uz term in naveden
na prvom mjestu.
Jugoslavenski zavod za standardizaciju upravo priprem a
standarde za veličine i njihove simbole iz područja svih znanstve­
nih disciplina i grana tehnike, koje izrađ u ju posebne stručne
komisije prem a prijedlogu ISO 31.
SLIK O V N I SIM BO LI
Istosmjerna | jednosmerna | struja
Desni simbol treba upotrijebiti kad bi primjena lijevog
simbola mogla dovesti do zabune.
Izmjenična | naizmenična |struja, opći simbol
Izmjenična | naizmenična | struja industrijske (niske),
frekvencije | učestanosti |
Izmjenična | naizmenična |struja srednje frekvencije
| učestanosti | (npr. zvučne)
Izmjenična | naizmenična | struja visoke frekvencije
| učestanosti | (npr. prenosne | noseće | ili radio-
frekvencije)
Izmjenična | naizmenična | struja određene frekven­
cije | učestanosti | prikazuje se dopisivanjem brojne vri­
jednosti frekvencije
-50 Hz Primjer: izmjenična | naizmenična | struja 50 Hz.
Aparati i strojevi | mašine | koji se mogu priključiti
na istosmjernu i izmjeničnu |jednosmemu i naizme-
ničnu | struju
Pulzirajuća ili ispravljena |usmerena| struja
VODIČI | PROVODNICI | I NJIHOVI SPOJEVI
Jedan vodič | provodnik | ili grupa vodiča | provod­
nika!
Gibak (savidjiv) vodič | provodnik |
Tri vodiča | provodnika |
n vodiča | provodnika |
Primjer: osam vodiča | provodnika |
Prelaz od jednocrtnog [jednolinijskog | na višecrtno
| višelinijsko | prikazivanje, npr. za četiri vodiča | pro­
vodnika |
Strujni krug | električno kolo | s oznakom vrste struje i
sistema raspodjele, frekvencije | učestanosti | i napona,
broja vodiča | provodnika |, njihova presjeka i mate­
rijala
-50 Hz 6000 V Primjer: trofazni strujni krug | električno kolo | 50 Hz,
6000 V, tri vodiča | provodnika | presjeka po 50 mm 2 od
3 x 50 mm2 Cu bakra.
Slovne oznake jedinica mogu se izostaviti ako to ne može
dovesti do pogrešnog tumačenja.
Primjer: trofazni strujni krug ¡električno kolo|, 50
3 N " - 50 Hz, tri vodiča | provodnika | presjeka po 120 mm 2 sa
neutralnim (nultim) vodičem fprovodnikom | presjeka
50 mm2.
Priključno mjesto (stezaljka), spoj vodiča | provodnika |
O Priključno mjesto, razrješljiv (rastavljiv, razdvojiv) spoj
Priključak aparata ili uređaja
X
Priključna mjesta koja su u vezi s pokretnim kontaktom
označuju se punim kružićem, ostala bijelim kružićem.
Odvojak | grananje |
Nerazrješljiv spoj odvojka | grananje |
Razrješljiv (rastavljiv, razdvojiv) spoj odvojka
npr. stezaljkama

Slikovni simboli, često nazvani i grafičkim simbolima, pri- Simbol za spoj vodiča \provodnika\ može se izostaviti
mjenju se u spojnim shemama električkih i elektroničkih sklopova, samo kod jednostrukih odvojaka.
uređaja, instalacija, postrojenja i mreža za simboličko (crtano)
prikazivanje elem enata, uređaja, instrum enata, aparata, naprava Dvostruki odvojak Igrananje |
i dijelova strujnih krugova a ponekad i nekih veličina. Slikovni
simboli koji služe za crtanje spojnih shema specifični su za elek­ Dvostruki odvojak | grananje |, razrješljiv
trotehniku i njezine grane i prim jenjuju se samo un u tar njih. + (rastavljiv, razdvojiv)
Najčešće upotrijebljeni simboli prikazani su u nizu narednih Dvostruki odvojak | odvod, grananje |, nerazrješljiv
tablica. Simboli koji se stavljaju na mjerne instrum ente radi oz­ | nerastavljiv, nerazdvojiv |
načavanja vrste električne veličine, tipa instrum enta, radnog po­
ložaja, ispitnog napona itd. prikazani su u članku Električna mje­ Križanje |ukrštanje| bez električnog spoja
renja, T E 3, str. 592.
 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI 101
SISTEMI RASPODJELE

Izmjenična | naizmenična | struja sa m faza frekvencije Primjer: trofazna izmjenična Inaizmenična | struja s
m ~~f 3 N ~ 5 0 H z 380 V neutralnim vodičem | provodnikom | 50 Hz, 380 V.
| učestanosti | /
Primjer: jednofazna izmjenična | naizmenična | struja Istosmjerna | jednosmema | struja sa n vodiča | pro­
-25 Hz 1- -25 n ------ U vodnika! i naponom U
25 Hz.
Oznaka Hz može se izostaviti ako to ne može dovesti do
pogrešnog tumačenja. Primjer: istosmjerna | jednosmerna | struja, dva vo­
2 -------110V diča | provodnika |, napon 110 V.
Poslije oznake za frekvenciju može se staviti i oznaka
za napon. Istosmjerna | jednosmema | struja, dva vanjska vodiča
|spoljna provodnika| i neutralni (nulti) vodič ¡pro­
Primjer: trofazna izmjenična | naizmenična | struja 50 2N------ 220 V vodnik | , 220 V (između vanjskih vodiča | spoljnih
-50 Hz 220V Hz, 220 V. provodnika |)
N Neutralni (nulti) vodič | provodnik | Pozitivan polaritet
+
Negativan polaritet

ELEMENTI ELEKTRIČNIH KRUGOVA |KOLA|

Simboli promjenljivosti Kondenzatori

/ Promjenljivost, opći simbol

Kondenzator, kapacitet, kapacitivnost; opći simbol
Ako je potrebno razlikovati ploče kondenzatora, savijena
J Nelinearna promjenljivost
linija na desnom simbolu znači vanjsku elektrodu fiksnih
kondenzatora, pokretni dio promjenljivih kondenzatora ili

/ Polupromjenljivost, promjenljivost uz prethodno po­

dešavanje
_L
dio provodnih kondenzatora koji je na nižem potencijalu.

Nepolariziran | nepolarizovan, nepolarisan| elektroli-

/' Kontinuirana (neprekidna, kontinualna) promjenljivost

ako ju je potrebno posebno označiti T" tički kondenzator

±1_ ±1_
/H/H Stepenasta promjenljivost
T 'T '
Polariziran | polarizovan, polarisan| kondenzator; opći
simbol

/* /* Ako je potrebno, simbol može da sadrži i broj (npr. 5)

stepena. ŽL ±J_
'T-
Polariziran | polarizovan, polarisan | elektrolitički kon­
denzator
Nelinearna samopromjenljivost

Linearna samopromjenljivost
# Promjenljiv kondenzator

Induktivni namoti | namotaji | svici, zavojnice Ako je potrebno označiti pokretnu ploču kondenzatora,
** simbol se dopunjuje točkom.
-W \r Namot | namotaj |, svitak, zavojnica, prigušnica, induk-
tivitet, induktivnost
Polupromjenljiv kondenzator, promjenljiv kondenza­

Induktivni otpor (induktancija) | induktivna otpornost,

f # tor za prethodno namještanje (podešavanje) trimer

induktanca induktansa |, induktivitet, induktivnost

Čisti induktivan otpor (induktancija) a induktivna

jLA ± Al Diferencijalni kondenzator
otpornost (induktanca, induktansa) |
Otpornici
Induktivni namot|aj | s jezgrom
Vrstu jezgre treba posebno naznačiti osim ako je od
čelika.
-AAAr- Otpornik, otpor | otpomost|, (kad ne treba naglasiti da
li je otpor reaktivan ili aktivan)
Namot|aj| s visokofrekvendjskom | visokofrekventnim |
jezgrom Omski, djelatni, radni otpor ¡aktivna otpornost|, ot­
-n n iv * pornik
Induktivni namot|aj | s jezgrom sa zračnim rasporom
| vazduš nim zazorom |
Prividan otpor | prividna otpornost |, impedancija | im-
pedanca, impedansa |
Svitak promjenljivog induktiviteta (induktivnosti)
Otpornik s izvodom, djelilo | delitelj, razdeljivač| na­
Variometar pona

Induktivan namot|aj |, oklopljen (materijal oklopa mo­

že se označiti) Promjenljiv otpornik (reostat), opći simbol

Ostali simboli
Otpornik s pokretnim kontaktom, opći simbol
Uzemljenje

Djelilo Idelitelj, razdeljivač| napona s pokretnim

Spoj s masom |na masu| kontaktom (potenciometar)
-L
Desni se znak može upotrijebiti ako to ne može dovesti
do pogrešnog tumačenja.
Otpornik s pokretnim kontaktom stepenastom
Primjer: uzemljena masa promjenom otpora (otpornosti)

Kvar (proboj, preskok, povreda izolacije vodiča | pro­ Samopromjenljiv otpornik s nelinearnim otporom |ot-
vodnika |, kratiti spoj) pomošću |

Primjer: mjesto kvara prema masi Grijaći element | zagrevni element, element za zagre-
vanje, grejni element |
102 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI
ELEKTRIČNE INSTALACIJE

Elektroenergetske instalacije

Pomični vod, opći simbol A 3 y< Trofazna priključnica «utičnica ¡priključna stezaljka|
sa zaštitnim uzemljenjem
m m Vod na žbuki | linija nad malterom |
Vod u žbuki ¡linija u malteru| cT Jednopolna instalacijska sklopka | jednopolni instala
đoni prekidač |
m_____ m Vod pod žbukom | linija ispod maltera | Dvopolna instalacijska sklopka | dvopolni instaladom
cT prekidač|
? Vod | linija | na izolatorima Tropolna instalacijska sklopka ¡tropolni instaladom
Vodič | provodnik | za uzemljenje ili milovanje prekidač |
PP/R 2 x 1,5 Primjer: vod | linija | sa dva vodiča | provodnika | Serijska instalacijska sklopka ¡redni instaladoni pre­
tipa PP/R 2 X 1,5 kidači
a Vertikalno položen vod | linija | u smjeru prema gore Izmjenična instalacijska sklopka | naizmenićni instala­
/ / / b Isto, sa smjerom toka | fluksa | energije prema gore X doni prekidač|

a b c c Isto, sa smjerom toka | fluksa | energije prema dolje V Grupna instaladjska sklopka *|grupni instaladoni
prekidač|

/ / /
a Vertikalno položen vod | linija | u smjeru prema dolje
b Isto, sa smjerom toka | fluksa | energije prema dolje
X Križna instaladjska sklopka -¡unakrsni instaladoni
prekidač|

Tipkalo | taster | , opd simbol

a b c c Isto, sa smjerom toka | fluksa | energije prema gore

a Vertikalno položen vod | linija | u smjeru odozdo

prema gore
È Vremenski relej (npr. stubišni automat) | vremensko
rde (npr. stepenišni automat) |

H EJ Električni uređaj, aparat; opd simbol

///
a b c
b Isto, sa smjerom toka | fluksa | energije prema gore
c Isto, sa smjerom toka | fluksa | energije prema dolje s
Električni štednjak

+ +
Razdjelna | razvodna | kutija □ Električni hladnjak

i Kabelska uvodnica, zaglavak (luk okrenut prema kabelu) -®* Električni bojler, grijalo vode i spremnik tople vode

Električni stroj | mašina | za pranje rublja

Glavni razdjelni | razvodni | uređaj (ploča | tabla |) - B
— nfflTTTl Električna grijalica | grejalica |
■m Katna razdjelna ploča pod žbukom | razvodna tabla
ispod maltera |
■LI 1 I I I I. Zatvoreni, kasetirani (oklopljeni) razdjelni | razvodni | A Svjetiljka | lampa |, opd simbol

— i— uređaj (ploča | tabla |)

i Svjetiljka sa žaruljom | lampa sa sijalicom | snage 60 W
ti Kućni elektroenergetski priključak (ormarić)
60 w

Svjetiljka s više žarulja Ilampa sa više sijaUca|, opd

* simbol
I Instalacijski osigurač, opći simbol
C*ZD * Svjetiljka | lampa | za fluorescentne sijalice, opd simbol

♦ Osiguranje trofaznog voda | linije |

Jednofazna, monofazna priključnica,utičnica ¡priključna

* Predspojni uređaj (stabilizator)

* Starter
a
stezaljka | bez zaštitnog uzemljenja
A M Jednofazna, monofazna priključnica,utičnica ¡priključna * Električna dizalica (dizalo, lift)
stezaljka | sa zaštitnim uzemljenjem IKI
Kućne signalne instalacije

T Y Priključnica (utičnica) | priključna (utikačka) kutija | rrjn * Numerator

i I ★
Utikač (8 )
Signalna žarulja |si|aliea|

* Višestruko svjetlosno javljalo ¡signalni aparat| sa vi­

© Priključnica ¡priključna kutija| —0 6 še (npr. šest) signalnih žarulja | sijalica |

Električno zvonce
★
Pozivni element
5 L ^ Električno zujalo |zujaliea|
★
© Pozivni element za kupaonice | kupatila |
Električna truba
★
© Pozivni element za stolove
A .
F Jph rifaa CTTpna

*
<§> Razrješni element * Relejna centrala

*
Električna brava TR * Mrežni transformator

I Pozivno-odzivna kutija
d * Glavni signalni aparat, opd simbol

© Indikator (pokazivač) |11|12|13||4|

d u m
Priključne stezaljke
 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI 103
ELEKTRIČNE INSTALACIJE

Instalacija zajedničke radio- i TV-antene Telefonske instalacije

t * Štap-antena za srednje, kratke i duge valove | talase | --------------------- Telekomunikađoni vod | linija | , opći simbol

r
Ti 20 5 X (2 x 0,8) Telekomunikađoni vod | linija | tipa Ti 20 sa pet pari-
------------------------------ ca promjera |prečnika| 0 , 8 mm
* Duga žičana antena za srednje, kratke i duge valove
|talase|

T * UKV usmjerena antena sa tri elementa

Tk RO * Telefonski kućni razdjelni | razvodni | ormarić

K8___ 6E Fill___6E
Primjer: televizijska antena, jednokanalna za kanal 8 sa | T*C I * Telefonska kućna centrala
šest elemenata i širokopojasna antena za III frekven­
cijsko područje sa šest elemenata.
[ ^ ] * Telefonski posrednik za vanjske | spoljne | veze
\ / I pm * Širokopojasno pojačalo Ipojačivačl za III frekvendj-
$ V I sko područje
A * Telefonska priključnica | priključak |

* Antenska skretnica ili filtar

P\ * Zidna telefonska priključnica | priključak |

0 * Glavni razdjelnik | razvodnik | sa tri glavne grane

0 * Telefonski aparat

^ Jednostruka i dvojna prelazna antenska priključnica

* fpS
| priključna kutija |
★ Jednostruka krajna antenska priključnica | priključna
* Poštanski telefonski aparat

T è T ■·* |
kutija

Razdjelna | razvodna | kutija 0 * Telefonski aparat za kućnu i poštansku vezu

Koaksijalni vod, vod za radio-instalađje e| * Zidni telefonski aparat

# Telefonski zračni | vazdušni] uvod s oznakom broja

pretplatnika
----------------- * Antenski vod, kabel

-tu ★ Radio-aparat
* Telefonski kabelski uvod s naznakom broja pretplatnika

* Poluautomatski telefonski posrednik

-OD ★ Televizijski aparat, televizor
* Automatski telefonski posrednik

Električni satovi | časovnici | Gromobranska (munjovodna) instalacija

© Električni (i sekundarni) sat | časovnik | , opći simbol

Fe 20 X 3
Fe 25 x 4
^ Nadzemni | vazdušni | prihvatni vod s oznakom
materijala i presjeka
Fe 25 X 4 * Podzemni vod, uzemljivač, s oznakom materijala i
Fe 30 x 3,5 presjeka
Glavni sat | časovnik | Držač vodova na krovu i zidovima zgrade, oznaka tipa
• i broj JUS
^ Munjovodna (gromobranska) motka, štapasti

Sat | časovnik | za tropolno uključivanje • gromobran; oznaka tipa i broj JUS

Cijevni uzemljivač (2* x 4 m)
Rastavna spojnica | rastavna (razdvojna) spojka | na
odvodu
Sinhroni sat | časovnik | za struju frekvencije 50 Hz
o * Vertikalna olučna cijev

* Horizontalni krovni oluk

Automat za označivanje radnih kartica s ručnim ru­
kovanjem
____ * Priključak na vodovodnu cijev u zemlji

Signalni sät Ičasovnik I

□ Pločasti uzemljivač, uz oznaku materijala i veličine (npr.
Fe 1000 x 1000 x 3 mm)

Protupožarni | protivpožarni | uređaji

* Protupožarni | protivpožami | detektor, opći Simbol

- 0 -
* Protupožarni Iprotivpožami | detektor s fotoćelijom

^ Zračni protupožarni | vazdušni protivpožami | detek- Maksimalni temperaturni protupožarni Iprotivpožami I

-QD detektor

-ä * Taljivi protupožarni ¡topljivi protivpožami| detektor - 0

Diferencijalni temperaturni protupožarni
| protivpožami | detektor
Centralni j sig n a Ini

Hfl * Ionizacioni protupožarni | protivpožami | detektor -» T V * uređaj sa četiri c

za daljinsko javljanje
i voda (petlje) i sa dva voda
104 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI
ELEKTRIČNI STROJEVI | MAŠINE | I TRANSFORMATORI

Način spajanja namota

Trofazni namotjaj | spojen | spregnut | u otvoreni tro­
Jedan namot|aj |
1 ZA kut | trougao |

I Dva odvojena namota|ja| Y Trofazni namot|aj| spojen | spregnut | u zvijezdu

Trofazni namot|aj| u zvijezdi | spregnut u zvezdu|
III Tri odvojena namota|ja| ¥ sa izvedenim neutralnim vodičem | nultim provod­
nikom |
Više odvojenih namota|ja| s oznakom njihova broja, Trofazni namot|aj | spojen | spregnut | u cik-cak
I6 npr. šest odvojenih namota|ja|
Višefazni namot|aj | spojen | spregnut |u poligon s
L Dvofazni namot|aj | A6 oznakom broja faza, npr. šest faza

V Dva trofazna namota|ja | u spoju V | V-sprezi | (60°) Y6 Višefazni namot|aj | spojen | spregnut |
oznakom broja faza, npr. šest faza
u zvijezdu s

Trofazni namot|aj|i, odvojeni j nespregnuti |

T Trofazni namot|aj| u spoju T |T-sprezi|

Trofazni namot|aj| spojen | spregnut | u trokut Višefazni namot|aj|i, odvojeni, s oznakom broja fa­
A | trougao | za, npr. šest faza

Električni strojevi ¡električne mašine|

A Namot|aj | općenito (broj polukrugova nije određen)

Preporukama IEC dozvoljena je i upotreba drugog i Jednofazni serijski | redni, redno pobuđen | motor s
-A /W — trećeg simbola, ali prvom se daje prednost. kolektorom
Radi razlikovanja pojedinih namot\aj\a mogu se pri­
mijeniti i simboli navedeni u nastavku.

Namot|aj | za komutaciju ili kompenzaciju Jednofazni repulzioni motor s kolektorom

Serijski | redni | namot|aj |

Paralelni, usporedni, | poredni, otočni | ili nezavisni,

odvojeni namot|aj | Trofazni serijski | redni, redno pobuđen | motor
kolektorom
^<3— ili ^ — Četkice | dirke | , četkice na kliznom prstenu

Četkice na kolektoru Sinhroni generator, opći simbol

> - * > -

© Generator
Sinhroni motor, opći simbol

© Motor
Trofazni sinhroni generator, spojen | spregnut | u zvi­
jezdu, bez izvedene neutralne | nulte | tačke

o o Mehanički spojeni strojevi | mašine |

Generator istosmjerne | jednosmeme | struje, istosmjer­

ni generator (è .
Asinhroni motor s kaveznim |kavezastim| rotorom,
opći simbol

& Motor istosmjerne | jednosmeme | struje, istosmjerni

motor Asinhroni motor s kliznim prstenovima, opći simbol
Generator (G) ili motor (M) istosmjerne ¡jednosmer-
in ne | struje sa dva vodiča | provodnika | s permanent­
nim | trajnim | magnetom
Jednofazni asinhroni kavezni motor s izvedenim kraje­
vima pomoćne faze
Generator (G) ili motor (M) istosmjerne | jednosmeme |
struje sa dva vodiča sa serijskom uzbudom ¡red­
nom pobudom |
Trofazni asinhroni kavezni motor
Generator istosmjerne | jednosmeme | struje sa dva
vodiča | provodnika | sa stranom nezavisnom uzbudom
| pobudom, pobuđivanjem |
Trofazni asinhroni kavezni motor sa šest izvoda statora

Primjer sa stezaljkama, četkicama i brojnim podacima:

generator istosmjerne | jednosmeme | struje sa dva vo­
diča | provodnika |, sa miješanom (kompaundnom) uz­ Trofazni asinhroni motor s kliznim prstenima
budom ¡pobudom, pobuđivanjem|

Generator izmjenične | naizmenične | struje, izmjenični Sinhroni pretvarač (konverter), opći simbol
generator

Motor izmjenične | naizmenične | struje, izmjenični Trofazni sinhroni pretvarač sa paralelnom uzbudom
motor
.r& l | otočnom pobudom, pobuđivanjem |

Pokretač, opći simbol Pokretač za oba smjera vrtnje jobrtanja | motora

Automatski pokretač
Stepenasti pokretač
□ Mi | | Ako je simbol manjih dimenzija, šrafirani se dio može
i ispuniti
 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI 105
ELEKTRIČNI STROJEVI | MAŠINE | I TRANSFORMATORI

Transformatori

Dvonamotni transformator, transformator sa dva od-

ili ^vvv^ vojena namota |namotaja|, opći simbol

Trofazni tronamotni
transformator, transformator sa
tri odvojena namota|ja|
u spoju zvijezda — zvijezda
Tronamotni transformator, transformator sa tri odvo­ — trokut | trougao | prikazan
jena namota | namotaja | , opći simbol višecrtno | višelinijski |
r>r>r>r\

Autotransformator, opći simbol Trofazni autotransformator spojen u zvijezdu

Ò - M.
,. JL
ili
Jednofazni dvonamotni transformator, jednofazni trans­
formator sa dva odvojena namota|ja|
è
Isto prikazano višecrtno | višelinijski |
10 kV
\2 5 0 k V A |^ Primjer: isto prikazano višecrtno | višelinijski | za trans­
'p O Hz formator 10 000 V /500 V, 250 kVA, 50 Hz, i napon
kratkog spoja 4%
'4 % - I
500 V—
Trofazni
zakretni transformator
Trofazni dvonamotni transformator, trofazni transfor­ Iindukcioni regulator |
mator sa dva odvojena namota|ja| u spoju zvijezda —
trokut | trougao |

Isto prikazano višecrtno | višelinijski | Isto prikazano

višecrtno Ivišelinijski |

, Grupa od tri jednofazna dvonamotna transformatora Namoti transformatora s označenim smjerom

^ sa dva odvojena namota|ja | u spoju zvijezda— trokut
namatanja

][" ][ Transformator bez jezgre | jezgra |

„ LA j Lj Isto prikazano
višecrtno | višelinijski |
X ■ IC Transformator sa željeznom | gvozdenim | jezgrom

Trofazni tronamotni
3E « |i Transformator s visokofrekventnom
nim I jezgrom
| visokofrekvent-

ii transformator, transformator i
tri odvojena namota|ja| Transformator s promjenljivim stepenom sprege
u spoju zvijezda — zvijezda
\ — trokut | trougao |

Trans duktori Prigušnice

+ ★ Transduktor, opći simbol * Prigušnica, opći simbol

Transduktor s jednim upravljačkim i radnim namotom

+ * |namotajem|, opći simbol * Regulacijska prigušnica

4 * Isto samo paralelno postavljeno

A Trofazna prigušnica vezana u zvijezdu | spregnuta u
zvezdul

Transduktor s jednim radnim namotom | namotajem |

£ i više upravljačkih namotaj ja | Prigušnica bez jezgre

Prigušnica s jezgrom
★ Isto prikazano paralelno
Prigušnica s metalnom jezgrom
106 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI
SKLOPNI APARATI

U elektro- U telekomu- Sklopke, sklopnici | kontaktori | , prekidači i rastavljači

energetici nikadjama Kontakti, opće odredbe

Primjer: uklopni |uključni, radni | kontakt.

Pomicanje kontakta iz položaja mirovanja u radni polo­ ^ Jednopolna sklopka | jednopolni prekidač | , opd simbol
U žaj može biti slijeva nadesno i obratno, odozdo prema
gore i obratno, u smjeru kazaljke na satu i obratno.

Primjer: uklopni | uključni, radni | kontakt. Kontakti ^ ^ Tropolna sklopka | tropolni prekidač |
se mogu prikazivati i neispunjenim trokutima.

r i n! r i iVi\ i !
J Primjer: uklopni | uključni, radni | ‘kontakt. Umjesto
trokuta može se upotrijebiti kratka crtica, ako to ne
'\ ¡V Zaštitna motorna sklopka ¡zaštitni motorni prekidači
L ? J
'l i može dovesti do zabune.

Primjer: preklopni kontakt s prekidanjem (prvi se kon­ J v k M Tropolna automatska (pneumatska) sklopka ¡tropolni
takt otvara prije zatvaranja drugog kontakta). \ 9 9 9 automatski prekidač |

V V Da bi shema bila jasnija, može se pokretni kontakt pred­

staviti punijom crtom.
J 1 J
U elektro- U telekomu- Sklopnik | kontaktor | , normalno otvoren
energetiđ nikadjama Simboli za kontakte
T T 1
'ii*
r '?
Uklopni ¡uključni, radni| kontakt, opd simbol
«i
Sklopnik | kontaktor | sa zaštitnim uređajem

Isklopni ¡prekidni, mirni| kontakt, opći simbol Sklopnik | kontaktor | , normalno zatvoren
I) \\
Prekidač (udnska sklopka) |prekidač snage]

vnv Preklopni kontakt s prekidanjem

Automatski tropolni prekidač s gašenjem luka: u ulju,

U Preklopni kontakt s neutralnim položajem i$j m u struji ulja, zraka ¡vazduhaj, itd.

t
»
m
Uljni prekidač

Preklopni kontakt bez prekidanja

* Malouljni prekidač

Elektromehanički releji |relei|

* Hidromatski prekidač
Namot releja | namotaj relea |, opd simbol

Namot releja | namotaj relea | s jednim svitkom | ka-

lemom, navojkom|
* Pneumatski prekidač
Primjer /Namot rdeja ¡namotaj relea | kojem svitak
¡kalem, navojak| ima otpor 2 0 0 Q
i l i U Rastavljač: lijevo opći simbol, u sredini preklopni
Namot releja ¡namotaj relea| sa dva svitka ¡kale- rastavljač s prekidanjem, desno preklopni rastavljač
ma,
V V bez prekidanja

Namot releja | namotaj relea | s usporenim isklopnim

djdovanjem | prekidnim dejstvom| otpuštanjem i
Jednopolni udnski rastavljač ¡rastavljač snagej

m ‘ I
Namot releja | namotaj relea | s usporenim uklopnim
djelovanjem | uključnim dejstvom | privlačenjem | za­ )
tezanjem |

Namot releja | namotaj relea | za | na|izmjeničnu Okidači

struju
Nadstrujni j prekostrujni | okidač, naročito elektro-
rrV i rrV i * magnetski (lijevo) i podstrujni okidač (desno)
|pt| i Namot polariziranog releja ¡polarizovanog relea |
* Nadnaponsk^prenaponski (lijevo) i podnaponski
r u n ru V i okidač (desno)
z !p Namot remanentnog releja ¡relea f

* Okidač na napon greške

j ■ Svitak releja ¡kalem relea| s usporenim isklopnim
djelovanjem ¡prekidnim dejstvom | # Nadstrujni | prekostrujni | okidač s vremenskim us­
porenjem

Svitak releja | kalem relea | s usporenim uklopnim ★ Termički okidač, npr. s bimetalom
djelovanjem ¡uključnim dejstvom |
)B
 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI 107
SKLOPNI APARATI

Tipkala | tasteri | Osigurači, iskrišta i odvodnici prenapona

* Tipkalo | taster | s uklopnim | uključnim | kontaktom Osigurač, opći simbol

Tipkalo | taster | s isklopnim |prekidnim| kontak­

tom I rt Osigurač s kontaktom za signalizaciju

Tipkalo | taster | s preklopnim kontaktom Rastavljač s osiguračem | rastavni osigurač |

A' 4r
Svijetleće tipkalo |svetleći taster | sa signalnom ža­
ruljom | sijalicom | Učinski rastavljač | rastavljač snage | s osiguračem

Tipkalo | taster | (s uklopnim i isklopnim | uključnim

i prekidnim | kontaktom) s jednosmjernim zaporom
[101] Tropolni osigurač

Galvanski elementi i akumulatori \ Iskrište, opći simbol

t
Galvanski element ili akumulator (dulja linija prikazuje
~"f|“ ili pozitivni pol, a kraća negativni pol)
T Dvostruko iskrište
★ Iskrište s rogovima
H # ■4 - 4 Baterija galvanskih elemenata ili akumulatora *
Odvodnik prenapona (prenaponski odvodnik): lijevo
opći simbol, u sredini cijevni odvodnik prenapona,
- ||-------1 |||| |J— Baterija s ćelijskim preklopnikom desno ventilni i magnetoventilni odvodnik prenapona

Ograničavalo | ograničavač | napona u cijevi s plinom

Baterija s odvojcima
$
ELEKTRIČNI MJERNI INSTRUMENTI

Pokazni mjerni instrumenti Električna brojila

o Pokazni (detektorski) mjerni instrument (instrument

s kazaljkom); opći simbol □ Električno brojilo, opd simbol

© Voltmetar
Brojilo, energija teče sa sabirnica

© Ampermetar

© © Vatmetar, varmetar

Mjerilo faktora snage

□ Brojilo, energija teče prema sabirnicama

Ah Ampersatno brojilo
Mjerilo frekvencije | frekvencmetar |

Vatsatno brojilo
© Ommetar, omometar

© Sinhronoskop, sinkronoskop Mjerni transformatori, šantovi(shuntovi)i djelila napona

© Dvostruki voltmetar Strujni transformator

© Galvanometar

dx i.
© Termometar, pirometar
o
ili
iì:
Strujni transformator sa dvije jezgre Idva jezgra I

© Tahometar

© Fazometar | fazmetar | t
i:
Strujni transformator sa dva sekundarna namota|ja|
na istoj jezgri | istom jezgru |

@ Osciloskop

Upisni mjerni instrumenti u

□ Upisni |registracioni, registrujući | mjerni instrument,
opći simbol n Naponski transformator

0 Upisni vatmetar
-F=l- Šant(shunt) | paralelni otpornik |

0 Osdlograf, opći simbol

_L Kapadtivno djelilo | delitelj j napona
Bifilami (petljasti) osdlograf
T
108 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI
ELEKTRANE I PODSTANICE

U projektu U pogonu U projektu U pogonu

m U7 7 J Termoelektrana, opći simbol

□ ¿¿22
Elektrana, opći simbol
B 1

0 Nuklearna elektrana
□ 1 Hidroelektrana, opći simbol

0 Protočna hidroelektrana
o «V/v/i Podstanica, opći simbol

VODOVI ZA PRENOS I DISTRIBUCIJU

Električni vod | linija | ili kabel, opći simbol Podvodni vod | podvodna linija |

Podzemni vod | podzemna linija | Nadzemni vod | nadzemna linija |

TELEKOMUNIKACIJE

Telefonila Visokofrekventna žičana i bežična telefonija

1ÖT * Telefonski aparat s lokalnom baterijom

0 Pojačalo |pojačavač|

ÜT * Automatski telefonski aparat

s Višestepeno pojačalo |pojačavač|

□r Telefonski aparat, opći simbol

0 Modulator, demodulator
Okretni | obrtni | birač (s jednim smjerom kretanja)

Birač sa dva smjera | pravca | kretanja (podizno-obrtni

□ Filtar

-A-
0
birač)
Visokopropusni filtar

+ ★ Koordinatni birač
Niskopropusni filtar
-®5- Motorni birač jednosmjerni | sa jednim kretanjem |

h$|—
Pojasni filtar
Motorni birač dvosmjerni j sa dva kretanja |

y. * Limiter | ograničavač |
-
Kontaktno polje m.
Antene Korektor nelinearnog izobličenja, izjednačavač

tt Odašiljačka | predajna | antena

60
+ Frekvencijski pojas u normalnom položaju (sa četiri
kanala)
* Frekvencijski pojas u obrnutom položaju (sa 60 kanala)

YYY Prijemna antena

A Visokofrekventni telekomunikacioni uređaj za prenos

0 Jednozavojna okvirna antena

navojem |
|ram-antena sa jednim
" H /f * preko vodova linija visokog napona

Radio-tehnika i televizija

@ Višezavojna okvirna antena |ram-antena sa više na­

voja | - t r Valovod |talasovod| kružnog presjeka

00 Unakrsna okvirna antena | ukrštena ram-antena |

- 0 -
Valovod |talasovod| pravokutnog presjeka

- ir Dipol-antena
Spoj dvaju valovoda | talasovoda | , simbolički prikaz

Kristal
Savijeni dipol -f li-
I Oscilator (visokofrekventni)
1in Dipol sa reflektorom

* Pojačalo | pojačavač |
Feritna antena
-!> -

0 Radio-odašiljač | predajnik |

Ljevkasta antena

Helikoid(al)na antena
0 Radiosvjetionik | radiofar | , radio-odašiljač j radio-
predajnik| predviđen za određivanje radio-smjerova

Ö Radio-prijemnik

Parobol(ič)nđ antena
[□ ] Glavna radio-stanica

(í Parobol(ič)na antena napajana preko valovoda

Ù Radio-stanica, pokretna

Radijator s procijepom
□ Televizijski prijemnik
 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI 109
ELEKTRONSKE CIJEVI I POLUVODIČKI |POLUPROVODNIČKl| ELEMENTI

Dijelovi elektronki, elektronskih cijevi Prim jeri elektronki, elektronskih cijevi

Posuda (kontura balona) elektronske cijevi, opći simbol Tinjalica

O 0
Primjer drugačijeg crtanja oblika posude Dioda s direktnim grijanjem katode

n Dioda s indirektno grijanom |grejanom| katodom

u Po potrebi mogu se dijelovi posude prikazati i odvojeno.

Dvostryka dioda s indirektno grijanom | grejanom |

O Posuda ispunjena plinom | gasom | ili parom katodom

P Vruća (topla) katoda, opći simbol Dioda punjena plinom | gasom|

n Direktno grijana katoda ili žarna nit | zagrevno, grejno

vlakno | indirektno grijane katode Trioda s indirektno grijanom | grejanom | katodom

n Indirektno grijana katoda sa žarnom niti | zagrevnim,

grejnim vlaknom |
Pentoda

u Fotoelektrična katoda (u dijelu posude)

9 Neizolirana | neizolovana | tekuća | tečna | katoda (u

posudi)

Izolirana | izolovana | tekuća | tečna | katoda (u po­

Pentoda sa 2 diode

sudi)
Heksoda i trioda

i Hladna katoda

A Hladna katoda s dodatnim grijanjem | zagrevanjem | Višeelektrodna plinska | gasna | stabilizatorska elek-
tronka | elektronska cev |

_L Anoda i
'A
Katodna cijev s indirektno grijanom katodom, Wehnel-
tovim cilindrom, anodom, magnetskim fokusiranjem,
__ 11 elektrostatičkim otklanjanjem | skretanjem | i unutraš-

6 Anoda sa sekundarnom emisijom, dinoda (u posudi) —|j

I
!] njim vodljivim slojem i zaslonom | ekranom, zasto-
rom |

Poluvodičke | poluprovodničke | diode

Antikatoda (anoda rendgenskih cijevi)
— M— Poluvodička | poluprovodnička | dioda, opći simbol
Rešetka (mrežica)

VÜ7 Poluvodička | poluprovodnička | dioda (kao sastavni

dio)

-© Rešetka (mrežica) sa sekundarnom emisijom (u posudi)

Temperammo ovisna dioda | dioda zavisna od tempe­
rature!

Elektroda za cilindrično fokusiranje [cilindričnu kon­

f) centraciju | (u posudi) Kapacitivna dioda (varikap, varaktor)

Elektrode za bočno skretanje (u posudi)

{} Tunelska |txmel-| dioda

Elektrode za radijalno skretanje (u posudi)

Jednosmjerna Zenerova (probojna) dioda

Elektroda za paljenje luka

Elektroda za paljenje (prikazana s tekućom |tečnom]

elektrodom)
~ v
Dvosmjerna Zenerova (probojna) dioda

1^1 Elektroda za paljenje s hladnom katodom

110 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI
ELEKTRONSKE CIJEVI I POLUVODIČKI | PO LUPROVODNIČKI | ELEMENTI

Tranzistori

PNP-tranzistor Tranzistor s jednim PN spojem | jednoprelazni |

(engl. unijunction) tranzistor s bazom tipa P

TranzistQr s jednim PN spojem | jednoprelazni |

NPN-tranzistor (engl. unijunction) tranzistor s bazom tipa N

Spoj ni unipolarni tranzistor, unipolarni tranzistor s Tranzistor tipa P-N-P-N

* PN spojem, tranzistor s efektom polja s bazom ti­
pa N.
Tranzistor tipa N-P-N-P
Spojni unipolarni tranzistor, unipolarni tranzistor s
* PN spojem, tranzistor s efektom polja s bazom ti­
pa P Tranzistor tipa P-N-I-P

Unipolarni tranzistor s izoliranim zasunom, mos fet,

tranzistor s efektom polja s izoliranim |izolovanim| Tranzistor tipa N-P-I-N
zasunom, gejtom

Fotoelektrični sastavni dijelovi Ispravljački , usmjerivački i upravljački elementi

Poluvodički \poluprovodnički\ elementi Poluvodički \poluprovodnički\ elementi
Uređaji s nesimetričnom | pro|vodljivošću, ispravljač;
Fotovodljiva | provodna | ćelija sa simetričnom | pro- |s . opći simbol
vodljivošću| (fotootpomik nezavisan od smjera struje) \Pro\vodljivost uređaja je najveća kad na strani trokuta
vlada viši napon nego na strani crtice.
____ * ------ ---------- Poluvodički | poluprovodnički | ispravljač, opći simbol
( frl 1 ------1- Fotovodljiva |provodna| ćelija s nesimetričnom |pro-
\^ y ------ vodljivošćul

—i / \ / \ l — Fotoelektrični sastavni dio; opći simbol

-H - Ispravljački uređaj (samo u blok-shemama)

Poluvodički upravljani | poluprovodnički kontrolisani |

— *— ispravljač (tiristor), opći simbol
Laserska dioda ★ Dva antiparalelna tiristora u jednom elementu (trijak)
Ph

Fotonaponska ćelija, fotoelement
PNP fotoelektrični sastavni dio
-Q r
Fototranzistor (npr. tip PNP)
Polu|pro|vodički sklopni | prekidački |
df se aktivira s pomoću svjetlosti
Elektronke
Ispravljačica plinom | gasom | ili parom punjena, s
užarenom katodom
Ispravljačica plinom | gasom | ili parom punjena, s
hladnom katodom i upravljačkom rešetkom
Ispravljačica plinom | gasom | ili parom punjena, s
hladnom katodom, s anodom za paljenje i pobudnom
aparat koji
anodom

Jednoanodni ispravljač sa živinom katodom i trajnom

Silicijumski sklopni | prekidački | aparat koji se aktivi­ pobudom (ekscitron)
if ra s pomoću svjetlosti

Elektronke Jednoanodni ispravljač sa živinom katodom (ignitron)

s pomoćnom elektrodom za paljenje
Fotoćelija, opći simbol; vakuumska fotoćelija

Fotoćelija plinom | gasom | punjena Tiratron, trioda punjena plinom | gasom |

&

LOGIČKI SKLOPOVI (LOGIČKA KOLAj

I-sklop (I-kolo | sa dva ili više —^ X A Ekskluzivni

-=£> —H H zivno ILI-kolo j

H>- H> r Inyertor, negacija, NE-sklop

INE-kolo I
B ★Memorija, općenito

Q—
— D ★Monostabilni multivibrator
Shefferova funkcija, NI-sklop 5—
^£> =D - |NI-kolo| sa dva ili više ulaza
J Q—
★Bistabilni multivibrator (flip-flop)
K B Q—
^ ILI-sklop |lLI-kolo | sa dva ili
3 D -=3Z > ^ više ulaza — X S Zbrajalo, nepotpuno | sabirač,
nepotpuni |
p
^ Peirceova funkcija, NILI-sklop X S
|NILI-koloJ sa dva ili više ulaza ^ Zbrajalo, potpuno | sabirač,
Y F
P___ potpuni |
 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI U!
ELEKTROAKUSTIKA

=d Mikrofon, opd simbol

P Gramofon

=d Slušalice, opd simbol

3 = Magnetska glava za snimanje i reprodukdju

=cQ Zvučnik, opd simbol

-0= Magnetska glava za reprodukciju

* Zvučnik s permanentnim magnetom Magnetska glava za snimanje

|—1 | I—Y \ Zvučnik s permanentnim magnetom impedandje 5 ii, Glava za reprodukdju

1—k j '—K J za napon 100 V -Đ C
100 V
Glava za snimanje
Grupa zvučnika u jednoj kutiji O l

Govorni stup | stub | sa zvučnicima snage 25 W

S)C Glava za brisanje

25
Q_D Magnetofon, monofonski

Visokotonski zvučnik
Q_jD Magnetofon, stereofonski
0 0

=Q Zvučnica |pikap, pick-up|, opd simbol

V © Mono

<x Stereo-zvučnica

ta Elektrodinamička zvučnica
CD Stereo

Piezoelektrična (kristalna) zvučnica

> Pojačalo | pojačavač |

SLOVNI SIM BO LI U nastavku su navedeni slovni simboli koji se upotrebljavaju

Slovni simboli služe za označavanje fizikalnih i tehničkih veli­
čina. S obzirom na to da postoji više veličina i njihovih jedinica
nego slova latinske abecede i grčkog alfabeta koja se prim jenjuju
za označavanje jednih i drugih, potrebno je upotrijebiti ponekad
isto slovo za više veličina i jedinica. Ipak većinom ne dolazi do
zabuna jer se iz cjeline teksta odnosno sheme već zna o kojoj se
veličini ili jedinici radi. D a bi se barem razlikovale veličine od
jedinica, primjenjuje se različit način pisanja. Simboli za veličine,
funkcije i opće brojeve pišu se kurzivom, a oznake jedinica, ke­
mijskih elemenata, matematički operatori i brojevi pišu se uspra­
vno. Za razliku od slikovnih simbola, slovni simboli za veličine
jedinstveni su za sve znanstvene discipline i grane tehnike.
u elektrotehnici i elektronici. U zagradi su navedeni rezervni
simboli koji se upotrebljavaju da ne bi došlo do zabune ako je
isti simbol već upotrijebljen s drugačijim značenjem.
Ako nema opasnosti od zabune, mala slova mogu se u p o tri­
jebiti kao varijanta za velika slova i obrnuto, a isto tako m ogu se
latinska slova upotrijebiti kao varijanta za grčka slova i obrnuto.
K od nekih se veličina (jakost struje, napon) velikim slovom ozna­
čava u vremenu stalna veličina, a malim slovom u vrem enu p ro ­
mjenljiva veličina.
Slovni simboli uobičajeni u elektroničkim sklopovima dani
su i u tablicama 18 i 19 u članku Elektronički sklopovi, T E 4, str.
567 i 568.

Simbol N a ziv veličine Simbol N a ziv veličina Simbol N a ziv veličine

V E L IČ IN E PR O ST O R A , V REM EN A , V E L IČ IN E E L E K T R IK E , E L E K T R IC IT E T A
F R E K V E N C IJE
(p Fazni kut E Elektrom otorna sila Y Prividna vodljivost I provodljivost |
U, (F ) Razlika električnih potencijala, po­ (V = G + j B ), adm itancija l ad-
(0 ) Prostorni kut | ugao | m itansa |
tencijalna razlika, električki napon
A Valna duljina | talasna dužina | V Električki potencijal Y, (p ) Specifična vodljivost, specifični pro­
y t (p) Koeficijent prostiranja (y = a + )fi) vod | specifična provodljivost |, kon-
E, (K ) Jakost | jačina | električnog polja
P, (6 ) Fazni koeficijent Q Elektrika | naelektrisanje |, količina duktivnost
a, (a) Koeficijent slabljenja, prigušenja, p ri- elektriciteta, količina elektrike, elek­ R Električki (djelatni, radni, omski,
gušivanja (u prostiranju) aktivni) otpor | otpornost |, rezisten­
trični naboj | tovar |
A , (5 ) Ploština, površina 6 Prostorna (volumenska) gustoća | za- cija | rezistansa |
prem inska gustina | naboja X Jalovi, reaktivni otpor | reaktivna
V O bujam | zaprem ina | , volumen otpornost I, reaktancija | reaktansa |
t Vrijeme | vreme |, trajanje o Plošna gustoća naboja | površinska
gustina naboja | Z Im pendancija |im p e d a n sa |, privred­
T Perioda, trajanje jedne periode | jed­ ni otpor | prividna otpornost |
nog perioda | (ciklusa) y> Električki tok | fluks električnog
polja | (Z = R + j X )
r, (T ) K o n stan ta trajanja q Specifični otpor \ specifična otpor­
/ , ( V ) Frekvencija | učestanost |, učestalost D Električka indukcija, električni po­
mak | pomeraj |, gustoća električkog nost |, rezistivnost
n Rotacijska frekvencija, frekvencija v rt­ L Induktivitet (vlastiti), | (samo-) in-
nje | obrtanja | toka | gustina električnog fluksa |
C K apacitet | kapacitivnost | duktivnost |
a> K ružna frekvencija | učestanost [, p u l- M , (Lmn) M eđusobni induktivitet ¡uzajam na
zacija e D ielektričnost, perm itivnost
e0 Električka konstanta (vakuuma) induktivnost, m eđuinduktivnost |, ko­
(o K u tn a | ugaona | brzina, rotacija eficijent m eđusobne indukcije
/ Struja, jakost | jačina | električne
<5 Koeficijent prigušenja, koeficijent struje a Koeficijent rasipanja, rasipanje
prigušivanja (u titranju) k, (x K) Koeficijent sprege (veze)
t; Brzina (linearna) J G ustoća | gustina | električne struje N Broj navoja | navojaka | (u nam otu | na­
A, (a) Linearna gustoća | gustina | struje m otaju | )
c K on stan tn a brzina, posebno brzina G Električka vodljivost, provod |p ro -
svjetlosti | svetlosti | u vakuum u v o d ljiv o st|, vodljiva vrijednost, kon- m Broj faza
a Linearno ubrzanje, linearna akcele- duktancija P D jelatna (aktivna | radna I ) snaga
racija B Reaktivna, jalova vodljivost ¡reaktiv­ Q Jalova, reaktivna snaga_________
g Akceleracija uslijed gravitacije, u b r­ na provodljivost |, susceptancija, | sus- 5 Prividna snaga (S = ]/P t + Q*)
zanja Zemljine teže ceptansa | <5* K u t gubitaka (<5 = 90° — q>)
 112 ELEKTROTEHNIČKI SIMBOLI — ELEKTROTEHNIKA
*

Simboli N a ziv veličine Simboli N a ziv veličine Simboli N a ziv veličine

V E L IČ IN E M E H A N IK E V E L IČ IN E E N E R G IJE V E L IČ IN E M A G N E T IZ M A
F Sila h Planckova konstanta F, (F m, & ) M agnetom otorna sila
G T ežina, teža, gravitacijska sila H Jakost | jačina | m agnetskog polja
p T lak | pritisak j * 2n A M agnetski vektorski potencijal
M , ( T ) M om ent sile, zakretni m om ent E, W Energija
m M asa J M agnetizacija, magnetska polarizacija
W , (A ) Rad <t> M agnetski tok | fluks |
e, (<5), d G ustoća | gustina |, specifična masa P, N , S Snaga
Y Specifična težina B M agnetska indukcija, gustoća m ag­
rj K orisnost, stupanj iskoristivosti (is- netskog toka | gustina m agnetskog
J , (/) M om ent trom o sti | inercije | korišćenja), | stepen korisnog dejstva |
W M o m en t otpora flu k sa |
M t M o m en t torziie A , (P) M agnetska vodljivost | provodnost,
E M odul elastičnosti p ri sav ijan ju V E L IČ IN E T O P L IN E | T O P L O T E | provodljivost, perm eansa |
(Youngov m odul) t, (#, ©) Relativna tem peratura (K ), Celzijeva H Perm eabilnost
G M odul elastičnosti p ri sm icanju tem peratura (°C) Ho M agnetska konstanta (vakuuma)
(C oulom bov m odul) T , (<9) A psolutna tem peratura (K) « M agnetska susceptibilnost
a N ap rezan je p ri savijanju a T em peraturni koeficijent | koefici­ R , (Rm, đt) M agnetski otpor, reluktancija | re-
r N aprezanje p ri sm icanju jenta |, koeficijenat prelaza topline luktansa |
H K oeficijent trenja c Specifična toplina | toplota | p Broj pari polova

ELEKTROTEHNIKA, grana nauke i tehnike koja se bavi
prim jenom elektriciteta u rješavanju tehničkih zadataka. U tu
svrhu ona proučava pojave u vezi s elektricitetom i rezultate tih
proučavanja, zajedno sa spoznajama drugih tehničkih nauka,
upotrebljava za ostvarenje i usavršavanje tehničke primjene elek­
triciteta.
Elektrotehnika kao grana tehnike običavala se nekad općenito dijeliti na
tehniku jake struje i tehniku slabe struje. P ri tom su se ispočetka jakostrujnim
uređajim a sm atrali oni u kojima p ri normalnoj upotrebi mogu nastati struje
opasne za ljude i okolinu, a slabostrujnim uređajim a oni p ri kojima takve opa­
snosti nema. Podjela na tehniku jake i slabe struje mogla je zadovoljiti i dok se
ona uglavnom poklapala s granam a tehnike u kojima se elektricitet isključivo
upotrebljavao: tehnika jake struje se poklapala s energetskom elektrotehnikom
a tehnika slabe struje s tehnikom telekom unikacija (telegrafijom i telefonijom).
Danas se elektricitet prim jenjuje u više od deset grana tehnike, pa nikakva podjela
elektrotehnike na samo dvije grane ne može zadovoljiti.
Kao pogodna pokazala se podjela elektrotehnike na četiri
grupe prim jena elektriciteta: energetsku elektrotehniku, informa­
cijsku elektrotehniku, elektroniku i električnu upravljačku i re-
gulacijsku tehniku.
Energetska elektrotehnika, za koju se još uvijek ponekad upo­
trebljava naziv »elektrotehnika jake struje«, obuhvaća sve grane
koje se bave proizvodnjom, prijenosom, pretvaranjem i iskorišće-
njem električne energije.
Informacijska elektrotehnika sadrži sve grane koje se bave
primjenom, obradom, pohranjivanjem, pretvaranjem i prijenosom
informacija. U ovu grupu idu također signalna tehnika, elektro-
akustika i električna mjerna tehnika.
Elektronika se bavi građenjem električnih sastavnih dijelova
i njihovom primjenom u sklopovima i uređajima. Ona služi danas
skoro u istoj mjeri energetskoj elektrotehnici (energetska elektro­
nika) koliko i informacijskoj elektrotehnici (informacijska elektro­
nika), a osim toga i drugim granama tehnike.
Električna upravljačka i regulacijska tehnika povezuje infor­
macijsku i energetsku elektrotehniku, a služi i mnogim drugim
granama tehnike.
U ovoj enciklopediji praktična elektrotehnika — tehnička
prim jena elektriciteta — obrađena je u nizu posebnih članaka;
od teorijskih osnova u posebnim člancima obrađena je teorija
električnih krugova, teorija električnih vodova i prelazne pojave.
Ovaj članak o elektrotehnici sastoji se od tri dijela: u prvom
dijelu obrađeni su najprije osnovni pojmovi elektrotehnike, opi­
sane su veličine, jedinice i osnovni zakoni mirujućeg električnog
i magnetskog polja, a zatim teorija (polagano) promjenljivog
elektromagnetskog polja, te klasična elektrodinamika. U drugom
dijelu dat je historijat elektrotehnike. N a kraju razmatrana je
teorija elektromagnetskih polja.
FIZ IK A L N E O SN O V E
E lek tricitet je skup električnih naboja koji ili m iruju ili
su u pokretu. K ad naboji m iruju, postoji statički elektricitet,
čiji se učinci ispoljavaju kao djelovanje električnog polja oko
električnih naboja. Kad se naboji kreću, ti. kad postoji strujanje
elektriciteta koje se zove električna struja, oko tih naboja u pokretu
postoji, osim električnog, i magnetsko polje. Električne naboje
treba sm atrati svojevrsnim elem entarnim česticama koje, uz osta­
le, predstavljaju sastojke materije.
A tom i, najm anje čestice na koje se m aterija ijiože rastaviti kemijskim sred­
stvima, sastavljeni su prem a pojednostavnjenom (tzv. naivnom) m odelu E.
R utherforda i N . Bohra od električki pozitivno nabijene jezgre oko koje se kreću
u točno određenim putanjam a elektroni, nosioci elem entarnog negativnog elek­
tričnog naboja (najm anje moguće količine negativnog elektriciteta). Jezgra
(nukleus) atoma sastavljena je od protona, m aterijalnih čestica s pozitivnim
elem entarnim električnim nabojem, i neutrona, elem entarnih čestica bez elek­
tričnog naboja. Elem entarni naboji protona i elektrona po apsolutnom su iznosu
jednaki (iznose Q e = ± 1 ,6 0 -1 0 ~ 1# ampersekunda ili kulona, v. str. 114);
kako je atom u norm alnom stanju prem a vani neutralan, oko jezgre m ora da
kruži toliko elektrona koliko u njoj ima protona. M asa elektrona (kad m iruje)
iznosi mc0 = 9,11-IO-31 kg, masa protona je 1937 puta veća od toga. M asa
elektrona u kretanju (prem a teoriji relativnosti) raste s njegovom brzinom .
Atomi kao cjeline mogu se nalaziti samo u određenim , diskretnim energet­
skim stanjim a (v. Atom , T E 1, str. 456). Prem a tome se i elektroni što kruže
oko jezgre mogu nalaziti samo u određenim energetskim stanjim a (kvantnim sta­
njim a), tj. kretati se samo u Određenim (kvantiziranim ) putanjama. Kako putanje
mogu b iti (kvantizirano) različito orijentirane u prostoru, a elektroni mogu
im ati i različit smjer okretanja oko vlastite osi (različit spin) elektroni se mogu
nalaziti u različitim kvantnim stanjim a a im ati istu energiju. Kaže se da elektroni
iste energije pripadaju istoj ljuski elektronskog plašta koji obavija atomsku jezgru.
Prema Paulijevuprincipu u atomu se ne mogu nalaziti dva elektrona istog kvantnog
stanja; iz toga slijedi da se u jednoj ljuski može nalaziti samo određeni broj
elektrona. Stoga se plašt s većim brojem elektrona sastoji od više ljusaka, od
kojih ljuske m anje energije (bliže jezgri) mogu b iti »popunjene«, tj. sadržati
maksimalno mogući broj elektrona, a jedna ili dvije ljuske najveće energije (na
p eriferiji atoma) b iti nepopunjene.
Izm eđu protona i neutrona postoje vrlo jake sile posebne vrste, nuklearne
sile, koje nisu ni električne, ni magnetske ni gravitacijske; između protona i
elektrona, naprotiv, vladaju električne tzv. Coulombove privlačne sile (v. str. 124).
Pozitivni naboj protona privlači, naime, elektrone i oni su stoga u popunjenim
ljuskama razm jerno čvrsto vezani uz jezgru. U atomima koji im aju vanjsku
ljusku još nepopunjenu mogu se elektroni iz te ljuske relativno lakše prem ještati
u više energetske nivoe ili prebaciti u sklop drugog atoma. U takve nepopunjene
ljuske mogu atomi također prim iti elektrone, npr. iz drugog atoma. Elektronim a
u vanjskoj, nepopunjenoj ljuski ostvaruje se na taj način povezivanje atoma u veće
čestice, molekule', broj tih elektrona određuje valenciju elemenata, i tim e omjer u
kojemu se atomi različitih elemenata združuju u molekule. T i se elektroni stoga
nazivaju valencijskim elektronima. Za elektrone koji se nalaze na putanji najbližoj
jezgri (putanji najm anje energije) na kojoj se prem a Paulijevom p rincipu mogu
nalaziti kaže se da su u osnovnom stanju, i za atom i m olekulu kojima su svi elek­
tro n i u tom stanju kaže se da su u osnovnom stanju. Dovede li se atom u energija
izvana (npr. zagrijavanjem, udarom , zračenjem), njegovi se elektroni mogu
prebaciti iz ljuske manje energije u ljusku veće energije. Za atom u kome se to
dogodilo kaže se da je uzbuđen. K ad se elektron vraća s više energetske razine
na nižu, atom prim ljenu energiju predaje okolini u obliku elektromagnetskog
zračenja. (Studij spektara tog zračenja najvažniji je način kako se dobivaju infor­
macije o stru k tu ri atoma.)
Ako se perifernim elektronim a privede tolika energija da se prekorači ener­
getska barijera koja sprečava njihov izlazak, oni se potpuno odvoje od atoma,
atom postane pozitivno električan i zove se p ozitivni ion ili kation. Atom koji je
odvojeni elektron prim io u svoju nepopunjenu vanjsku ljusku postaje tim e nega­
tivno električan i zove se negativni ion ili anion. M inim alni rad potreban da se
elektron izbaci iz vanjske ljuske naziva se ionizacijskim radom , a cijela pojava
ionizacijom.
Slično se grupe atoma, molekule, nazivaju ionima ako molekula u cjelini
ima m anjak ili suvišak elektrona prem a norm alnom neutralnom stanju. Općenito
se i za električki nabijena (elektrizirana) tijela može reći da je negativno ono
tijelo koje ima višak elektrona, a pozitivno ono koje ima m anjak elektrona.
Pozitivni elementarni električni naboj protona -f Qe pojav­
ljuje se slobodan samo u reakcijama m eđu jezgrama (nuklearnim
reakcijama); u električnim pojavama pozitivni je elektricitet
stoga prisutan samo kao naboj pozitivnih iona ioniziranih tvari.
Elementarno negativno nabijena čestica, elektron, postoji,
naprotiv, pod običnim uvjetima i slobodan; kao takav on ima
u električnim pojavama takvu ulogu da je mogao biti sm atran
naprosto elementarnim djelićem elektriciteta.
E lektrična struja zove se svako gibanje (strujanje ili pom i­
canje) električnih naboja. Ona, dakle, nastaje bilo gibanjem elek­
trona, gibanjem pozitivnih i negativnih iona, te gibanjem većih
materijalnih električno nabijenih čestica (npr. prašine). Pri stru­
janju elektrona ne nastupa nikakvo premještanje materije, dok
pri strujanju iona i većih nabijenih čestica dolazi i do transporta
materije.
Bit električne struje ponešto je različita ovisno o tome da
li je posrijedi gibanje naboja kroz materiju ili kroz vakuum, kroz
materiju u kondenziranom (čvrstom ili tekućem) stanju, ili u