Ponuda i potražnja

Doc. dr. sc. Ornella Mikuš

Agrarna i ruralna politika 1
Studiji: Ekološka poljoprivreda i Agrarna ekonomika
30. ožujka 2021.
Zakonitosti ponude i potražnje su osnovne postavke ekonomije. Uloga
agrarne politike tj. njen sadržaj političkog odlučivanja velikim dijelom
ovisi u stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda.
Potražnja

 ukupna količina dobara i usluga koje se traže na nekom tržištu po

određenoj cijeni u određenom vremenskom razdoblju.
 Krivulja p o t r a ž n j e pokazuje padajući trend u odnosu na porast cijene
 kada cijena nekog dobra raste (a sve ostalo je isto – lat. ceteris paribus),
tražena količina je manja i obratno, kada cijena nekog dobra pada,
tražene količine se povećavaju.
Potražnja-padajući trend krivulje
Potražnja – zašto krivulja ima padajući
trend?

 zamjenski učinak (efekt supstitucije) – kada cijene dobra rastu, tražimo

jeftiniji proizvod
 dohodovni učinak – ako cijene rastu, kupci su siromašniji i kupuju manje
O čemu ovisi krivulja potražnje

Krivulja potražnje ovisi o sljedećim čimbenicima:

 prosječna razina dohotka
 veličina tržišta (broj kupaca)
 cijene sličnih dobara (supstituta)
 zahtjevnost (preferencije) potrošača – subjektivni čimbenik
 ostali, posebni čimbenici – vremenski uvjeti, bolesti (posebno u
poljoprivredi...), kakvoća cesta, reklama, prometni propisi itd.
Dohodovna elastičnost potražnje

Općenito, dohodovna elastičnost potražnje je proporcionalna promjena u

izdacima za dobra i usluge prema danoj proporcionalnoj promjeni potrošačkih
dohodaka.

Δ X/X

Edi = ------------------------------

Δ Y/Y
Dohodovna elastičnost potražnje i hrana

 Hrana se razlikuje od većine drugih proizvoda i usluga – njezina fizička potrošnja ne može rasti

neograničeno.

 Povećani troškovi znače u biti da kupujemo skuplje, kvalitetnije, okusom finije, posebne

proizvode, ali to obično ne povećava prihod poljoprivrednicima.

 Potražnja za hranom dohodovno neelastična (neprilagodljiva).

 Primjerice, ne povećavamo iz mjeseca u mjesec količinu kupljenih prehrambenih proizvoda zato

jer nam svaki mjesec raste dohodak, već to povećanje dohotka počinjemo koristiti za

eventualno podizanje ukupne kvalitete života (kultura, zdravlje, izlasci, putovanja).

 To je jedan od razloga zašto država mora intervenirati u poljoprivredi

Cjenovna elastičnost potražnje

 proporcionalna promjena u količini koja se traži s obzirom na datu

proporcionalnu promjenu cijene
Križna cjenovna elastičnost

 proporcionalna promjena u traženoj količini proizvoda x u odnosu na

proporcionalnu promjenu cijene proizvoda y (zamjenski ili nadopunjujući
proizvodi kao npr. maslac i margarin). Koeficijent križne cjenovne
elastičnosti je obično pozitivan.
 Ponuda

 Količine dobra koje su proizvođači voljni proizvesti i prodati po odgovarajućoj

cijeni držeći ostale stvari (troškove proizvodnje, cijene nadomjestaka,
organizacija tržišta itd.) – jednakima.

 Krivulja ponude za neko dobro znači odnos između njegove tržne cijene i
količine koju su proizvođači voljni proizvesti i prodati, uz uvjet da ostale stvari
ostanu jednake.

 Promjena po krivulji dešava se nakon promjene cijene.

 Krivulja ima rastući trend.

Ponuda
Čimbenici koji utječu na krivulju ponude

 troškovi proizvodnje - kada su troškovi proizvodnje niski u odnosu na tržnu

cijenu određenog dobra, za proizvođača će biti profitabilno; činitelji koji
određuju troškove proizvodnje – tehnologija i troškovi inputa
 cijena proizvodnih supstituta ili nadomjestaka – ako raste cijena jednog
nadomjestka, to će smanjiti ponudu drugog
 organizacija tržišta – monopolističko tržište utječe na porast cijena kod
svake razine outputa; smanjenje carina i kvota na uvozne proizvode
povećava ponudu
 ostali čimbenici – klimatski čimbenici (suša, poplave), protok inovacija i sl.
Cjenovna elastičnost ponude

 mjera reagiranja ponude na promjenu cijene

 proporcionalna promjena količine ponuđenih proizvoda ili usluga prema
danoj proporcionalnoj promjeni cijene.
Ravnotežni odnos ponude i potražnje – ekvilibrij
i pomaci krivulje

 Tržišni ekvilibrij ili tržišna ravnoteža je točka sjecišta krivulje ponude i

potražnje pri kojoj su tražena količina i ponuđena količina jednake.
 Ravnotežna cijena i količina javljaju se kada je dobrovoljno ponuđena
količina jednaka dobrovoljno traženoj količini te na tržištu nema manjkova
ni viškova proizvoda.
 Tu pojavu nazivamo ravnoteža jer kad su sile ponude i potražnje
uravnotežene, nema razloga da cijena raste ili pada sve dok su ostale
stvari nepromijenjene.
Ravnotežni odnos ponude i potražnje – ekvilibrij

 Tržišni ekvilibrij ili tržišna ravnoteža je točka sjecišta krivulje ponude i

potražnje pri kojoj su tražena količina i ponuđena količina jednake.
 Ravnotežna cijena i količina javljaju se kada je dobrovoljno ponuđena
količina jednaka dobrovoljno traženoj količini te na tržištu nema manjkova
ni viškova proizvoda.
 Tu pojavu nazivamo ravnoteža jer kad su sile ponude i potražnje
uravnotežene, nema razloga da cijena raste ili pada sve dok su ostale
stvari nepromijenjene.
Pomaci krivulje

 Također treba razlikovati pomake krivulja i pomake po krivuljama

 Povećanje potražnje znači pomak cijele krivulje prema povećanju u količini
koja se traži, udesno zbog čega se javlja manjak na tržištu po originalnoj,
prvoj cijeni (maske).
 Posljedično cijena raste sve dok se opet ne postigne ekvilibrij, tj. dok
dobrovoljno kupljene i prodane količine ne budu jednake.
 Pad potražnje znači pomak krivulje potražnje ulijevo, javlja se višak
proizvoda na tržištu, posljedično pada cijena.
 Porast ponude znači da se krivulja ponude pomiče udesno, javlja se višak
proizvoda na tržištu, posljedično cijena pada.
 Pad ponude, znači da se krivulja ponude pomiče ulijevo i da se javlja
manjak proizvoda na tržištu, cijena raste.
Pomaci krivulja