1.

KARTICA

1. OBJASNITE INDIKCIJU U KALENDARU ?

U srednjem vijeku vrši se provjera točnosti osnovnih dijelova datuma pomoću nekih dodatnih
elemenata, među kojima su najznačajniji indikcije, epakte, konkurente, numeros arens- zlatni broj.
Indikcije su ciklusi od 15. godina, a svaka godina ima određenu indikciju. Kada se navrši petnaesta
indikcija ciklus se ponavlja.
Vrste indikcija koje su postojale jesu: INDICTIO GRAECA(u upotrebi do 1087.), INDICTIO
ROMANA, ONDICTIO BEDANA (nazvana po Bedi Vernabilisu u upotrbi od 850 do 1350) i
INDICTIO SENENSIS.
Ciklus indikcije se pomoću formule ovako izračunava x + 3/15; pri čemu je x godina za koju
tražimo indikciju. Toj godini se doda broj 3 i potom se zbroj podjeli sa 15. Ostatak koji se dobije
predstavlja tu godinu.
2. ŠTO JE PUBLIKACIJA?
Publicatio ili promulgatio
Publikacija ili promulgacija je javno oglašavanje, odnosno upozoravanje javnosti na ispravu, kratka
je i često se stapa sa adresom, a vezana je za riječi: stoga, quapropter, proinde i eapropter.
Publikacija je dio konteksta isprave.
3. ŠTO SU HRISOVULJE?
Hrisovulje su isprave na grčkom jeziku.
One su privilegije, nazivane na zapadu zlatna bula, a koje su izdavali vladari i despoti Vizantije,
Bugarske, Srbije i zato su hrisovulje dekorativnog oblika sa snagom zakona, državnih ugovora,
darovnica i dodijeljenjih imuniteta.
Hrisovulje su imale protokol, tekst i eshatokol.
Hrisovulje imaju osobni vladarev potpis, pisane su na pergamentu.
Hrisovuljama se dodavala bilješka činovnika koji je sastavljao i kontrolirao ispravu, tzv. Kurikloma.
Na početku hrisovulje stajao je križ.
Hrisovulje su zakonske odluke, imale su mjesec, indikciju i godinu.
4. TKO JE, KADA I GDJE IZDAO PALEOGRAFSKI UDŽBENIK NA HRVATSKOM?
Ivan Žanić, Senj 1884.g.- " O paleografiji srednjovječnoj latinskoj "
5. ŠTO JE FETVA?
Fetva je pravno rješenje, sadrži pitanje i odgovor na to pitanje. Izdavale su je muftije, odnosno šejh
u Islamu. Njima se nešto odobravalo ili zabranjivalo. Npr. Vođenje rata.
6. KAKO PLINIJE STARIJI NAZIVA PERGAMENT?
Plinije Stariji pergament naziva membrana ili charta pergamina.
Taj naziv se prvi puta spominje 301.g. u Dioklecijanovom ediktu.
II. KARTICA
1. OBJASNI MJESEC?
Mjesec je veća vremenska jedinica od sedmice.
Astronomski gledano, mjesec je vrijeme potrebno za potpunu izmjenu mjesečevih faza, a što traje u
prosjeku 29 dana, 12 sati, 44 minute i 2,98 sekundi. Osnova lunarnog kalendara je mijenjenje broja
dana u mjesecu. Za praktičnu vremensku orijentaciju važan je položaj zemlje i mjeseca u idnosu na
sunce, koje se manifestira u smjeni godišnjih doba. Vrijeme za koje se zemlja okrene oko Sunca
naziva se sunčeva godina, koja traje: 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46,49 sekundi.
Dva načina datiranja dana u mjesecu: a) mos Romanus- rimski- dani se računaju po tome koliko su
udaljeni od jednog od tih tri orijentaciona dana u mjesecu: KALENDAE, NONAE i IDAE, b) mos
Bononiensis- bolonjski- mjesec se djeli na dva djela, prvi dio se zvao Mensis Intrans, a drugi dio je
Mensis Exiens.
2. ŠTO JE TINTA? KAKO NASTAJE TINTA?
Tinta se pravila od čađi, smole i vode, zvala se još i incaustum ili atramentum.
Najčešće se pisalo samo na jednoj strani.
U slavenskim zemljama tinta se nazivala mastilom i crnilom.
U srednjem vijeku upotrebljavalo se crveno, žuto i zeleno mastilo.
Crvena tinta se upotrebljavala za naslove djela ili početke poglavlja, a zvala se malanion kokinum,
minium ili rubica.
Rimljani su upotrebljavali tintu rođenu na bazi metalnih soli i malih koičina feno sulfata.
Najraniji kodeksi su pisani najtamnijom tintom.
Karolinški period- blijeda i crvenkasta tinta, 12. st.- tamna tinta, 14. st. zelenkasta tinta.
3. KOJI JE UTEMELJITELJ OSSTEREICHISCHE FORSCHE?
Teodor Sichel, djelovao je na Bečkom sveučilištu, 1899. u Munchenu je objavio " Monumento
Paleografica "
4. OBJASNI INSKRIPCIJU?
Inskripcija sadrži ime i naziv lica koje izdaje ispravu i lice kojemu je ona namijenjena.
Inskripcija je često povezana s devocijom, tj. Posebnim dodatkom na titulu, po milosti Božjoj, ali
isto tako inskripcija može biti povezana sa posebnim pozdravom- salutacijom, te sa imenovanjem
pozdrava kome se povelja izdaje- adresom ili adresatom.
5. KAKO SE DJELE OSMANSKE ISPRAVE?
VJERSKE: A) SIDŽIL- zbirka dokumenata suca jednog kadiluka, nastala je kao rezultat njegove
sudske djelatnosti u određenom vremenu. Sidžil sadrži dokumenete o objavljenim sudskim
aktivnostima. Sidžil je obično sadržavao sljedeće vrste dokumenata: cjelovite prijepise službenih
akta, koje je upućivala centralna ili lokalna administracija, te prijepise fermana i drugih sultanskih
pisama. ( sultanske naredbe i instrukcije )B) VAKUFNAME- ( VAKFIJE ) jesu isprave o osnivanju
vakufa i o njihovom upravljanju. Često su vakufname pisane arapskim jezikom. Ima ih različitih
vrsta.D) FETVA- je pravno rješenje ( decizija ). Fetva sadrži pitanje i odgovor na to pitanje.
Izdavali su ih muftije, odnosno ŠEJH UL ISLAMI ILI VJERSKI POGLAVARI CARSTVA. Njima
se nešto odobrava ili zabranjuje. Fetve od državnog značaja su izdavali ŠEJH UL ISLAMI.
SVJETOVNE: A) FERMAN- je sultanova pismena zapovijed koja je potvrđena njegovom tugrom.
Riječ ferman su upotrebljavali Ilhanije nakon prihvaćanja islama, od kojih su je preuzele Osmanlije.
B) BERAT- je arapskog porijekla, znači " napisati list i pismo ". To je isprava sa sultanovom
tugrom kojom se postavlja neki službenik, dodijeljuje posjed, plaća ili odlikovanje.
C) TELHIS- je arapskog porijekla, a znači nešto sažeti ili sumirati. U osmanskoj povijesti ovaj
izraz znači kratki pisani papir za podnošenje izvještaja velikog vezira sultanu.
6. NARRATIO ILI EXPOSITIO?
Naracija ili ekspozicija je pričanje o razlozima zbog kojih je nastao povod pravnome činu i njegovoj
dokumentaciji. Pričanje o razlozima može biti objektivno ili subjektivno, a to je priča koja je
prethodila izdavanju isprave, tj. što je sve utjecalo na njezino izdavanje.
Naracija često obuhvaća: petitio, peticiju o tome tko je tražio pravni čin i dokumentaciju, te
interventio, intervenciju, odnosno koja su se ugledna lica uplela u izdavanje isprave.
III. KARTICA

1. OBJASNI MUHUR?
Muhur je imao veliku važnost u osmanskoj državi i društvu. Riječ muhur znači: pečat, štambilj,
stavlja se na mjesto potpisa. To je riječ perzijskog porijekla, a njen oblik na arapskome znači
TEHMIR i MEMHUR. U araspskom jeziku se upotrebljava riječ HATEM. Muhur se nalazio kod
velikog vezira, jedan kod odobaše, a jedan kod žene koja je bila nadležna za harem.
Tekst muhura se sastojao iz dva djela: podatci o vlasniku muhura i tu se nalazio i poznati bejt ili
stih. Muhuri su sadržavali heraldička obilježja, a to su: cvijeće, sablje, strijele, a pravljeni su od
roga, voska.
2. TKO JE PO LEGENDI NAPRAVIO GRČKO PISMI I TKO GA JE DEŠIFRIRAO?
Napravio ga je Kadmo, a dešifrirali su ga Michael Ventris ( 1852.g. ) i John Chadwich. To je bilo
grčko pismo mikenskoga doba.
3. OBJASNI DISPOSITIO?
Dispozicija je pravni čin i najvažniji dio isprave koji sadrži meterijalni ili moralni objekt koji se
daje destinatoru. Ona je izraz volje izdavača i odluka u pravnome poslu koji se dokumentira,
odnosno to je izraz očitovanja volje izdavača da se izvrši pravni čin.
Dispozicija obično, kao najduži dio isprave počinje sa riječima: " Sancimus ", " Donamus ", "
Inbemus " i " Concedimus ".
4. TALIJANSKA PALEOGRAFIJA?
Talijanski znanstvenik Scipion Maffei razvio je teoriju o genetičkom razvoju latinskog pisma.
To su: majuskul, minuskul i kurziv.
Djelo Scipiona Maffeia nastavio je Angelo Fumogalli.
U Firenci je osnovana prva škola za paleografiju 1857. godine, a nju je pohađao Cesare Paoli koji je
i napisao udžbenik: Paleografija, Diplomatika i Kronologija.
Luigi Schiaparelli napisao je veći broj djela o razvoju lat. pisma.
Ernesto Monaci 1882. godine pokrenupo je prvi paleografski časopis: " ARCHIVO
PELEOGRAFICO ITALIANO ".
5. KOJI JE NAJSTARIJI PALEOGRAFSKI NATPIS?
To je: Lapis Niger iz 6.st. pr.n.e.Pronađen je blizu Rimskog foruma 1899.godine. Bio je napisan kao
BUSTRIFEDON i imao je 21 slovo.
6. OBJASNI BIZANTSKU, ŽIDOVSJU I ISLAMSKU ERU?
BIZANTSKA ILI CARIGRADSKA ERA- je u primjeni od 7.st. Tada se uvodi računanje od
stvaranja svijeta " ab orbe condita ", od 5508 god.pr.n.e., a dugo je bila u upotrebi u pravoslavnim
zemljama.
ŽIDOVSKA ILI JEVREJSKA ERA- broji godine od stvaranja svijeta, od 3760god.pr.n.e.
ISLAMSKA ILI ERA HIDŽRE- započinje seobom poslanika Muhameda iz Meke u Medinu
622.god. i to j početak islamske ere ioli računanja vremena.
IV. KARTICA

1. MINIJATURA I OD KOJE RIJEČI DOLAZI?

Minijatura tumači tekst pomoću figura, pejzaža, arhitekture, simbola i slike.
Dolazi od latinske riječi minium što znači crvena olovna boja.
U izvornom značenju ona znači umjetnost ukrašavanja knjiga posanih rukom.
Knjiga mrtvih je ukrašena minijaturama, te papirusi starih Grka i Rimljana.
2. ŠTO JE KAROLINA I NJEZINE ODLIKE?
Dobila je naziv po Karlu Velikom.Održala se od 8-12.stoljeća, bilo je to pismo zbijenih slova. Jako
je poznat kartular sv. Petra u selu pisan Karolinom uz primjese Beneventane. Karakteristična slova
su: m, n, u, i, d, h,a, g, imali su lijepe oblike sa puno skraćenica.
Od 12.st. u Europi prijelazni tip minuskule koji se odvaja od Karoline i približava gotci, a od 15.st.
se koristi Karolina- Gotica.
3. OBJASNI TALIK PISMO?
Talik znači zakočiti, objesiti, zbrojiti. Nastalo je u Iranu, a posebno se razvilo u 16. i 17.st.
Osmanlije su ga koristile za pisanje sidžila i fetvi.
4. OBJASNI FALSIFICIRANJE?
Falsificiranje je u srednjem vijeku bila uobičajna pojava do te mjere da su falsificirane i papinske
isprave.
Stoga je papa Inocencije III. ( 1198-1216) izdao " Decretum de crimine falsi " tj. Dekret o zločinu
falsificiranja, i kojemu je dao uputstva kako se može utvrditi falsifikat.
Francesco Petrarca je 1361.g. dokazao da su povlastice koje su date Austriji- Habsburgovcima
falsifikati.
Lorenzo Valla iz Firenze i Nicholaus Casunas su 1440.g. oborili tzv.: " Donatio Constantiniani ",
kojemu je car Konstantin na samrti darovao papi Silvestru I. i rimskoj kuriji crkveni teritorij i
Zapadno Rimsko Carstvo i dokazali su da su taj falsifikat ozradili na papinskom dvoru sami rimski
svećenici.
Matija Vlačić- Ilirik ( 1520- 1575 ) je po uzoru na Vallu, dokazao da su falsifikat i : "
Pseudoisidorove dekretalije ", koje je objelodanio u svom djelu: " Eccleasiastica historia " u Baselu
u 13 svezaka 1559-1574.
5. OBJASNI DANE?
Dani su vrijeme potrebno da se zemlja okrene oko svoje osi. Postoje tri vrste dana: A) dias naturalis
( prirodni dan )- vrijeme od izlaska do zalaska sunca. B) dias artificialis ( vještački- umjetni dani )-
puni dan i noć zajedno. C) dias civilis ( građanski dani )- vrijeme od ponoći do ponoći.
Stari Rimljani i Kaldejci, a tako i Grci i Rimljani djelili su dan na sate.
Rimljani su djelili noć prema smjenama noćnih straža u četiri virgilije. Sati su im trajali različito.
Ljeti duže, čak i po jedan i pol sat, a zatim zimi čak i samo pola sata.

6. KOJI SU SASTAVLJAČI ĆIRILICE I ČEGA JE ONA DOPUNA?

Sastavljači ćirilice bili su Ćiril i Metod, a uz njih se spominju PREZVITER KONSTANTIN,
EPISKOP KLIMENT, SIMEUN VELIKI i dr.
Ovo pismi je dopuna grčke unicijale.
V. KARTICA

1. OBJASNI SANCTIO?
Sankcija je formula kojom se izriče kazna onima koji bi nešto učinili protivno odredbama
dispozicije, ali sankcija može biti i nagrada onima koji je izvrše.
Sankcije mogu biti duhovne i vremenske. One su najčešće prijetnje svjetovnim, duhovnim i
zemljskim kaznama za prekršitelje odredbi iz isprave. Sankcija je ušla u isprave od utjecajem crkve,
a sastoji se od: zakletve onoga koji izdaje ispravu da će je izvršiti, molba da drugi izvrše odredbe
isprave, prijetnje onima koji to ne budu htjeli učiniti ( duhovna prijetnja- poena spiritualis,
vremenska prijetnja ili novčana kazna- poena trmporalis).
2. OBJASNI ČEŠKU PALEOGRAFIJU?
Za razvoj paleografije u Češkoj posebno je zaslužan G. Friedrich, profesor fakulteta u Pragu, koji je
izdao prvi slavenski peleografski udžbenik u Pragu 1898. godine pod nazivom: " Učebna khiha
paleografie latinske ". Friedrich je objavio i " Monumenta Paleografica Bohamiae et Moravie " u
Pragu 1904. godine, a od 1908.godine do 1930. godine, " Acta regum Bohamiae selecta ".
3. OBJASNI PROSTAGMU?
Prostagma je isprava upravnih odredbi ili carevih naredbi.
Prostagme imaju samo mjesec i indikciju, a umjesto potpisa datum, odnosni menologem, koji je
vladar osobno sastavljao.
Prostagme su imale najčešće voštane pečate, ali su mogle biti i bez pečata.
4. KOJE SU TRI VRSTE SAČUVANIH PAPIRUSNIH SPOMENIKA?
EGIPATSKI PAPIRUSI- pronađeni 1877. godine kod El- Faijuma. Čuvaju se u kolekciji kneza
Renera u Beču, a drugi u British Museumu u Londonu.
HERKULANSKI PAPIRUSI- pronađeni 1752. godine u vili Grada Herkulanuma.
SREDNJOVJEKOVNI PAPIRUSI- diplome Merovinga iz 7. st., privatni dokumenti i papinske
diplome iz Ravenne od 5-10.st.
Papirus je ostao u uporabi do 11.st.
5. TRI NALAZIŠTA VOŠTANIH PLOČICA?
A) najstarija sačuvana zbirka voštanih pločica iz Pompeja ( 127 komada, a datirane su od 15.-62.
g.pr.n.e.)
B) druga sačuvana zbirka je iz Vorospataka u Transilvaniji, gdje je u jednom rudniku zlata
pronađeno 25. tablica ( datirane su od 131. do 167. g.pr.n.e.)
C) TREĆA SAČUVANA ZBIRKA NAĐENA JE U Egiptu, a potječe iz 2. i 3. st.pr.n.e.)
6. ŠTO SU BUJURULTIJE?
Bujurultije su dokumenti koje su izdavali niže istance vlasti ( od centralne ).
Riječ " Bujurultija" je osmanskog porijekla, a znači da je nešto naređeno.
Važne su za istraživanje regionalne i lokalne povijesti.
VI. KARTICA

1. KOJI JE NAJSTARIJI DOKUMENT NA PERGAMENTU I NA PAPIRU?

NA PERGAMENTU- Codex argenteus- najstarija kopija Biblije u sj. Italiji u 6.st. U Hrvatskoj je
njstariji pergamentni kodeks u 7-9.st.- EVANGELANIUM SPALATERE.
NA PAPIRU- pismo kneginje Adelaide iz 1109.govine, pisani na grčkom i arapskom. Bizantski
dokiment na papiru- Momomehova hrisovulja iz 11.st. Hrvatski dokument na papiru- Trogirski
evangeliar iz 1259. godine.
2. PALEOGRAFIJA U RUSIJI?
U Rusiji u St. Petrsburgu je 1922.g. objavljen udžbenik paleografije autorice Olge Dobijaš-
Roždestvenskaje koji se zove: " Istorija pisma v srednjem veke ". A.D. Lublinskaja objavila je više
rasprava s područja latinske peleografije pod nazivom: " Latinskaja peleografija " u Moskvi
1969.godine.
Latinskim humanističkim pismom bavio se N.P. Lihačev.
Pojedinim granama latinske paleografije bavio se L.V. Čerepnin.
3. OBJASNI DATATIO ?
Datatio je dio eshatokola.
Datacija je formula kojom se označava mjesto i vrijeme sklapanja pravnoga čina. Formula obićno
počinje riječima: " data ", " actum ", " factum", " scriptum ".
Kao vatum može se navesti vrijeme redigiranja isprave.
U uredima su se isprave datirale na dva načina: po godinama od prije nove ere, odnosno od
5508.pr.n.e.
Formula datiranja bila je data chronica, tj. vremenskog datuma ili data topica, tj. zemaljopinog
datuma.
4. KOJI JE MINIJATURIST I ILUMINIST U DALMACIJI?
-
5. ŠTO JE EDIKT?
Edikt je zakonska odredba namijenjena cjelokupnom stanovništvu države ili glavnog grada. Izraz
dolazi od edikata koje je u antičkom Rimu izdavao pretor, a koji su predstavljali važan izvor
rimskog prava. Izdavanje edikata je s vremenom prešlo u ruke careva te se otada gotovo u pravilu
povezuje s monarhijama.
6. ŠTO SU DEFTERI?
Defteri su osmanski dokumenti, sama riječ defter znači sveska.
Grčkog je porijekla, u osmanski jezik dospjela je preko arapskog i perzijskog jezika.
Množina je defatir, upotrebljava se u istom značenju kao i sidžil.
Defteri se djele na: spise visokog savjeta, katastarske knjige vlade, manji defteri, defteri odredbi,
kalendarski, o pločama, primanjima i kontrolni.
Posebna skupina- katastarski popisi stanovništva i poreza.
VII. KARTICA

1. ŠTO JE TUGRA?
Tugra je znak pisanja Oguz Hana.Riječ dolazi od imena jedne lgendarne ptice i predstavljala je znak
velike vladarske moći Oguza.
Tugra se upotrebljavala kod velikih Seldžuka, anadolskih kneževina, Memluka i kod Osmanlija.
Perzijski izraz za tugru je nišan, a arapski tevki. Kod Osmanlija tugra znači znak koji ibjašnjava
vladara. Izrazom " alamet i šerif " upotrebljavanim u fermanimsa, beratima i menšurama je
zamnjenjivana tugra.
Prva tugra kod Osmanlija vezana je za Orhana Gaziju. Sasčuvane su dvije njegove tugre. Prva je
datirana mjeseca Rebi ul evvela 724, a druga mjeseca Rebi ul ahira 749. Obje je objavio povjesničar
Ismail Hakki.Prva Orhanova tugra se nalazi u biblioteci Beledije u Istanbulu.
Tugra sadrži ime sultana, njegovu titulu, ime oca, želju sa riječima " pobjednik zauvijek " i znaka za
kraj.
2. OBJASNI STILUS CIRCUMCISIONIS ILI POČETAK GODINE?
Godina počinje sa 1.1 ( obrezanje Kristovo ). To je preuzeto od Rimljana, uveo ga je rimski opat
Dionisius Exiguus- Mali po nalogu pape 525. godine.1.1. počinje Julijanska, a kasnije i
Gregorijanska godina.Isti datum naziva se kršćanska era.
Beda Venerabilis 775.godine uvodi taj datum kao početak godine i u Englesku
Od 7.st. način računanja vremena naziva se Stilus Circumcisionis od kada je ušao u crkvenu
uporabu, a taj naziv je službeno uveden 1691.godine bulom pape Inocencija XII.
3. PERGAMENE OD TELETA, KOZE I FETUSA?
Koža se potapala u kiselini ili vapnnoj otopini da bise lakše skinuli ostaci mesa i dlaka. Onda se
stavljala razapeta na drveni okvir radi sušenja. Premazivana je sa uljem radi elastičnosti, te nakon
glačanja rezana u različite dimenzije.
Najfiniji i najskupocijeniji pergament pravio se od kože fetusa tj. od nerođenog ploda životinje.
Dobivao se od kože različitih životinja- teleta, koze, ovce i po njima je dobivao nazive.
U Njemačkoj su najviše u uporabi teleći, a u Italiji ovčji pergamenti.
Slagao se u kodeks i bojio purpurnom bojom.
Codices rescripti ili palipsestoi bio je pergament s kojega se mogao ostrugati prvobitni tekst.
4. KOJA SU TRI ZNANSTVENIKA PALEOGRAFIJE U JUŽ. SLAVENSKIM
ZEMLJAMA?
U Srbiji je pomoćne povijesne znanosti predavao Viktor Novak, a 1952.godine napisao je udžbenik
latinske paleografije.
U Hrvatskoj je Tadija Smičiklas predavao Pomoćne povijesne znanosti,u Zadru ih je predavao
Stjepan Antoljak, a Franjo Rački bio je prvi školovani paleograf.
U južnoslavenskim zemljama prvi se paleografijom počeo baviti Ivan Lucius.
U radu iz bizantologije istakao se dubrovčanin Anselmo.
5. OBJASNI BENEVENTANU ?
Scriptura langobabardica
Postoje uglata i obla, od 8.- 14.st.
U Dalmaciji, u Zadru, Trogiru i Splitu.
Karakteristična slova- a, e, r, t
Centri u Capui i Monte Cassinu.
6. OBJASNI CORROBORATIO?
Koroboracija ( lat. corroboro = osnažiti ) je formula koja sadrži napomenu da je isprava pokazana
raznim licima, svjedocima, kojim se osigurava pravni učinak, trajnost i svjedočanstvo. Koroboracija
je u stvari izjava da je isprava napisana, da ima pečat, potpis, razne znakove i hirigraf.
VIII. KARTICA

1. OBJASNI SANCTIO?
Sankcija je formula kojom se izriče kazna onima koji bi nešto učinili protivno odredbama
dispozicije, ali sankcija može biti i nagrada onima koji je izvrše. Sankcije mogu biti duhovne i
vremenske.
Sankcije su najčešće prijetnje svjetovnim, duhovnim i zemaljskim kaznama za prekršitelje odredbi
iz isprave. Sankcija jeušla u isprave pod utjecajem crkve, a sastoje se od: zakletve onoga koji izdaje
ispravu da će je izvršiti, molba da i drugi izvrše odredbe isprave, prijetnje onima koji to ne budu
htjeli učiniti. ( duhovna prijetnja- poena spiritualis, i vremenska ili novčana kazna- poena
temporalis )
2. OBJASNI CORROBORATIO?
Koraboracija ( lat. corroboro = osnažiti ) je formula koja sadrži napomenu da je isprava pokazana
raznim licima, svjedocima, kojim se osigurava pravni učinak, trajnost i svjedočanstvo. Koraboracija
je u stvari izjava da je isprava napisana, da ima potpis, pečat i razne znakove i hirograf.
3. OBJASNI MUHUR I TUGRU?
MUHUR je imao veliku važnost u osmanskoj državi i društvu, a znači pečat, žig, štambilj i stavljan
je na mjesto potpisa. Ta riječ je perzijskog porijekla, a na arapskom znači tehmir i memhur. U
arapskom se upotrebljava riječ hatem. Muhur se nalazio kod velikog vezira, a sa promjenom pečata
vladara mijenjao se muhur, kao i tugra. Muhur se čuvao u jedom primjerku kod sultana, jedan kod
velikog vezira, jedan kod odbaše i jedan kod žene koja je bila nadležna za harem. Tekst muhura se
sadržavao iz dva dijela: prvi je sadržavao podastke o vlasniku muhura, a u drugom dijelu se nalazio
neki poznati bejt ili stih. Muhuri su sadržavali heraldička obilježja: cvijeće, sablje, strijele, topuze i
dr. Pravljeni su od roga bika, koji je ovalan, a poslije i od voska okruglog oblika.
TUGRA je znak posanja Oguz hana, a riječ dilazi od imena jedne legendarne ptice i predstavljala je
znak velike vladarske moći Oguza. Upotrebljavala se kod Velikih Seldžuka, andolskih Seldžuka,
andolskih kneževina, Memluka i kod Osmanlija. Perzijski izraz za tugru je nišan, a arapski tevki.
Kod Osmanlija tugra znači znak koji objašnjava vladara. Izrazi nišan i tevki više su se
upotrebljavali nego naziv tugra. Prva tugra vezana je za Orhana Gaziju, a sačuvane su dvije njegove
tugre. Prva Orhanova tugra nalazi se u biblioteci Beledije u Istanbulu. Tugra sadrži ime sultana,
njegovu titulu, ime oca, želju za riječima i znak završetka.
4. ŠTO SU ZA PAL.EGDOTIKA, DIPLOMATIKA I EPIGRAFIKA I ŠTO JE SVAKA?
Epigrafika je pomoćna povijesna znanost koja proučava pisma na tvrdim podlogama kao što su
kamen, keramika, metal, drvo i slično. Diplomatika je znanost koja se bavi proučavanjem diploma,
povelja, ugovora i drugih službenih spisa u okviru povijesnih znanosti. Naziv dolazi od grčke riječi
diploma.
5. REČENICA NA LAT. I GDJE PRIPADA?
6. OBJASNI PETICIO?
Petitio tj. peticija je o tome tko je tržio pravni čin i dokumentaciju, a dio je konteksta i narratiu ili
expositiu.
IX. KARTICA
1. OBJASNI PAPINSKU ERU?
Papinska era ili " Annus pontificatus ", počinje 781.g., a uveo ju je papa Adrijan I.
2. OBJASNI SCRIPTURE ILI ACTE?
To su isprave u širem smislu. ( mandata, epistulae, acta )
To su službeni spisi koji prehode ispravi ili su posljedica spisa tj. dolaze iza isprava.
Acta mogu biti molbe, izviješća, koncepti ili registracije i ne moraju biti pravne naravi.
3 OBJASNI SUSPENZIJE?
To su skraćenice, a one postoje zbog uštede vremena i prostora. Ima ih tri vrste: suspenzije-
skraćuje se posljednji dio riječi, kontrakcije- izostavlja se nekoliko slova u rečenici, skraćenice-
nastaju upotrebom znakova.
Točka je najstariji skračenički znak, a i brojevi mogu biti skraćenice, npr.: v = 5, x = 10, L = 50, C
= 100, D = 500, M = 1000.
4. OBJASNI FRANCUSKU PALEOGRAFIJU?
Isusovac Johannes Bollandus napisao je " Acta sanctorum " 1463.g. koja je doprinjela kritici izvora.
Francuski benediktinac Jean Jacques Mabillon je 1681.g. objavio: " De re diplomatica libri sex ", to
je bio odgovor na tvrdnje bolandista da su mnoge isprave, posebni iz vremena Merovinga i
Karolinga, falsifikati.
Bernard Montfaucon je objavio: " Paleografica Greaca ".
5. OBJASNI PAPIR?
Papir je najmlađi papir za pisanje.
U procesu usavršavanja njegove proizvodnje ima tri faze: kineska, arapska i moderna.
U početku su kinezi upotrebljavli svilu kao materijal za pisanje, koja je bila jako skupa.
Caj Lin iz 105.g.pr.n.e. proizveo je papir iz mljevenih čahura svilene bube, s kojih je skinuo svileno
predivo, zati od vlakana bambusove trske, stare krpe i stare ribarske mreže. Tu smjesu stavljao je u
kameni mlin samljeo je i namočio u vapno. Dobivenu kašu stafvlajo je sušiti u situ od tankog
bambusovog pruća i svilenih niti. Osušeni papir se kasnije glačao i slagao i po potrebi obrezivao.
Nakon toga je na situ ostajao list papira.
Arapi su uz Kineze stalno usavršavali način obrade papira, ali su oni mljeli stare lanene krpe.
Najstariji dokumnt pisan na papiru je pismo sicilijanske kneginje Adelaide iz 1109. godine pisano
na grčkom i arapskom jeziku.
U 13.st. u Italiji se osniva tvornica u gradu Fabrianu kod Perugie, dok u Njemčkoj prvi dokument
na papiru potiče iz 1228.g., ali se prve radionice osnivaju tek 1320.g. u dolini Mainza i Kelna.
Moderna proizvodnja papira nastala je u 18. i 19.st, osnovna sirovina je drvna masa.
6. OBJASNI SULUS I DŽELI DIVANI PISMO?
Sulus pismo se javlja u 10. i 11.st. Za pisanje se koristi oblik polukruga i iskrivljenih linija.
Osmanlije su ga preuzele preko Dulkadina i njime pisali natpise nad turbetima i džamijama.
Dželi divani pismo se piše vrlo precizno i pažljivo. Koristilo se za pisanje važnih carskih
dokumenata, mirovnih ugovora i sl.
X. KARTICA
1.KAKO SE PROIZVODIO PAPIRUS U EGIPTU I KAKO JE HERODOT NAZIVAO
BILJKU IZ KOJE SE PAPIRUS PRAVIO?
Papirus se u Egiptu proizvodio već u davno doba u Egiptu. Materijal na kojemu se pisalo radio se
od srčike biljke zvane- Cyperus papyrus, a nalazio se u močvarama Gornjeg Nila i u nizinskoj delti.
Herodot ovu biljuku naziva BIBLOS..
PROCES PROIZVODNJE PAPIRUSA: stabljika biblosa naraste i do 4m, srčika se uzima iz samo
onog dijela stabljike koji je rastao pod vodom, otprilike do pola metra.Razne vrste srčike slagale su
se jedna do druge po slojevima, a prvi sloj bi se namazao ljepilom od brašna ili od kuhanog kruha,
te bi se poslije taj list sušio, izravnao i glačao slonovom kosti ili nekom glatkom školjkom. Takav
prvi sloj rezanih vrsti zvao se schedae ili philtra, a preko njih je poredan novi sloj plagula. Više
ovako sljepljenih plagula činile su scapus ili tabak, a pripremljeni scapus za pisanje zvao se hartes
ili charta. Savijen scapus zvao se svitak ili rotulas, a nazivan je i liber, biblion, tomos ili volumen.
Pisalo se pisaljkama od trske, lat. calamus.
2. KAKO SU SE NAZIVALI STARIJEŠINE KANCELARIJA ( PISARI ) U DUBROVNIKU,
A KAKO U BOSNI?
- U Dibrovniku su se pisari nazivali: dijak, logoteti, kanžilej i gramatik.Izdavale su se isprave pisane
ćirilicom. Dubrovačke isprave su u sankciji imale i zakletvu, datiranje je bilo na početku isprave.
U Bosni su notarske kancelarije postojele od 12.st.
Pisari u Bosni su se nazivali: dijak, pisar, logotet.
Bosanske ćorilske isprave su imale: invokaciju, intitulaciju, inskripciju, zakletvu, dispoziciju,
aprekaciju, pisara i datum.
Naziv za pisare humske vlastele: arhidijak, vadvirni dijak, dvorski dijak, logotet.
3. KOJI SU SUDIONICI SREDNJOVJEKOVNE ISPRAVE?
auctor- onaj koji vrši pravnu radnju
darovatelj
oporučitelj
descinatorius- onaj kome je namijenjen pravni čin
scriptor- pisac isprave
4. TRAJANJE SUNČEVE GODINE, TKO JE I KADA REFORMIRAO JULIJAN
SKI KALENDAR?
Sunčeva godina traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 49 sekundi.
Julijanski kalendar se temeljio na netočnoj spoznaji dužine trajanja godine od 365 dana i 6 sati Papa
Grgur XIII. Je 1576. formirao komisiju za reformu julijanskog kalendara. Reforma je 24.2.1582.
proglašena papinskom bulom: " Inter gravissimos "
Novi gregorijanski kalendar usvojio je sljedeće promjene: A) prvi dan proljetnog eku nocija prenosi
se sa 11 na 21.3. B) u 1582.g. iz prošlogodišnjih ostataka prenosi sa sa 5. na 15.10.. C) sunčeva
godina traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 49 sekundi. D) sve tzv.stoljetne godine koje su po
julijanskom kalendaru bile prijestupne postaju obične, a prijestupne su samo one koje su djeljive sa
400 bez ostatka.
Hrvatska je gregorijanski kalendar uvela 1582.g. pomijerajući 22 na 31.10.
5. ŠTO JE KODEKS I OD ČEGA SE SASTOJI?
Kodeks je knjiga posana rukom, smatra se pretečom tiskane knjige. Nalazimo ih već u 1.st., poslije
se u njih uvode minijature. Sastoji se od listova ili folija, četiri pojedina lista čine quaterino tj.
svesku od 8 listova i 16 stranica. Ti je najčešći oblik slaganja kodeksa. Korice kodeksa su bile tvrde,
obično od pergamenta, kože ili drveta obloženog kožom.
6. INVOKACIJA ILI INTITULACIJA?
Invokacija seodaziva na Božje ime na različite načine, riječima, ali može i simbolima.
Intitulacija sadrži ime davaoca, pisca ili pisara li notara isprave.Dio su protokola isprave.
 XI. KARTICA
1. OBJASNI KURIJALU?
Kurijala je pismo papinske kancelarije od 8-12 st.
Slova imaju neobično visok razmak između redova- duktusi.
Nastala je od mlađeg rimskog kurziva.
Karakteristična slova: o, e, q, t.
2. OBJASNI DIPLOMATIKU?
Diplomatika je pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem diplomatičih izvora: isprava,
akata, raznih ugovora, izviješća, sudbenih spisa, registara, kako bi služeći se vlastitom kritičkom
metodom utvrdila njihovu vrijednost kao historiju izvora.
Grč. Diploma = podvostručiti
Zadatak diplomatike ke utvrditi autentičnost diplomatskih izvora.
Temeljni zadatak: da odvoji vjerodostojne od falsificiranih iaprava.
Historijska nauka se zasniva na pisanim svjdočanstvima: A) narativnim- opširno govore o nekom
vremenu i događaju, B) diplomatičkim- suhoparno govore samo o jednom činu pravnog karaktera
Svaka pravna isprava sadrži historijski i diplomatički tekst.
Historijski tekst- čine ona mjesta u kojima se uspostavlja ili pobija historijska tvrdnja.
Diplomatički tekst- cijeli tekst isprave, protokol, kontekst i eshatokol.
3. MONUMENTA GERMANIA HISTORICA I OD KOJIH SE DIJELOVA SASTOJI
To je zbirka srdnjovjekovnih dokumenata- 1826.g. u Njemačkoj.
Dijelovi su: scriptores, leges, diplomata, antiquitates, epistolae.
4. OBJASNI MANDATA?
To je isprava u širem smislu.
Dokumenti sdministrativnog karaktera, naredbe koje viša vlast upućuje nižoj.
5. OBJASNI ARENGU?
Arenga je dio konteksta. Ona je uvodni dio isprave, nazvana još i prologus, exordinum, sadrži
moralnu senteciju, tj. da je opravdano ono što je u povelji naređeno.
6. AB URBE CONDITA?
- era koja počinje osnivanjem Rima
XII. KARTICA
1. OBJASNI PUBLICATIO?
Publikacija ili promulgacija je javno oglašavanje, upozoravanje javnosti na ispravu. Ona je dio
konteksta.
2. ISPRAVA PO PAOLIJU?
Isprava je pisano svjedočanstvo o jednom pravnom činu sastavljeno u propisanom obliku koji ima
zadaću da joj zajamči vjerodostojnost i da dokažu moć.
3. LOCA CREDIBILIA?
Znači vjerodostojna mjesta, to su posebne ustanove koje su postojale u Slavoniji od 13.st.u
kapitolima i samostanima u kojima su se izdavale isprave. U loca crediblia na ispravama su se
izdavali pečati, a sastavljao ih je obično komornik- lektor. On je kasnije imao i svoje pisare za
sastavljanje isprava. Izrađivale su i autentične prijepise izdatih isprava, koje su imale važnost ako se
izgubi originalna isprava. Poznate su bile u kapitolima u Zg., Čazmi, u blizini Požege, te u
samostanima u Topuskom, Zg. i Požegi.
4. OBJANI SALUTIO?
To je neka vrsta pozdrava, dolazi poslije inskripcije, a dio je protokola.
5. CLAUSULA OBLIGATIVA?
Pripd u manje finalne klauzule, njome se jamči ispunjenje predmeta pravnog čina.
6. KOD DABIŠE KOJI DIO ISPRAVE POČINJE SA: " EXEELLENTISSIME FRATER
CARISSME " ?
To je salutacija.
To je isprava kralja Dabiše iz 1394.godine.

XIII. KARTICA
1. U ČEMU SU SAČUVANE POVELJE I KAKO?
Isprava je do nas mogla doći u tri oblika: kao koncept, kao original i kao kopija.
Posebnu vrstu kopija čine rukopisne knjige.
2. LOCA CREDIBLIA?
Znači vjerodostojna mjesta, to su posebne ustanove koje su postojale u Slavoniji od 13.st.u
kapitolima i samostanima u kojima su se izdavale isprave. U loca crediblia na ispravama su se
izdavali pečati, a sastavljao ih je obično komornik- lektor. On je kasnije imao i svoje pisare za
sastavljanje isprava. Izrađivale su i autentične prijepise izdatih isprava, koje su imale važnost ako se
izgubi originalna isprava. Poznate su bile u kapitolima u Zg., Čazmi, u blizini Požege, te u
samostanima u Topuskom, Zg. i Požegi.
3. TRI VRSTE FENIČKOG PISMA?
Feničko pismo je prrađeno od Grka. Ima tri vrste: rano, kasno i punsko.
4. JULIJANSKI KALENDAR- REFORME I RAZLIKA?
Po naredbi Gaja Julija Cezara aleksandrijski astronom Sosigen je 46.g.pr.n.ere reformirao je
kalendar i uveo 365 dana i 6 sati. Svaka 4 godina imala je 366 dana.
Zbog godišnje razlike između sunčeve i civilne godine od 11 minuta i 14 sekundi razlika za 400
godina se popela na 3 dana, 2 sata, 53 minute i 20 sekundi.

5. TRI CILJA LATINSKE PALEOGRAFIJE?

ispravno čitati stare tekstove razriješujući pri tome upotrebljene kartice, odrediti vrijeme i mjesto
postanka pisanog spomenika, odrediti originalan tekst, naknadne umetke i eventualne pogrješke.