LINEARNA ALGEBRA 2

Drugi kolokvij  ponedjeljak, 1. velja£e 2021.

Zadatak 1. (14 bodova) Zadan je linearan operator A na prostoru V 3 (0) koji djeluje tako da najprije
vektor zrcali s obzirom na potprostor [{~i+ ~k}], a zatim dobiveni vektor ortogonalno projicira na potprostor
[{−~i + ~k,~i + 2~j + ~k}].
(a) (6 bodova) Odredite djelovanje operatora A na proizvoljnom vektoru prostora V 3 (0).
(b) (6 bodova) Odredite po jednu bazu jezgre i slike operatora A. Moºe li se rang i defekt operatora A
izra£unati i bez eksplicitnog izra£unavanja njegovog djelovanja? Obrazloºite.
(c) (2 boda) Odredite jednu svojstvenu vrijednost operatora A i njoj pridruºeni svojstveni vektor bez
odreživanja matri£nog zapisa operatora A.
Rje²enje. (a) Ozna£imo s B i C operatore na V 3 (0) koji su (redom) operator zrcaljenja i ortogonalne
projekcije zadani u zadatku. Vrijedi:
 
1 ~ ~ 1
B(xi + y j + z k) = 2 xi + y j + z k | √ (i + k) √ (~i + ~k) − (x~i + y~j + z~k)
~ ~ ~ ~ ~ ~
2 2
~ ~ ~ ~ ~
= (x + z)(i + k) − (xi + y j + z k)
= z ~i − y ~j + x ~k.
Jedini£na normala na ravninu [{−~i + ~k,~i + 2~j + ~k}] iz zadatka dana je s √13 (~i − ~j + ~k) pa imamo
 
1 ~ ~ ~ 1
C(xi + y j + z k) = xi + y j + z k − xi + y j + z k | √ (i − j + k) √ (~i − ~j + ~k)
~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~
3 3
1
= x~i + y~j + z~k − (x − y + z)(~i − ~j + ~k)
 3    
2 1 1 ~ 1 2 1 ~ 1 1 2 ~
= x+ y− z i+ x + y + z j + − x + y + z k.
3 3 3 3 3 3 3 3 3
Sada je A = C ◦ B, tj.
   
A(x~i + y~j + z~k) = C B(x~i + y~j + z~k) = C z ~i − y ~j + x ~k
     
1 1 2 ~ 1 2 1 ~ 2 1 1 ~
= − x− y+ z i+ x− y+ z j+ x − y − z k.
3 3 3 3 3 3 3 3 3
(b) Budu¢i da je A(x~i + y~j + z~k) = 13 x(−~i + ~j + 2~k) − 31 y(~i + 2~j + ~k) + 31 z(2~i + ~j − ~k), vidimo da je
Im(A) = [{−~i + ~j + 2~k,~i + 2~j + ~k, 2~i + ~j − ~k}] = [{−~i + ~j + 2~k, 2~i + ~j − ~k}].
Rje²avanjem sustava − 13 x − 31 y + 23 z = 31 x − 23 y + 13 z = 23 x − 31 y − 31 z = 0 dobijemo da je
Ker(A) = [{~i + ~j + ~k}].
Rang i defekt smo mogli odrediti i bez eksplicitnog izra£unavanja djelovanja operatora. Vidimo da je
operator A kompozicija operatora zrcaljenja i ortogonalne projekcije na dvodimenzionalni potprostor, pa
odmah znamo da ¢e slika biti taj dvodimenzionalni potprostor, tj. Im(A) = [{−~i + ~k,~i + 2~j + ~k}] i onda
r(A) = 2. Primijetimo da se ova slika podudara s onom ranije odreženom, to je isti potprostor zapisan
pomo¢u dvije razli£ite baze. Teoremom o rangu i defektu izra£unamo da je d(A) = 1.
(c) U (b) smo vidjeli da je Ker(A) = [{~i + ~j + ~k}]. Iz toga imamo da je A(~i + ~j + ~k) = 0 · (~i + ~j + ~k),
pa je 0 jedna svojstvena vrijednost, a ~i + ~j + ~k njoj pridruºeni svojstveni vektor.
No, mogli bismo odrediti i jo² jednu svojstvenu vrijednost. Promatrajmo kako operator A djeluje na
vektor −~i + ~k zadan u zadatku. Prvo ga zrcali s obzirom na potprostor razapet vektorom ~i + ~k, koji je
njemu okomit. Dakle preslikat ¢e se u vektor ~i − ~k . Zatim ga projicira na ravninu u kojoj se nalazi, dakle
vektor ostaje isti. Imamo A(−~i + ~k) = −1 · (−~i + ~k) pa je −1 jo² jedna svojstvena vrijednost, a −~i + ~k
njoj pridruºeni svojstveni vektor.
 LINEARNA ALGEBRA 2
Drugi kolokvij  ponedjeljak, 1. velja£e 2021.

Zadatak 2. (10 bodova) Neka su ~a i ~b jedini£ni vektori u prostoru V 3 (0) koji zatvaraju kut π3 i neka je ~c
vektor u V 3 (0) modula 2 ortogonalan s vektorima ~a i ~b. Zadani su funkcionali f1 , f2 , f3 : V 3 (0) → R s

f1 (~v ) = ~a · ~v , f2 (~v ) = ~b · ~v , f3 (~v ) = ~c · ~v ,

gdje · ozna£ava standardni skalarni produkt na V 3 (0).

(a) (3 boda) Odredite djelovanje funkcionala f1 , f2 , f3 na vektorima ~a, ~b, ~c.

(b) (7 bodova) Ispitajte linearnu nezavisnost skupa {f1 , f2 , f3 }. Ako je skup linearno nezavisan, odredite
bazu kojoj je {f1 , f2 , f3 } dualna baza.

Rje²enje. Uo£imo da vektori ~a, ~b, ~c £ine bazu pa je najjednostavnije ra£unati pomo¢u te baze. Kako je
~a · ~b = cos π3 = 12 , za vrijednosti linearnih funkcionala f1 , f2 , f3 dobivamo:
1
f1 (~a) = f2 (~b) = 1, f1 (~b) = f2 (~a) = , f3 (~c) = 4,
2
dok je za sve ostale vrijednosti

f1 (~c) = f2 (~c) = f3 (~a) = f3 (~b) = 0.

Linearnu nezavisnost skupa {f1 , f2 , f3 } moºemo ispitati tako da linearnom kombinacijom αf1 +βf2 +γf3
djelujemo redom na vektore ~a, ~b, ~c pa dobijemo jednadºbe α + 12 β = 12 α + β = 4γ = 0, iz kojih slijedi
α = β = γ = 0. Stoga je {f1 , f2 , f3 } linearno nezavisan. Druk£ije, moºemo napisati matricu

1 21 0
 

F =  12 1 0
0 0 4
£iji su retci matri£ni zapisi f1 , f2 , f3 dobiveni djelovanjem na vektore ~a, ~b, ~c. Rang matrice F o£ito je 3 pa
je skup linearno nezavisan.
Matricu F moºemo iskoristiti za izra£unavanje baze za koju je {f1 , f2 , f3 } dualna baza.
 4 −2 
3 3
0
−1 −2 4
F = 
3 3
0
0 0 14
pa iz stupaca ove matrice izravno o£itamo prikaze vektora traºene baze, izraºene u bazi {~a, ~b, ~c}. To su
vektori
4 2 −2 4 1
v~1 = ~a − ~b, v~2 = ~a + ~b, v~3 = c.
3 3 3 3 4
Ovo je zapravo rje²enje sustava koji se dobije kad se funkcionalima f1 , f2 , f3 djeluje na tri linearne
kombinacije v~i = xi~a + yi~b + zi~c, i = 1, 2, 3 tako da se dobiju vrijednosti 1 odnosno 0, potrebne za
djelovanje dualne baze, tj. fi (~
vj ) = δij .
 LINEARNA ALGEBRA 2
Drugi kolokvij  ponedjeljak, 1. velja£e 2021.

Zadatak 3. (12 bodova)

(a) (4 boda) Neka je S matrica prijelaza iz (b) u (b0 ), a T matrica prijelaza iz (b0 ) u (b), pri £emu su (b)
i (b0 ) dvije baze prostora R3 , a matrice S i T zadane s
   
−1 2 0 1 y 0
S = −1 1 0  , T = 1 −1 0 .
1 1 x z 3 1

Odredite x, y, z.

(b) (8 bodova) Neka su (e) = {(1, 0), (0, 1)} i (e0 ) = {(2, 0), (0, −1)} baze prostora R2 te (f ) = {1, t, t2 }
i (f 0 ) = {t2 − 1, t + 1, 2t + t2 } baze prostora P2 (R). Linearni operator A : R2 → P2 (R) ima sljede¢i
matri£ni prikaz u paru paza (e0 ) i (f 0 ) :
 
0 −2
A(f 0 , e0 ) =  4 −3 .
−2 0

Odredite matri£ni prikaz operatora A u paru paza (e) i (f ) te odredite djelovanje operatora A na
proizvoljan vektor x ∈ R2 . Je li operator A epimorzam? Obrazloºite.

Rje²enje.

(a) Znamo da vrijedi I(b, b0 )−1 = I(b0 , b), odnosno S −1 = T . Provjeravamo za koje x, y, z ∈ R je ST = I :
 
1 −y − 2 0
ST =  0 −y − 1 0 ,
xz + 2 3x + y − 1 x

iz £ega moºemo zaklju£iti da je x = 1, y = −2, z = −2.

(b) Vrijedi A(f, e) = I(f, f 0 )A(f 0 , e0 )I(e0 , e),pa najprije trebamo odrediti I(f, f 0 ) i I(e0 , e):
 
−1 1 0  −1  1 
0 0 0 −1 2 0 2
0
I(f, f ) = 0 1 2 , I(e , e) = I(e, e ) =
  = .
0 −1 0 −1
1 0 1

Tada je  
2 1
A(f, e) =  0 3 .
−1 2
Za proizvoljan x = (x1 , x2 ) ∈ R2 imamo
   
2 1   2x1 + x2
x
(Ax)(f ) = A(f, e)x(e) =  0 3 1 =  3x2 ,
x2
−1 2 −x1 + 2x2

pa je djelovanje operatora A na proizvoljan vektor dano s A(x1 , x2 ) = 2x1 + x2 + 3x2 t + (−x1 + 2x2 )t2 .
Znamo da rang operatora A moºe biti najvi²e dim(R2 ) = 2, pa kako je dimenzija kodomene P2 (R)
jednaka 3, operator nije epimorzam.
 LINEARNA ALGEBRA 2
Drugi kolokvij  ponedjeljak, 1. velja£e 2021.

Zadatak 4. (12 bodova)

(a) (7 bodova) Neka su A, B ∈ Mn (F) sli£ne matrice. Dokaºite da su njihovi karakteristi£ni polinomi
jednaki, tj. da je kA (λ) = kB (λ), za svaki λ ∈ F.

(b) (5 bodova) Odredite, ako postoje, sve x, y ∈ R za koje su matrice

   
−2 0 x 0 1 2
A =  1 0 0  i B = 0 −1 −3
1 1 y 0 0 1

sli£ne matrice. Ako takvi x, y ∈ R ne postoje, obrazloºite za²to ne postoje.

Rje²enje.

(a) Kako su A i B sli£ne matrice, postoji regularna matrice T ∈ Mn (F) takva da je B = T −1 AT . Nadalje,
imamo

kB (λ) = det(B − λI)

= det(T −1 AT − λ(T −1 IT ))
= det(T −1 (A − λI)T )
= det(T −1 ) det(A − λI) det T
= det(T −1 ) det T det(A − λI)
= det(A − λI) = kA (λ),

za svaki λ ∈ F.

(b) Ako su A i B sli£ne matrice, onda mora vrijediti tr(A) = tr(B), det A = det B i, prema a) dijelu
zadatka, kA (λ) = kB (λ), odnosno −2 + y = 0, x = 0 i kA (λ) = kB (λ). Dakle, ako su A i B sli£ne
matrice, onda je x = 0, y = 2. No, u tom slu£aju je
 
−2 0 0
A =  1 0 0
1 1 2

pa je kA (λ) = det(A−λI) = (−2−λ)(−λ)(2−λ), dok je kB (λ) = det(B −λI) = (−λ)(−1−λ)(1−λ).

Prema tome, kA (λ) 6= kB (λ) pa A i B nisu sli£ne matrice. Dakle, ne postoje x, y ∈ R za koje su
zadane matrice sli£ne.
 LINEARNA ALGEBRA 2
Drugi kolokvij  ponedjeljak, 1. velja£e 2021.

Zadatak 5. (12 bodova) Neka je R operator rotacije na prostoru V 3 (0) za 90◦ oko x osi, i Z operator
rotacije na prostoru V 3 (0) za 180◦ oko z osi.

(a) (4 boda) Ispitajte je li skup {R, Z, R2 , Z 2 } linearno nezavisan u prostoru L(V 3 (0)).

(b) (8 bodova) Odredite sve vrijednosti t ∈ R za koje je tR + Z dijagonalizabilan operator.

Rje²enje.

(a) Napi²imo matrice operatora R i Z u zadanoj ortonormiranoj bazi {~i, ~j, ~k}. Matrice ¢emo radi
jednostavnosti ozna£avati takožer samo s R i Z .
   
1 0 0 −1 0 0
R =  0 0 −1 , Z =  0 −1 0 .
0 1 0 0 0 1

Imamo  
1 0 0
R2 =  0 −1 0  , Z 2 = I.
0 0 −1
Skup {R, Z, R2 , Z 2 } linearno je nezavisan u prostoru L(V 3 (0)) ako i samo ako je skup pripadnih ma-
trica linearno nezavisan u prostoru M3 (R). (Moºe se raditi i bez matrica, s linearnim kombinacijama
operatora, a s matricama je jednostavnije).
Izjedna£avanjem linearne kombinacije navedenih matrica s nulmatricom lako dobivamo da su koe-
cijenti nuºno jednaki 0, dakle skup {R, Z, R2 , Z 2 } je linearno nezavisan.

(b) Matrica  
t−1 0 0
tR + Z =  0 −1 −t .
0 t 1

Npr. odmah vidimo da je za t = 0 matrica Z dijagonalna, dok se za t = 1 matrica R + Z ne moºe

dijagonalizirati jer joj je karakteristi£ni polinom jednak −λ3 , a nije nulmatrica. Karakteristi£ni
polinom matrice tR + Z glasi k(λ) = (t − 1 − λ)(λ2 − 1 + t2 ).
Iz matrice je o£ito da je vektor ~i svojstveni vektor za svojstvenu vrijednost t−1 te da dijagonalizacija
ovisi o matrici reda 2 koja opisuje djelovanje operatora na potprostoru [{~j, ~k}], tj. u yz−ravnini. Za
postojanje realnih nulto£aka polinoma λ2 − 1 + t2 nuºno je i dovoljno da bude t ∈√[−1, 1]. Pritom,
za t razli£it od −1 i 1 postoje dvije razli£ite realne svojstvene vrijednosti, to su ± 1 − t2 . Za t = 1
ve¢ je navedeno da dijagonalizacija nije mogu¢a, a isti zaklju£ak vrijedi i za t = −1. Dakle, operator
tR + Z dijagonalizabilan je ako i samo ako je |t| < 1.