You are on page 1of 10

CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, „Sport Mont” časopis br.

2-3

Milovan Bratić, Mirsad Nurkić


Fakultet fizičke kulture, Niš

FIZIČKA PRIPREMA DŽUDISTA

UVOD

U poslednjoj deceniji primetan je veoma brz i intezivan razvoj džudo


sporta. Sve više se pojavljuju nove tehnike bacanj ili njihove varijante sa re-
zličitim prehvatima koje nastaju u nacionalnim timovima bivšeg Sovjetskog
Saveza i nekih zapadnih zemalja. Uvođenjem novih pravila i menjanjem
težinskih kategorija, kao i smanjenjem vremena trajanja mečeva povećava se
atraktivnost, efikasnost i dinamika meča. Kada znamo da tokom sportske borbe
neprestano dolazi do menjanje dinamičke situacije, od takmičara se zahteva,
dobro usvajanje tehničko-taktičkih stereotipa koje primenjuje, sposobnost tre-
nutnog reorganizovanja tih stereotipa i stalno stvaranje novih napadačkih,
odbrambenih i protivnapadačkih programa delovanja. Činjenica da se džudo
borba odvija u direktnom sukobu sa protivnikom i uz primenu konstantnog
otpora protivnika kao i da borba traje pet minuta, govori o velikoj energetskoj
potrošnji učesnika takmičenja.
Upravo zbog velike energetske potrošnje funkcionalne sposobnosti zau-
zimaju vrlo značajno mesto u džudou. Zbog kontinuiranog opterećenja, pri
čemu se smenjuje angažovanje aerobnih i anaerobnih mehanizama organizma,
džudista se podvrgava posebnom trenažnom procesu za povećanje funkciona-
lnih sposobnosti. Funkcionalne sposobnosti džudista, a posebno aerobne, mora-
ju biti izrazito naglašene zbog velikog utroška energije u toku jedne borbe
koja traje pet minuta bez prekida. Takmičenja u džudou su pretežno turnirskog
tipa i takmičari imaju veći broj borbi u toku jednoga dana.
Pored neiscrpnog bogastva tehničkih elemenata u džudou, unapređenje
fizičkih i funkcionalnih sposobnosti predstavlja dobru osnovu za postizanje
vrhunskih rezultata.
381
časopis br. 2-3 MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, „Sport Mont”

Glavni cilj svakog džudiste je da stekne dobre takmičarske prednosti u


odnosu na svoje sportske protivnike. Da bi se to postiglo prvo se moraju ost-
variti zacrtani kratkoročni ciljevi u jednoj takmičarskoj godini. Godišnji cik-
lusi kondicionog treninga predstavlja različite zadatke u pojedinim periodima,
zahteva specifičan, usmeren razvoj snage, brzine, izdržljivosti i mora se podu-
darati sa fazama i ciklusima treninga.
Uobuičajeno je da se kondicioni trening džudista planira u tri glavne
faze, a za svaku je karakteristična posebna dinamika:
- prava faza se saastoji od trenažnog rada koji je usmeren na izgradnji
tzv. osnovnih temelja (snage i izdržljivosti), što zahteva veliki udeo
opšteg višestranog treninga;
- druga faza zahteva manju ukupnu količinu rada, ali veći intenzitet rada,
radi razvoja tzv. specifičnih takmičarskih temelja džudista;
- treća faza kondicionog treninga izgrađuje specifične sposobnosti, tak-
mičarske spretnosti kao i motorička i situaciono motorička znanja.
Programiranje jednogodišnjeg plana treninga džudista zavisi će od toga
za koliko značajnih takmičenja se spremaju u toku jedne godine.Takođe i od
cilja priprema da se na onom najvažnijem postigne top forma i osvoji medalja.
Svaki početak godišnjeg plana variraće prema individualnim potrebama
svakog takmičara posebno, i okolnosti pod kojima će se sprovoditi.

CILJ RADA

U praksi se pod periodizacijom sportskog treninga podrazumijeva ob-


likovanje makrociklusa koji čine posebne vremenske i strukturne celine, sas-
tavljene od mezo i mikro ciklusa. Jedan jednogodišnji ili višegodišnji makro
ciklus deli se na tri perioda: pripremni, takmičarski i prelazni, koji traju i smen-
juju se zavisno od kalendara takmičenja i kvaliteta takmičara. Podela se vrši
radi lakšeg upravljanja stanjem treniranosti i lakše kontrole svih elemenata
koji će odrediti formu jednog džudiste. Zavisno od dužine trajanja takmičar-
skog perioda može se izvršiti jednostruka ili dvostruka periodizacija, odnosno
jednociklusna i dvociklusna. Za visoko kvalitetne takmičare karakteristična je
dvociklusna periodizacija.
Ovo istraživanje ima za cilj da pokaže osnovne principe trenažnog pro-
cesa i promene u nekih motoričkim sposobnostima do kojih dolazi u priprem-
nom periodu dudista.

382
CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, „Sport Mont” časopis br. 2-3

METOD RADA

Uzorak istraživanja činilo je 16 selekcionisanih džudista, Starosna dob


je bila od 17-20 godna. Svi su imali višegodišnje takmičarsko iskustvo.
Analiza stanja treniranosti je neophodna i nezamenjiva jer je plan i pro-
grama treninga moguće sastaviti jedino ako raspolažemo s dovoljnim brojem
relevantnih podataka o morfološkom, motoričkom, funkcionalnom i biome-
haničkom statusu takmičara. Testiraju se one osobine i sposobnosti koji znat-
no učestvuju i jednačini specifikacije uspjeha u džudou. Zanimljivo je i upor-
eđivanje nekih rezultata sa rezultatima vrhunskih džudo takmičara,
Uzorak varijabli za ovo istraživanje obuhvatio je šest motoričkih vari-
jabli koje su merile snagu pojedinih većih mišićnih regija, i to:
- Bench - pres;
- Nabačaj;
- Ramena (zadnji potisak);
- Duboki čučanj;
- Zgibovi na vratilu;
- Podizanje trupa.
Sve varjable su merena na početku i na kraju pripremnog perioda.

PLAN I PROGRAM PRIPREMA

Analizom strukturalno - biomehaničkih karakteristika džudo sporta vi-


dima da struktura jednačine specifikacije nije jednostavna i da sadrži veliki
broj antropoloških karakteristika. Neke od njih su neophodne, neke manje a
neke više značajne za postizanje vrhunskih rezultata. Veličina koeficijenta
učešća pojedinih karakteristika je relativna i o njima se može govoriti samo
hipotetski. Na osnovu dugogodišnjeg iskustava i nekih saznanja iz dosadašn-
jih istraživanja proizilazi da su različiti vidovi manifestacije snage (eksploziv-
na, repetativna, statička ) i koordinacije najvažniji elementi koji učestvuju u
određivanju uspeha i judo borbi.
Plan i program priprema džudista u ovom periodi imao je za cilj pobol-
jšanje bazičnih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.
Na osnovu izmerenih rezultata na inicijalnom merenju sastavljen je pro-
gram za svakog takmičara posebno. Treninzi snage su se odvijali četiri puta
sedmično i to na taj način da su na jednom treningu rađene po dve velike
mičićne regije po principu koji je prikazan na dijagramu.
383
časopis br. 2-3 MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, „Sport Mont”

Šema treninga prve tri sedmice

Vežbe koje su ulazile u sastav treninga bile su:


- bench press,
- kosi bench press,
- razvlačenje,
- vučenje tega ispod ravne klupe,
- nabačaj,
- roving,
- prebacivanje tega sa kuka na kuk,
- zgibovi na vratilu,
- podizanje trupa.
- duboki čučanj,
- ramena,
- nabačaj,
- zgibovi na vratilu,
- podizanje trupa.

1. Bench presse 2. Vučenje tega ispod klupe 3.Nabačaj


Kosi bench presse

384
CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, „Sport Mont” časopis br. 2-3

4.Rowing u pretklonu 5. Prebacivanje tega sa kuka na kuk 6. Zgibovi na vratilu

7. Duboki čučanj 8. Zadnji potisaksedeći - stojeći 9. Metson

10. Vučenje tega do brade 11. Namotavanje tega 12. Vučenje na lat mašini

13. Podizanje trupa 14. Biceps stojeći

385
časopis br. 2-3 MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, „Sport Mont”

Primer treninga snage


Posle tri sedmice rada po napred navedenom sistemu prešlo se na drugi
sistem rada. Pored već nabrojanih vežbi u program rada uvrštene su i vežbe:
medson, vučenje tega do brade, namotavanje tega, vučenje na lat mašini i bi-
ceps stojeći. Sve vežbe rađene su 80% od maksimuma, rađeno je od 4 do 6
serija sa ponavljanjem u seriji od 8 do 10 ponavljanja. Vežbe pod rednim brojem
13. i 6. su rađene sa ponavljanjem od 25 do 35 ponavljanja.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Tabela 1 Osnovni statistički parametri merenih varijabli na inicijalnom merenju

Varijable SV MIN MAX RASP SD SKW KURT


MSNBE 82.18 65.00 110.00 45.00 14.60 .69 -.61
MSNRM 48.12 35.00 60.00 25.00 6.80 -.11 -.55
MSNNA 66.56 45.00 85.00 40.00 10.28 -.11 .21
MSNDC 92.81 75.00 120.00 45.00 15.27 .45 -1.44
MSNZV 14.31 7.00 22.00 15.00 4.70 .18 -1.02
MSNPT 113.81 60.00 200.00 140.00 39.90 1.06 .58

Analizom rezultata na inicijalnom merenju pokazuju da su se registrov-


ane vrednosti varijable Bench press, kretale od 65 kg do 110 kg. Srednja vred-
nost je iznosila 82.18 kg sa standardnom devijacijom 14.60 kg. Distribucija
rezultata je razvučena i rezultati su više grupisani oko nižih vrednosti.
U varijabli Ramena registrovani rezultati su se kretali od 35 kg do 60 kg.
Srednja vrednost rezultata je 48.12 kg sa standardnom devijacijom 6.80 kg.
Distribucija rezultata je razvučena.
Analizom varijable Nabačaj, vidimo da se registrovani rezultati kreu od
45 kg do 85 kg. Srednja vrednost je 66.56 kg sa standardnom devijacijom
10.28 kg. Distribucija rezultata je dobro rasporeena.
U varijabli Duboki čučanj registrovani rezultati se kreu od 75 kg do 120
kg. Srednja vrednost rezultata je 92.81 kg sa standardnom devijacijom 15.27
kg. Veina rezultata je grupisana oko nižih vrednosti, raspon rezultata je uslov-
io da rezultati budu prilično razvučeni na funkciji.
Analizom varijable Zgibovi na vratilu, vidimo da se regitrovane vred-
nosti rezultata kreu od 7zgibova do 22 zgiba. Srednja vrednost rezultata je

386
CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, „Sport Mont” časopis br. 2-3

14.31 zgib sa standardnom devijacijom 4.70 zgibova. Rezultati su ravnomer-


no rasporeeni na distribuciji rezultata.
U varijabli Podizanje trupa registrovani rezultati se kreu od 60 do 200
ponavljaja. Srednja vrednost rezultata je 113.81ponavljaj sa standardnom devi-
jacijom 39.90 ponavljaja. Rezultati su grupisani oko nižih vrednosti oli je zbog
velikog raspona rezultata funkcija razvučena, odnosno manji broj ispitanika je
imao velike vrednosti rezultata.
Tabela 2 Osnovni statistički parametri merenih varijabli na finalnom merenju

Varijable SV MIN MAX RASP SD SKW KURT


MSNBEF 86.25 65.00 110.00 45.00 13.72 .47 -.62
MSNRMF 53.43 45.00 60.00 15.00 4.36 .02 -.55
MSNNAF 72.50 55.00 90.00 35.00 10.80 .29 -.86
MSNDCF 100.31 80.00 140.00 60.00 19.44 .73 -.64
MSNZVF 17.43 8.00 25.00 17.00 5.03 .11 -.56
MANPTF 123.37 71.0 208.00 137.00 39.38 1.11 .52

Analizom rezultata na finalnom merenju jasno uočavamo da je došlo do


poboljšanja vrednosti svih merenih varijabli. Analizom pojedinačnih rezultata
dolazimo do sledeeg zaključka:
- registrovane vrednosti rezultata testa Bench press se kreću od 65 kg do
110 kg. Srednja vrednost je iznosila 86.25 kg sa standardnom devijaci-
jom 13.72 kg. Distribucija rezultata je dobro grupisani oko srednje
vrednosti rezultata ali je jedan manji broj ispitanika imao dosta veće
vrednosti rezultata šti je uslovilo veći raspon rezultata;
- u testu Ramena registrovane vrednosti rezultata se kreću od 45 kg do
60 kg. Srednja vrednost je iznosila 53.43 kg sa standardnom devijaci-
jom 4.36 kg. Distribucija rezultata je razvučena i ravnomerno su
grupisani oko srednje vrednosti rezultata.
- registrovane vrednosti rezultata testa Nabačaj kreću se od 55 kg do 70
kg. Srednja vrednost je iznosila 72.50 kg sa standardnom devijacijom
10.80 kg. Distribucija rezultata je razvučena i jedan manji broj ispitanika
ima niske vrednosti rezultata.
- u varijabli Duboki čučanj registrovane vrednosti kreću se od 80 do 140
kg. Raspon rezultata je prilično veliki. Srednja vrednost je iznosila
100.31 kg sa standardnom devijacijom 19.44 kg. Distribucija rezultata
je razvučena i rezultati su više grupisani oko nižih vrednosti.
387
časopis br. 2-3 MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, „Sport Mont”

- registrovane vrednosti varijable Zgibovi na vratilu kreću se od 8 zgi-


bova do 25 zgibova. Srednja vrednost je iznosila 17.43 zgibova sa stan-
dardnom devijacijom 5.03 zgiba. Rezultati su dobro grupisani oko sred-
nje vrednosti rezultata a jedan manji broj ispitanika ima znatno veće
vrednosti rezultata od srednje vrednosti.
- u varijabli Podizanje trupa registrovani rezultati se kreću od 71 ponav-
ljanja do 208 ponavljanja. Srednja vrednost je iznosila 123.37 ponav-
ljanja sa standardnom devijacijom 39.38 ponavljanja. Raspon rezulta-
ta je veliki iz razloga što manji broj ispitanika ima ekstremno velike
vrednosti rezultata. Ostali rezultati su dobro grupisani oko srednje vred-
nosti rezultata.
Interesantno je da se kod svih merenih varijabli na inicijalnom i finaln-
om merenji pojavio dosta veliki raspon rezultata merenja. Razlog treba potražiti
u različitim težinskim kategorijama takmičara koje su se kretale od 60 kg do
81 kg.
Kvantaitativni aspekt promena odreen je testiranjem značajnosti razlika
izmeu rezultata koji su izmereni na inicijalnom i finalnom merenju. Analiza
značajnosti razlika ureena je na univariojantnom nivou primenom t - testa.
U tabeli su date srednje vrednosti (SV), standardna devijacija (SD), pov-
ezanost rezultata dva merenja (R12), značajnost te povezanosti (Pr), vrednost
T- testa (T) i verovatnoa greške pri odbacivanju hipoteze da razlika nije znača-
jna (P).
Dobijeni rezultati jasno pokazuju da je u istraživanom periodu došlo do
statistički značajnih poboljšanja merenih rezultata. Dobijene vrednosti korel-
acije prvog i drugog merenja su veoma visoke i kreu se .84 do .99. Ova činjen-
ica nam govori da je u istraživanom periodu došlo do ravnomernih promena
kod svih ispitanka.
Vrednosti rezultata, kod svih testova snage su značajno poveani u priprem-
nom periodu. Tendencija rasta rezultata je takva da možemo konstatovati da
su ispitanici veoma dobro iskoristili pripremni period i na taj način stvorili
uslove za vee svoje mogunosti i domete.
Zadatak pripremnog perioda je da se stvore svi preduslovi za postizanje
dobrih rezultata u takmičarskom periodu, odnosno stvaranje visokog nivoa
sportske forme. U njemu se rešavaju osnovni zadaci izgradnje visokog nivoa
funkcionalnih sposobnosti, koji osiguravaju uspešno savladavanje visokog
obima rada na specifičnoj i takmičarskoj pripremi. Pripremni period ima tri

388
CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, „Sport Mont” časopis br. 2-3

etape: bazične, specifične i situacione pripreme, posebna pažnja se pridaje raz-


voji svih vidova snage, koordinacije, funkcionalnih sposobnosti, ipravljanju
grešaka u tehniči i taktici, učenju novih tehničko-taktičkih elemenata te teo-
recke i psihološke pripreme. Odnos bazične, specifične i situacione pripreme
je različit i zavisi od kvaliteta takmičara.

Tabela 3 Razlika inicijalnog i finalnog merenja.

Varijable SV SD R12 PR T P
MSNBE 82.18 14.60
MSNBEF 86.25 13.72 .97 .00 -4.96 .00
MANRM 48.12 6.80
MSNRMF 53.43 4.36 .84 .00 -5.50 .00
MSNNA 66.56 10.28
MSNNAF 72.50 10.80 .93 .00 -6.33 .00
MSNDC 92.81 15.27
MSNDCF 100.31 19.44 .96 .00 -4.95 .00
MSNZV 14.31 4.70
MSNZVF 17.43 5.03 .97 .00 -11.49 .00
MSNPT 113.81 39.90
MSNPTF 123.37 39.38 .99 .00 -8.52 .00

ZAKLJUČAK

Osim neiscrpnog bogastva tehničkih elemenata u džudou, unaprežđenje


fizičkih i funkcionalnih sposobnosti predstavlja dobru osnovu za postizanje
vrhunskih rezultata. Smatra se da za sportsku borbu najvei značaja imaju ra-
zličiti vidovi manifestacije snage (eksplozivna, repetativna, statička), koordi-
nacije, brzine, ravnoteže i fleksibilnosti. Osim toga netreba zaboraviti da vrhun-
skog džudistu karakterišu visoko razvijene funkcionalne sposobnosti aerob-
nog i anaerobnog tipa.
Dobijeni rezultati istraživanja koji govore o promeni nekih motoričkih
sposobnosti (snage), jasno nam ukazuju da je u istraživanom periodu (priprem-
nom periodu) došlo do značajnog poboljšanja rezultata merenih varijabli.
Možemo konstatovati da bez razvoja optimalne kondicione odnosno fiz-
ičke pripreme nije mogue ostvariti zapažene rezultate na domaoj i meunarod-
noj sceni.
389
časopis br. 2-3 MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, „Sport Mont”

LITERATURA

1. Bratić, M.(2003). Džudo, fakultet fizičke kulture, Niš.


2. Ćirković, Z. (1991). Kondiciona priprema u džudou, Beograd.
3. Matveev, C.F. (1985). Trenirovka v džjudo, Kiev; Zdorovja.
4. Rao, I. (2000). Izdržljivost nogometaša, pedagoška akademija Mostar, Sarajevo.
5. Zhelyazkov, Ts., D. Dasheva (2002). Basis of the Sport Training. Gera-art, Sofija.

(„Vijesti”, 15. april 2004. god.)

390

You might also like