UJITSK,

PredpUta za &lbcnlk ' 1

• — Uredništvo i uprava nalaze sc m trgu
I flustro- Ugarsku godlžnje K. 1 4 — , = = = = = sv. Frane iza o b ć . p e r i v o j a
polujodiinj« I tromjesečno suraz-
Vlastnlk, izdavatelj I o d g o v o r n i ure-
mjerno, mjesečno K. 1 . 2 0 = = = = = =
•- dnik JOSIP hV'ZCr..
Pojedini broj 10 para ._
Tiska : H r v a t s k a Z a d r u ž n a T i s ^ r a u
Oglasi po cijeniku
Plativo i utuživo u Šibeniku. = = ============ Šibeniku, u. z. s. o. j .

Mmlamxt wr-I^ilom 1 M U hotn

God. I. Šibenik, 12 srpnja 1913. Br. 1.

Temelji hrvatske misli

stranka prava ostaje podpuno autonomna, temeljne misli velikog nam učitelja:
da se ne odriče svoje samostalnosti. ujedinjenja i državne samostalnosti
Stranka prava je skroz pučka stranka Hrvatske.
U novije doba opaža se u našem taj politički moćan čimbenik, izdjelan slo­ i u naravi je njenoj da ne trpi nikakvog Simpatijama popraiismo i pakt
javnom životu neka zbrka pojmova i na­ gom pravaŠa. Ponajmanje pak da bilo kome despotizma ni sile. Ona ima svoj ustav, stranke prava sa hrvatsko-srbskom
stojanja. Htjelo bi se sa strane nekih dati za volju tjeramo iz pravaške vojske rodo­ svoju organizaciju sa dr.orn Milom Starče- koalicijom, kao što bi pozdravili svaku
hrvatskoj misli oblike i tumačenja, u pro­ ljubno naše svećenstvo, jer se vrlo dobro vićem na čelu i svaki pravaš dužan je da slogu, koja bi zaista bila namijenjena
timbi s njenom sućnosti ; ide se za tim, da sjećamo rieči dra. Drinkovića izrečenih na se ustava drži. T k o hoće da taj ustav ruši, unaprijedjenju hrvatske državne misli.
se predstavnici te misli — stranci prava pravaškoj skupštini g. 1910. u našem gradu. tko izmiče stranačkoj dišiplini, doživljuje
sudbinu dra. Horvata i drugova te sam se U ovom radu za okupljanje na­
— jednim mahom zbriše svu prošlost, sve „Sve one stranke — rekao je dr. rodnih sila Vi ste, Gosp. Predsjedniče,
tradicije, da joj se nametnu težnje koje Drinkovlć — koje su se odalečile od hrvat­ iz stranke izključuje.
Hrvatsko državno pravo, slavenska svojim katonstvom i samopriegorom
nisu u skladu s duhom nauke njezina ute­ skog imena, sve one koje su se izrugavale i
meljitelja. zajednica i zdravi demokratizam temelji su stekli neprocjenjivih zasluga i Vas u
neće da znadu za prava hrvatska, sve te
hrvatske misli i na njima počivat će naš rad. prvom redu ide slava, da stranka
Nitko pametan neće reći, da su p o ­ stranke pripovjedaju, da su za slobodu i prava u posljednje vrijeme je mogla
U to ime : „Bog i Hrvati I"
litičke tvorevine nešto vječna ; i one su napredak, da su za oslobodjenje naroda od da nastupi odlučno, dostojanstveno i
odložne mijeni, evoluciji, koju stvaraju popovskog jarma, a za njekakav liberalizam, uspješno kao nositeljica hrvatske dr­
prilike i ljudi. Ali za sve to hoće se neki njekakovo naprednjačtvo. Ovo znamenje i žavne misli i da se je mogla pri tome
slijed uzroka, hoće se neki redi; skok u političko djelovanje tih stranaka očito doka­ I čas je bio da pokaže kao predstavnica velike ve­
naravi je nemoguć. zuju, da se išlo i da se ide za tim, da se ćine hrvatskog naroda.
u našem narodu utuče hrvatstvo i misao I nije kud kamo ! Nužda je bila, da
Te evolucije treba da budu jnaravni Rušiti ovako velebno djelo znak
države hrvatske . . . šibenski pravaši pokrenu svoje glasilo, koje
posljedak sila koje djeluju u životu jednog je izdajstva i naroda i stranke, a upri-
ima da bude ne glasilo pojedinca već na­
naroda, jedne stranke; nipošto pak ne Moje je uvjerenje, gospodo, da se kod ličivati kojekakve * izstupe, izvadjati
rodno. Mi šibenski pravaši već mjeseci i
smiju da budu izhitrene, nametnute samo­ nas viče proti svećenstvu najprije, jer se hoće udarce bez obzira na dišiplinu, koja
mjeseci trpimo i gledamo kako nam stranku
voljom, udarom pojedinaca, jer takav na­ uništiti hrvatstvo, a onda da se tom vikom ima da veže sve nas pravaše, mimo-
podignutu tolikim žrtvam i mukam, malo
silnički postupak ima za posljedicu da prikriju osobni ciljevi shtžničtva svakom ilazeć i omalovažavajuč redoviti put i
po malo ali postojano ruši „Hrvatska Rieč"
se stranka sama lišava slobode i da se onom, koji može dijeliti položaje. Kad se mjerodavne strankine čimbenike, posao
i njezini vlastnici.
dušmanima narodnim daje dovoljno mate­ moglo to očekivati od srbstva, plazilo se je, koji ne dolikuje vojaku stranke
rijala za opravdanje svih njihovih čina za pruina toj strani, kad se očekiva od Khuena, Ne znači li rušiti stranku, kada se
prava, pogotovo ne vodjama i prvacima.
zasužnjenje naroda. plazi se i tamo, plazi se i pred Ivčevićem ruje proti zaslužnim ljudima, kada ih se
sumnjiči svakojakim neistinam i izmišljoti­ Mi smo zaio ogorčenjem i od-
Program stranke prava obćenito je i Bienerthom i svakim. To je politika tih
nama ? Ne znači li rušiti stranku prava, vratnošću primili vijest o djelu, poči­
priznat narodnim hrvatskim programom ; slobodnjak i. tih izdajica stranke prava, tih
kada se proti prokušanim pravaškim bor- njenu po g. D.ru Hoivatu i drugovima,
u tom programu zrcali se prava hrvatska utemeljitelja novog kursa. Vika proti svećen­
cim i trudbenicim pozivaju u pomoć sve proti jedinstvu stranke i proti ugledu
misao. Doživljujemo pače i to, da plašt stvu oznaka je svih onih .'franaka koje su
protivne političke stranke? Ne znači li ru­ fe položaju i pravima predsjednika.
pravaštva hoće da navuku na se i ljudi i od hrvatskih htjele postati a I postale
šiti stranku prava, kada se unaša razdor u Pozdravljamo sastanak vrhovne
stranke kojima je čitavo djelovanje negacija su u duši srbske i prema tomu su radile i
pravaške družtvene ustanove, koje smo pa­ uprave i očekujemo da udare proti
hrvatstva. Ali .tumačenje pravaškog pro­ rade. Oznaku je onih stranaka, koje su do
zili kao ženicu oka svoga, i izglednim sa- jedinstvu piavaša ona osudi odvažno
grama ne može da bude elasično, niti se lani bile veoma ratoborne, a sada su, kao
mopriegorom nastojali, da ih se kompaktne i sirogo. Neka iz ove težke kušnje
stožerne njegove točke mogu tumačiti i i prije njihovi roditelji, sluge svačije: Beča,
Pešte i kogagod hoćete . . . sačuva i uzdrži ? Ne znači li rušiti stranku izadju svjetla načela D.ra Ante Star­
ovako i onako, već za tumač programa
prava, kada se proti stegi, koja mora da čevića, neokaljana od bilo koje natruhe.
stranke prava može da bude mjerodavna
Vjera — nastavio je dr. Drinković — vlada u svakoj stranci, — preko glave
samo misao utemeljitelja stranke, tradicije Nepomično ostajuć na sveprava-
ne zapovijeda ništa, što je štetno pojedincu upravitelja pokrajinske uprave i vrhovne
njene i stranački ustavni zaključci.
ili družtvu, a ne zabranjiva ništa, što je uprave — hoće da stranci prava nametnu škoj slozi i na jedinstvu sa braćom
Sasma je udobno tjerati takovu pra­ koristno. A'cgo je pače sve obratno, i kad druga načela, druge direktive ? Slovencima oko slovenske pučke
vašku politiku koja ostavlja na sve strane bi bilo do vjere, mi bi i otačbeničke hrvat­ stranke, neograničenim povjerenjem
Nu dosta toga !
po jedan odušak, ali politika Starče- ske dužnosti bolje izpunjali nego ih izpu- gledamo u Vas, Gospodine Predsje­
Himbenim predstavljanjima gospoda
vićeva zazire od dvoličnosti, vrludanja i njamo. Protuvjerski pokret kod nas hrvata oko „Hrvatske Rieči" neće postići svog cilja. dniče, jer ste čitavim svojim djelo­
kompromisa. Korektura hrvatsko državno unesen je iz vana, pa nas i politički narodni Istina je jedna, i ta se ne da za dugo za­ vanjem pokazali da svaki Vaš čin
pravo — a ono je, poduprto narodnim na­ razlozi tiskaju, da taj pokret razbijemo, jer tomiti : naravnom silom izbija vazda na djelo je čovjekoljuba, kršćanina, Hr­
čelom, prvim temeljem hrvatske misli izra­ je uprav proti našem narodnom bivstva. vata, dostojnog nasljednika neumrlog
površinu, sjajna kao sunce, obasja sve i
žene u progiamu stranke prava — ne trpi Mi smo stranka države Hrvatske i odlučuje. nam naučitelja, blagopokojnog Vašeg
i nemoguće je žrtvujuć bilo što od njega dobro nam došao svaki onaj koji za d.žavu Strica; djelo kojemu je jedino geslo
Mi šibenski pravaši ostadosmo vazda i jedini cilj zajednički svim čestitim pra-
da se ne ugrozi čitava cjelina. Nemoguć je Hrvatska hoće da radi. I popi i fratri i bi­ i ostat ćemo unapred nepokolebivo vjerni
dosljedno i sklad izmedju politike pravaške skupi svi neka su u narodnoj vojsci Hrvat­ programu stranke prava, kako smo se sve­ vašima: „HRVATSKA NADASVE".
koja smatra sve pojedine naše zemlje inte­ skoj. To im je otačbenička dužnost, a kad Primite, Gospodine Predsjedniče,
čano zavjetovali na velebnoj skupštini obdr-
gralnim dijelom hrvatske države i politike bi ih mi oJ te dužnosti htjeli odbiti, kad bi
žanoj u Šibeniku godine 1910. Podložni u izraze naše privrženosti i odanosti.
koja pitanje Bosiv i Hercegovine, ako ga ih htjeli od stranke odalečiti, mi bi bili ne­
svemu kao i došle zaključcim, uputama i Bog Vas poživio i kriepio !
već ne posmatra sa izključivo srbskog sta­ prijatniji ssuji, njihovi i naroda. . .
savjetu pokrajinske i vrhovne uprave stran­
novišta, dr^i svakako prijepornim, da ne Gospodo — rekao je još onom p i i - ke prava, kao što se do sada nismo ogrie- U Šibeniku, d a n a 30 svibnja 1913.
dodjemo — slijedeć nove i najnovije kur­ godom dr. Drinković — nemojmo se varati.
šili ni o načela ni o dišiplinu stranke, tako
sove — do zaključka, da je pripusliv i Kod na se radi o prevlasti hrvatski i tu- nećemo ni unapred. Radimo iz dubokog
sklad izmelljii hrvatske misli i one koja se djiske misli. Tu govoriti Kuiić Vladimir, obćinski prisjednik
o političkoj slozi, uvjerenja, da su načela stranke prava j e ­
ograničuje na Trojednicu, t. j . na Dalma­ o jedinstvu i slično znači mlat'ti Tambača Josip, „ „
praznu dino spasonosna za hrvatski narod, koji će
ciju, Hrvatsku i Slavoniju, kao jedii.o ne­ slamu, dok se hrvatski etemenat Jadronja Krste, „ „
a taj je samo piovedbom tih načela u djelo moći
prijeporno hrvatsko područje. Trla'jd Josip, „ „
danas SKoro jedino katolički — ne okupi i ne da dodje do svoga ujedinjenja i svoje slo­
Siošić Stipe, „ „
Ovo moramo danas reći i naglasiti, složi u radnji i ne bude tako jak te učini, da bode. Podložni smo, kao odani sinovi Dulibić Dr. Frano. liječnik
jer opažamo u dobrom dijelu mladosti neku na području hrvatskom zagospoduje i politička stranci prava, pokrajinskoj i vrhovnoj Matačić Mate, veletržac
sklonost b.talenju hrvatske misli za volju misao hrvatska. Jedino, kad se svi oni, koji upravi stranke, iz dubokog uvjerenja, da Protega Marko, trgovac
slavenstvu, jugoslavenstvu, srbstvu. A tim, se priznavaju Hrvatima, prikupe pod jednim nas one vode pravim putem do cilja i da Zorić Iviša, posjednik
ako iztičemo potrebu da očuvamo naš na­ barjakom, moći će oni tražiti od ostalih da njezini poštovani i ljubljeni poglavice Dr. Tambača kanonik Grgo
rodni individualitet i prama najbližoj našoj rade i oni za jedinstvo i slobodu Hrvatske". Mile Starčević i Don Ivo Prodan utjelov­ .Jakovljević Marko, trgovac
braći, ne govori iz nas nikakav antagonizam, Vjerni uvijek — dok god stranka ljeno su pravaštvo, koji će znati stijeg pra­
Matačić Dr. Jusio, odvj. kandidat
nikakva mrlnja protiv srbstva i jugoslaven­ inače ne odluči — ondašnjem izpovjeda- vaški neustrašivo vijati r vodit nas do n o ­ Karadjole Josip, nadučitelj
stva. Šta više, jačat ćemo i našu narodnu nju podpredsjednika stranke dra. Drinko­ vih pobjeda. Škarpa kanonik Vicko
Individualnost i slavensku zajednicu, ako vića, suradjivali smo i suradjivat ćemo na „Hrvatska Misao" bit će odraz svih Novak Krešimir, učitelj
budemo što jače gojili kulturnu i moralnu okupljanju hrvatskog elementa, osudjujuć osjećaja nas šibenskih pravaša, uvijek na Grimani Ivan, trgovac
uzajamnost sa braćom Srbima, uvijek uz svakog onog koji bi trudno djelo pravaške braniku da očuva hrvatskom narodu nepo- Bjažić kanonik Ivan
predpostavku da naš hrvatski karakter n i ­ sloge htio rušiti. T o nas ipak neće priječiti, vrijedjen amanet Ante Starčevića — stranku Matačić Andrija, posjednik
kome za volju ne žrtvujemo. Niti smo mi da — u duhu rezolucije poprimljene od prava. Vukič Vladimir, učitelj
skrivali naših simpatija za svetu stvar naše predstavnika svih hrvatskih i srbskih stra­ Pian Don Rudolj, profesor
balkanske braće ; Šibenik je bio prvi da naka u Zadru — u obćim narodnim pitanjima Plančić Don Niko, župnik
braći moralno pomogne, a pred svima b i - poradimo složno s ostalim strankama, kao Medic Vjekoslav, obć. činovnik
jalui baš ljudi koji se kupe oko našega što u paktu stranke prava sa hrvatsko- Šibenski pravaši Siošic Don Krste
lista ; i ako je bilo žrtava, izplaćenih i oso­ srbskom koalicijom nazrijevati ćemo i u
bnom slobodom, bilo ih je jedino u našim buduće najmoćniji štit za zajedničku obranu dru. /Rili Starčeviću Drezga Josip, posjednik
Skalabrin Ante, novinar.
redovima. Ali ta ljubav prama njima niti Hrvata i Srba protiv magjarskog prodiranja. Gospodine Predsjedniče!
traži niti smije tražiti od nas, da istovjetu- Ova kooperacija u obćim narodnim
jemo hrvatstvo sasrbstvom, ćak da hrvatstvo pitanjima ipak ne oduzimlje stranci prava Šibenčani su oduševljeno pozdra­
Ova izjava šibenskih pravaša bila je od-
za volju srbstva batalimo. Još manje se samostalnog života. I baš prilikom zadar­ vili djelo ujedinjenja pravaša i hr- poslana d.ru Mili Starčeviću prigodom sastanka
može zahtjevatl, da radi njih kidamo veze ske konferencije, na umirenje pristaša, u vatsko-slovensko jedinstvo gledajuć u vrhovne uprave u Trstu držanog 1. i 2. lipnja t. g.
Tom je sastanku učestvovao i zastupnik šibenskog
nedj Hrvata 1 Slovenaca, da uništavamo pravaškom novinstvu bilo je iztaknuto, da tome uskorenje dana oživotvorenja kotara dr. Ante Duiibić.
 a pridignuće krurtarskih
otoka.
Upit
zastupnika dra. Ante Dulibića i drugova, u
sjednici carevinskog vijeća od 17 lipnja, na
ministre poljodjelstva, trgovine, financija, ja­
vnih radnja i bogoštovja i nastave, glede pro-
vedenja akcije za gospodarstvenu i prometno
pridignuće zapuštenog otočja „Kornata" (In-
coronute) u Dalmaciji.
Napram srednjoj obali Dalmacije nalazi
se preko stotine oioka i otočića pod ime­
nom otočje „Kornat", koje je kao kruna i
zaštita obale od morske pučine. Tu su ne­
brojeni otoci i otočići, od kojih dva najveća
dugi s u : jedan, zvan „Veliki Otok", 36 a
drugi, „ Ž u t " , 14 kilometara. Krasota tog
otočja, krasota položaja i prirode ne da se
opisati; u cijelom Jadranskom moru ne ima
zapravo ljepšeg skupa otoka, otočića i
školja, koji sačinjavaju tako divotnu har­
moničnu cjelinu.
Pri zapuštenosti, u kojoj se cijela Dal­
macija nalazila, i pri neliajstvu za sve nje­
zine prirodne ljepote i blagodati nije čudo,
da je i lijepo Kornatsko otočje ostalo za­
pušteno i da nijeuan zanimani dižavni fa­
ktor nije ba io pogled na onaj kraj, da ga
istakne, oživi i unapredi. Nego žaliti je u
velike, što i sada, u doba kad se je država
makla, da posveti zemlji nešto veću pažnju
i nastojanje za njezino gospodarstveno p r i ­
dignuće, Kornatsko otočje ostaje od vlasti
svejednako zapušteno, kao da uobće na
svictu ne obstoji, dočim bi moglo biti izvor
užitka, blagostanja i bogatstva.
Ali i ako je to otočje ostalo zapušteno
od vlasti i njezine skrbi, nije ga zapustila
jaka ruka i odlučna volja njegovih posje­
dnika, seljana Murlera i Betine, koji su neu­
mornim radom obradili lozom i maslinom
što se obradili dalo, podigli marvogojstvo
koliko se u postojećim prilikam bolje moglo,
unapredili ribarstvo u onim obilnim vodam.
T o sve sami bez ičije pomoći, boreći se sa
nebrojenim poteškoćama. Što bi se pak
dalo tek učiniti, kad bi država došla u su­
sret onim seljanima. kad bi im po dužnosti
pom< gla u nastojanju oko unapredjenja go­
spodarstva, uklonila zapreke i omogućila
dalnji razvoj i ukorišćehje prirodnih darova
položaja, prostora i ljepote?
Posjednici otočja Kornata jesu stano­
vnici Murtera a manjim dielom i Betine,
općine Tiešnjanske. Prije bio je to vlaste­
linski posjed, ali su ga seljani marom, tru­
dom i štednjom odavna odkupili i postali
absolutni vlastnici cielog otočja. Sela Murter
i Belirta nalaze se na otoku Murteru, koji
je ciko do kopna, a spadaju, kako rečeno,
pod obćinu Tiesno; dočim Kornatsko otočje
spada pod obćinu Sali.
Promet izmedju Murtera i Kornatskog
otočja je svakdanji i jako živahan. Mnogo-
brujue ladje prevažaju osobe i poljske pro­
izvode s jedne strane na drugu. Izim običnih
ladja ne postoji tu nikakvo bolje prevozilo
sredstvo ; ne ima ni parourodića ni motora,
koji bi tjerao redovitu vožnju izmedju Mur-
tera i otočja. A to bi bilo od velike koristi
za unapredjeiije onih krajeva; promet bi
osobno zimi postao sjeguniiji, saobraćaj
lašnji. Treba napomenuti, da veliki broj
obitelji Murtera stanuje na K Tnatskim oto­
cima ; za vrieme velikih vjetrova stanovnici
Kornata su kao odsječeni od svieta, pošto
sa malim ladjama ne mogu se odvažiti na
prevoz. To im nanaša velike štete, jer mo­
raju zapustiti mnoge poslove i kod vlasti i
u svome gospodarstvu.
Premda je promet sa ladjama izmedju
Murtera i Kornata veoma znatan i ribarstvo
u Kornatskim vodama razvijeno, ne ima n i ­
gdje na Kornatskom otočju jedno prikladno
pristanište, radi čega su i osobe i ladje i
stvari uobće izložene neprestano pogibelji
stradanja i štete. U tom pogledu od po­
stanja otočja nije bilo od strane nikakve
vlasii ništa učinjeno, da se prekoj potrebi
prikladnih pristaništa doskoči. A to bi bilo
ne samo od velike koristi za posjednike
Kornatskog otočja, nego takodjer uobće za
plovidbu u onim stranama, gdje bi i druge
lagje i parobrodi mogli za nevremena naći
sigurno zaklonište.
Na Kornatskom otočju nije bilo ništa
providjeno za zdravu pitku vodu. Seljani
su svojim marom i o svom trošku napravili
po koju čatrnju, koja im služi za domaću
potrebu. Nu to za cielo stanovništvo nije
ni malo dostatno, pogotovo ne za bolji ra­
zvoj gospodarstva. Tu je neobhodno nužno,
da država barem na najveći u otocima sa­
gradi koju veliku čatrnju, što bi bilo od
koristi i stanovnicima Kornata i ribarima, i
u velike bi doprinielo gospodarskom una-
predjenju otočja.
Kornatsko otočje tako je odijeljeno
od svieta, da ne ima nikakvog poštanskog
saobraćaji. Možda jedini primjer u Dalma­
ciji, da tako prostrani i važni kraj nalazi se
izvan svake poštanske sveze. Tomu se ima
čim prije doskočiti. Sada, kad je uobće
promet življi, i kad skoro sve vlasti uru­
či/aju svoje spise putem pošte, nestašica
bilo koje poštanske sveze ima za ljude ne-
doglednih posljedica, jer se nalaze vazda u
neizvjestnosti i zabrinutosti i u pogibelji da
bez krivnje svoje ne budu štetovani.
Ni za potrebe bogoštovja nije bilo
staranja od strane javnih faktora. Seljani su
podigli malu crkvicu, koja, radi nestašice
pripomoći od strane vlade, nije mogla biti
konačno uredjena. Tu bi se sa ne velikim
troškom dalo doći u susret stanovnicima
Kornata i udovoljiti pravednoj želji i ple­
menitim njihovim osjećajima.
Za unapredjeiije poljodjelstva i sto­
čarstva, koje je na Kornatu već liepo r a z ­
vijeno, potrebito je, da c. k. vlada osobitu
skrb posveti. T o je valjda jedini kraj, koji
je ostao lišen svake pomoći od strane
države. Što do sada na onom otočju obstoji,
to je izključivo plod neumornog truda i na­
stojanja seljana. Ovdje je opazili, da dok
se ništa nije od strane javnih čimbenika
učinilo za unapredjeiije poljodjelstva, šu­
marstva, pašnjaka itd., porezne vlasti sta-
više veći dio zemljišta u 2. i 3. razred
poreza. Da se radi zbilja o tako dobrim
zemljama, ne bi se nitko potužio, ali na
žalost nije tako. Ipak težak porez tišti ne­
pravedno seljane. S toga je preka potreba,
da se zemlje revidiraju i porez na pravoj
podlozi odredi.
Otočje Kornat radi svoje ljepote i pri­
rodne ugodnosti moglo bi se otvoriti živom
prometu stranaca, kad bi mu se posjetila
potrebita pažnja. Otočje je daleko ljepše" i
ubavnije od Brionskih otoka, koji su sad
došli na znatan glas. Nego uz gonopis.mu
zapuštenost nije ni misliti na mogućnost
p n v o g raevoja i napredka uza sve prirodne
darove poiož.ija, podneblja i prostora.
Obzirom na istaknuto podpisani pitaju:
„Da li su vaše prcuzvišenosti voljne
obratiti svoju pozornost na krasno
otočje Kornat i u granicama svoje na­
dležnosti odrediti, da se poduzmu sve
potrebite m j e r e za unapredjeiije o n o g
dosad sasvim zapostavljenog kraja ?"
Načelnik bez vijeća.
Nepovjerenje dru. Krstelju.
U sjednici obćinskog vijeća šibenskog
dne 6. ov. mj. narodni zastupnik dr. Da-
libić predao je od 29 obćinskih vijećnika
podpisanu izjavu nepovjerenja načelniku
dru. Krstelju radi njegovog po obćinske in­
terese štetnog djelovanja.
Poznato je, da su kancelarija i čeljad
Krsteljeva, po uputama i na mig svog go­
spodara, na sjednici obćinskog vijeća pravili
svakojake smetnje, bučili i derali se da
spriječe zast. dra. Dulibića i druge obćinske
vijećnike da dodju do riječi.
Mjesece i mjesece dr. Drinković i dr. Kr-
stelj puteni svoje „Riječi" i preko „Obzora",
„Kiečkog Novog Lisia" i druge slavosrbske
štampe napadahu, bilo iz busije bilo otvo­
reno, stranku prava u Dalmaciji svakojakim
sumnjičenjima, ne žacajuć se u svom listu
nabacit se austrijanštinom i nazvat austri-
jancima većinu stranke. Mi smo sve te nji­
hove pogrde, dokle se ticale pojedinih
osoba, mogli trpjeti i nismo na njih nikako
odgovarali, uvijek u nadi da će na onoj
strani prevladati razbor, ljubav za slogom i
stranačka dišiplina. To više smo mogli oče­
kivati od ljudi, koji su vodje stranke i koji
bi morali u stranačkoj dišiplini prednjačit'.
Od njih je i pristojnost zahtjevala da svoje
ručune s nama obračunaju pred nadležnim
za to forumom, pred upravom stranke, prije
nego nabace se kamenom na. nas u javnosti
i iz busije.
Ovoj strpljivosti našoj ne bi bilo gra­
nica, da postupkom dra. Krsteija nisu bili
dirnuti i interesi naše obćine, koje je on
kao načelnik bio dužan da štiti a štitio nije.
Nasuprot Krsteljeva uprava od g. 1906.
do konca 1911. naprtila je šibenskoj ob-
ćini novog duga preko 3 0 0 . 0 0 0 kruna
d o č i m odkad obstoji pa do g. 1906.
obćina je imala s v e j a samo duga
4 0 6 . 0 0 0 K. Za Stojićeva načelnikovanja
prirezi obćinski bili su sniženi za 50 /o<(l a
za uprave Krsteljeve povišeni su za 50
Krstelj, za svog načelnikovanja nije nikada
pokazao nikakva mara ni skrbi za obćinu.
Početkom siječnja 1912 nastupila je
nova obćinska uprava, koja se primila casii
jedino da vrši dužnosti nametnute joj od
naroda, i da bdije nad povjerenim narod?
nim trudom, a ne za parade ni svoje inte­
rese, tako da su novi obćinski posjednici
svaki dan zdušno pazili na posl vanje u
obćini, a neki su dnevno znali biti na o b -
ćini po 5.6 sati, bdijući nad svakom i naj­
manjom stvari.
Ovakovom radu nekih članova nove
obćinske uprave ima se zahvaliti, da je
godina 1912. svrštla bez prekoračenja pro­
računa, a ušlo se u novu godinu ¡913. sa
lijepom svotom od preko 3 0 . 0 0 0 K. pretička.
Povratilo se pridignutih na tek. račun K.
40 C00, suviše bi plaćeno K. 3 0 . 0 0 0 kao
porez na klaonicu, a toma je kriv Dr, Krstelj
i nitko drugi. Prekračenja nema 1912.,
i ako zaostataka u porezu ima preko
6 0 . 0 0 0 K.
Računi i samo računi neka govore —
kako je dobro rekao g . Kulić, a onda nek
narod sudi, a ne odvjetničke doskočice.
U samih 10 i pol mjeseci svog rada zaključuje o našim odnošajim s frankovcima
nova obćinska uprava mogla je tek done­ Možemo nasuprot izjaviti, da iz naše sre­
kle da se uputi u poslove obćine i da se dine brzojav „Hrvatskoj" nije bio poslan.
upoznava sa pomanjkanjima šestgodišnjeg
Nama je uostalom poznato, da je neka
Krsteljeva upravljenja. Kako je što opazila,
kukavica savila u Zagrebu gnijezdo i bacila
nova obćinska uprava odmah je nastojala
upljuvak, da ćemo se mi šibenski pravaši
da providi i popravi. Kada je pak nakon
dotično čitava stranka prava .u Dalmaciji'
ponovnog izbora ove godine htjela da na­
izjavit solidarni s frankovcima. Koliko može
stavi takav svoj rad, dr. Krstelj stao je da
biti u tome istine, dokazuje i naša prošlost
ometa pbČlnsku upravu u vršenju dužnosti,
koja ne pozna skokova, koji su naprotiv u
jer je opazio da bi ona mogla nešto dublje
krvi baš onima koji šire o nama takve vijesti.
zaviriti i u preskupe račune u kojima je i
on sam bio interesi ran. Zato je stao spri- Drugi original nepouzdanice d r u .
ječavati obdržavanje sjednica upraviteljstva Krstelju nalazi se kod nas i dajemo ga
i odlučivati sam po svo;oj volji obćinskom svakomu na uvid, da se svak može uvjeriti,
imovinom. Samo njegovom zaslugom zgrada kako je pisanija Drinković-Krsteljeve „Rieči"'
za realku nije sagradjena i obćini nametnuti o krivotvorenim podpisima obćinskih vije­
novi ogromni troškovi. A da izbjegne sva­ ćnika jedna prosta i podla laž. Uostalom
koj odgovornosti, nije htio sazivati obćin- pozivljemo ih, neka iznesu Imena tih vije­
sko vijeće, i ako je ono imalo da riješi ćnika kojima bi podpisi bili krivotvoreni.
više neodgodivih i po obćinu vrlo važnih
stvari. Drinković-Krsteljeva f i r m a sasula je
danas u „Rieči" pregršt uvreda i sumnji­
Videć takovo načelničkovo postupa­ čenja protiv zast. dr. Dulibiću. Bilježimo
nje, 29 obćinskih vijećnika poslužilo se
ovu činjenicu, da su gospoda otvoreno
pravom koje im daje obćinski zakon te proti našem zastupniku, a porazgovorit
je sazvalo sjednicu vijeća i sastavilo
ćemo se u dojdućem broju.
dnevni red. Ali dr. Krstelj, znajući da će u
vijeća pasti po nj vrlo neugodnih stvari, + Josip L. Bliić. veletržac, predsjed­
nije htio da se razpravi dnevni red nego
nik preosiojničtva Jadranske Banke. Od
je — sam i po naručenoj mladjarrji spri­ mladih nogu došao je amo iz knina te
ječio govoriti zast. dra. Dulibića i ilruge spretnošću svojom stekao veliko stanje.
obćinske vijećnike. j\ia tom je vijeću Neko doba obnašao je čast obćjnskog
Krstelj utvrdjen kao Idžac. Obć. prisjed­ prisjednika. Sprovod je sutra u 9 s. prije
nik V. Kulić — kada je Krsielj htio da p r i ­ podne. Vječni pokoj njegovoj duši, a obi­
kaže vijeću kao da nitko nije od uprave telji i svojti i naše saučešće u golemoj
tražio od njega da sazove vijeće — iznio tuži.
je po zapisniku sjednice vijeća 14 srpnja
1912. da je Krstelj na uzkrsni ponedjeljak Brzojavna izvješća dobivat će naš
lagao, kavi je govorio, da nezna ništa i da list redovito počam od narednog broja.
je on bio protivan ustupu obćinskog zem­ Iz urednićtva. Današnji broj trsen ,e
ljišta za gradnju uljarue u Šibenkiu, dočim u žurbi. Što neka prijatelji izvole uvažiti.
je istina da je sam Krstelj predsjedao onoj Obzirom na tehničke prilike prisiljeni smo
sjednici vijeća, sam stavio predlog za ustup privremeno izdavati list na po arka. Netom
zemljišta, a vijeće njegov predlog jedno­
stigne stroj za tisak, list će izlazit u veli­
glasno prihvatilo i Krstelj je sam vlasto­
kom formatu na čitavom arku.
ručno podpisao zapisnik vijeća i odluku o
ustupu.
Kada razpravljanje u vijeću nije bilo
moguće i sva nastojanja vijećnika da dodju
do riječi ostala bezuspješna, kada se vidilo
da Krsjelj neće da čuje riječ i volju jedi­
nog za nj mjerodavnog foruma, obćinskog
vijeća dr. Dulibič predao mu je izjavu
nepovjerenja podpisanu od 29 v i j e ć n i k a .
Proti ovom glasu obćinskog vijeća,
koje je jedino pozvano da sudi načelniku,
dr. Krstelj pozivlje u pomoć protivne stranke
i hoće da svede stvar na političko polje.
A mi velimo, da u sukob izmedj Krsteija i
vijeća politika ne ulazi, već su po srijedi
izključivo od Krsteija ugroženi interesi o b ­
ćine. Kada bi pak sukob i bio politički,
to nisu druge stranke pozvane da sude u
sporu izmedju pravaša, ako se dr, Krstelj
uobće još ubraja u stranku pravu. |
Dr. Krstelj je spriječio da se na sjed­
nici vijeća čuju po nj neugodne stvari. A
one će ipak na vidjelo i gradjanstvo imat
će prilike spoznati, da smo imali pravo
kada smo se digli proti onakovom čovjeku
da spasimo interese naše obćine, a protivne
stranke uvidit će d.i se zauzeše za nevrije-
dnika.
OTVORENO PISMO
Gosp. D.ru IVU KRSTELJU
odvjetniku
ŠIBENIKU.
Vaši skutonoše, po Vašem naputku,
trube ima već dva mjeseca, da su neki
obćinski prisjednici primili bogzna koji iznos
bezkamatnog zajma.
Pošto je to prosta i podla laž, izne­
sena samo da se naškodi ugledu našemu
u narodu, i pošto nijedan od nas nije p r i ­
mio niti jedne pare bezkamatnog zajma
niti uobće tražio takav zajam, ovim po-
zivljemo Vas, da javno kažete, tko je od
nas što primio.
Šibenik, 12 srpnja 1913.
Vladimir Kalić, Josip Tambača, Josip
Trlaja, Stipe Stošič, Krste Jadronja, obćin­
Hrvaiska
ski prisjednici.
Združim Tiskara
Domaće vijesti. u. Z. S. O. J.
Ml I f r a n k o v c i . Naša izjava, odpo-
U ŠIBENIKU
slana na dra. Milu Starčevića k sastanku
vrhovne uprave u Trstu, a koju donosimo
na prvoj strani, jasno označuje položaj š i ­
benskih pravaša u stranci prava. Kad ka­
izradjuje sve u tiskarsku
žemo, da mi nismo imali momenata da
smo se zagrijavali za dr . Horvata kao dr. struku spadajuće radnje
Drinković, rekosmo još više.
Nego frankovačka „Hrvatska" donijela tačno, brzo i jeftino.
je jedan brzojav o nepovjerenju izraženu
dru. Kistelju od našeg obćinskog vijeća, a
to je bilo dosta Drinković - Krsteljevoj
.•Rieči" da podmetne, da je taj brzojav • •• •> • •11•>1111 • i i i
„Hrvatskoj" od nas poslan i da iz toga

Fr«dpiata «a Šibenik
I rtustro - Ugarsku g o d l i n f e
polugodišnje I tromjesečno
mjerno, mjesečno K. 1.20
r o j e d l n l broj 10 para — =========
Oglasi po c i j t n i k u = = = = =
Piativo i utužlvo u Šibeniku.
Smutljivci
Trebalo je samo, da prvi broj
lista ugleda svjetlo e da
poznati smutljivci u stranci prava pro-
cvile kao guja u procjepu i da od-
kriju i onako težko prikrivane svoje
namjere.
Godinu već dana traje Drinković-
Krsteljevo rovarenje u stranci prava.
Zadnji izbori za carevinsko vijeće
bijahu i onako ostavili u srcu ove
dvojice neki jal na dra. Dulibića, jer
im se ne posrećilo dočepat se man­
data, a trebala je samo prva prilika
da ta izdajnička rabota probije na
javu. Samo taj jal i nerazpoloženje
prama zast. Dulibiću utisnuše Drin-
koviću pero u ruke, da onako izdaj­
nički, nekolegijalno i u opreci sa
stranačkom disciplinom napadne pred
godinu dana otvoreno u svom glasilu
pravaške zastupnike u Beču radi nji­
hove abstinencije kod glasovanja voj­
nih reforma, dočim oni su učinili
samo ono što im je vrhovna uprava
stranke iz Zagreba bila naložila da
učine, i to obzirom na prilike u Ba­
novini.
Tko je nakon toga iz bližega
pratio djelovanje Drinkovićevo, mogao
je opaziti kako on radi na sustavnoj
jednoj osnovi da razbije stranku
prava. Dr. Krstelj, izprva neodlučan,
priključio se toj radnji iza kako mu
je dr. Trumbić u šibenskom „Sokolu"
podražio apetit za bečki mandat.
Sve što Drinković - Krsteljeva
„Rieč" drlja o kamarilstvu, klerikal-
stvu, auličkom klerikalizmu, okvira-
škom sjužničtvu i slično samo su puste
fraze. Činjenice naprotiv govore, da
se baš zauzimanju dra. Dulibića ima
zahvaliti ako je uprava stranke prava
pristala da sudjeluje poznatoj zadar­
skoj konferenciji, kao što je baš dr.
Dulibić i suradjivao u sastavu popri-
niljene rezolucije i istu u carevinskom
vijeću imunizirao. Nije dakle koope­
racija s ostalim strankama bila za-
zorna dru. Dulibiću, jer miroljubivost
je u njegovu karakteru, a još manje
mogao se protiviti pribJiženju Srbima,
kada se zna da dr. Dulibić u cijelom
svom političkom djelovanju nikada i
ničim nije dirnuo u njihovu osjetlji­
vost. Niti je dr. Dulibić bio onaj koji
je zaoštrio stranačke odnošaje do bje-
somučnosti niti je on ulijevao ulje u
vatru kao ono dr. Drinković i njegov
sadanji generalissimus Obuljen, a evo'
dokaza i u samom Šibeniku, gdje
nema pristojnog čovjeka da zast. Du­
libića ne susreta najvećim pošto­
vanjem, i gdje je napetost stranačkih
odnošaja bila doprla daleko ali naši
stranački
St protivnici o Dulibića se nisu
lično zadrli. Pa i danas, kada Drjn-
Sović-Krsteljevo nastojanje ide za tim,
da u vlastite špekulantske svrhe, pre­
dvare javnost i svojim osobnim Stva­
rima i ambicijama navuku nekakve
nbve vidike i obće narodne irjterese, čut
ćete'stranačke naše protivnike ;. ,„N^
diraj u" Dulibića!" Tako je uzvišena
nad osobnim zadjevicama njegova
duša, tatedvo njegovo poštenje, nje­
gova izobrazba, odgoj njegov i takova
njfcgbva radinost i zauzethbst za obće-
5 N
narodfio dobro, da ga i protivnici
1
štuju, jer u njemu vide čovjeka is­
kreno odana narodu, jer njegova vrata
otvorena su svakome, ma bio i naj­
ljući stranački protivnik. U najtežim
pak stranačkim časovima tko je oba­
vljao najteže poslove ako ne dr. Du­
libić? Pravaške borbe, što se vodile
diljem Dalmacije, sve su skopčane
K. 14—
»uraz­
i i b t n i K , 1 6 s r p n j a 1913.
u stranci prava.
s imenom dra. Dulibića, jer svugdje
je on bio da upućuje, da obilnim
svojim pravničkim znanjem razodkriva
sve spletke proti stranci prava, da
podnaša utoke i na mješovito povje­
renstvo u Zadru i na Upravno Su­
dište u Beču, da skače neprestano
kudgod ga stranačka stvar zvala. Ma­
karska, Gradac, Rab, Pag, Biograd,
Nin, Muć, Sinj i bezbroj drugih pra­
vaških pozicija, sve je to tražilo i
imalo pomoć i zauzimanje dra. Duli­
bića. Kako u stranačkim tako i u
gospodarskim te kulturnim našim pi­
tanjima, dok je u parlamentarnom
svom djelovanju neutrudiv kao mrav
a odlučan, ćak i u najtežim časovima
obstrukcije uztrajan i uz cijenu svog
zdravlja, svog života, tako da su mu
i današnji njegovi napadači Krstelj i
Drinković slali brzojavne izjave odo­
bravanja i sokolenja. O ne, nitko nije
mogao da Dulibiću predbaci ni - u-
lično katoličanstvo ni brigu za vele-
vlastni položaj monarkije, već jedno
je uvjerenje, jedna želja bila u stranci
prava, da svaki grad u Dalmaciji ima
po jednog Dulibića.
Naravno je, da se takav Duli-
bićev rad nametao i stranci i javnom
mnijenju i da je upliv Dulibićev po­
skočio u tolikoj mjeri, da se je u
stanovitim ljudima uzbudio jal i da
su odjednom počela rovarenja i su­
mnjičenja. Ta su rovarenja i sumnji­
čenja to jača i obilnija, što oci tog
rabotanja nemaju nikakovih baš pre­
poruka ni svojstava da se legitimiraju
i prikažu kod naroda, jer u čitavom
svom djelovanju pokazuju da nemaju
ljubavi prama iskrnjemu, a gdje nema
ljubavi iskrnje, nema ni ljubavi za
narod. . ,+
(l
Treba reći, da su Dulibić i dru­
govi izdali stranku prava, da su fran­
kovci, da svijetu ne ostane vremena
da razmišlja o političkoj dosljednosti
Drinkovićevoj i Krsteljevdj, ni o tome
da je Drinković u svom djelovanju
bio najprije za Franka pa proti njemu,
da je bio za riječku rezoluciju i proti
njoj, za katoličanstvo i proti, za slogu
pravaša i proti tome, proti Srbima i za
Srbe, za slogu i jedinstvo sa Sloven­
cima i proti njima, da je bio slavitelj
Šusteršića a sada proti njemu itd.,
kao i njegov kompanjon Krstelj, koji
se počeo priznavati pravašem tek od
god. 1910.
Treba nabacit se na Dulibića i
srbožderstvom, da se zataji činjenica,
da je Drinković — a ne Dulibić —
bio sastavio osnovu za izbornu re­
formu za pokrajinski saborna temelju
konfesionalnom i kartu sa razdiobom
kotara na štetu Srba.
Treba Dulibića i drugove pri­
kazat frankovcima, da svijet ne sazna,
kako su Drinković i Krstelj u velike
cijenili dr. Horvata i kako su ga uzi­
mali u obranu kada smo baš mi pre­
govarali racji „Balkana" i kako nisu
dozvoljavah" da"njihpva „Rieč" uobć&
išta: piše proti. Horvato-vu »balka­
nizmu", da tako ostane, iza sanmg^
„ Alfirevi'ćevog" „Dana", koji je, bio
d o n i o oštar Članak Jelavićev proti
HorvatiT.
Treba pisati, kako su oni —• strijansku.
Drinković i Krstelj — utukli fran­
kovačke legije da se prešuti istina,
da su šibenski pravaši bili proti Franku vore gg. Krstelj i Drinković? U ime
kada Drinkovića i Krstelja još nije stranke prava ne, kao pravaši ne, jer
bilo u stranci prava.
Treba „Rieč" pisati, kako Duli­ sastanak demokrata, hrvatske stranke
bić ide na o'driješerije biskupu Paprja-" i Srba sudi o sporu izmedju nas
1
to èfojfàm a ligiio
Stiglodne /4//7T
favi, kako Dulibić i dr. čine ono što
im biskup Pappafava naredjuje, da
se ne sazna, kako su Drinković i
Krstelj ne jednom konferirali sa bi­
skupom Pappafavom, kako ga je
Drinković hvalio i prikazivao kao na­
rodnog čovjeka i — „petroljera" i
kako je dr. Krstelj slao u Sinj brzo­
jav u kojemu stavlja šibenskog bi­
skupa za uzor.
Treba pisati o Dulibićevu „aulič-
kom klerikalizmu" i „okviraškom služ-
iničtvu", da javnost ne sazna ništa o
jDrinković-Krsteljevim metanisanjima,
jo Drinkovićevu dopisivanju sa bisku­
pom Mahnićem, o Drinkovićevu me­
morandumu na' namjestnika grofa
lAttemsa prigodom Drinkovićeve kan-
jdidature u Neretvi, o Krsteljevu sa­
gibanju hrptenjače pred državnim
pdvjetnicima, kotarskim poglavarima
i vojničkim zapovjednicima itd.
| Treba napokon pisali, da je dr.
Dulibić rovario proti predsjedniku
Istranke vlč. Prodanu, koji da svoj
zastupnički mandat ima da zahvali
(samo Drinkoviću, da se ne bi saznal *,
(cako su i Drinković i Krstelj držali
(Ira. M. Starčevića i vlč. Prodana
slabićima, kako će oni sami moći
kajašiti stranku te će ona raditi što
(Drinković i Krstelj budu komandirali;
da se ne sazna, kako je baš dr. Kr-
Jstelj sa sadašnjim svojim generalissi-
musom Obuljenom žestoko rovario
proti izboru vlč. Prodana u zadar­
skom kotaru i kako je Krstelj i samog
Drinkovića psovao radi Vlč. Prodana,
a to samo za to da on sam zasjedne
na mjesto predsjednika stranke, da mu
novi položaj donese novih veza, koje
će unaprediti njegovu kancelariju kako
ju unapredio i položaj načelnika ; da
se ne sazna napokon, kako je sam
vlč. Prodan i na zadnjoj sjednici
osudio Krstelj-Drinkovićev novi kurs
i kako je predsjednik vrhovne uprave
dr. Mile Starčević na jednom sastan­
ku vrb^vne uprave rekao, da u vrhov­
noj upravi ima ljudi koji ne spadaju
skupa, a tim je smjerao na Drinkovića.
Jedna je značajka, koja kod Drin­
kovića osobito odskače i u čemu je
jedino dosljedan, a to je njegov ma-
kjavelizam, koji drži da je svako pa
i najnepoštenije sredstvo opravdano
samo ako dovodi cilju. U duši bez-
božac, Drinković je znao priznavat se
katolikom, braniti vjeru i svećenstvo,
klečati u crkvi, kad mu je to trebalo,
da danas napada i svećenstvo i crkvu
kad mu za njegove svrhe oni ne tre­
baju. Sutra opet, kad bude vidio da
mu osnova s Trumbićem skovana
upalila nije, popljuvat će opet na
svoju prošlost, govorit i radit arugčije
i opet se za'sve to pozivat ha Star­
čevića. Kud li većeg humbuga i švin-
dlarije ?
Napadaje na nas radi tobožnje
našeaustrijanštine dr. Drinković kušao
je prenijeti i u upravu stranke, ali su
mu članovi uprave jednodušno zače­
pili usta. Ne,, nikada mi nismo izbje­
gavali sud 'stranke^ ali. Drinkovjć,. i
.Krstelj bili su onf koji'nisu htjeli da
se stranačke organizacije sastanu i da'
. o cijelom sporu kažu svoju, znajuć
da bi njihov izdajnički rad bio osudjen.
Da unapred omalovaže sud strankx,
Drinković • i . Krstelj prikazali su u
svojoj „Rieči" većinu stranke kao au-
U čije dakle ime i kao tko g o ­
izbjegavaju stranku prava a hoće da
Sat/S, '
5
& iva n a l a i c sa na trgu
ane laa obć. perivoja
Vlastnlk, izdavatelj i odgovorni ure-
dnlk J O S I P bREZOrl.
Tiska : Hrvatska Zadružna Tiskara u
i i Šibeniku, u. t . s. o. ).
Br.2.
pravaša i njih dvojice i da sudi i sa­
mom dru. Dulibiću koga protivne
stranke nisu birale. Nama i dru.
Dulibiću sudit će stranka prava
i pravaši, i mi taj sud izčekujemo
i požurivamo i tom sudu pokorit
ćemo se. Ali prvi je slučaj u politi­
čkom svijetu da se za sudije u sporu
izmedju ljudi jedne stranke stavljaju
slranke protivne i da jednome zastu­
pniku sude ne njegovi izbornici nego
njegovi protivnici.
Ako Krstelj i Drinković drže, da
sa strankom prava nisu više jedno i
da im je zato slobodno zvati u pomoć
druge stranke, neka im bude; ali pri­
stojnost zahtjeva tada od njih, da po­
lože časti u stranci, što su svakako
dužni bili učiniti još prije nego se u
svojoj „Rieči" dali na posao da ruše
pojedine ljude u stranci mimo i uzkos
kompetentnih stranačkih ustanova, što
mogu činiti samo ljudi loše moralne
podloge i smutljivci.
Razsulo jugoslavenstva.
Sa zenita svog moralnog sjaja,
iza odmazde kršćana osmanstvu, ju­
goslavenstvo pada danas tako nizko
da ne ostaje od njega ni prazna riječ.
Dogadjaji, što se u ovom času pred
nama nižu vratolomnom brzinom, na­
valjuju grobni kamen ideji jugosla­
venskoj, baš kada se mislilo da je
uništenjem turskog gospodstva u
evropskoj Turskoj unišao u evropsko
ravnovjesje novi elemenat — jugosla­
venski, kada smo i mi Hrvati cije­
nili da smo u novoj evropskoj kon­
stelaciji našli jedno jako moralno
zaledje našim državopravnim zahtje­
vima - balkansku konfederaciju.
Netko je brojio pobjede Srba
nad Bugarima, drugi opet želio je
lovorove junacima Kirkilise, Lule-
Burgasa, Drinopolja, ali rijedko tko
mogao se oteti dojmu, da su pobjede
i jednih i drugih tudja slava a po­
razi njihovi umiranje ideje jugosla­
venske, razplinuće jedne lijepe bajke
0 solidarnosti slavenskoj !
Jabuka razdora medju Bugare i
Srbe bila je bačena. Mnogi vide u
Austro-Ugarskoj zlobnu onu božicu
koja se tom* jabukom poigrala, ali
ima ih i takovih koji za razsulo ju­
goslavenstva okrivljuju Rusiju, jer.
je dozvolila da do krvave igre dodje
ne trpeći da bilo koja od jugoslaven­
skih država osovi se na vlastite noge
1 izmakne njenu tutorstvu. I tu nam
padaju na pamet riječi velikoga Lava
Tolstoja: „egoizam vlada u Rusiji i
ona propovjedajući slogu medju bra­
ćom proširuje svoje granice".
Do bratoubilačkog ovog rata došlo
je radi jednog pladnja leće. I nemo-
žemo da drugčije no za pladanj leće
okrstimo, onaj komad zemljišta Ma-
cedonije radi kojega' je do ovog
drugog rata na Balkanu došlo. Po
^ugarsko-srbskom ugovoru težko bi
se* moglo-,.prigovoriti opravdanosti bu­
garskog stanovišta, -ali' osjećaj pra­
vednosti, i- prirodno načelo tražili" su
od lugara, da se ne vežu* na mrtva
pisano,- slovo nego -da bratski od­
štete ;Srbe za-.«izdašnu pomeć koju
im ovi pružili na bojištu Tracije.
Ako ipak ni kod bugarskih ni
kod srbskih državnika nisu predvla-
dali nikakovi obziri nego se je silom
htjelo riješiti stvar oružjem, dokazom
je da je cijeli onaj balkanski savez
bio tek jedno umjetno djelo i da ni
u ^ i j e . ^ n j u JBugarske. .nije..pilo ni.
ozbiljnosti "ni pogleda u budućnost
ni shvaćanja njihove zadaće, koja
zasigurno nije dovršena ako se Bu­
garska nije odrekla težnja na mar-
marsko more a Srbija Albaniju.
D o bratoubilačkog klanja nije uručena odluka i predana g o s p . Belamariću,
smjllo tioćt ni obzirom" na tek iz sastali?naj,od, Jajnika obiine^g. Sirovice, a
turskog jarma oslobodjeno kršćansko : , p r i p i s a n a od Dra.'Kršteljci\IV'.
pučanstvo, koje iz postupka Srbije,i .Svugdje i svagda je Dr. Krstelj govorio, da -
Bugarske neće moći crpsti nikakve je
nade u hVpšU svoju budućnost- niti .memla, i 'triko je on -govorio sve dok s e .
će-^fjci - da uhvati- korjena uvjerenje, , g g . 'članovi-obćinskć Uprave i" uljarske Za-
da je i jednoj i drugoj državi, u ratu rdrttge mV'rjosv&tiišč sa''Krste! je ni radi nje-
s Turskom bilo do izbavljenja nesre­ , gove loše' uprave na obćini i radi njegove
tne' raje a ne do proširenja vlastitog silovitosti.
imperija, do prvenstva na Balkanu.
Najporaznija po slavensku stvar
svakako je okolnost, da u ovom sporu
izmedju dviju jugoslavenskih država
sudjeluju tri neslavenske države :
Grčka, Rumunjska i Turska. Da je
kod prijatelja, savjetnika i zaštitnika
Bugarske i Srbije bilo više iskrenosti
i slavenskog osjećaja, nipošto nisu
smjeli dozvoliti da se u ovu borbu
umiješaju neslavenski elementi i da
oni i jedino oni imaju iz toga koristi.
Da je Rusiji istinski bilo do Srbije i
Bugarske, da joj je bilo lih do sla­
venstva, imala je načina da se zado­
volji i jedna i druga makar i na
račun same Grčke, koja je iz rata sa
Turskom, uz najmanje žrtve, povukla
najunosniji dio.
Dogadja se naprotiv, ta zaštitnica
južnih Slavena, ucka Rumunjsku, da
iza ledja napadne Bugarsku te joj
otme veliki kus slavenske zemlje.
Turska pak, nastojanjem Grčke, šalje
svoje čete da se obore na Bugare
sa jugoistočne strane da im otmu
Drinopolje i cijelo tek osvojeno zem­
ljište u Traciji, za koje je život svoj
dalo desetke i desetke tisuća Sla­
vena, kršćana. I tako lakoumnost bu­
garskih i srbskih državnika te bez-
dušnost njihovih pokrovitelja izaziv-
Iju pogibelj, da kršćansko pučanstvo
Tracije opet pane pod turski jaram,
da Tnrska uzkrsne iz p e p e l a Kako
li da jadna ona raja ne prokune one
koje je budiše iz turskog robstva i
uliše joj lijepe nade, da je sada p o ­
vrate Turčinu u još teže robstvo ? !
Odvratna je slika koju pruža
Ova bratska klaonica, kadra da smuti
i ojadi i ono nešto ljubavlju prama
iskrnjem prožetog svijeta u Evropi,
da proigra i ono nešto simpatije spram
trpeće raje. A koga će onda da gane
njena bol, koga će da dirnu njeni
vapaji, kad najbliži njezini, istovjerna,
jednokrvna braća, bacaju ratnu baklju
na njezino meso !
Plodovi bugarsko-srbskog rata
bit će svakako žalostni, porazni. T e ­
ritorijalno povećanje bilo Srbije bilo
Bugarske neće biti nikada u razmjeru
prama žrtvama prinešenim, prama
financijalnoj istrošenosti i prama padu
moralnog prestiža. Ma tko bio p o ­
bjednik, ideja jugoslavenstva doživ-
ljela je brodolom. Smijat će se pak
treći : Grčka, Rumunjska, Turska i
s njima oni koji iza njih stoje i koji
skuhaše južnim Slavenima ovu pO-
paru.
Dr. Krstelj neprijafelj te­
žaka f javno utvrdjenl
lažac.
Mjeseca listopada godine 1911. bila je
je u Šibeniku sazvana skupština za osnutak
uljarske zadruge. Na istu bijahu pozvana
pismeno 82 težaka iz grada. Bila je birana
privremena uprava l odobren pravilnik. Za­
druga je bila registrovana kod okružnog
»uda. Netom rcgistrovana, uprava se obra­
tila molbom na NamjestniStvo, da joj se
»dijeli podpora za nabavu strojeva, jer
je običaj da Namjestništvo za ovaka podu-
jteča daje podpore, ali zato postavlja i neke
uvjete, pa i taj da s e nastoji dobiti b e s ­
platno zemljište za gradnju zgrade.
Uprava Zadruge, znajuć za ovaj zahtjev
ntrnjestništva, obratila se molbom na mje-
stnu obćinu, da joj ustupi u Crnici jedno
zemljište od 2 0 0 m. Ova molba bi d o n e ­
2
sena na sjednicu obćinskog vijeća dne 14.
srpnja 1912. Toj sjednici je predsjedao Dr.
Krstelj kao načelnik, o n je molbu Uprave
Zadruge donio na pretres i istu zagovarao,
tako da je vijeće jednoglasno zaključilo
ustup zemljišta.
Netom je sjednica vijeća svršila, bi
t
Kulića.
namjera pokretača zadruge, dobra i plc-
:
:<
Stučaj i ništa drugo 'htio je, da su
neka gg. članovi obćinske uprave isto­
d o b n o j članovi Zadruge, pa Dr. Krstelj, da
se osveti tim ljudima, smisli — po avokat
sku — kako da im se osveti, i zbilja što
smislio to i učinio.
Dne 24 ožujka Krstelj je naručio oda-
slanstvo Crničara, na čeiu im Buluta. nek- da je sav narod listom uz Dru. Dulibića, a
dodju na obćinu, nek pitaju što je s tom dokaz tomu su i ove dvije brzojavke, o d -
uljarnom i je li istina, da je obćina ustupila poslane u Šibenik na poziv Primoštencima
zemljište bezplatno. A Dr. Krstelj, zapisnikom | da dodju na skupštinu, koja je bila ure-
u ruci, vlastitim podpisom na istom zapi­ čena za 13 tek. mj.
sniku, odgovarajuć čestitom starcu glavaru
Crnice g. Zaninoviću na njegov upit, rekao
je : jest, zemljište je ustupljeno, ali ne mo-1
jom voljom i mojim znanjem već njihovom,
voljom i zvanjem (pokazajuć na članove skupštini, s toga ovim putem izrazujemo
Uprave obćinske.) Ali načelo Krstelja budi\ svoje mišljenje, željom da ga skupštini pri-
M
bezobrazan" ne upali, jer prisjednik Trlaja, j obćite. Načelniku obćinsko vijeće nek sudi,
čovjek miran i pošten do skrajnosti, pred! a. pravašu uprava 1 vrhovno vijeće stranke
ljudima otrese mu u brk: lažeš I Na ovu! prava. Pošto je u pozivu istaknut politički
riječ g. Trlaje svi prisutni ostadoše ko oka-\ momenat, p o r č e m o pravo današnjoj skup­
menjeni, i uvjeriše s e da je Krstelj kadar/ štini, sazvanoj od raznih stranaka, da rije-
svega i svakog zla, samo da odskoči. j šava nesporazumljenja nastala medju šiben­
Dr. Krstelj rekao je, da su zadruge
ove vrsti samo na korist pojedinaca, i daj
će vlada dati veliku svotu novca, a da će]
to ukesati oni koji su na upravi zadruge.
T o kaže čovjek koji je predsjednik „Kotarske
Gospodarske Zadruge" i pravnik, a zna da*
je svaka Zadruga pod kontrolom Kotarskog)
suda ili koga Saveza, a k tomu zna, da vlada/
ako dade ma bilo koju podporu, ima prava'
takodjer nadzora.
Dakle laže, a laže samo da zavade
ljude u bludnju.
Ovim je htio Krstelj, da ubije ugled
u narodu ljudima, za koje je on — dok mu
sliepo svaku odobravali — govorio da su
uzor poštenja i samoprijegora. A htio je, da
osujeti i osnutak jedne p o našeg težaka k o -
ristne ustanove, jer on danas nema a ni
neće imati utjecaja nad ovom ustanovom
koju će ljudi volje i rada ipak u Šibeniku
podignuti.
Prijatelji puka, ljudi znanja i poštenja
kao što je naš čelinči Dr. P. Baturić liječnik
u Pučišću, govore ovako o uljarffcmi Za­
drugaru : „Želio bih viditi u mojoj užoj do­
movini u svakom mjestu po jednu uljarnu,
jer u njima vidim spas Dalmacije na ekonom­
skom polju". Dr. Baturić veli dalje: „u
ulju vidim, a ne u vinu, korist našeg težaka"-.
Naravno Dr. Baturić govori ovako jer
nije avokat, i jer je u istinu prijatelj puka.
Zadruga nije još pošla djelovati, i hoće
u još truda, dok se svakoj doskoči, pa
čemu sumnjičiti i hlevetati ljude ? Dr. Kr­
stelj je predsjednik nadzornog odbora. Za­
družnog Saveza, predsjadnik Gosp. Zadruge
u Šibeniku i tim član Zemalj. Gosp. Vijeća
u Zadru, pa kao takav imat će prilike da
zaviri kad uljarna počme raditi, i da ju
kontrolira, a tekar onda, kad bude vidio
što zla u njoj, moći će ustati proti ljudima
koji če biti na čelu te uztanove i osuditi fh.
Nego još našlo, da se vidi podlost
Krsteljeva i njegova skrb za obćinu.
Zemljište, koje je on u sjednici vijeća
14 srpnja 1912. ustupio Uljarni, to isto z e -
mljljte, a da nije pitao rit upravu obćinsku,
ni vijeće obćinsko a još manje Grnlćare, pa
ni suda njegovog flulutu, darovao je b e z -
platno Pomorskoj vladi!!!
Za danas o v o nek bude dosta da se
čitatelji uvjere, tko je latac, tko je prijatelj
puka i tko je prijatelj Crničara, da li Krstelj
ili pokretači Uljarke Zadruge.
Poziv na prtdplalu.
»hrvatska Hisao" izlazit
svake srijede i subote poslije podne
na peterostupačne 4 strane velikog
formata. Današnji format je privre­
men, dok tiskari stigne novi stroj.
s tim iznijeti će i svote koje je kroz' 15
P r e d p l a t a i z n o s i : za Šibenik i
godina u Šibeniku zaslužio. Tako će javnost
Austro-Ugarsku sa dostavom na kućn vidjeti, kako je politika Krstelja uništila,
godišnje K 14.—, polugodišnje K 7.—> italco.da.ftemani-'kuće ui kućišta, ni akcija
tromjesečno K 3!50, mjesečno K 1.20. Sufida ni Jadranske Banke ni Dubrovačkog
parobrodarskog družtva, ni Jadrana itd., itd.
Predplata do konca-. 1913. • iz­ G o v o r i l e još,-da će -mu zahvalan narod .
t
nosi. K 6 . 5 0 7 ^ podići „Dom" kao Stareeviću.koji u . s i r o ­
maštvu živio i umro
Pojedini broj 10 para.
Ustoličenje mitronosrtog opata ;%
Prijatelje pravaške stvari m.olinjo, Skradinu preć. don ivana Katalinića. oba­
vljeno j e , u nedjelju velikim slavljem. .Sam •
d*;.Jist po^Hpru predplatom i marnim.
čin obavio je presv. biskup, a sudjelovalo
izvješćivanjem.__ ~
je i okolišno svećenstvo. Grad je sav bio
Na o^led šaljemo samo tri okićen sagovima rnarodnun. barjacima, Iz
broja. Šibenika je došla na s v e č a n o s t . glazba, a,
izletom' mnogo gradjana. Na večer svečana
razsvjeta i koncerat.
Skradin je u p;cć. Kataliniču dobio
5ud naroda. dostojnog nasljednika uiagopokojnog opata
Kragića. Naše čestitke i Svečaru i Skradinu.
Iz Primoštena nam.pišu dne 14 ov. mj.
Gradjanska š k o l a sa tečajevima usa-<
vršivanja jučer je svečano zaključili! ovu
školsku godinu. Poslije mise i pjesme za­
hvalnice, učenice su primile svjedočbe. Bilo
je upisano iub učenica, od ovin je proma­
knuto 101, a 29 s odličnim uspjehom.
Dr. Vice Iljadica Ove je godine svršilo tečaj usavrša­
Šibenik. vanja 15 učenica, koje se mogu posvetiti
Nemoguće nam učestvovati današnjoj raznim zvanjima i zanimanjima. Mogu pro­
1
slijediti naukom na višim razredima srednje
škole, u drugotii ili trećem razredu prepa­
randije, ta u raznim strukovnim školama.
Otvoren im je put privrede kod raznih
novčanih zavoda, u pošiarskim uredima i
kod raznih trgovačkih kuća.
Veseli nas uspjeh o v o g našeg djevo­
jačkog zavoda, a nek je na čast revnoj
skim pravašima ; osudjujemo pravaše, koji upraviteljici g.djici Grizić i svim vrlim uči­
su se na taj forum pozvali. — Dok kompe­ teljskim silama.
tentan sud stranke prava ne izreče svoj ;- Dr. Krstelj, pozvan od petorice o b -
pravorijek, zastupnik doktor Dulibić uživa ćiiiških. prjsjednika d a kaže, tko je od obć.
naše političko povjerenje. prisjednika što primio o d bezkamatnog zaj­
ma, o čemu su trubili njegovi skutonoše, ne
Don Jerko Jurin župnik,
dava glasa već se bezimeno u „Rieči" k o -
Nikola Jurin
jekako izmotava. Kuu li bolje no da s e
Paško Gačina
Krstelj odazove pozivu o b ć . prisjednika i
Jakov Huljev
iznese i z n o s e b e z k a m a t n o g zajma koje
Paško Gracin.
bi oni bili primili. Dakle, na ždrijelo,
junaće I
Druga brzojavka glasi :
Plemenita ostavština. Pokojni Josip
Doktor Mate Drinković L. Bilić u svojoj oporuci pokazao je veliku
podpredsjednik stranke prava piemenštinu svog srca. Izmedju ostaloga
Šibenik. ostavio je šibenskoj ohćini iznos od 25.000
K, od kojih 15.000 K .<it u posebnu z a ­
Zastupnik Dr. Dulibić uživa naše p o ­
kladu, kamatim» koje o d r ž a v a t će s e jedan
vjerenje. Jedina je stranka prava pozvana
siromašni djak -a naiikama. Kamati pre­
da mu sudi u političkom djelovanju ; d a ­
ostalih 10.000 K. dijeli* će se u jednakoj
našnjoj skupštini poričemo to pravo, osu­
mjeri medju siromaške udovice i to na
djujemo pravaše, koji su t e pozvali na taj
obljetnicu smrti pokojnikove i na obljetnice
forum ; prosvjedujemo proti takovom p o ­
smrti prvih dviju njegovih supruga.
niženju stranke prava. — Članovi Prava­
Ovo je svakako u novije vrijeme prvi
ške Čitaonice.
čin ovakove vrsti u našemu gradu, koji će
(Na originalu brzojavke podpisali su uspomenu pokojnika zapisati u srce njego­
se svi članovi u Primštenu prisutni osim vih sugradjana.
jednoga). Nemila boljetice pograbila je šiben­
skog načelnika poglavitog g o s p . dra. 1. Kr­
stelja — megalomanija. Poglaviti je onaj
koji dijelio u Šibeniku časti, on, svemoćni,
svemudri, došao je amo kao Mesija, on
Domaće vijesti. Šibenčane naučio čitati i pisati, kake jede,
kuko se radi i kako se Boji moli. Šta Zla-
Iz urednićtva. Prvf broj našega lista tarević, šta Vidović, prvaci pravaški, ^ čovje-
izišao je radi tehničkih potećkoča tek u su­ koljubi i pametnjaci, prama glavi pogla-
botu večer kasno, tako da smo ga vani vitog, velemožnog iz Kućišta ! Da Vidović
mogli poslati tek jučer. Prijatelji nek se za i Zlatarević bijahu patuljc. prama pogla-
čas strpe, dok dodje svaka u svoju kolote­ vitome, eno dokaza i u okolnosti da su
činu, te će list moći iclaziti redovito i Zlatarević i Vidović radili skupa i cijenili
s brzojavnim vijestima. koje poglaviti sada hoće da omalovaži.
Stanje visokog bolestnika zadaje velika
Na o g l e d šaljemo prva tri broja lista.
Tko list nakon trećeg broja ne povrati, bit bojazni. Poglaviti trpi na bezsanici i on,
vičan ustajati kada drugi već s radnje s e
će smatran predbrojnikom,
vraćaju, diže se sada netom sunce grane i
Prijatelje u gradu' koji bi se želili luta po gradu. Gradjani ga sažaljenjem
predplatiti na list, molimo da se prijave u prate i žele duši njegovoj opočinke.
upravi, trg sv. Frane kuća Stojić H. kat.
Srami s e o č i n s t v a . U prvom broju
Brojke g o v o r e da je Krstelj u prvih u uvodnom članku nanieali s m o nekoliko
6 godina svog načelnikovanja naprtio o b ­ misli iz govora dra. Drinkovića na skup­
ćini 300.000 K., skoro toliko koliko su pri­ štinu g. 1910. u Šibeniku koje pobijaju
jašnje uprave u 3 0 godina, a da nije učinio danainju Drinkovićevu politiku. Na o v o
ni u gradu ni u selima. Obćinsko vijeće Drinković ni mukaet. Razumijemo ga, teiko
je htjelo, da se unese malko svjetla u o v o je priznat se otcem istine koja bije s a d a š ­
pitanje, ali Krstelj našao jc za se k o m o - nje njegove laži 1
dnijire, da ne pusti vijećnicima govoriti. Kao gljive i z a klSe. Dr. V. Smolčić
Vara s e Krstelj, ako misli koga svojini
prijetnjama preplašiti. O obćinskim raču­
pod pisao je neki proglas za pravašku
stranku. Milo nam je, da su vlastnlci „Rieči"
nima, pa i o takovim gdje je p o srijedi i trebali da pozajme jednu firmu, i da su je
će ujegov interes, porazgovorit ćemo se o z ­ pozajmili od čovjeka koji je do jučer g o ­
biljno, htio on ili nehtio. vorio, da on pravaš nije.
Nepotvrdjena vijest, Govori se, da Pravnik Ilija Despot ostavio je ure
će dr. Krstelj iznijeti u svojoj „Rieči" popis dničtvo toga lista, a srbo-radikal Magazin
svih iznosa koje je dao u stranačke, obće- brine se, da izpuni stupce „Rteči" u star­
narodne i dobrotvorne svrhe ; uporedo čevićanskom duhu. . .
 P r ( 4 p l t U M llktniK ii. i
Ortdnlitvo I oprava nalaze se na trgu
I Hustro - Ugarsku aodlinje K. 14—,
sv. Frane iza ofcć. perivoja
polufodlinjc i tromjesečno tu raz­
mjerno, mjesečno K. 1.20 ===== VlastnIKi Izdavatelj odgovorni ure-
Pojedini broj 10 j a r a = ' : dnlk JOSIP OREZGfl.
Oglasi »o cIJenIKu ' •••• • •
1

Tiska : Hrvatska Zadružna Tiskara u

Plativo I Mhillvo u SlsenlKu. ======== 111
Šibeniku, u. z. s. o. j .

1 MOOtOOi

iibenik, 26 srpnja 1913. Br. 5.

KUP5TINA GRADA ŠIBENIKA. naručen i prevarom. ako on sada

stanovište dra. Subotića
odobrava
Srbina u pogledu
izvan okviraške Hrvatske, onda je b a š dr.
postupku zast. Srzentića dr. Drinković
tražio zaštite k o d predsjednika sabora.
je

Za akciju trojice (Prodana, Dulibića,

Nakon tolikih oglasa, poziva itd., sloboda. T e sam se neuke svedjer Drinković bio naručen da prevarom
Drinkovića) g o d . 1909,, koja s e razbila o
obdržan je u nedjelju dne 20. ov. držao i držat ću se unapred, a da je unese okvir u program stranke prava. tvrdokornost Srba, dr. Drinković govorio
mj. ovdje u kazalištu sastanak uz tako, mogu se pozvati na svjedočan­ Jednaku nedosljednost, ili bar makja- je u saboru : „Ali uprav tada, pri toj našoj
pozivnice srbske, demokratske i na­ stvo cijelog mog rodnog grada i velizam, pokazao je dr. Drinković i u p i ­ radnji i nastojanju, mi smo uvidjeli, da za to
rodne stranke, izmoljen od g g . dra. obćine, ovog kotara što zastupam, tanja srbskom. On danas hoće da s e prikaže nije kod vas doba i da za to vi niste pri­
Krstelja i Drinkovića. Šibenski pra- kao i cijele zemlje. naprosto nekim prijateljem Srba, a k o ne i pravni, da za to vi ne ćete i ne smijete,
vaši nisu pristupili na taj sastanak. Srbinom, te nas, koji n e ć e m o da zaziremo Uvidill smo, da .gospoda Srbi za političko
Lažna predbacivanja služništva,
Meni je poslan poziv na sasta­ robstva, austrijanštine i sve druge od imena hrvatskoga i trudimo s e da i edinstvo hrvatskih zemalja ne bi htjeli
nak poštom preporučeno tako da sam obične fraze i psovke Dra. Drinkovića braću Srbe privedemo na stanovište hrvat­ raditi za živu glavu. To smo mi uvidjeli
ga primio u subotu večer iza 9 sati ne mogu me skrenuti sa staze, na koju skog državnog prava, proglasiva protivni­ tu ga ne ulazi ni priznavanje ni nja­
kad sam se vratio k i ć i . Nu to je me je stranka prava uputila. Do svih cima narodne s l o g e , tudjinskim izmećarima. kanje Srba, nego činjenica, da oni neće
svejedno, jet sam već bio odlučio ne tih uvreda i psovaka nisam nikad Hrvatsko državno pravo temelj je naše za ciljeve hrvatskog naroda na nijedan
doći na sastanak s toga, što mi šiben­ ništa držao, a niti razboriti ljudi mogu stranke, koja s e b a š zato i naziva strankom način raditi, neio da će u svakoj pri-
ski pravaši nismo sudjelovali ni pri držati. Ono što Dr. Drinković pred- prava. Hrvatsko državno pravo počiva na iodi sve sile upotrebiti proti."
pripravama ni pri sazivu sastanka, baciva danas šibenskim pravašima, ugovorima izmedju hrvatskog naroda i dina­ „Gospodo* — govorio je j o š dr. Drin­
niti nam se dala prigoda da tu su­ to je on predbacivao dosad svim stran­ stije. N a temelju tih ugovora mi pravaši tra­ ković u o n o m zasjedanju — poslije toliko
djelujemo, a drugo, što ne smatramo kama i skoro svim izloženim ljudima žimo sjedinjenje Hrvatske, Slavonije, Dalma­ nastojanja, poslije toliko lutanja ovdje u
protivne stranke kompetentnima da raznih stranaka u Dubrovniku, Spljetu, cije, Bosne, Hercegovine, Istre, Rijeke i M e - ovomu saboru vi ste nazad koju godinu pje­
sude o bilo kojim pitanjima, za čije Zadru i svugdje u Dalmaciji i van djumurja u jedno državno tijelo te uzpostavu vali biatimstvo i bratimili ste se svi redom.
riješenje su pozvani samo viši čim­ nje. Koje dakle čudo, da smo sad hrvatske državne samosvojnosti, kako to Učinili ste zadarsku nekakovu rezoluciju, pa
benici stranke prava. U tome, kako mi pravaši u Šibeniku došli na r e d ? kažu .Načela stranke prava*, jednoglasno ste učinili i riječku. Gospodo, ni u jednoj
razabirem iz novina, složni su svi priznata na o b ć o j skupštini svih pravaša u ni u drugoj nije s e smjelo čisto hrvat­
Dr. Drinković veli, da se krijem,
vodje stranke prava. Ovaj sastanak Dalmaciji d n e 14. svibnja 1908. i na obćoj sko stanovište iznašati, nije s e smjelo
i da mi je to u ćudi, naravi i uzgoju.
inače je specijalitet svoje vrsti. Pro­ skupštini dne 11. rujna 1910. u Šibeniku, i o Bosni ni govoriti, pače, koliko sam
Ja sudjelujem u saborima, u parla­
tivne stranke sude šibenskim prava- mentu, u ustavnim zborovima vazda to na predlog i prama stilizaciji dra. Drin­ ebavješten. Bosna je morala ostati po
šima, davaju im glas nepovjerenja...! otvoreno, iskreno, j a v n o ; ja sam kovića. Cetjnski ugovor i hrvatska pragma­ strani..."
tička sankcija, dakle ugovori izmedju hrvat­
Moram ovdje sa pravim zado­ vazda na razpoloženje momu narodu; Danas dr. Drinković istovjetuje hrvat­
skog naroda i habsburžke dinastije, temelji
voljstvom iztaknuti, da na tom sa­ bogat ili siromah sve jednako ima stvo i srbstvo, danas on u tom smislu i
su hrvatskog državnog prava.
stanku nijedan Šibenčanin nije ni k meni pristupa. U ćudi i u naravi tumači pravaštvo i neće da zna za s l o b o ­
proti meni kao zastupniku ni proti mojoj je uprav želja, da radim na Odricanjem tuvatskog državnog prava dnu Hrvatsku uz bilo koje druge državo-
šibenskim pravašima uobće što nepo­ korist mog naroda. Nema u gradu, ruši s e i glavni temelj, na kojemu počiva pravne tvorbe osim uz slobodnu Srbiju.
voljna ili uvredljiva izrekao. T o služi nema u kotaru čovjeka, pa pripadao stranka prava. Dosljedno, dr. Drinković,
Stranka prava u o v o tri godine, u
cijelom gfadjanstvu na čast, a nama on kojoj mu drago stranci, koga neće žrtvujuć hrvatsko državno pravo, sam se je koje je Drinković promjenio svoje nazore,
pravašima na radost i zadovoljstvo. uprav zgaditi ta psovka Dra. Drin­ isključio iz redova stranke prava, prestao je nije promjenila s v o g programa. Dr. Drin­
kovića, jer se tu ne radi nego o
Sad u kratko da se osvrnem na psovki, na koju iznimno sad reagiram dakle biti pravaš. ković je danas prijatelj Srba, prijatelj u
rezoluciju. su ovo par rieči. D a je o v o mišljenje Drinkovićevo tek njihovu smislu riječi, a da postane njihov
PredpOstavka je te rezolucije iz najnovijih vremena, zaključit s e može iz prijatelj, morao s e približiti srbskom sta­
kriva, a tad su logično krivi i za­ Lani pred Božić vraćam se iz njegovih izjava iznešenih u predjašnjem n a ­ novištu, batalit hrvatsko državno pravo,
ključci. Nepouzdanica Dru. Krstelju Beča i pripovijedam tadanjim prija­ šem članku. Kako je stranka prava oduvjek istovjetovat hrvatstvo sa srbstvom. Drin­
izražena je sa administrativnih razloga. teljima, što sam čuo, kao i mnogi smatrala hrvatsko državno pravo kao štit ković je dakle i u tom pogledu odbjeglica,
Nitko razborit ne može, da stvar drugi, govoriti, da je Dr. Trumbić bio prama Austriji, Ugarskoj, dinastiji i srbstvu, izrod pravaštva.
izvrne i da druge razloge podmetne, u Beču, i da se je amo tamo hvalio, slijedila je nespojivost interesa hrvatstva i
jer ili navedeni razlozi stoje, a onda kako je on doprinio, da se u Dalmaciji interesa srbstva na hrvatskom teritoriju.
stoji i nepouzdanica, ili ti razlozi ne uzdrži red iza naših manifestacija. Na O v o su Srbi jako dobro shvaćali i za to je
stoje, a onda i potonja po sebi pada. to sad Dr. Drinković, koji tada nije
predsjednik srbskog kluba na saboru u

Potom postavljenjem krive predpo- nalazio riječi prigovora, nadovezuje,

Zadru u sjednici dalmatinskog sabora dneva Drinković nekad i danas.
stavke, da su politički razlozi doveli da ta moja opomena i bojazan, da
26. listopada 1910. izjavljivao : „Postupamo

do nepouzdanice, nije rezolucijom se naša stranka ne izigra, imala je

složno sa Hrvatskom strankom u svemu što
M e t k o v i ć , 2 4 srpnja.
značiti, da bi se i mi pravaši imali je koristna narodu i zemlji, a sa strankom
dana nikomu nikakva zadovoljština. Vi ste u posljednjoj „Hrvatskoj Misli"
prava, kakva je danas, ne možemo dakako
Svrha sastanka bila je samo agitacija. nudjati vladi. Može li se pomisliti iznijeli sliku dra. Drinkovića i uprli ste pr­
veće perfidije ! biti složni, kad nas ona naprosto niječe. Pri­
Pošto, hvala Bogu, mi šibenski jatelji ne možemo da budemo s onima, koji stom u prevrtljivost i karakter njegov. T o
Ovim načinom klevetanja, su­
pravaši pripadamo stranci prava, nismo su svuda naši dušmani". ste učinili sasvim dobro i pametno. Potre­
mi mogli ni smjeli, niti smo imali mnjičenja nije nitko postigao nikakva bito je da naša javnost poznade čovjeka,
namjeru, da se postavimo sudijama u uspjeha niti će postići. Čovjek, koji Da budemo dakle prijatelji Srba, treba koji viče i buči o nekakovom svomu ka­
stranci vrhu političkih pitanja stranke, svojom glavom misli, traži i gleda či­ da se mi pravaši promijenimo. Dosljedno, rakteru i rodoljublju, a kad tamo njegovi
vrhu načela i direktive glede politike njenice i dokaze, a ne osvrće se na buduć s e Srbi sprijateljiše sa drom. Drin- čini grdnu sliku karakternosti daju, i ujedno
i postupka stranke prava. prosta psovanja, sumnjičenja i nad­ kovićem, trebalo je da s e on promijeni, da ruše stranku prava, poslije nego s m o ju t o ­
mudrivanja. ne bude više onaj koji je bio g o d . 1910. u likim trudom, mukom, samoprijegorom i žr­
Ja sam svedjer dao izgledan pri­
mjer podpune stege i pokornosti usta­ Ovo sam samo u kratko izložio, zadarskom saboru. tvom podigli. Potrebito je, nuždno je raz-
novama i uredbama stranke, njene sam jer imam prečeg posla, po narod ko- U o n o m saborskom zasjedanju, b a š krinkati te prazne veličine, koji su zajašili
zaključke po svojim silama vazda Iz- ristnijeg a po me pohvalnijeg, nego usljed postupka dra. Drinkovića, Srbin dr. za vrat narodu pa misle, da s njime mogu
vršivao. U svoj onoj |borbi u bečkom li se baviti dangubnom pisanijom. Bakotić nabacio s e s nekoliko uvreda na igrati i okrećati ga kuda ih je volja i kada
ih je volja, sad za jedno, sad za drugo
parlamentu proti nesretnom režimu u pravaše, tako da mu je sam Drinković o d ­
Banovini — nek mi se oprosti ovdje Dr. Ante Dulibić. govorio : Ne budite drzoviti /" Dr. Drin­
m
načelo.
pomanjkanje čednosti, — mislim, da ković u govoru rekao je : Jz ono malo Da slika dra. Drinkovića i njegova
mi se neće poreći ni od strane naj- riječi, što ih je on (Bakotić) rekao, vidi se karaktera podpunija bude i ja ću vam p o ­
zagriženijih protivnika da sam izmedju jedna umjetna mržnja, vidi se srčba, koju tegnuti jednu crtu njegove duše. A ta crta
mojih kolega iz Dalmacije ja najviše ne može rodjenl Srbin gojiti prema bratu
Još o najnovijim
jest iz njegova javnoga političkoga života
vidio truda i muke, gubitka zdravlja svome Hrvatu* . Dr. Drinković potom nije
1
— naime :
i trzavica svakojakih. priznavao srbstvo dr. Bakotića. Za posljednjih izbora za carevinsko
Sad na jednom bivam od Dra.
Drinkovića napadnut na najbrutalniji
pravaškim uskočimo. Srbin Srzentić rekao je u onom istom
saborskom zasjedanju : „U ovom vis. saboru
vijeće doktor Drinković letio je p o svomu
izbornomu kotaru i držao skupštine pred
i najžučljiviji način. T o jest, napa­ dokazali su moji predšastnici, srbski zastup­ narodom. Takava jedna skupština bila je
daji na mene potiču još davno prije U predjašnjem članku iznijeli s m o , kako nici, jasno kao sunce, da mi imamo pravo obdržavana i na Metkoviću, na javnoj p l o -
početka balkanskog rata. Dogadjaji, je dr Drinković u saborskim svojim g o v o ­ na obstanak u ovoj zemlji, da je ovo naša kati. Skupština je bila silna, jer su biti
, koji su kasnije nastali, dali su samo rima dokazivao ravnovjesje izmedju interesa zemlja kao šio i hrvatska i da mi tt njoj prisutni nesamo praaši metkovski, n e g o i
izliku za nastavak napadaja. hrvatskog naroda i interesa Austrije i d i ­ stojimo i srbujemo, pa kako smo dosad sr- vatreni rodoljubi s a Opuzena. Demokrati i
nastije. Onako, kako je Drinković u tom bovali, tako ćemo i odsad i do vijeki vijekova njihovi ortaci nastojali su, da sa strane ometu
Kad bi se riječima, bombastič­
pogledu g o v o r i o , nije g o v o r i o nijedan član amin ! — ćastni zast. Prodan u svom skupštinu, ali to im nije p o š l o za rukom.
nim frazama, uvredama i psovkama
stranke prava u Dalmaciji, o n o je dokazi­ govoru cesto nas miluje nazivajuć nas Drinković je jednako držao svoj progra-
mogao osloboditi jedan narod, tad bi
vanje bilo u pravom stilu Frankovog ili braća Srbi, naša draga braća Srbi. J a matični g o v o r , a narod ga je pozorno slušao.
naša Hrvatska bila davno najveća i
najslobodnija država na svijetu. Nego Trttdlerskog pravaštva. Ako dr. Drinković to obzirom na njegov politički program, Izmedju oslalih rekao je o demokra­
naš učitelj Dr. Starčević rekao nam dolazi sada, da pred jednim pouzdanim sa­ koji nas niječe, gnušanjem odbijam. tima i ljudima .Hrvatske stranke" p o pri­
je, da se učenjem i radom pripravimo stankom u šibenskom kazalištu uztvrdi, da Kakva braća, ako Boga znate ? To lici o v o ; Oni su ništarije, sluznici sviju
za čas, kad će nam morat sinuti je okvir u program stranke prava došao nisu braća, to su Izrodi I" Proti takovom mogućih vlada; oni su krvopije naroda.
 pa ga zsrobljuju i u tminj. d r ž e ; Oni su
Izrodi koje treba uništiti, treba ih staviti
pod noga (i prvi tomu je snažno n o g o m
udario u podnožje na kojemu je stajao).
N a p o k o n ja r e k a o : Kad te sisavce i na-?
metnike uništimo, onda će tekar sinuti
sloboda hrvatskoi naroda.
Zatim je Drinković nastavio svoj g o v o r
dalje: J a puče, imam svoju djecu i hoću
da ona budu uzgajena u duhu kršćan­ renje luke oteščava promet i trgovinu ovog
skomu. Na to nnr je-jedan od d e m o k r a t a
Iz dateka d o v i k n u o : upitajte ga kada se je
izpovjedio. A na te rteči Drinković je-ovako- je upravo uz pristanište potok ,Ponikvieaf, moguće fratarske lonce ostrgao, tako da
o d g o v o r i o : J a I moja obitelj svake go­ koji osobito u zimsko d o b a znade nabujao je u narodu u prisutnosti njegovoj protiv-
dine izvršivamo svoje kršćanske du­
žnosti, ali nemećem to na veliko zvcmo, uemogu da pristanu, a vlada mora svake pjevala slijedeću pjesmu : „Čingrija je dika
ko što m e ć e t e vi farizeji I licumjerci i druge ili treće ..godine da luku dade pipči-
na te rieči upro je prstom u demokrate, . štiti, što je jSkopčatio sa velikim troškom. tara."
kdjl su mu na drugo, strani plokate zvfždjali.
Poslije skupštine, koja je svršila pred
"zdravo Mariju, Drinković je odsjeo u restau-
•tan'tu Pavlovića. Tu j e slijedila večera' koju
su ondašnji pravaši upriličili: Za stolom je
sjedilo uz dra Drinkovića m n o g o svećenika
takodjer m n o g o rodoljuba svjetovnjaka. Za
drugim stolom sjedili" su pravaški momči i
pjt-vali rodoljubne pjesme. Sa zapadne
paku strane u uglu bila su 'za stolom dva
^86\nflftt. '' * H « *v* -.trT.c
fa 1 ! : n
Družtvd je naše bilo jako živo, a bilo
je i veselo. Čutili. sirio ne zadovoljnim nad
uspjehom koga smo postigli onoga dana za
-stranku prava.. • v
"••»'«'••
Onda su počele zdravice. Razni g o -
-vornici su govorili, a doktor Drinković se
je dizao tri puta. Jednom je osobitu zdra­
vicu držao svećenstvu i pri tomu je ove
•rieti izrekao : „Udaraju na m e što stojim
zajedno sa našim rodoljubnim svećen­
stvom, i v e l e mi da sam klerikalac. A
ja jim oćito i javno kažem : jest. ja sam
klerikalac. Dičim se što sam sa takim
Mjudima. koji nesebično rade za svoj
hrvatski narod",
Još je mnogo tvrdnja izrekao doktor
Drinković onom prigodom, mi svakako ove
hjevove izjave d o b u k o su mi sa usjekle u
pamet znam da sam o d m a h rekao jednom
svećeniku, da su onakove izjave Drinkovića
suvišne. Kad s v e ć e n s t v o s a m o traži da
stranka prava zajamči vjersku stranu n a r o d a
• i da zdušno vrši program poprimljeni u
Šiaeniku, onda je izjava |Drinkovićeva, da
je on klerikalac, neumjestno.
Na to mi je dotični svećenik o d g o ­
vorio da imam pravo, ali da će bit valjda
Drinković pod imenom klerikalac razumio
kršćanstvo a ne u onomu smislu u komu
ga upotrebljavaju demokrati. Na to ja sam
umukao.
Sve je ovo živa istina, pa ako hoće
dr. Drinković svjedoke za ove njegove iz­
raze, ja ću ga rado poslužiti.
Dakle doktor Drinković tvrdi na ja­
vnoj skupštini, da su ljudi hrvatske i d e ­
mokratske stranke ' ništarije, sluznici sviju
mogućih vlada,, da zarobljuju narod, da ih
treba uništiti ja bez toga* nema s p a s a d o -
.(novini, a sada taj isti Drinković sa onim
služnicim, sa onim ništarijam druguje, sada
sazivlje s njima skupštine, sad on te ništa­
rije i te služnike meće za sudce doktoru
Dnlibiću i svim rodoljubim Šibenika 1
Doktor Drinković na javnoj skupštini
pred cijelim n a r o d o m tvrdi da se on svake
godine izpovijeda, a s a m o to nameće na
veliko zvono, a sada taj pobožni i p o k o r ­
nički Drinković i njegov list veli doktoru
Dulibiću da vonja voskom i tamnjanom
' s t o g a što on vrši ovoje dužnosti k r š ć a n s k e !
Doktor Drinković, koji u javnom re-
staurantu jakim glasom iztjče, da je kleri­
k a l a c , sada bunca o nekakovu klerikalizmu
i auličnom katoličanstvu, koje sapinje naš
narod !
A kako se cieli ovaj šareni, dvolični
p o s t u p a k doktora Drinkovića tumači ?
L a k o ! O n d a su doktoru Drinkoviću
služile takove izjave da dodj» do cilja —
do m a n d a t a .
Dakle, trgovina sa savješću! Trgovina
za mandat !
Ogavno ! Nizko ! Sram ga bilo !
Lučke prilike u Novom
kod Trogira
Upit zastupnika dra. Dulibiću i dru­
gova, upravljen u sjednici 17 lipnja 1913
car. vijeća na ministra trgovine glede izgradnje
prikladnog gata u Novom kod Trogira.
Otrag par godjna bila je proširena
luka u N o v o m kod Trogira, ali to novo p r o ­
širenje luke n e o d g o v a r a svojoj svrsi, a nilj.
je najmanje prikladno za trgovinu. Baš ifao
da se je htjelo aa tom lukom na novo pjfo-.
širenom zapečatiti dalnji razvitak ove luke*
koja p o prometu nimalo nezanst. sa qniii£
od dalmatinskih gradova.
Kako p r i p o n i c i u ^ u ^ f e ^ ^ k ^ o p r o ^ v !ai:;iao.a, gledali, d ^ e p a t i se mandata ? T o
mjesta, jer p a r o b r o d ! nemogu u svako doba
da pristanu, jer su Izložem p<»$bctii,' »nSto •u Živogošču' tri ure u crkvi klečao i sve
i nanieti mulja, d a parobrodi usljed plitkoče nička^stranka, sa kojom on danas šuruje,
Nadalje ova l u k a . nepristupačna je i
stoga š t o , se u bdiziiii .pristaništa, paro broda
(5 do 6 metara udaljeno o d . p r i s j a n i š t a ) 4 a -
lazi jedan, greben, te su na isti već više
puta parobrodi bili .znatno oštećeni.
Nepristupačna je u svako d o b a , dsfl-
bito u zimsko, kada>vladaiu jugovine te p a ­
robrodi nemogu pristati jer su izloženi•>va­
lovima, p o š t o pristanište pija do voljno' za­
štićeno sa lukobranom. r
Na stari gat, koji ima tek 2 /
1
ido 3
metra širine, nemoguće, je p r o m e ^ t i , j e r nj$i
kola nemogu da dodju do irgovine, te talflo
moraju ljudi na ledjinui nositi istu u skla­
dišta dotičnih parobrodarskih družtava.
Često puta .se dogodi, da u isto vricine
dodju dva .ili tri . p a r o b r o d a , ..te je rj§-
inoguće pristati nego s a m o jednom, dok
drugi prosljede sa .odredjenom trgovino**
napried, i tako trgovci usljed zakašnjenja
izloženi su m n o g o puta, ogromnim gubicima
i štetama. Više puta p a r o b r o d i nioraju prj-
stati u obližnju Juku i roba se mora kolima
prenašati u .Novi, s,tp. je s k o p č a n o 3a
troškom. ...
Da se vidi, kako ova luka u istinu
ima veliki promet, a sasvim slabo j c u r e -
;
djena i nepristupačna, navesti ć e m o .ovdje
najnovije statističke podatke.
U godini 1912 :
u dolazku i odlazku okolo 1600 je­
drenjača izpod 10 ton. regist.,
u dolazku i odlazku 170 jedrenjača sa
4510 ton. regist.,
u dolazku i odlazku 2178 p a r o b r o d a
sa 3 0 3 . 948 ton. registr.
Jeli dakle moguće ovaj cieli promet u
neprikladnoj i po svakom vremenu nepri­
stupačnoj luci uredno krcati i izkrcavati, a
da kraj toga trgovina ne bude trpjela ?
Ovakova luka, kako smo već vidjeli iz
navedenih činjenica, prieči razvoju ovog mjeta
i okolnih sela, te se promet nemože onako
razvijati, kako bi se to razvijao kad bi bilo
j e d n o s g o d n o piistanište. Ovakova luka može
služiti za pristaništa jedrenjača, nipošto r.i\
p a r o b r o d e , kojih, kako smo već" vidjeli,.go­
dišnje pristaje ništa manje nego 2178.
Kada bi se izgradio jedan prikladan
gat u pravcu prema jugu dtrg najmanje HMD
m e t a r a - a širok najmanje 14 do lo metara,
donekle bi se priskočilo potrebi prometa.
Predpostaviv sve "ove činjenice, pod-
pisani pitaju Vašu P r e u z v i š e n o s t :
„Je li joj p o z n a t o , da luka u Novom
kod Trogira neodgovara svrsi, da
prieči razvoju p r o m e t a i trgovine, te
dali je voljna da bezodvlačno odredi,
da se izgradi jedan prikladan ga't za
pristanište p a r o b r o d a u pravcu prema
jugu, u veličini gorispomenutoj, jer
današnje pristanište usljed razvitka
prometa, koji svakim danom raste,
nedostaje ?"
Naši dopisi.
Makarska, 16 srpnju 1913.
„Hrvatska Rieč" ima više vremena,
da pripisuje rodoljubima, koji su pimili
s t u p c e iste, diplaštvo, atistrianstvo itd.,. a
od onih koji su vazda po »Hrvatskoj Rieči"
p a i d a n a s sluge svi mogućih g o s p o d a r a ,
u službi diplaštva, primaju obol za list; kao
na primjer od p o z n a t o g Petra Antičiča.
„Hrvatska Ricč" piše : k a d je bio
B
otvoren prorov b'aeinskog jezer« Andrija^
Šević Petar, načelnik Gradca, govorio je
uprav pravaški." Je li moguće da su g o ­
spodari „Hrvatske -Rteči"- zaboravili što su
0 Andrijaševiču pisali i govorili. 0 Andrt-
jaševiću koji je još i d a n a s p o k o r n a sluga
„Hrvatske s t r a n k e " koju je Krstelj na jav­ Proti ovom bažibo-žučtvu. šiben
nim skupštinama nazivao strankom p r o s t i - skog Covaj-paše obćinska uprava pod­
tutkinja ? ! nijela je pritužbu na Zemaljski Odbor
Uzor otačbeniku Dr. Dulibiću vele da i na Namjestničtvo, a podnesena je
je po naravi svojoj priklonit vorijanjii v o ­ takodjer prijava na državno odvjetni-
ska i tamjana. Sjeća li se Krstelj i Drin- čtvo i na političku vlast radi javnog
fcpvić zadnjih izbornih agitacija za Carevin­ nasilja i z l o p o r a b e . uredovne vlasti.
sko Vijeće, kad su sa vonjom voska i
Zar b a š odpisivanje poreza?
Krstelj daje raznašati po gradu gla­
sigurno neće zanijekati, a po g o t o v o D r i n k o ­
sine, da je. uništenju obćine. pod nje­
vić, koji je pred skupštinom na Sv. Paškvala
govom upravom krivo odpisivanje
poreza usljed filoksere. Obćinari na
protiv znadu, da je odpis zemljarine
uzslijedio jedino, u^ selima, dočim
grad nema u; svom. poreznom odlomku
;
od gospara — a Drinković sluga ' od fra­
zemalja, ne plaća dakle zemljarine te
nije moglo biti ni odpisa poreza.
Kada se sve to zna, kako onda da
Ovoliko za danas, neka znadu da
je bas občinski prirez u gradu skočio
njihova podla' rabota neće razdvojiti p r a -
od 150 na 217'•% ' ako sw prihodi
vaštvo Makarske i pitomog primorja. —
carinare, vodovoda, Sujida, klaonice
Stari Pravaš.
itd. kroz io vrijeme bili sve veći?..
I z l o ž b a r u č n i h radja. Kako
smo već javili/ izložba ženskih ruč­
Š i b e n i k , 26 srpnja.
nih radja i ertarija pri našoj gradjan-
skoj-ženskoj školi, spojenoj sa teča­
„ H r v a t s k a Kruna" o Drin­
jem usavršivarrja, bila je otvorena
ković - Krsteijevu šurovarijul U
broju od 23 ov. mj. „Hrvatska Kruna", kroz tri dana. Posjetitelja je bilo
gov reć 0 Drinković-Krsteljevu štiro- mnogo, osobito ženskog .spola, nao-
'vaiiju sa protivnicima pravaštva, piše : seb majka: Prostor našeg . lista nam
ne d o p u š a , da se potanko ^osvrnemo
„Ka ' odgovor na nepouzdanicu na pojedine radje, zato budi nam
koju je nedavno nekoliko pravaških dozvoljeno reći, da je krasni uanije-
viećmka šibenske obćine izrekla, pravo št j izložaka u dvijema prostranim
ili krivo, proti svomu načelniku, s ad­ dvoranama prostirao se . kao sag raz­
ministrativnih uzroka,, suprostavljena nih narodnih veziva u svakovrstinm
je na 20 ov. mj. na sastanku gra- šarama. T u vam je na stotine izlo­
djanstva istomu načelniku pouzdanica, žaka, sve ;jedan- ljepši od drugoga,
u pbliiičkom smislu, smatrajuć uepo- Nezna čovjek čemu bi se više divio,
-uzdanicti kao plod stanovitih' nepa- d a li točnosti izradbe, ih krasnim
triotskili ciljeva, a ne odraz admini­ šarama,-složenima tako, da se ne bi
strativnog stanja na obćini. Po našem reklo, da j e to igla navezla, već kist
mntnju j jedno je i drugo pripustivo koga umjetnika našarao.
n'iedju pravašim. Mnenja se mogu ra-
Nije se zaboravilo ni na kućnu
ziiazit dok ih dokazi ne obore. Ne praktičnu stranu krojenja, zakrpava-
tako što se tiče nepravaša (narodnjaka nja itd te su i ovi krasni izložci
-
i naprednjaka) i nehrvata (Srba). Na­ bogato zastupani i lijepo izradjeni.
rodnjaci, naprednjaci i Srbi ne imaju Izmedju svih izložaka nema sličnih,
prava, niti im sama pristojnost dopušta, jer svaki je za sebe svoj i ima nešto
da se nameću i zamjenjuju upravu svoje osobitosti. Ova izložba još je
1
pravaške stranke i pačaju se u njezine jednom pokazala veli - u i podpunu
posle, osobito ne, dok to pravo ne spremu nastavnice gi*lji.ce E. Zagoreo
steku, ako ga steći mogu, i pravaši i.njenu ljubav ,za napredak našeg
prema narodnjačkoj, srbskoj i napre- ženskog pomladka, koja nastoji, da
dnjačkoj partajskoj organizaciji i upravi. pojedine učenice uputi u svemu što
Istup od. 24. novembra proš. god. u će im u kući služiti, držeći s e . one
Zadru nije u pogled kompetencije „krpac kuću hrani", i „kuća ne leži
stranaka ništa promienio. Sve su na zemlji, već na ženi".
stranke ostale 0 sebi kao prije. O fu­
Izložci crtanja uobće zadovolja­
ziji ili kakvoj zajedničkoj organizaciji
vaju i očituju veliki mar i ustrpljenje
nije btlo ni govora i nijedna od ne-
naših djevojčica.
pravaških stranaka. nije tako daleko
onaj istup shvatila, a pravaška p o g o ­ Načeinik s a p l a ć o m . Firma
tovo nc, pa bi željeti ,bilo, da svaka Krstelj i drug, izmedju tolikih izmi­
.deka svojim kontom teče i svak se šljotina, baca u svijet i izmišljotinu 0
-svujinir pravom služi,, dok se, ako bi raznim kandidatima za načelničku sto­
bilo u interesu naroda, pd samih stra­ licu ; ćak spominje i dra Matačića,
naka drugčije ne odluči''. koji da je imao postati načelnik sa
plaćom, te očinstvo ove laži podmeće
Ovo je baš ono što i mi kažemo, splitskom ,,N. Jedinstvu", koju ono
a u čemu se s nama slaže i glasilo nije nikada reklo. Firmi Krstelj i dru*
dra. Mile Starčevića „Hrvat". reći ćemo, da dr, Matačić nije nikada
ni sanjao 0 načelničtvu, pogotovo ne
0 načelničtvu sa plaćom, niti je 0
Gradske viesti. tome bilo govora.
O jednome se ipak: govori, a to
je, da .je dr. Krstelj sam tražio, da
. Š i b e n s k i C u v a j - p a š a . Glasoviti
mu, se kao načelniku dade plaća i to
liberalčina Krstelj, nakon one glasovite
samih 12.60.0 K. na godinu. Tolika
produkcije noževima u Sokolu, produ­
je eto njegova nesebičnost u radu za
cirao se u srijedu večer kao'provalnik.
Šibenik ! Kada mu to nije pošlo za
Dao je naime provaliti prostorije va­
rukom, nadoplaćivala se je njegova
trogasnog družtva, samovoljno zapo­
tiskara.
vjednika vatrogasaca gosp. Hinka Bu-
lata svrgnuo sa časti a čuvara Petra P o k i s l o m u perje l Jučer je p o -
Zorića dao najprije izlemati te po re­ glaviti šibenski načelnik izletio do
darima uapsiti i strpati u zatvor. Sve Dubrave da ondje drži seoski zbor,
je to učinio proti propfsima vatro­ prOtupropisno bez zaključka obćinske
gasnog pravilnika, koji vlasti u dru- uprave. Kad mu je ova nezakonitost
žtvu nedava načelniku nego obćin- predbačena, poglaviti stao s e i z p r i č a -
skoj upravi. Ali kako je Cuvaj-paša vati, ua nije došao u Dubravu kao
samovoljno i protuzakonito urekao načelnik nego kao odvjetnik i prijatelj.
zborove u Primoštenu, Dubravi i Ro- Nakon par minuta otišao je sav po-
goznici, jednako je nasilnički postupao kisao. Došao,, vidio i — o d m a g l i o !
j u vatrogasnom družtvu, samo zato
jer zapovjednik g. Bulat neće da puše V a n s a p o d p i s i m a ! Krstelju je
u njegov rog. 29 vijećnika sa vlastoručnim podpi­
sima izrazilo nepovjerenje. Sada p o ­
Pri ovom nasilju pomagao je glaviti u svom libelu junaci se proti
Krstclja c. k. sudbeni ključar Ivan •zast. Dulibiću nekakovim nepovjere­
Bumber, družtveni učitelj sa plaćom. njem Šibenika. Van sa podpisima tih
U gradjanstvu, koje j e bez razlike izbornika pravaša koji bi dru. Duli­
stranaka podpomagalo vatrogasno biću bili nepovjerenje izrazili ! Da
družtvo podignuto na dostojnu visinu vidimo, koga sve to zast.• Dulibić
marom i samoprijegorom g. Bulata, ima proti sebi, a koga sve ima firma
izazvao je ovaj čin Krsteljev zgražanje. Krstelj i drug za se.
 Uredništvo I uprava nalaic sc na trgu
-Ugarsku godišnje K. 14—, ' ' 1
" sv. Pranc Iza okć. perivoja
»olufodlšnjc I tromjesečno suraa- VlastnIK, Izdavatelj odgovorni ure
mjerno, mjesečno K. 1 . 2 0 = = = =
= = = = = dnifc JOSIP bREZGfl
Pojedini broj 10 para :

Oglasi po cijcnlfcu a TIsM i Hrvatska Zadružna Tiskara u

Plativ« I otužlv* u SibenlK«. ••• • ' Šibeniku, u. z. a. o. j .

floti. I. ¿ibeniKa 3 0 srpnja 1913. Br. 6 .

Stranka prava prama raznih činovnika, jer i zakletve njir Svi su ostali zadovoljni tako, d a je g. Ba-
hove nisu absolutno na svom mjestu, turič prvi izjavio, da om za svoju zadrugu
jer ih diktira onaj koji ima više vlasti. u Pučišću odklanja svako pregledanje knjiga,
Ja cijenim, da bi naša dužnost bila, jer je isto vodjeno kod odsjeka na zado­

vjeri i svećenstvu. ako ima povoda prigovorima,

voda ima, da mi upremo
a po­
prstom,
voljstvo.
Po ovom sastanku predstavnika naših
odgkle te stvari dolaze na našu štetu. uljarskih zadruga, sutradan sastali su se na
Kao u svemu tako i u ovom pi­ priznajemo samo slobodu uma i sa­ I u ovom visi saboru, častna gospodo vjećanje ob istom predmetu vladini činov­
tanju morali bi uzkliknuti: nedoslje­ vjesti, nego i slobodu volje..." zastupnici, mi sami, kada polažemo nici, da uzmu u pretres neka pitanja.
dnosti, ime ti je Drinković! Nije obećanje, ne polažemo jedno obećanje U koliko smo izvješteni, jer Što se je
Na spomenutoj skupštini u na­ koje nam je svojom formom preveć la­
ostalo napadaja, izmišljotine i psovke, šemu gradu dr. Drinković govorio je razpravljalo nije bilo za javnost, ali je u
kojima su prije liberalci svih dlaka i o v a k o : Povjest nam svjedoči, skavo-, to obećanje sjeća nas na au­ javnost prodrlo, ovaj sastanak naSih uljar­
n da tokraciju, na centralizam i absolutizam
napadali na vjeru i svećenstvo i protiv je katoličko svećensto narodno i da je skih stručnjaka nije prošao baš gladko.
kojih je dr. Drinković u saboru, na njegov rad bio plodan na korist do­ i čini nas, da sa srna zaboravimo, da Dok su *e predstavnici uljarskih zadruga
skupštinama i u novinstvu ustajao a movine. Ovo svećenstvo ima pravo da i mi imamo takodjer zakonitog svog u zemlji izrazili zadovoljni radom g. Artmana
da ih sada sam Drinković ne usvaja. uživa- sve gradjanske hrvatskog kralja. Sada tko može pri­ i zaželili mu da ustraje na započetu putu,
slobode kao i govoriti nama, ako gosp. predsjednik,
Kada bi imali posla s jednim svaki drugi gradjanin". dotle, u koliko smo izvješteni, navalio je
kako je meni rekao kad sam prvi put na njega nitko drugi već glavom glasoviti
neizkusnim mladićem, mi bismo nje­ stupio u ovaj sabor, da moram odgo­
Spominjući Starčevića koji'je Šlaus, taj budući nadzornik poljodjelstva u
govu stranputicu shvatili i nastojali voriti „obećajem , a inače da me ne će
u
rekao, da je čovjek bez vjere živina Dalmaciji, posve neosnovanim argumentima;
bi da ga uvjerimo • protivnom, te ga puititi u sabor. Kad bi se mi svi po­
i da on ne bi u jednoj sobi spavao kadrim jedino da opravdaju jedan dokaz
na pravi put d o v e d e m o ; ali dr. Dr'm* bunili, 'pa ne bi htjeli odgovoriti, mo­
sa Čovjekom koji ne vjeruje u Boga više, kako ovaj gospodin hoće i želi, da
ković čovjek je u postarijoj dobi, za glo bi se dogoditi, da ne ćemo, doći
i dušu, dr. Drinković je n a d o d a o : A da ruši sye one koje on drži sebi-"na- putu.
koju se podrazumijeva da može, samo u A & o r . Razboriti čovjek prosvjeduje,
je (Starčević) dobro govorio, svjedoči, Ovaj g o s o , kad mu je stalo dobro da ocrni
ako hoće, razlikovati dobro od zla. izrmujz, negodovanje, ali na koncu
napredak bez vjere, o kojemu nam go- • pred ministarstvom naše ljude, znao, je
Kada dakle čovjek u muževnim g o ­ prikloni da učini ono, što inače slo­
vori Francužka. Tamo su zarobili sklapati veze sa svim i svakim, dok ih nije
dinama postaje od izrazitog liberalca bodan ne bi'učinio nikada".
crkovna i redovnička dobra, ali su ih potisnuo u kut, ali su ovi ipak ostali čista
otvoreni katolik, d a odmah zatim
u svoje džepove' odmah strpali ti ve­ čela i poštena srca. Danas se on umišlja,
onom istom žestinom, kójQm je pobijao Ćudno, nadodat ćemo mi, kako
liki naprednjaci*. Danas Drinković bi da mu je g. Artman na putu, stog treba
liberálstvo, pobija sada katoličku vjeru ta zakletva čini, po Drinkovićevu
i u našim zemljama zaplijenio crkovna rušiti i njega, nepromišljajuć nit najmanje,
i svećenstvo, onda m o r a . s e zaključiti mnijenju, robom samo svećenika,
i redovnička dobra, a u svom listu ve­ da je Artman podigao i spasio naše uljar-
da je taj -čovjek ili lakrdijaš ili zločest dočim razne činovnike, Drinkovićeve
liča Francuzku kao zemlju slobode. stvo i uljarsku trgovinu, dok je Šlaus ku­
ili ludov:-Drinković sam traži da g a sumišljenike, ne čini ! T a sličnu za­
uzimljemo za ozbiljnog, dakle lakrdijaš Pred trt godine Drinković je izti- kletvu položio je i dr. Krstelj, kad je movao; propasti naše vinske trgovine, te
neće da bude. Mi ćemo dakle pabir- cao, da j e p r o t u v j e r s k i p o k r e t k o d nastupao čast načelnika, te dr. Smol- zaslužio častni pridjevak : „Sedam rana na
čiti po Drjnkovićevu političkom dje­ n a s Hrvata unesen izvana i da čić kao obćiuski prisjednik i kao tijelu izmučene Dalmacije".
lovanju, a javnosti prepuštamo \ da s e k o d n a s v i č e proti s v e ć e n s t v u časnik u pričuvi, pa ipak su ti i U koliko smo izvješteni, naši uljarski
zaključi o Drinkovićevu karakteru. najprije, j e r s e h o ć e uništiti hr*^ t a M r i ^ z a ; Drinkovića absolutno na­ stručnjaci oborili su se na g. Artmana i na
vatstvo, a onda da s e tom vikom ribani Ijft*ii ! Zašto ti ni&u uzkratili uljarski odsjek zemaljskog Gospodarskog
Na skupštini 11. rujna 1910. u . prikriju o s o b n i ciljevi s k i ž n t č t v a poleženje prisege, zašto . i sam dr. Vijeća nekim doskočicam : ,1 mi smo to
Šibeniku primljena je po dm. Drin- s v a k o m o n o m , koji m o ž e dijeliti Drinković nije uskratio ono obećanje znali!, a kad im je bilo rečeno, zašto nijesu
koviću predložena i obrazložena sli­ p o l o ž a j e . .Onda iz političkih razloga vjernosti,vladaru pri nastupu u "sabor? to izveli, izašlo je Kolumbovo jaje. Struč-
jedeća rezolucija: „Podizanje naro­ moralo se protuvjerski pokret razbiti;
Nego ostavimo sve to, da tko ijjaci odoše kući, a Artman put Beča. š t o
dnog prosvjetljenja na temelju kršćan­ jer je uprav proti našem narodnom
ne pomisli, d a ozbiljno uzimljemo će se izleći; neznamo.
skih načela uz dužnu dosadašnju bivstvu, i stupci „Hrvatske Rieči"
snošljivost prema drugim u hrvatskom dvije pune godine punili se člancima Drinkovićeve najnovije izvode. T a mi Rekbi. da odlučno držanje g. Artmana
narodu priznatim vjeroizpovjestima". i dopisima u obranu vjere,- dotično u ga poznamo iz doba kada je -slavio n je bilo mnogima po ćudi, jer evo sad se
Ova je rezolucija stavljena u soci­ obranit svećenstva. biskupa Pappafavu-, poznamo ga iž razmahala živa polemika po raznim novi-
jalni dio programa mjesto dotadanje d o b a kada nije smagao dosta riječi nam u pokrajini, a najžešće se vodi, ko
točke „Podizanje narodnog prosvje­ Vjeru i svećenstvo smatrao je da se nahvali nadbiskupa Stadlera. obično, u Splitu radi strojeva tvornice Savo.
tljenja, poštujući vjerska čuvstva pu­ dr. Drinković nerazdjelivima. U sa­ Kako to, da mu onda nije ona za­
čanstva" — dakle je postala sastavni borskoj sjednici 26. listopada 1910. kletva smetala da se uobće približi Mi smo svom dušom zato, da se uzmu
dio programa. došlo je do slijedećih Drinkovićevih njima i da im vjeruje ? Ako je pak u prvom redu pri ovakovim poduzećima
upadica : tek sada došao do punoljetnosti i naši domaći obrtnici, alT mislimo, da tu
U (sjednici 28. listopada 1910. zdrava razsudjivanja, onda ga lijepo nema mjesta novinskoj polemici i osobnim
T r e s i ć : Mi nismo ničim doka­
sabora u Zadru dr. Drinković ovako pozdravljamo pri nastupu u politički napadajima. Tvrdka Savo ima pravo da se
je govorio ó tom svom djelu : „Na zati, da še protiv vjere borimo... život, ali ga molimo da ostavi na potuži na nadležnom mjestu. Tvrdka Savo
skupštini u Šibeniku mi smo jednu D r i n k o v i ć : A župnici ? ima pravo tražiti, da ju se neomalovažuje,
miru* Starčevića i da he traži prizna­
točku našega programa tako stilizirali, T r e s i ć : Župnici i vjera to nije nja za svoj rad iz djetinjastih vre- ali biti će dopušteno i zadrugama, da u
da naša stranka imade poraditi na jedno. . pitanju pogodoba reku svoju. Mjesto na­
narodnom prosvjećenju na temelju padaja, nebi li bilo bolje, da je g. Savo
kršćanskih načela uz dužnu snošljivost D r i n k o v i ć ; Kako možete govo­
sam glavom došao u Zadar prigodom sa­
prema drugim u htvatskom narodu riti o vjeri bez ljudi, koji tu vjeru na­ stanka „Uljarskih Zadruga" i rekao, što ima
priznatim vjeroizpovjestima. Ovo je na^- učavaju ?
da reče. Mi se nadamo, što nije učinio

čelo siranka prava prihvatila u duha
svoga djelovanja, što ja znam, stranka
prava nije nikada imala posla s jur-
timašima, pače ja i ne znam, što to
znači ta fuiiimaština u Dalmaciji (Dr.
Ćingrija: Ne? — Prodan: Van stranke
prava da, ali u stranci ne /) Mogu
vam kazati, da mi u tom pogledu ni-
jesmo vodili pregovore niti sa furtima-
šima niti sa ikakvom strankom nego
smo to učinili iz naše uvidjavnosti,
sporazumno cijela uprava u stranci, a
onda sporazumno sa cijelom našom
strankom. Drugi ili treći elemenat tu
nijesu ulazili, nego su ulazili samo
pravaši. Priznali smo ono, što-je
stranka prava i do sada radila, pri­
znali smo ono, što je stranka prava
1895. podpisala, kada su u stranci
bili Biankini, Trumbić, Marović i druga
mnoga gospoda, koja su danas u
stranci dra. Čingrije. Zato, što.smo mi,
vjerni našim tradicijama, unijeli u naš
program jedno načeto, ne može nam
se poreći smisao ¿ta borbu za slobodu
uma i savjesti. Za slobodu uma l sa-
vjesti uvijek smo bili, jesmo i osta-
jemo, jer kao Kršćanska stranka,
koja stoji na kršćanskim načelima, ne
Tako pred nepune tri godine,
dOčim danas dr. Drinković napada
svećenstvo uobće i tvrdi, da je ono
u službi Rima i Beča. Hoće pače da
dokaže, kako položaj samog sveće­
nika je takav, da ga stavlja.u tudjin-
sku službu. Drinković podkrijepijuje
to, kako je u saboru učinio Tresić,
zakletvom kojV polažu župnici. Onda
je Tresiću, uz odobravanje Drinko*
vićevo, odgovorio vlč. Prodan] a
danas ono isto odgovor je i Drinko-
viću. Vlč. Prodan je onda r e k a o :
„Časini zast. dr. Tresić, komu se ne­
kako miti, da kadgod bočne svećen­
stvo, spomenuo je jednu stvar vrlo
delikatnu, zakletvu, koju župnici po­
lažu u ruke vladinog odaslanika, kad
nastupaju svoju službu, dotično kad
postaju župnici stalni. Jest, gospodo,
on glede one zakletve ima podpuno
pravo. Ta je zakletva tako stilizovana,
da se absolutno ne dolikuje jednom
katoličkom svećeniku. Ali, gospodo
moja, pitam ja dra. Tresiča, tko je
sastavio tu zakletvu, tko ju je stilizo-
vao ? Zar svećenstvo, zar biskupi ili
Rim ? To je jedan od onih žalostnih
slučajeva, koje vidimo i pri zakletvi
Svakome svoje.
sada da će to u buduće raditi, pak kad se
ljudi dobromisleći uvjere, da im svoj d o ­
maći podhvat daje iste garancije i solidan
materijal kao i druge tvrdke, tko će biti a
,,Na sastanku uljarskih zadruga,/koji s c
da neće uzeti u prvom redu u obzir d o ­
je držao na. 2. i 3> t» mj. . u Zadru..'a na
kojemu su bile zastupane sve uljarske" za­ maću tvrdku?
druge u našoj.zemlji, izim same. dvije, bilo Nego naši domaći trgovci uljem mogu,
je jednoglasno izraženo priznanje g. mini-
ulaziti u ovu stvar samo u toliko, da sa-,
sterijalnom konsulentu F. Artmanu na' .nje­
vjetuju, a ne da vode ' glavnu i odlučnu
govom neumornom radu oko podignuća
riječ, jer, ne valja zaboraviti, da su-oni tako
našeg uljarstva. Man" prigovorio izneseni više
krasno podigli našu uljarsku trgovinu, da
u formi savjeta i želja, nijesu mogli pomu­
se je naše ulje prodavalo i . p p 50—54 K.
titi dojam, koji su učestnioi sastanka sa
kvintal, dok su oni dobivali 5 0 % . Danas
sobom o radu ovog odsjeka' našeg G o s p o ­
više. Jiemogu pravit ovakav gešeft i radi
darskog Vfeća sa sobom ponijeli.
toga se ljute. Danas viču oni protiv g..
Glavne želje bile su,' da se smanje, Artmana, a sutra će vikati trgovci višnjama
preveliki troškovi i da še nastoji, kako bi itd.. ali za. ove vike Dalmaciju nesmije b o -
ne banke već „Savezi", kćji posluju u na­ ltti glava. Dalmatinski težak i posjednik je
šoj zemlji, akreditirali zadruge. Sve ove tu, da što koristnije unovči svoj proizvod
želje ili prigovori bili su izljev prijateljskih i da ga pripravi za svjetsku trgovinu a ne
savjeta, a osobito onaj g. Dr. Baturića, te da 'žive'o milosti mjestnih pritrg* kao age­
se nadamo, kako je td napomenuo g. V. nata većih trgovaca u Dalmaciji i Trstu.
Belamarić, da će ovih prigovora, kad se
Put, kojim je udario g. Artman, ide
naša produkcija ulja osnaži i kad naše ulje
zatim, a taj put je naravan i mi ga p o d ­
prokrči sebi put u svijet, nestati.
puno odobravamo.
0 kakovom zapletaju osobito u pita­
nju knjigovods.va sa pojedinim zadrugama
izmedju odsjeka i njih nije bilo ni govora.
Političke vijesti. vikićt-u v«.sm*rtiHrt i tutgovhoa. U jutro Sokol
%* glazbom pfisus"tvdvao je glagolskoj sv.'
da n e . pogine od gladi, a izričito inu u , Kvateniik, ne t a m o bili gladni, nego su
brk rck|i da to njihovo djelo milosrdja ne za Hrvatsku putovaii i u strane države,
misi koju odslužio vlč. Bezić, a poslije izrabljuje ïjfc izmedju njih i njega prijatelj- danas naprotiv patriote ne samo da imaju
Komesarijat u Češkoj. jpodne priredio je izlet u P.ostire, gdje j c ;- stva nema. A kako bi i moglo biti, kada i superdividende, nego ne putuju ni u hr­
Prilike u habsburškoj munarkiji utiru bio svečano dočekan od obćinskog upra­ Primoštenci vide da taj isti Krstelj prijate- vatski narod, osim u vrijeme izbora i u
put i formalnom absolutizmu. Imenovanje viteljeva i naroda. Na pozdrav prisjednika Ijuje i bratimi s e s jednim Smodlakom, komisije.
baruna Skrleca Cuvajevim nasljednikom Škarica odgovorio je starosta dr. Mimica. koji sa ostalom svojom demokratskom dru- Što više, datias patriote drže sastanke
pokazuje, da s e ne Niisli odustati od d o -
;
Slijedite su z a t i m ; javne sokolske vježbe. žinom u parlamentu kopa Primoštenu jamu. s ulaznicama i otvaraju oči u zatvorenu, u
sadanje poiitike' jake ruke u Banovini, a da Preko večere govorio je dr. Petrić i dr. Niti je dosad Krstelj niti ijedan avokat škuru...
čvrsta pest rma -da drži i čitav bratski Mimia. U 9 i p o bio je ganutljiv razstanak. učinio Primoštenu dobra. Da ne bi zast. Pa kako da ne djeluje na narod onako
narod, eno govore prilike u svim hrvatskim Dulibića, nad Primoštenom bi kukala crna duboki i duhoviti govor srbskog advokata
.Travo Crvena H r v a t s k a " prenosi
zemljama? - veći dio prograrhatičnog članka „Temelj* kukavica. Primoštenci znadu za rad svog dra. Subotića ?
Sada- je d o š l a na red Češki! Svi p o ­ hrvatske mišii", izišlog u prvom broju na­ zastupnika, i uvjereni su, da će njegovoj Rekbi da je „Hrvatska Riječ" (htijući
kušaji izmirenja izmedju Nijemaga i Čeha šeg lista.' ljubavi prama puku i njegovom neumornom da bude taktična) htjela prištidjeti blamažu
ostali sn bezuspješni. Ovo stanje najbolnije radu uspjeti za uvijek suzbiti zle namjere dru. Subotiću pa je izostavila onaj pasus
odražavalo s e u ftnancijalnim prilikama p o ­ Krsteljevih prijatelja Smodlake i družine iz njegova srbskoga govora o katolicizmu...
krajine, koja t e već dulje vremena bori proti životnim interesima PrimoŠtena.
s velikim-deficitom a da vlada nije" htjela Gradske vijesti. Upada svakako u oči da Subotić znade
Krstetjev-a pralja oborila se na odlične čak i za godišnju bilansu katoličkoga bi­
dozvoliti pokriće tog deficita bilo poviše­
Van s r a č u n i m a I Poglaviti, izazvan, pratvaše gg; Benu Ercegovića Grbu i Pašku skupa u Linzu. Bez dvojbe, kad je on tako
njem pokrajinskih prireza bilo povišenjem
ne odgovara na naše upite u , pogledu ob-> Ćaćinu. Njih zà psovke tepralje toliko boli upućen u crkovne fondove, onda će znati,
nameta na pivo. Vlada je napokon našla
činskih računa. Zato smo [toliko slobodni glava- da su bezbrižno pošli na putovanje, s kolika se ono manjka u srbskom crkov-
sasma jednostavan izlaz :• obustavila-je p o ­ da dra. Krstelja upitamo : a bude li s e Krstelju račilo imati mišljenje nom fondu bio ubio srbski episkop Jović ?
krajinsku autonomiju" razpusiiv sabtm- i zt Rbgoznice i Primoš'ena crno na bijelo,
:
/.. Zašto jt prvo načelnikovanje;dra< Inače ova skupština u Šibeniku, kud
inaljski odbor te imenovala komesara u poslužit će ih i u tome.,.
Krstelja od g, 1906« do konca 1911. naprtila god je dopro glas o njoj, pobudila je odu­
osobi grofa Schonborna, kojemu je dodijela
obćini novog duga u iznosu od prek~o 1 2 . 0 0 0 K. naôtlniCkç p l a č « htio je ševljenje i veselost. Osobito se oduševila
posebno povjerenstvo. U tom povjerenstvu
3 0 0 . 0 0 0 K. ? imati Krstelj. Za ovu našu tvrdnju mi imamo mladost. Tako n. pr. sveučilištarci sa s v e ­
Ima 7 Čeha i 3 Nijemca. Ovo povje­
dokaz«. Nego" tome velikom prijatelju puka učilišta u Lečevici brzojavili su dru. Krstelju :

renstvo vodit će administrativne poslove U. Kako to da je nova občinska uprava

onako mastan zalogaj nije s e posrećio. Zna­ kako im je milo i kako je p o rtaš narod
zemlje |i sredit financijalno stanje, za što zoključitagodinu ¡912. bezijednognovćicaduijd,
jući da mi dokaze imamo, hoće sada da bilo spasonosno da s e več i on jednom
jc dobilo ovlast i za povišenje prireza. Uplatila pače 4 0 . 0 0 0 K. Inchiosiru, 3 0 . 0 0 0
dru. Matačiću predbaci da je težio za n a ­ našao skupa s radikalnim političarom i
1 Česi i Nijemci ustaju proti kOmisa- ^J'] rtzni>nt
n
- Uredu u ime poreza za klao­
č e l n i k o m Čašću s a plaćom od '8.000 K. i strastvenim antiklerikalcem Ivčevičem.
rijaiu, jer ga smatraju neustavnim Kome­ nicu, nametnutog krivnjom Krsteljevom, i
da je lamo „Naše Jedinstvo" to pisalo. T o Jednaki su brzojav poslali poutehničari
sarijat je uveden carskim patentom ; rok unišla sa 'SQ.QQQ~K. pretička u novu go-
j e . s v e prosta laž, s n o dokaza i u tome, da s politehnike u Labinu. NaaMčka p s k škola
trajanja nij<: odredjen, a još manje je odre­ dTnu 1913. ? " " ~ ' "f.
1

„Naše Jedinstvo* o tome nije baš ništa iz Visovca Ura2il'i je svoje veselje Krstelju,
djen razpis saborskih izbora kako propi­ Hi Jeli ili nije li dr. Krstelj upolri- pisalo. Neka Krstelj navede, kada je to i t o s e opet našao skupa s Bijankinijem,
suje ustav. bljuvQ~o~~u svojoj kancelariji občinske čino­ „Naše Jedinstvo" pisalo, ili, još bolje, neka admiralom naših hrvatskih brodova Zsente»
Usljed o v o g koraka vlade, Česi pre­ vnike za svoje poslove a na t,ošak obćihT? donese, što je to onaj splitski list pis«o, Arpada, Zrinya itd.
nijet će borbu u parlamenat. Tako si je
IV. jeli Ui nije li obćina izplatite Kr­ onda rni lažei a on pošten čovjek. Visoka gospodarska škola u Čvrljevu
vlada, mješte obstrukcije njemačke manjine
ste! je voj tiskari u, sumoj jednoj, godini 2 , 7 0 0 Lična vijest. U našem vradu boravi kliče od radosti, što su opet uzpostavljeni
u češkom saboru, naprtila još većeg vraga
K., je li ili nije U istina da je Krsteljevcilh učeni o. J. Milosevic, provincijal konven­ d o b i t odnošaji sa čestitim poštenim Zemalj­
u samom carevinskom vijeću. Konac će
škara slano računala obćini učinjene radnje, tualaca, ù pratnji svog tajnika mnp. o. Mar- skim Odborom i sa onim nesebičnim drom.
biti ili razpust parlamenta ili obustava us­
i zašto tri strukovnjaka ne pregledaju sve kovine, radi vizitacije. Machiedom, koji je toliko nesebičan da je
tava u čitavoj državi.
račune koje obćina Krstetjevoj tiskari izplatila?
Drlnkovićeva totoiraflja izišla je u ćak i mačku iz vlastite kuće đonio u arhiv
Klanje n a B a l k a n u .
V. Zašto Krstelj ne iznese Van svč ob­ .Rieči" od 24. i 29. ov. mj. Počam o d Zemaljskog Odbbta da mu od miševa čuva
Sadanji rat na Balkanu, p o računima činske račune ili bar'da j-eduiv odbor grd- uvodnika pa sve dalje krcato je svakojakih važne spise o silnome radu našeg Zemalj­
statističara, relativno je najkrvoločniji od djana iz svih stranaka pregleda Krsteljevo psovaka i bljuvotina proti zast. dru. Duli­ skog Odbora. Željezničko pak osoblje na
svih ratova što ih povijest bilježi. Tako je Upravljanje od g. 190t). do konca 1911. i bića i drugim šibenskim pravašima. T k o željeznici Trogir-Sućurac poslalo je skup­
već kada s e braća kolju. poslovanje nove občinske uprave gcfdfnj. - ima dobar želudac, neka uzme ovu Drin­ štini svoju predstavku za uredjenje željez­
Bruka, koju je ovim.[ratom doživjelo h)i2. do danas V :
'• • '" * kovićevu fotografiju i neka ju dobro ogledah ničke pragmatike na toj pruzi. (Stvar je
jugoslavenstvo, nije medjutim svršila. Osim upućena južnoslavenskom ministru lvčeviću),
Dakle, van s računima 1 Tko s v a ;>udi I ruži pravastvo z a s t .
sramotne činjenice, da s e je u borbu i z ­ Na koncu skupština je primila brzojav
Dulibića I One rječetine i napadaje protiv
medju dviju slavenskih država pozvalo ne­ Zakupnici sloboda.cvile, što mi proti od utamničenih akademičara Ujevića i Bar-
zast. Dulibića, što izlaze u „R:eči", pišu tiše
slavensku Grčku, doživjelo, se i t o , , da je njihovu pašaluku tražimo zaštite u zakonu. Drinkovića i Krstelja ' još i dr; Bego i neki tulice, kojim ovi zaklinju vodje, da s e ue
Rumunjska upotrebila zgodnu priliku da Poreći nemogu, da je silom načelnik protu drugi demokrati t e Pero Magazin, srbora- izlažu puno i da se ne dadu tako ludo
;

otme Bugarskoj kus zemlje u pravcu Tur- zakonito urekao seoske zborove u Dubravi, dikal. Nakon skupštine u kazalištu sasma shvatati kako su to činili do sada, budući
tukaj-Balčik. Ali ni tim bruka nije Svršila, Primoštenu i Rogoznici, a |svojim mukom je naravno da demokrati i Srbi dijele lek­ da ih hrvatski narod još treba, bilo da
jer se je poticajem Grčke umiješala i Turska potvrdjuju da je jednako protuzakonito p o ­ cije prvim našim ljudima i da podučavaju razdvajaju sokolstvo, bilo da nasilno pro­
i osvojila LUle Burgas, Kirkilise i Drino- stupao kada je provalio u vatrogasno dru­ u pravaštvu i Dulibića i Prodana i Star­ diru u vatrogasna diužtva.
polje. Kud se je djelo kršćanstvo i slaven­ štvo. I na sva ta njegova nasilja mi bismo čevića. I od onda još nijedan vodja nije
stvo Srbije i Bugarske, pa i same Rusije, morali stati prekrštenih ruku i puštati da Uhvaćen, na sreću našeg hrvatskog naroda.
kada su mogle dozvolit, da povijest zabi­ nas lišava svih zakonom danih nam prava,
Bog i duša, i na sreću našeg Šibenika,
lježi p o slavenstvo ovako sramotno djelo ? ! da nam se nož stavlja pod vrat kao ono
u Sokolu! -Prošlost Šibenika magla je na­
Žalčeva zabadanja. koji je tako mogao da bezbrižno prodje tri
M'ću se vctavlasti, s jedne strane da dana sajma u veselju i paradi. Velika voj­
učili dra, Krstelja, da o našoj krši svaka U Banovini kod Hrvata advokati
nagovore Srbiju, Bugarsku, Grčku 1-Rumu­ nička smotra obavljena je u najvećem redu,
sila zub svoj zaman krši i da Šibenski pra- Ivanko Frank i Vlado Sachs dokazuju, kako
njsku da sklope mir, s druge pak da pri­ Predsjednik republike Krstelj držao je
vaši nisu htjeti da trpe pašovanja rodjenih, Mile Starčević nije patriota, dočim uvjera­
sile Tursku da se povrati na granicu E n o s - častnicima i momčadi vatreni govor, koji
šibenčanaca a kamo će silu jednog dote­ vaju kako su svi Cifuti, pa došli oni u Hr­
Midia odredjenu joj londonskim ugovorom. je eiektrizirao obćinstvo, osobito kada je
penca koji Šibeniku i Šibenčanima ima sve vatsku iz Kavkaza, južne Španije ili Badena,
Nešto s e čuje i o nekakvom austrijskomu- marcijalnom pozom iznosio i stavljao za
da zahvali. dobri patriote, puno bolji patriote od liča-
skom sporazumu što se zaključuje iz o k o ­ izgled slavna svoja djela, poznatu onu srča­
lnosti, da su austrijski i ruski poklisari Primoittn i Rogoznica dali su na­ nina Mile Starčevića. Ako ovako ide napred, nost pred zadarskom porotom i kada irh
intervenirali kod vlade grčke i srbske u čelniku Žiložderu svečani mrzli tuš, da ga i mi ćemo u Dalmaciji imati sreću da će i je preporučivao da žilavo brane svoju čast,
prilog miru. više neće doći volja izlijetanju one strane. nas razni Habakuki Altarasi, Isaki Perera, kako ju je i on branio od napadaja kre-
U Bukureštu sastali su se delegati Već od više dana bijaše najavljeno, Sali Jesuruni uvjeravati, kako D o n Ivo Pro­ menjačkih. Predsjednik je na to porazdijelio
dan ili Matko Laginja ni malo ne osjećaju
Bugarske) jSrbije, Grčke i Rumunjske da ću će poglaviti doći dne 27. ov. mj. u vojnicima iiekoliko tiskanica koje obćina t u
povedu prefovore p miru. Srbija, Grčka i Primoštcn i Rogoznicu da drži seoske z b o ­ m svoj hrvatski narod. I bit će Hrvata, koji svoj račun dala štampati u .Hrvatskoj T i ­
rove. Dnevni red zbora bro je tako sastav­ će zbilja držati i dokazivati da su »bilja
Rumunjska nastupaju prama Bugarskoj
Ivanko Frank, Vlado Sachs, Habakuk Alta- skari dr. Krstelj i drug."
složne. U Carigradu istodobno vijećaju p o ­ ljen, da je poglaviti držao više nego sigur­ Smotrom je upravljao ministar vanj­
ras, Isak Perera, Sali Jesurum puno bolji
klisari velevlasti o prisilnim mjerama proti nim, da će ili jedno ili drogo seio dati se
patriote o d Mile Starčevića, don Ive P r o ­ skih posala i ujedno ministar rata Drimko*
Turskoj. Nada ni tamo ni amo nisu ruži­ na udicu. Iznio je neko prijeporno pitanje Vlć iz kavane Grand Hotela Krka. Ovaj
dana ili Matka Laginje. Dapače osnovat
časte, jer i medju samim velevlastima nema izmedju tih dvaju sela, ali seljani razumjeli,
će se eventualno kakva katolička tiskara, umni diplomata i strateg ostao je uzhićen
jednodušuosli. Za Rusiju vele da bi htjela što će biti od njih ako dodju u ruke o d ­
iz koje će koji Dr. Pazman, profesor teolo­ uspjesima svog najnovijeg izuma topovskih
okupirati Armeniju i držat je zaposjednutu vjetniku te doumili, da stvar sami , izme­
gije i moralke, branit Vladu Saehsa, Haba- hitaca „recj.pa poreci".
dok Turska ne izprazni Traciju ; paralelno dju sebe izravnaju.
fcuka Altarasa, Jsaka Perera i ostale potomke Vojnici su za onaj dan dobili dvostruku
s tim htjela bi Austrija okupirati Novipazar;
* Došao Krstelj t r Rogoznicu, ali na iz roda Gadova... jer će u njima vidjeti manja/tt. Kruh je bro iz Zadružnog Mlina
za Njemačku pak kažu, da ne vidi prijekim
dočeku-mu ni pačeta ni mačeta, Živa duša sigurnije predstavnike kršćanske misli nego u Vodicama, vino iz samostana u Čitluku i
okom uzpostavu turskog gospodstva u Tra-
nije mu s e uobće htjela približiti, niti je to vidi u ličauinu Mili StarČeviću ili Dra­ Živogošču, a za meso I cigare pobrinuo s e
ciji, i to u interesu svoje trgovine.
itko došao na od njega protuzakonito s a - gutinu Hrvoju. A dok se s v e o v o bude dvorski Buluta,
Balkan će dakle jyš i dalje ostati zvani seoski zbor. Nije dakie bilo druge odigravalo, dotle će patriotični cifuti poti­ Vojska je pak na tako cijenjene da­
kvasac krvavih zapletaja. već skupiti tanju i bježati put Pritiioštena. skivati naše domaće trgovce, a Magjari i rove uzvratila te je Drinković dobio, neko­
JednoduŠnOst Rbgoznice, ogromnog obćin­ Nijemci će naseljivati našu Slavoniju. Ta liko ostrgotina '% Attemsovih i fratarskih
skog odlomka, ,osupnula je poglajiffroga i mi s m o kud g o d nas ima — Hrvati I lonaca, a Krstelj jednu skupocjenu aviralu
tako mu, zavrtila mozgom da jadnik još Kad smo već kod advokata, red je iz dobe cara Trojana.
Domaće vijesti. uvijek i u snu i na javi ne vidi nege i'o- oba2reti se na zadnju skupštinu četvorice U s v e ove dane. bjlo je i pravih
Članak zast. Duli&ića u prošlom nedikta Ercegovića Grbu, don Marka Ve* šibenskih- advokata, na kojoj je advokatski umjatničkib užitaka, koncerata u narodnom
broju našeg lista izazvao je obće odobra­ • žica i učitelja Bumbera kako ga progone i kgncipijent Kagaton, u ime advokata, pre­ stilu — diplaša i rogaša, D a se pak ava
vanje i u gradu i u pokrajini. Svak hvali muče ko Erinije. dao pouzdanicu advokatu toljagašu dru. glazbena umjetnost što više razvije, Diim-
biranost I trijezmenost forme, odlučnost U PirimošteMU jednako. Ni ondje ni­ Krslelju, koji je po svojoj naravi više sklon ković osniva posebnu tvornicu giazbptvo-
sadržine i objektivnost, koje s e daleko uz­ koga da izčeka poglavitoga, nikoga da ga Krivošijaina nego jevropskoj. civilizaciji. riiia i iraži kompanjona. Preporuča ¿ 8 nje-
dižu n§d prostačtvom Drinković-Krstelje- čuje i da-opipa tu ojegovu nenadanu ljubav Svakako ovaj čin morao s e protivno gova prokušani trgovački tattnat. Bilo
v o g glasila. •prama PrlrhoStericima. D o š a o je kao pro­ da obavi,, jer je Bego bio išćuškan radi sretno i berićetnu !
.Hrvatski Sokol u Omišu* proslavio sjak, a Primoštenci su dobre duše te s e Krstelja, a ne Krstelj radi Bega, Žalac.
je dneva 27. o. mj. godišnjicu- svog izftupa smilovali jadniku i dali mu utočišta da po­ Zaista zanimiva je sudbina hrvatskog
te posvetu s v o g barjaka* Orađ je b i o sav jede od njega samoga naručeni objed, e naroda. Prije su patriote, kao odvjetnik
 Pr«*pl*ta za Šibenik " '
1 flustro-Ugarsku godišnje K. 14—,
polugodišnje I tromjesečno
m j e r n o , m j e s e č n o K. 1.20 = •
Pojedini broj 10 para
Oglasi po cijenIKu = = = =
Plativ« i atuilv* u ilbtnlk«. = • = =
<3od. I.
SLAVOSRBSKE PETLJANIJE.
Ex rrinogopoštovani fra Mate igra se
fevolucije ! Nije šale, ozbiljna je to stvar,
kako jc ozbiljna svaka radnja koju Drinković
započjma. Pogledajte svako njegovo. djelo,
svako njegovo poduzeće, pa i trgovačko,
ma sve ima u sebi klicu ozbiljnog — razsula!
Mi smo pravaši u Dalmaciji imali do­
biti neku stranačku organizaciju. T o je na
se preuzeo Drinković, koji je izradiootoliko
nacrta, štampao toliko svakovrstnih pravila
i tiskanica i sve to ljubomorno čuvao da
ne bi čije oko pokvarilo, da se na koncu
sve upljesnivi i usne san vječne zaboravi.
Takav je već Mate Drinković, onaj vje­
čiti nezadovoljnik, smutljivac i rovar. Što sve
nije niklo u njegovoj glavi, koliko originalna
nije sve on zamislio, a koliko zdrava i
provediva nije sve zakopao ? ! Koga sve
on nije izgrdio i proglasio ništarijom, nepo-.
štenjakom, bludnicom, da se ipak poslije
nadje s tim istima u zagrljaju ? ! Nije ostalo
rječetine a da je nije sasuo na pok. Franka,
da zatim i njega pozove u svoje političko
kolo, u svoju radnju. Što sve nije dobacio
Lijepopiliu, pa Biankinu, Trumbiću, Smo-
dlaki i istom starome Čingriji ? I ništa mu
za vlastite svrhe nije ostalo sveto, kao ni
njegovu kompanjonu Krstelju, kako je po-
j. kazao proces Smodlake pred zadarskom
porotom.
Čovjek takove moralne podloge i ne-
rnože da znade za prijateljstvo, za bratstvo,
za ljubav iskrnju, pa zato može da onako
cinički grdi sve i svakoga. Takav i nemože
da bude nego naprasit, nasilan, bijesan,
žučljiv, tiranin, nediscipliniran ; za njega ne
postoje mnijenja ni zaključci većine i svatko
mora da se njegovoj volji pokori ; inače
kadar je rušiti vlastito svoje djelo, vlastitu
stranku. Zaključci vrhovne uprave stranke
prava obvezatni su za čitavu stranku, ali
Drinković, ako mu nisu po ćudi, jedno­
stavno ih ignorira i proglasuje neobveza­
tnima.
Čovjek takovih " moralnih svojstava
smije li uobće u narodu civilizovanomu da
bude prvakom i vodjom ? A sada, kada
takav čovjek, iza kako je zavadio sve i
svakoga i medju rodjenom braćom zame­
tnuo borbu na noževe, kada takav čovjek
dolazi nam s grančicom mira, tko će da
povjeruje u njegovu miroljubivost i koga
da ne bude strah, da iza one grančice
mira ne stoji u zasjedi nož ?
O ne, miroljubivost, ljubav za slogom
ne traži da čovjek preko noći okrene ka­
banicu, da pogazi sva svoja dosadanja na­
čela, da popljuje svu svoju prošlost i da
se odreče vlastitog svog imena. Tko nas
istinski hoće za braću, uzet će nas onakve
kakvi smo, sa svima vrlinama i sa svima
manama ; vrijeme će zgraditi ono što je
razgradilo i bratska ljubav popravit što za-
jazit treba.
Ali da, pod svu silu treba nas pro­
glasit rušiteljima narodne sloge, podrža-
vateljima sustava, tudjinskim služnicima,
kleiikalcima, austrijancima, crnožutima. Kad
nepristran čovjek zna, da se u ovo dvije-
tri godine ništa takva u stranci prava nije
dogodilo a da bi opravdavalo Drinkovićeve
napadaje protiv nas i protiv cjelokupne
stranke, doći će do zaključka da dr. Drin­
ković nema nikakvih zasluga ni vrlina koje
bi ga preporučile najnovijim mu prijateljima,
pa zato geštft firme Dr. Krstelj i drug traži
da se javno mnijenje zastrašiva kojekakvim
sablastima kojih uistinu nema. Jer, što mi
tvrdimo a da nisu tvrdili članovi one firme;
«to smo ml rekli a da nisu kazali Drinko­
vić i Krstelj ; u čemu smo to promijenili
stanovište stranke prava u pitanju odno-
šaja prama sustavu i prama srbstvu ? Jest,
Jedna je razlika izmedju nas i nekadanjih
Drinkovića i Krstelja, da naime nema u
nas one žuči, one osobnosti koje vodile
=
suraz-
~
= =
àibeniK, 2
njih, da ostajemo prama drugim strankama
u odlučnoj opoziciji a da zato ne podži-
gamo strasti u puku, ne diramo u svetinje
obiteljske i ne dižemo nož protiv brata
svoga, kako su radili Krstelj i Drinković.
Zar da nam se predbaci neprijateljstvo
prama Srbima samo zato, što nam nije do
toga da pijemo uz času šampanjca bratim-
stvo sa Pribićevićem, Nikolićem i P o p o -
vlćem ?
Što hoće Drinković onim svojim ha-
ranguiranjem protiv nas, kad silom hoće
da nas prikaže srbožderima i protivnicima
narodne sloge, a mi to nismo niti smo
ičim to pokazali ? I baš! nama amo u Dal­
maciji i pravašima oko dra. Mile Starče-
vića u Banovini ima se zahvaliti, ako legi-
jonašto Horvata, Elegovića i družine nije
uspjelo, dočim je ono u oprječnoj skrajno-
sti Krstelj-Drinkovićevoj, u njihovu baš ba-
talenju hrvatstva i srbovanju nalazilo
uspješno sredstvo svojoj protusrbskoj agi­
taciji. Legijonaštvo Horvatovo i srbovanje
Krstelj-Drinkovićevo dvije su skrajne struje,
koje dr. Mile Starčević i vrhovna uprava
stranke prava jednako osudjuju, jer su obe
jednako nehrvatske i u oprjeci s pravaš-
tvom. Drinković je jedva izčekao akciju
Horvata i družine i da te legijonaške akcije
nije bilo, Drinković ne bi bio onakom
žestinom protiv nas izstupio, jer ne bi
imao nade da će stranku prava razbiti.
Veoma je dakle prozirna namjera Drinko-
vićeva, da silom od nas učini austrijance
i klerikalce, jer je i slijepcu jasno da su
to samo babja naklapanja koja Drinkoviću
trebuju, da bar kako opravda vlastito izdaj­
stvo i da odskoči njegova ličnost, njegovo
samoljublje koje je eto napokon našlo za­
služenu kazan.
U onoj svojoj ciničkoj, zlobnoj duši,
koja ne osjeća nikakve ljubavi, Drinković
drznuo se, da naše namjere, naše nastoja­
nje identificira sa svrhom kojoj ima da služi
novi komesarijat u Banovini, Kao da smo
mi Krstelj i Drinković, koji bi se bili s vra­
gom združili samo da dodju do mandata i
do većine u saboru ! Sarajevski »Hrvatski
Dnevnik", pišući o tom novom kursu u
Banovini koji bi imao biti čisto hrvatski i
protusrbski a za koji bi se imala sastaviti
većina iz magjarona, nekih koalicijonaša i
Horvatovaca, dobro pogadja dušmanske
namjere te veli : Lako se može predmnije­
n
vati za čim bi taj kurs išao i što je njegova
svrha. Energija Hrvata i hrvatskih stranaka
imala bi da se istroši na protusrbsku borbu,
a da se pri tom napusti ona borba, koja
nam mora biti sveta i nepomirljiva: borba
z a oslobodjenje. Taj „antisrpski* kurs
imao bi da posluži jedino Magjarima, učvr­
šćenju magjarskog gospodstva, proširenju
magjarizacije i populariziranju nagodbenja-
štva. Za takav kurs ne može biti ni jedan
čestit Hrvat da se oduševi, a stranka ć e
prava biti d u ž n a , da mobilizira sve
svoje sile za suzbijanje ovog novog
protuhrvatskoi podhvata, ove nove m a -
gjarske p r e v a r e . "
Ovako eto govore pravaši kojima Drin­
ković prišiva služničtvo, austrijanstvo i kle­
rikalizam.
Niti je ovo prvi put, da se bosanski
pravaši ovako izjavljuju : za prvih kompli­
kacija na Balkanu, u Bosni bijahu razpu-
štena mnoga srbska družtva, i »Hrvatski
Dnevnik" oborio se na takav postupak koji
bi se, onomu koji nije upućen u politiku
bosanskih državnika, činio kao da pogo­
duje Hrvate.
I baš pravaši su prvi koji razod-
krivaju namjere tog nojjog kursa, a Drin-
kovićevi saveznici med|utim hodočaste no­
vom komesaru, konfertraju s jednim protu­
ustavnim faktorom, dočim su pred godinu
dana izjavljivali da s komesarom Cuvajem
Kolovoza 1913.
neće da imaju nikakva dodira i odklonjivahu
svaku suradnju s njim. Ili Skrlec nije isto
što i Čuvaj, ili je svaki čin Drinkovićevih
saveznika, pa i ono hodočašćenje, već zato
dobar što potiče od njih ! Pa kada već
Drinković izrugava se nama, da će nam slo­
bodu darovati Madjari i Nijemci, bit će da
drži, da je ona nagodbenjačka izpovjed,
kojom se koalicija požurila da razpoloži
novog komesara, ona neodvisna, vanokvi-
raška Drinkovićeva narodna radnja! Na­
rodni su i slobodarski dakle oni elementi,
koji jedva čekaju promjenu osobe da se
poklone novom eksponentu magjarskom i
da mu izjave, kako je hrvatsko-srbska koa­
licija pripravna sa svoje strane učiniti sve
da se novom komesaru omogući riješenje
zadatka, odredjenog u kraljevskom reskrlptu,
u okviru nagodbenom, dakle u smislu po-
dredjenosti Hrvatske! A valjda ne će taj
Skrlecov kurs biti ni toliko protusrbski,
kada srbski prvaci Medaković i Popović
mogu da tako lijepo konferiraju s predsta­
vnikom tog „čistohrvatskoga" kursa!
Kako li je Drinković blag prama svim
tim pojavama koje se zbivaja u njegovu
družtvu, u krugu njegovih saveznika! Glavno
je udarati proti nama, proti katoličkom
našem svećenstvu, predstavljati ovo za ne­
narodno, služničko i groziti mu se, zabora-
vljajuć da je taj isti Drinković, u doba naj­
žešćih navala na svećenstvo sa demokratske
strane, govorio : »Moje je uvjerenje, gospodo,
da se kod nas viče proti svećenstvu najprije,
jer se hoće uništiti hrvatstvo, a onda da se
tom vikom prikriju osobni ciljevi sluŽPJčtva
svakom ^norn koji može dijeliti položaje".
Ovako je i nikako drugčije. Dr. Drin­
ković dakle viče proti svećenstvu jer hoće
da uništi hrvatstvo, a za svoje i još čije
osobne ciljeve. Odatle sva vika nas nas, jer
smo tim njihovim osobnim ciljevima na putu.
U karakteru je medjutim Drinkovićevu da
veoma lako zaboravlja, pa ne bi bilo čudo
da nas sutra bude hvalio. Mi ćemo pak do
njegovih hvala držati k 6 i do sadanjih nje­
govih psovaka, u kojima vidimo samo ne­
moćan izljev jednog neodgovornog indi­
vidua.
Kult osobe i načela.
(Iz krugova akademičara.)
Nije li kod nas kult osobe na najvišem
stupnju? Političkog se vodju hvali i uzvi­
suje kao biće vrhunaravno nad ostale stvo­
rove. Kadi im se sve u šesnaest, precijenjiva
se njihova malenkost — a načela se baga-
telišu ; akoprem su načela ona čvrsta veza,
koja nas drže u kompaktnoj cjelini, naprotiv
su osobe prevrtljive, zavodljive, prolazne....
Osobe su same po sebi ništa — toliko vri­
jede, u koliko udešavaju svoj rad prama
načelima stranke.
Častiti ili u zvijezde kovati samo zato,
što su ljudi koji se odlikuju kakovim priro­
dnim darom, znači ponizivati sebe, omalo­
važavati svoju sposobnost i smatrati se
inferijornim bićem — pigmejcem. Tim ško­
dimo i njima samima, jer im nezasluženim
udvaranjem i laskanjem dižemo sebeljublje
i umišljenu veličinu, te si jadnici u zanešenju
i sami utvaraju, e su oni možda neka viša
bića, koja svojom osobom izpunjaju čitavu
svemirsku prostornost. Nikakovim se zaslu­
gama me mogu pohvaliti. Zanemaruju svoju
dužnost i položaj, pak mjesto da rade na
korist narodnu, žive na račun tudjeg lez-
nanja i strpljivosti. Štujemo kumire, koji
nas lako napuste i upropaste; i to biva
uvijek kad se njihov egoizam povrijedi.
Rovarenja nekih individua, ljudi na-
prasitih i oholih absolutista, koji pod moraš
zahtjevaju da se njihovoj volji robskj poko­
TIsKa : Hrvatska Zadružna Tiskara u
•' '"' ' = = Šibeniku, u. z. s. o. J.
Sr. 7 .
ravaš, nastoje svrnuti stranku prava sa staze
prošlosti.
Ne drže se sami stranačke discipline,
koju kao članovi vrhovne uprave morali bi
prvi za izgled poštivati. Danas ruše i grde
ono što su do jučer hvalili, dapače i ono
što su zagovarali oni isti i u stranku unijeli
— vlastita djela. Bezprikorne dosljednosti i
političke zrelosti?! Nepoštenjaci, puzavci, iz­
dajice narodne itd. itd. (kako sami nazivahu
političke neprijatelje) sada su najveći do­
bročinitelji hrvatskoga naroda, njihovi po­
bratimi ; dočim one, koji su ih idolizirali,
koji su više puta svoj život izlagali, spaša­
vali ih, koji su svoja imanja i vrijeme u ludo
trošili za njihove izborne agitacije, njih na­
zivaju sada svim mogućim pogrdnim ime­
nima dostojnima njih samih.
U čudu se pitamo, što je uzrok ovoj
nagloj promjeni ? Ako smo i jedni i drugi
na onome što smo zastupali nazad malo
vremena, onda nas ništa ne dijeli. I l i ? . . . .
Oni su upili tudje ideje, primjenili ih na
život u političkom djelovanju, te mišljahu,
da ih moramo i unaprijed slijepo slijediti
na krivom putu.
T o je uzrok, što nas sada dijeli od
bivših idola. Ne. gospodo, ni austrijanština,
ni aulički klerikalizam, ni biskup Pappafava
ecc. nego program. Mi ostajemo i nadalje
ono što smo bili. Ne bojimo se ovo ispo­
vjediti pred nikim. Na stazi utrtoj od naših
predja kročimo dalje. Hrvatstvo jest mjerilo
i pravilo našeg djelovanja; volja i duša na­
rodna putokaz našemu radu. Ne zaziremo
od kooperacije u momentima zajedničkog
naroTtTrrjg"irttfil eša. 'Prv^smo bili i 'bit ćemo
, ,
B buduće, da zajednički i s braćom Srbima
borimo se protiv zajedničkog neprijatelja.
Naše simpatije braći iskazasmo prigodom
balkanskog rata i unaprijed pomagat ćemo
ih uvijek u koliko nam to bude moguće i
u koliko je s našim političkim programom.
Zajednički ćemo raditi, ali od programa ne
odstupamo.
T o je naša kratka izpovjed !
Pak, ako su nas naši politički protivnici
istim epitetima častili onda kad smo bili
skupa, ne čudimo se da i naši odbjeglice '
istim protivničkim sredstvima sada se na
nas obaraju i nepravedno nas napadaju. To
je za to, jer su nas napustili, to jest ne nas
nego načela, a bivšim se protivnicima pri­
ključili, s njima se identificirali. I tako pre-
sjekoše grane na kojima sjedijahu portšiše
oltar idolopoklonstva.
Neka nam najnoviji dogadjaji u slranci
prava, osobito mladeži, budu pravilom u
budućem životu: „Načelo je sve, a osoba
ništa".
f e u d Vidovića i prijatelji
maloga puka.
U zadnjem zasjedanju carevin-
skog vieća prikazali su zastupnici
Biankini, Ivčević, Tresić, Smodlaka i
drugovi interpelaciju na gg. ministra
predsjednika, ministra unutarnjih po-
sala, ministra pravde i ministra fi­
nancija na zaštitu interesa obitelji Vi­
dovića, a proti pučanstvu Primoštena
i Rogoznice, koja dva sela broje oko
6000 duša. Nu evo kako stvar stoji:
Ima mnogo godina, da je obitelj
Vidovića zapravdala seljane Primo­
štena i Rogoznice, tražeći pripoznanje
umišljenog prava feuda na cijele od­
lomke Primoštena i Rogoznice. Tražba
je, kao što naravno i pravedno, bila
odbijena od Prizivnog suda u Zadru
i od Vrhovnog suda u Beču. Najviši
su dakle sudovi dali podpuno pravo
seljanima, koji su dobili parnicu, za
vodjenje koje morali su doprinijeti ve­
likih novčanih žrtava.
 Obitelj Vidovića nije se niti pred
pravoriekom najviših sudova umirila,
već nastoji, kako bi se agitacijom
izpod vode dočepala umišljenih mi­
lijuna.
Vidovići za to ima skoro dvije
godine da po Beču oblieću amo tamo
te iztiču svoja tobožnja prava. Kad
nisu nigdje našli odaziva niti ga mo-
gOše naći kod državnih čimbenika,
promisliše, kako bi bilo da traže za­
govora u zastupničkim krugovima.
I zbilja pred nekoliko mjeseci Vi­
dovići su se obratili predsjedniku hr-
vatsko-slovenskog kluba Dru. Šuster-
šiću moleć ga, da bi hrvatsko-slo-
venski klub poduzeo akciju u prilog
njihovog neopravdanog traženja.
Gosp. Dr. Šusteršić odvratio im je,
da se radi o pitanju, što zanima pu­
čanstvo Dalmacije, i da u sličnim pi-
ianjim mjerodavan je za njega zastu­
pnik Dr. Dulibić; s toga je Dr. Šu­
steršić uputi'6 Vidoviće na Dra.
Dulibića, koga je medjutim odmah
izvijestio o stvari. Dr. Dulibić je ra­
zložio i Dru. Šusteršiću i ostalim
drugovim pravo stanje stvari tako, da
je svak odlučno odbio traženje Vi­
dovića.
Ne treba ni spomenuti, da se
Vidovići nisu obratili na Dra. Dulibića,
znajući za njegovo odlučno stanovište
u prilog seljana.
Buduć tako odbijeni od hrvatsko-
slovenskog kluba, Vidovići su se
obratili gospodi Biankinu, Tresiću,
Ivčeviću, Smodlaki, i družini koji
valjda misle, da rade za narod, kad
ustaju proti njemu, a u prilog umi­
šljenim pravima jedne obitelji. Tako
prikazaše spomenutu interpelaciju, na-
klapajuć tu, da se radi 0 bajnim mi­
lijunima, o 50 do 100 milijuna, za
koje bi bila tobože štetovana obitelj
Vidovića!
Mora se ovdje po drugi put iz-
-tekftuti,' da <su~sianQ¥Bi&--I^Qštena
i Rogoznice dobili parnicu, koju su
Vidovići radi feuda proti njima bili
zametnuli. U toj su parnici Vidovići
mogli dokazati, da je njihov feud
obuhvaćao samo 5500 „gonjaja" što
sijanice a što brdovita zemljišta, ali i
glede te malenkosti nisu mogli do­
kazati, gdje se ta zemljišta nalaze.
Uza sve to traže sad pripoznanje feuda
nad cijelim Primoštenom i Rogozni-
com, nad površinom zemljišta od ka­
kovih 100 četvornih kilometara !
Apetit nije l o š ! I ima narodnih za­
stupnika, koji se ne žacaju uzeti tako
smušene zahtjeve u zaštitu 1
Kaže se u interpelaciji, da je feud
Vidovića vrijedio silu milijuna, 50 do
100 milijuna! Takova glavnica mo­
rala bi davati svake godine u poljskim
proizvodim 5 — 6 milijuna dohodka.
Dakle svake godine Vidovići su mo­
rali imati na stotine hiljada stolitara
v na, na stotine hiljada barila ulj , na
stotine hiljada kvarata hrane itd. Za
to treba ne bačava ni kamenica, neg6
ogromnih bun ra, da se sve to blago
Božje pohrani. Dočim su Vidovići
imali u Primoštenu jednu skrćmnu
kućicu sa malom konobicom, u koju
bi umjeli pusti onaj milijardarski do­
hodak ! T o svak u nas zna, jer je
svak vidio i svak se može osvjedočiti.
Pa za to su zahtjevi Vidovića za sva­
koga smiešni, plod fikse ideje, koju
ni najveći sudovi nisu mogli izliječiti.
Nego nije svrha ovih redaka, da
branimo pravo seljana, jer je njihovo
pravo zaštićeno od zakona i utvr-
djeno vrhovnim sudskim presudam.
Svrha je ovih redaka, da žigošemo
postupak onih zastupnika, koji rade
proti interesim velikih narodnih sku­
pina te bi ih htjeli upropastiti; a
s druge strane, da upozorimo zani-
mane seljane, da nebi nasjeli upravo
sotonskim spletati), koje pletu neki
prijatelji Vidovićevih milijuna na štetu
seljana.
Otrag dana agenti Dra. Krstelja
i Drinkovifca — sadašnjih prijatelja
Bjankina, Ivčevića, Tresica i družine,
koji su proti seljanim Primoštena i
Rogoznice prikazali onu famoznu in­
terpelaciju o milijunim, — stali su
oblićati po Primoštenu i nagovarati tove za Matu i njegovu družinu, da će moć lupani, a prozori većinom r izbijeni. Od
seljane, da pošalju jednu deputaciju kusati još za dugo i dugo. učestniks skupštine mnogi su zadobili na
k zastupnicim Bjankinu, Ivčeviću, Tre­ treću većinom lakih ozleda, a isto tako
Očevidac.
siću, Smodlaki, da ih zamole, da se ranjeno je i pet redarstvenika*.
zauzmu za prava seljana! Takav na­ . P o v l j s s t kraljevine D a i m a c l | s \ Na­
govor je prosta izdaja seljanskih
prava, jer se tim hoće, da seljani,
Domaće vijesti. pisao dr. Rudolf Horvat, kr. profesor u
Zagrebu. Svezak I. Cijena 6 0 filtra. Primili
koji su pravdu dobili, idu moliti bra­ Novi ck$ptrlmtnti u Banovini. Novi smo prvi svezak omašnoga djela, u kome
nitelje Vidovića, z a da Vidovići pak komesar barun Skrlec dao se na rad. Dne će dr. Horvat prikazati povijest Hrvatske
uzmognu kod vlasti kazati, da se se­ 26. o. mj. okupio je u banskim dvorima od najstarijih vremena do godine 1912.
ljani boje i priznaju krivim k a d su činovničtvo, kojemu je stavio za princip S prvim sveskom dopro je do god. 1102.
došli moliti Vidovićeve prijatelje i „ r a d i t i i s l u š a t i " . Dakle činovnik ne
t. j . do konca narodne dinastije hrvatsfce.
branitelje. Seljani ne treba da se boje treba se držati zakona, već mora raditi ono
Ovo je djelo prof. Horvat izradio na t e ­
niti idu molit, i da se tako prikažu, Što mu stariji nalože. „Raditi i slušati"
melju prvih povjestnih izvora, koje i navodi
kao da su krivi, kako to hoće njihovi program je novog komesara, a odatle mo­
ispod crte na svakoj strani. Cijela ova
dušmani; seljani su vazda bili u pravu, žemo zaključiti, kakav će biti taj njegov rad.
knjiga stajat će zajedno s originalnim kori­
kad su se branili od Vidovićevih na­ Prvi je posao novog komesara, da cama 6 kruna. Predplate šalju se prof.
srtaja, i to im je pravo bilo priznato okupi u jedno kolo sve unionističke ele­ Horvatu (Kačićeva ulica broj 20). T k o hoće,
od sudova k o n a č n o i za vazda. Zašto mente iz svih stranaka. On je zato za 28. može se na ovo djelo samo predbrojiti
sad hoće narodni dušmani, da Primo- ov. mj. pozvao na vijećanje bivše banove pa onda ne mora uz predbrojbu odmah
štence dovedu na, tanak led, da se idu Tomašića i Raucha, pa Isu Kršnjavoga i platiti 6 kruna. Knjiga će se pretplatnicima
molit protivniku, k a d i m a d u u rukama druge Khuenovce te koalicijonaše Kulmera, slati franko, a predbrojnicima s pouzećem,
pravomoćne osude i da tako ubiju Medakovića. Tuškana, Mažuranića, Lorko-
f MihovlO 5lade-$ilović. Iz Trogira
važnost dobivene parnice? vića i Popovića. Koalicijonaši su u prvi
javljaju nam, da je ondje preminuo u du­
mah odgovorili, da na vijećanje ne će doći
Samo mržnja vodi spomenute bokoj "starosti Mihovio Slade-Šilović, tast
jer ne će da imadu posla sa Tomašićem
agente pri njihovoj nesretnoj raboti, predsjednika okružnog suda u Šibeniku.
I drugim Khuenovcima. ali naglasiše, da
mržnja prama zaslužnom zastupniku Uglednim porodicama naše saučešće l
koalicija stoji na stanovištu nagodbenom i
Dru. Dulibiću, koji je mačem u ruci želi, da se uzpostave iskreni prijateljski od- Mlada Misa. Sutra će u Drnišu pri-
branio i branit će .prava Primoštenaca, nošaji izmedju Hrvatske i Ugarske, a kao nijeti Bogu prvu nekrvnu žrtvu mladomisnik
tako da su izvojevali pobjedu. Agenti preduvjet tomu povratak ustavnih odnošaja. o. Brnardin Topić, rodom iz Siverića.
misle, e, narod je neuk, pa će svašta Braća svećenici i cijelo mjesto spremaju
povjerovati. Ali nije t a k o . Narod je Dva dana kasnije koalicija je ipak iza-
veliku svečanost. Vrlom svečaru najsrdač­
bistar, shvaća i dokučuje sve pre­ slala svoje izaslanike, koji su sa komesarom
nije naše čestitke.
varile namjere agenata, te ih je na konferirali. Ovo držanje koalicijonaša ne­
doličan način odbio. Kako n e ć e ! T a ugodno se dojmilo javnog mnijenja.
svakomu je jasno, i javno dokazano, Stranka prava i komisarijat. Kome­ Gradske vijesti.
da j e naš zastupnik Dr. Dulibić vazda sar Skerlecz pozvao je predsjednika vrhovne
branio interese seljana, kad je doka­ uprave stranke prava dra. Milu Starčevića 6 provali u V a t r o g a s n o družtvo.
zano da je u Beču on sa svojim k sebi na konferenciju. Dr. Starčević odgo­ Primamo : „U koliko je u petom broju
drugovima odbio Vidoviće; kad je do­ vorio mu je, da se pozivu ne može oda­ „Hrvatske Misli" a u vijesti „Šibenski Cu-
kazano, da su protivnici učinili inter­ zvati obzirom na program i tradicije stranke vaj-paša" i moje ime spomenuto, pozvani
pelaciju, a da je Dr. Dulibić sa slo­ prava te na zaključak vrhovne uprave. Za ste, da po § . 19 zakona o slobodi slovo-
venskim drugovim zauzeo proti istoj riješenje hrvatskog pitanja uputio je dr. tiska u naredni broj toga lista uvrstite ovaj
odlučno stanovište na kompetentnom Starčevića komesara na poznati memoran­ ispravak :
mjestu. dum zastupnika stranke prava iz svih hrv. Nije istina, da sam ja u srijedu na
zemalja na Nj. Veličanstvo. večer ikoga pri ikojem nasilju pomagao ;
Neka se seljani ne uznemiruju
Pravaši sv. krune Ugarske. Horva- nego istina je, da sam ja i toga dana pro­
radi navale i izdajstva bilo kojih age­
tova .Hrvatska" od 2 8 . srpnja piše na pisno, kao obično, na vježbe došao,
nata. Njihova je stvar u dobrim i p o ­
uvodnom mjestu ; „S naše je strane već četu proučavao, i ništa više. — Ivan Bum­
štenim rukama zastupnika Dra. Duli-
višekrat naglašeno, da se taj (pravaški) pro­ bar, c. k. sudbeni ključar i učitelj čete
bića,koji će i odsle k a o i d o š l e voditi
gram može obistiniti a da se ne poruši Družtva Vatrogasaca."
ih samo k napredku i k Uspjesim.
dualistički ustroj monarhije". Op. ur. Gosp. Bumberu prosto je i
Ovo je jednostavno nudjenje Horva- zakonom dovoljeno da niječe, ali poreći
tovaca novom komesaru te „Hrvat" pravom nemože da nije propisno silom provaljivat
Naši dopisi. pita, kako se može pomisliti oživotvorena u družtva i činiti nešto proti izričitoj odredbi
programa od 1894. u dualizmu. družtvene uprave uckajuć proti istoj čla­
Zaostrog, 28. srpnja. nove družtva.
Kako 5rbi shvaćaju slogu s Hrva­
Moglo bi se i od ovih krajeva napi­
tima 1 »Hrvat", naše središnje rjravaško Jedna nezakonitost z a koju n e m a
sati koješta o Dr. Drinkoviću i njegovu
glasilo, javlja : „Borba medju bosanskim instance. D«e 22 lipnja tek. god. obavljen
predbacivanju Dr. Dulibiću, da vonja po muslimanima traje od časa, kako su počeli
je izbor uprave, prijeglednog vijeća i obra-
naravi voskom i tamnjanom. Nu vrlo pa­ pridolaziti političkoj i narodnoj svijesti, a
ničkog suda ovdješnjeg Sokola. Proti tom
metno je rekao Dr. Dulibić u „Hrvatskoj osobito se uzžestila zadnje vrijeme, kad su
izboru podnesen je sa strane više članova
Misli", da se je bolje baviti koristnijim p o ­ manje brojni, srbstvu skloni muslimani sve
družtva utok na mjestno Kot. Poglavarstvo,
slom, pa stoga neću ni ja opisivati glaso­ poduzeli, da zaustave i smetu pokret musli­ s razloga što dotadanjim članovima prije­
vitog i poznatog Dr. Drinkovića. mana, koji se priznaju Hrvatima i koji grade
glednog vijeća i obraničkog suda nije izte-
Dosta je |bi!o prisustvovati njegovim svoju narodnu i političku sadašnjost te bu­ kao mandat niti su se dotični mandata
skupštinama u Zaostrogu i Podgori, i gle­ dućnost na svome hrvatstvu. odrekli pa stoga nove nije se smjelo birati;
dati njegovo današnje pisanje i govorenje, Te dvije struje pobijaju se kako u nad~lje izabrana je cjelokupna nova uprava,
a da se čovjek upita, je li moguće da naš saboru, tako u javnosti, a osobito borba i ake tajniku g. j . Beroviću mandat nije
Mate cijelo primorje drži glupanim i bu- vodi se u dobrotvornom družtvu .Gajretu", iztekao niti ga se je on odrekao ; suviše
dalam, da nije moglo upamtiti njegove vrlo važnom za prosvjetu muslimana i o d ­ izbor prijeglednog vijeća i obraničkog suda
lanjske riječi ! ? goj njihove omladine. T o je družtvo zad­ je nezakonit i stoga, što mnogi od izabra­
U Zaostrogu pred okupljenim narodom njih godina imalo uvijek burne skupštine, nih nemaju propisanih 3 0 godina života.
kuje u zvijezde zaslužne franjevce, spasitelje no jučer po podne (29. ov. mj.) obdržavana Napokon je zatraženo, da bude unršten i
pravaštva i domovine, a danas ? Onda Dr. — kako se iz seher Sarajeva javlja — bila izbor vodje Blaževića, jer izbor nije propi­
Drinkoviću nije smetao taranjan ni vosak, je najburnija a uz to i — krvava. Upravni sano uzslijedio.
jer je prije skupštine pošao sa zastupnikom odbor imao se popuniti sa pet lica, dok Politička vlast izjavila je da nije na­
Klarićem i pukom u crkvu, te preko cijelog su od preostalih šest, uslijed lanjskoga kom­ dležna dotični utok riješiti. Medjutim pred
blagoslova klečao i držao goruću svijeću u promisa, polovica s Hrvatima, polovica sa 10 godina politička vlast je ipak u jednom
ruci. Onda je sve bilo dobro, samo da se Srbima, izborom nove petorice bilo bi sličnom slučaju („Kola") uredovala te se j e
svrha postigne; onda ne samo što nije odlučeno, tko će imati većinu u upravi i morao obaviti nov izbor.
vonjao tamnjan i vosak, ma se nije zaziralo gospodarstvo u družtvu. Zato je bio toliki Šibenski Cuvaj-paša htio se samo­
ni od fratarskih mantija ni stolova, jer se je interes za ovu skupštinu da joj je pristupilo
voljno riješiti dotadanjeg prijeglednog vijeća
Dr. Drinković grlio s fratrim i s njima za do tisuću članova, a na strani srbotiia bila
i obraničkog suda, dotično članova istih
stolom ruku u zdilu umakao, balžio se šugom je stoga velika uzrujanost, jer su se vidili
zast. Dulibića i drugih, a da ovi nisu polo­
nikotine itd. Mato, Mato, Gospodin je naj­ u manjini. Z*to jedva je glasovanje počelo,
žili svoje časti niti im je mandat utrnjivao.
ljući bio na farizeje, nazivao ih : obiljeni jedan od srbofila skoči prema predsjedniku
Kada se dakle radi 0 nama pravašima,
grobovi, leglo zmija! te mu iztrgne iz ruke prve predane glasov- Krstelju je slobodno počinjati bezakonja i
nice i podere. U dvorani se digla zaglušna
A što bi se još moglo napisati o Ma- nasilja, slobodno mu gaziti druztveni ustav
tinu govoru na skupštini u Podgori? Ne buka, a kad je najednom prema predsje­ i provaljivat bez ikakva prava u vatrogasno
dničkoj tribini iz grupe srbofila poletio jedan družtvo, a politička vlast, pozvana da štiti
samo što je do neba hvalio požrtvovno
r
svećenstvo, dapače je | branio redovinu ; stolac, započe medju skupštinarima sveobća zakon, izvinjava se, da ona nije nadležna
kazao je, da su svećenici spasitelji naroda, tučnjava. Redarstvo, koje je, izčekujući burne riješiti pritužbe proti takovim zloporabama
nasljednici velikog Pavlinovića, a demokrati dog*djaje, bilo u pripravi, provalilo je sada podnesene.
gulikože, izdajice vjere i domovine ; da sve­ u dvoranu i počelo skupštinare golim s a ­ Priznati treba, konferencije Krsteljeve
ćenici ne upropašćuju narod sa ređovinom, bljama razstavljati i tjerati iz dvorane, jedan na Poglavarstvu djeluju. Njegovo razvikano
revolverski hitac, koji je u to pao, no na
već odvjetnici, koji se mastno znadu na­ radikalstvo i revolucijonarstvo samo je za
sreću nije nikoga ranio, olakšao je redar­ neupućeni svijet, da mož« iza kvinta
platiti.
Da li su istinite ove činjenice, neka stvu posao, te se dvorana naskoro izpra- što slobodnije činit djelo skrušenja i davat
Dr. Drinković upita Matu Klarića i Dr. Kop- inila, a skupštinari se uabudjenj i razjareni izjave najponiznije lojalnosti. Krstelj je dao
šića. Altroché : dipiaši, mantijaši, austrijancl, nakon nekoliko manjih sukoba na ulici ra- ruku splitikdm načelniku Kataliniću, pa zate
crno-iuti, tamnjan, vosak itd. Mato. Mato, zidjoše. Drinković više ni ne prikorava Trumbića i
nisu ljudi čupi, pa da ne pamte, Što je jučer Kazalištna dvorana izgleda kao poslie Smodlaku radi povjerljivih pisama obćine
b i l o t ? Za sad dosta. A imade popare g o ­ prave bitke : S v i su stolci porazbijani i raz- splitske namjeetniku grofu Attemsu.

P r e t p l a t a « * Šibenik " '
I flus tro - Ugarsku godlSnje K. 14—,
polugodišnje I tromjesečno sur&a-
m j e m o , mjesećno K. 1 . 2 0 = = = =
Pojedini broj 10 para - -
Oglasi p « ciJeniKu ===============
Plativ« I utužlv« u Šibenik«. = =
Go4. I.
LAKRDIJAŠKO JUNAČENJE.
Odkada je poglavitog dra. Krstelja
izdala sreća, izgleda nam u svim svo­
jim megdanima poput Don Kichota u
pratnji vjernog mu Sancha Panse Drinko-
vića. Krsteljevi smrtni skokovi i borba
s vjetrenjačama zastidiše Cervantesova ju­
naka.
Ova dva kompanjona preniješe i u
politički život našeg naroda sva ona pri-
rodjena ini svojstva kojima se odlikuju
nj'hova trgovačka poduzeća. Ne znade
Ciganin da hvali svoje kljuse, kako ova
dva političara znadu uzdizati svoje „radnje"
i jao onome tko se usudi reći da je nji­
hovu kljusetu pokisao rep. Sve je kod
njih Bavršeno, sve lijepo i precizirano, da
se ne boji nikakve utakmice. Oni najveći
rodoljubi, najsavršeniji diplomate, političari,
liječnici, odvjetnici, novinari, upravnici, tr­
govci, financijeri, vojskovodje, inžiniri, me­
haničari, strukovnjaci u vinarstvu, zadru-
garstvu, tiskarstvu itd. itd. itd.
Mi svi smo to vidjeli, izkusili. opipali,
i i ponajviše razbijalo se sve o našu glavu.
Krstelj i drug usrećiše stranku prava orga­
nizacijom, koja se sastojala u tome da se
u odlučnim časovima povjerenje naroda
traži ne u djelotvornoj ljubavi za puk, u
sitnom radu za moralno i ekonomsko pri-
dignuće našeg seljaka, nego u podraživariju
nizkih strasti u puku, razbacivanjem gole­
mog novca koji ima da narod opije i kupi.
Izbori za carevinsko vijeće god. 1911. bi­
jahu igra va banque, igra jednog očajnika
koji baca sve na kocku, svoje i tudje, ali
ponajviše i gotovo izključivo tudje. Da se
Drinković i Krstelj dočepaju bečkog man­
data, da onda uzmognu od stranke prava
stvoriti većinu saborsku koja će potisnuti
Ivčeviće, Biankine, Makjede s unosnih po­
I
ložaja, trebalo je tako podjariti strasti u
puku, da se naucka brat na brata, sin na
oca, trebalo je svesti izbornu agitaciju na
borbu na noževe, trebalo je izrabit crkve i
oltare, oplijenit privatnike, družtva i bla­
gajne, izpraznit popovske i fratarske p o ­
drume, trebalo je da sve podivlja i da se
stavi u službu interesa dvojice ljudi.
A konac svega toga ? Vjerolomstvo,
nezahvalnost, izdaja — nagrada je sva.
Krstelj bio je biran načelnikom šiben­
ske obćine, da dovede obćinu do finan-
cijalnog razsula, naprtiv joj preko 300.000 K.
duga. Predbacilo mu se, da je u svoje
privatne svrhe a na obćinski trošak upo­
trebljavao obćinske činovnike, da je bbćina
fzplaćivala njegovoj tiskari mastne račune,
a on na sve to ni riječi da oprovrgne ili
da se opravda. Drugi je bio obćinski liječ­
nik, te je primao od obćine 5.000 K godiš­
nje plaće da bude urednikom „Hrvatske
Riječi". Imajuć sve to na duši, još imaju
srca da nama predbacuju plaćenike i služnike!
U družtvima tu oba predsjednici,
staroste. Zato takova družtva moraju ži­
vjeti od milosti obćine, obćina mora uzdr-
žavat njihova družtva kako i njih uzdržava.
Čitavim svojim djelovanjem pokazali su,
da im nije do toga da od njih upravljana
družtva budu neodvisna već da robuju
njima i da žive od milosti obćine dok njih
bude volja. Zato i jesu takova družtva u
mrtvilu, u razsulu, jer članovi neosjećaju
nikakvih dužnosti, nikakvog interesa i po-
žrtvovnosti za družtvo, nikakvog odušev­
ljenja, a ako ga je bilo, to se je uvijek
nastojalo ubiti svaku ljubav i volju za rad.
Glavno je bilo, da Krstelju i Drinkoviću
budu ta družtva za stafažu, za paradu, da
ih veličaju i slave, da u karnevalu neuzfali
obligatna lumparija, obligatne ovacije vo-
djama.
Jednake neuspjehe doživješe i u radu
zadrugarskom. Dr. Krstelj je, valjda misleći
po svom i Drinkovićevu radu na zadru­
garskom polju, rekao da su zadruge u
Dalmaciji gnjilež. Bit će da su gnjilež stoga,
Sto su, osobito u šibenskom kotaru, spa­
Šibenik, 6
sile težaka od pogibelji koja mu dolazila
od filoksere. Ali težačke nevolje deveta su
Krstelju i Drinkoviću ; oni znadu seljacima
pokazati vrata i onda kada dolaze k njima
u njihovu, odvjetničkom i liječničkom poslu.
Nego ostavimo to, jer iznašanjem nekih
stvari ne želimo štetovati nikome.
Neuspjeh dakle posvuda i posvemaš­
nji, a živjeti treba u dosadanjoj slavi, u
ulozi političara, vodja, pa treba bilo kako
zaustavit prijeteći bankrot. Treba se po­
kazat nuždnim, nenadoknadivim za politički
život, a zato treba stvoriti podesan ambi-
jenat. Kud bolje nego udarit u radikalne
žice, da prsti sve pucaju od bijesnog uda­
ranja ! Balkanizam, jugoslavenstvo je u
modi, pa kud ljepše no zakitit se takovim
bojama, a onoga tko se njima ne kiti pro­
glasit klerikalcem, crnožutim. Ništa zato K ne bi ni bio načelnikom. Zahvalit ima zast.
da su to već stare fraze kojima su liberalci
i slavosrbi svih dlaka častili stranku prava;
one se ipak doimlju, pogotovo kada na­
laze podkrijepe u tvrdnjama jednoga Drin-
kovića, jednoga Krstelja, dojučeranjih pra­
vaških vodja...
Da osupneš, iznenadiš svijet, da iza-
zoveš golemu senzaciju te postaneš junak
dana, počini kakvo originalno samouboj­
stvo ili podpun politički okret, tjeraj u laž
samog sebe, grdi i psuj što si do sad
slavio, a slavi što dosad grdio. Senzacija
bi na primjer mogla biti, kada bi netko u
saboru slavio dra. Šusteršića i govorio o
njemu, da je čestitiji od svih onih Ivčevića,
Cingrijá, Bijankinijá, Trumbića, Smodlaka,
dalmatinski Zemaljski Odbor da je skup samo-
živaca, a danas da uztvrdi, da Ivčević nije
austrijanac, nije vladin čovjek, a svi oni
Biankini, čingrije, Makjedi, Trumbići, Smo-
dlake da su narodni ljudi. Glavno je izba­
citi takovu senzaciju, a sporedno je ako
se upita, zašto su ono Krstelj i Drinković
god. 1911. mobilizirali proti Ivčeviću, Čin-
griji i družini i nebo i pakao. Ili na pri­
mjer nije li senzacija govorit sve do početka
ove godine da su Smodlaka i Tresić bili u
Beogradu u austrijskoj službi, a danas dru­
žiti se s njima a protiv pravaša koji su do
nedavna i za Drinkoviča i za Krstelja bili
jedini narodni elemenat?
Da se svijet pripravi na ovaj okret
ovih pravaških perjanica, bilo je dosta kroz
„Obzor" i „Novi List" turiti u svijet neko­
liko napadaja na zast. Dulibića kao neka­
kvog austrijauca i klerikalca, a istodobno
zabraniti „Hrvatskoj Rieči" — koja dotad
prolazila kao glasilo šibenskih pravaša —
da Dulibića uzme u obranu i da oprovrgne
one rukopipateljne obzoraško-supilovske
laži, koje su medjutim iz tih novina zašle
i u druge. ^Calumniare audacter, semper
aliquid haeret" — pa tako i ovdje, udri
danas, udri sutra, nekakav uspjeh je tu. A
kako ^a neupućeni svijet i ne vjeruje, kada
šibenski pravaši šute i puštaju da se tako
ocrnjiva najzaslužniji šibenčanin, zast. Du-
libić!
Ma pošlo se i dalje. Ne samo da
„Rieč" nije smjela ijednom riječi da suzbfje
one infamije protiv zast. Dulibića, ma je dr.
Drinković, kao faktični gospodar u stranci
prava, spriječavao i to, da uprava i vijeće
stranke kažu svoju. A zast. Dulibić, dok su
protiv njega vlastiti mu drugovi i prijatelji
tako nedično rovarili, samo je radio i radio
kao mrav, da bilo čim pomogne narodu,
niti je htio da radi onih napadaja izazove u
stranci i u gradu smutnje, a bijaše onda
dostatna jedna jedina njegova riječ, da
Krstelj i Drinković budu ončas pale veličine
i da pred gnjevom Šibenčana pokupe prtljagu
i sele.
Drinković i Krstelj računali su na tu
dobrotu Dulibićevu. Oni se pače nadali,
da će svojim spletkama tako Dulibića ozlo-
voljiti, da će se on, po naravi svojoj blag
i protivnik bratoubilačke borbe, jednostavno
povući s političkog polja. Ali Dulibić pro-
Kolovoza 1913.
zro je tu njihovu namjeru, nije im nasjeo,
odupro se njihovam spletkarenju, da stranku
privedu u protivnički logor. Javnost vani
nije ipak znala, što je s Dulibićem, jer je
ovaj zazirao da poduzima'išla što se ne bi
slagalo sa načelima i disciplinom stranke,
uvijek uvjerenja da će stranka sama znati
reći svoju i krivce osuditi. Tek izlazkom
„Hrvatske Misli" — nakon šestmjesečnog
otvorenog Drinković-Krsteljevog rovarenja —
počela je naša obrana protiv podlih sumnji­
čenja, iza kako je i obćinsko vijeće pre­
lomilo štap nad vjerolomcem Krsteljem,
ono isto vijeće koje je sam Krstelj pred­
ložio a ljetos upodpunio sa dvojicom vla­
stitih kandidata drom. Matačićem i J .
Drezgom.
I bilo je vrijeme da se maknemo, jer
je od Drinković-Krsteljevih lakrdija čitava
stranka bila u pogibelji. Da je bilo do
razpoloženja obćinskog vijeća, to Krstelj
Dulibiću koji je sve sile uložio da spriječi
takav pogreb Krsteljev, koji je na to, čas
iza kako je bio biran za načelnika, odgo­
vorio prirodjenom si prostotom govoreći o
vijeću kao o marvi koju će on znati držati
na uzdi. Ovaj je govor bio ulje u vatru,
te je izmedju nas i Krstelja nastao otvoreni
prelom, a najžešći protiv njega bijahu baš
vijećnici koji bijahu preuzeli ulogu miritelja.
Uprava stranke nije se micala, vjeru­
ju«! i u riječ zadanu od Krstelja na sjednici
u Splitu na Mali Uskrs, da će njegov
pojsao biti da u Šibeniku dodje do iztni-
reijja. On je tu svoju riječ tako izvršio da
ne samo da nije poduzeo nikakva koraka
za pomirbu nego je njegovim postupkom
razdor još veći buknuo.
' Bijasmo dužni otvoreno ustati proti
Krstelj-Drinkovićevim smutnjama, da im
oduzmemo oružje kao da govore u ime
šibenskih pravaša, koji naprotiv skoro
jednodušno njih osudjuju.
Morali smo ustati javno protiv tih
izdajnika, da pravaši u pokrajini ne misle
da se Šibenčani i uprava stranke slažu u
Drinković-Krsteljevu rušenju pravaških re­
dova. Tako smo doživili, da je Drinković-
Krsteljeva „Rieč" počela rovariti protiv
pravaških pozicija Sinja, Imotskog i drugdje,
dočim pred nekoliko mjeseci ta ista go­
spoda nisu dozvoljavala napadaja na zast.
dra. Marovića radi njegove audijencije kod
Cuvaja, pače otvoriše mu stupce lista za
obranu, jer onda su im Trumbić i Smod­
laka, koji obijali pragove bečke i zadarske
vlade, bili stoput gori od Marovića pa i
od samog Cuvaja. Za obćinskih pak izbora
u Drnišu, pred malo vremena obavljenih,
Drinković je uzkratio drniškom pravaškom
izbornom odboru tiskanje jednog letka, u
kojemu su bili izvadci nekih članaka izišlih
prošle godine u Krstelj-Drinkovićevoj „RieČi",
a Krstelj pomagao je očito Skelinovce i
stavio im na razpolaganje za izborne posle
jednog činovnika obćine šibenske.
Gosp. Trumbić, koga su Krstelj i
Drinković nazivali javnom bludnicom, mo­
gao bi nam razjasniti, odakle ovaj Drinko-
vić-Krsteljev preokret. On sam je znao za
onaj sirenski napjev što je tako magički
djelovao na Mata 1 Iva, a taj napjev načeo
je bio on isti u šibenskom Sokolu a glasi:
bečki mandat. Na sastancima kod Trumbića
u Splitu sve je razporedjeio, kako će se
utuci stranka prava, Krstelju i Drinkoviću
osigurati mandat a Trumbiću saborsko
predsjedničtvo. Zato je Krstelj i radio proti
pravašima u Drnišu, da pravaška drniška
obćina ne pomrsi nečije račune.
Stavljena je i obrazina: narodna sloga,
radikalan, revolucionarni rad na temelju
jugoslavenskom. U nama to revolucionar-
stvo Krstelj-Drinković-Trumbić-Biankinijevo
izaziva samo smijeh i spominjemo ga samo
da svijet uvidi smiješnost Drinkovićeve
„radnje". Drinković se radi toga srdi i
predbacuje nam denuncijanstvo, kao da
mi ozbiljno išta držimo do njegova revolu-
cionarstva, Ma kada bi to rcvolucionarstvo
/ è
mm
Grejdništvo i uprava nalaze se na trgu
======== sv. Frane iza obć. perivoja
Vlastnfk, zdavatelj odgovorni ure-
dnik J O S I P dREZGfl.
Tiska : hrvatska Zadružna Tiskara u
= = = = = = = Šibeniku, u. z. s. o. j .
Br. 8 .
bilo ozbiljno, zar bi vas austrijanska vlada
tako mirno gledala, zar bi pustila da joj
revolucijonarni Zemaljski Odbor podmeta
bombe, a kotarski poglavar gosp. Kalebić
zar bi se osjećao toliko sigurnim da može
više sati bez ikakve bojazni konferirati sa
revolucionarce« Krsteljem ? 1
Veliki narodni vidici ! Zar oni koje
predstavlja hrvatsko-srbska koalicija u po­
klonima pred komesarom Skrlecom ? !
I baš vjerolomstvo koalicije dokazom
nam je, da ona od Drinkovića toli nagla-
šivana radnja oko okupljanja u prvom redu
hrvatskog življa nije još dovršena, a biti
će tekar onda kada ne budu više moguća
izdajstva kakvo nam spremaju koalicijonaši,
a da izdajnike narod onaj čas ne propne.
Hajka na nas, radi tobožnje naše
austrijanštine, radi tobožnjeg našeg auličkog
katoličanstva, ima svrhu da prikrije tajne i
nečiste ciljeve koji vode banovinske i dal­
matinske koalicijonaše. U te ciljeve pod
vidom narodne sloge i velikih narodnih vi­
dika Drinković i Krstelj zašli su da prikriju
svoje neuspjehe u političkom, administra­
tivnom i socijalnom pogledu i tako od
silnih narodnih divova spali su na junake
od operete.
Vjerolomstvo koalicije.
„Hrvat", središnji organ vrhovne uprave
stranke prava za sve hrvatske zemlje, u
broju od 2. ov. mj. donosi uvodnik pod
naslovom „Svršeno je!", iz kojega preno­
simo slijedeće:
„Čini se, da Magjari mogu bili zado­
voljni s uspjesima, što ih je u ovo par dana
polučio barun Skerlecz u Hrvatskoj. On im
nosi povoljne glase. Našao je, s kim će u
Hrvatskoj svoju zadaću izvršiti, t. j. „ustav
uzpostaviti".
Tko bi to mogao biti, to nam priličnom
jasnoćom kaže blagoglagoljivi g. Stjepan
Radić. Donosimo odnosno njegove rieči do­
slovce na drugom mjestu. Složio se s koali­
cijom za stanovitu svrhu; za koju to nije
težko pogoditi: da zajedno „uzpostave ustav!"
A i jučerašnji uvodnik „Narodnih Novina"
malo samo što ne pjeva koalkiji pravih
slavospjeva.
Poštovana hrvatsko-srbska koalicija
prihvatila je dakle razplet krize!
E, pa dobro! Mi joj sreće ne zavidjamo,
njoj ni njenom najnovijem, ali jur odavna
željkovanom savezniku g. Stjepanu Radiću.
Hrvatski je narod tako srećan, da
onamo, od početka nagodbenjačkih vremena,
vazda ima u svom krilu ovelik broj ljudi,
koji o sebi goje dobro mišljenje, da su stvo­
reni za nešto višega, većega, da su od božje
providnosti upravo odabrani, da u svoje ruke
dobiju vlast i vladu u zemlji. Sunt regimina-
bilcs otiosi, rekao bi Latinac, kandidati za
vladu na dopustu, koji u sebi osjećaja neo­
doljiv nutarnji nagon i patriotski žar, da se
jave, e su i oni tu, kad god se pojavi pi­
tanje, komu će se povjeriti kormilo vlade
u ruke.
Da se pak na nje danom prigodom ne
zaboravi, javljaju se sve kad i kad u pe-
štanskim listovima, daju se inierviewisati i
uvjeravaju našu prekodravsku braću, da su
oni jedini predstavnici prave unionističke
misli u Hrvatskoj, da je većina naroda uz
nje i prema tome da se dade u Hrvatskoj
vaditi čista nagodbena politika; preduvjet je
dakako „čistoća" nagodbe i da se njima dade
vlast u ruke.
Takva grupa političara i stranaka je
stidna pojava javnoga života naše domovine
počevši od sedamdesetih godina prošloga
vuka. Kod kuće u Hrvatskoj, pred narodom
do potrebe tobože najveći protivnici Magjara
i njihove prevlasti, znadu se prikazivati u
Pešti kao unioniste i nagodbenjaci najčišće
pasmine.
Danas takvu vrst političara predstavlja
u Hrvatskoj poštovana hrvatsko-srbska koa­
licija. Njezine devotiie i uztraj/ie poruke u
Pešti u ovo posljednje doba, da je i ona dom. Ne žali se troška, ne haje se trud ni vanjske manifestacije. Sa svih strana" Dal­ varoši baci zublju razdora. Kada ma se
unionistička stranka, njezina dugotrajna pre­ za umor, ne pazi na zapreke, ne boji se macije pohrliše mladi ljudi da se po prvi nije posrećilo, da drži seoski zbor te iza­
govaranja s raznim banskim kandidatima, prijetnja, žrtve, smrti, samo da pobjedi put vide, porazgovore i učvrste nredjusobnu zove glas nepovjerenja zast. Dulibiću, dao
konačno i tajne audiencije njezinih ljudi kod hivatski barjak. ljubav i slogu za svete ideale. Utješljivo se da putem svog lista zavadi Rogozničane.
odlučujućih činbenika u Pešti: sve je to, čini Dr. Mate Drinković uz pratnju sve­ je bilo vidjeti kako pučka mladost uz sre­ Ma gdje je dosad bio dr. Krstelj ?
se, imalo ovaj put željkovani uspjeh. ćenika — bez kojih se nigdje maknuti znao dnjoškolsku i sveučilištnu stupa zajedno da Rogozničani ga i ne poznadu nego kada
Neka koalicija samo ide na vladu, kad nije — sa Gračine dohrlio na Metković i vijeća o svome i narodnom preporodu. U mu moraju plaćati mastne odvjetničke pri-
joj je opozicionalni krušac toli gorak, izpo- bez časa odmora, medju hiljadama pristaša tome se .vidi novi život, jer je do sada stojbine, a i tada moraju se čuvati da im
sluje li što god za narod, donese li kakvih i protivnika, na javnoj' "piokaff se ' narodu većina' naše gospode daleko bježala od ne zatvori u lice vrata. Niti je Rogoznica
pozitivnih stečevina za narod, mi ćemo joj prikazao. od puka. Lijepo je bilo vidjeti dugu- po­ ikada osjetila plemenitost -njegova srca i
tQJ.drqge volje priznati, kako bi to drage Bio sam tu i ja. I za prvi' put ga u vorku od 500 mladića, gdje pod hrv. za­ zauzimanje za interese mjesta, jer štpgod
volje priznali i, svakomu drugomu,~.Ika gud, »životu evo gledam i -slušam. Srce mi je stavom, na kojoj je usadjen križ, kao pod je u zadnjih godina t: mjestu učinjeno, za-
šta dobra učini za narod. Mi doduše, iz- nemirno. Duh nešto sluti. Odgonim zlokobne svojim simbolima, upućiva se za kaštelan­ hvalit treba zauzimanju Stojićevu i Dulibi-
kustvom podučeni, ne vjerujemo u uspjeh misli i slutnje, al zaman. Obuzela me sumnja skom glazbom iz stolne crkve preko obale ćevu, dočim Krstelju imaju zahvaliti povi­
njezina koraka, ali ne ćemo ni da joj sme­ o Drinkovićevoj iskrenosti. Ne velim ništa do kazališta. Mnogi je' Splićanin tome p r i ­ šenje obćinskih prireza. Vrata zast. Dulibića
tamo. Što ona ovim svojim korakom kani 0 njegovoj spoljašnosti, zadrtosti, usilenosti, zoru ostao začudjen, a u o b ć e radoznali uvijek su bila otvorena za sve potrebe Ro-
postići, to doduše nije ni iz daleka ono. na'TU'godjenosti, mrkogledu, nesimpatičnosti, gledali s u ovoga puta mk#oćom, te nije gozničana, seoske i privatne, te se ljuto
čemu se hrvatski narod od nje nadao, što štono te silno od sebe odbija. Prirodno mu bilo ćuti ni prigovora ni pogrda s ikoje varaju oni koji misli da bi mogli odvratit
mu je ona obećavala i na što se dapače je; prem višekrat unutrnjost vanjština odaje. strane. ( T o je s a d a u Šibeniku u modi. onu poznatu pravašku kulu od" narodnog
stranci prava i paktom obvezala. Nakon raznih vrlih govornika, progo­ Op. ur.) trudbenika dra. Dulibića. Sva Krsteljeva
Ali napokon, mi pravaši nemamo na vara Drinković. Svak napeo uši. Ne treba Mladež je u kazalištu oslovio velikim rovarenja razbit će se o poznati čelik-zna-
razpoložbu nikakovih sredstava, da koaliciju meni. Do nogu sam mu. Niš ne uteče. Al' zanosom Kaž. Bošković, akademičar. Na to čaj vrlih Rogozničana, koji za pravašku
prisilimo na obdržavanje pakta, ako ga ona nu belaja. Ko da su znali, što se k r i j ^ u pozdravljaju mladost razni predstavnici kao stvar svi su za jedan štap.
sama neće da drži. Drinkoviću, stala ih vika, buka, žamor, zamjenik biskupa Mahnića vlč. Palčić, tc Oproštaj R o i o z n i c e s preć. Kata-
Jedno je ipak, što od koalicije odlučno zvižduk iz protivnoga tabora, krik: „Doli, monsignor Bulić. Zatim se rastavi omla­ lirnćem. Prečastni opat skradinski Don
tražimo: neka ona i pred narodom na birar nedostojni!" Siromah Mate uzdrhtao, pro­ dinski dio od djačkoga u istom kazalištu Ivan Katalinić u nedjelju oprostio se je sa
listu kaže ono, što kaže u Pešti, naime da blijedio. Nevičan da mu se itko opre, a još da svaki vijeća o svojim prilikama. Poslije dosadanjim svojim župljanima. Rogozničani
je ona unionistička i nagodbenjačka stranka. manje istinu u brk skreše, našao se u neu­ pod IC bila je skupština „Pavlinovića", koja natjecali se da izkažu svoje poštovanje
Nešto slična, što sada čini koalicija, godnu stanju, teško mu je, vjerujte mi ljudi, je izvijestila o svome radu, izabrala novu prama svom dosadanjem župniku te se je
izvedoše već njeni otci obzoraši godina se­ bilo. Kad najedanput nastade tišina, sve upravu i proglasila svoje starješine. cijela varoš okitila sagovima i barjacima,
damdesetih prošlog vieka. Pakt koalicijin zamuknu, al za čas, jer iz množtva zaorio Na večer upriličen je veliki komers u a na večer zaplamsalo je cijelo mjesto u
s nama pravašima jest pravi analogon gla­ glas: „Pitajte ga. vjeruje li u Boga?" K6 restauraciji „Royal", gdje je sve prošlo u vatri. Preč. opat držao je pontifikal, te se
sovitom onom rujanskom manifestu nekada­ munja osinu ga taj strahovit glas. Sav se bratskoj ljubavi uz pjevanje, te vesele i je ganutljivim riječima oprostio od Rogo­
njih pravaša. promjenuo, pozelenio. Kano da djetići po- ozbiljne govore. zničana, s kojima je osam godina živio u
Mi pravaši razvitkom ovih dogadjaja godiše, baš ko iz puške u dub. Nu ipak se Dao Bog, da pučka i izobražena ljubavi revno vršeći svoje župničke dužno­
ponovno se uvjerismo o istinitosti one na­ Dr. Mate snadje, ne gubi se, ne pometa se. tmlaclina zajedno uznapreduju na korist sti. Pri odlazku cijela varoš došla je da se
rodne rečenice: „Dokle god se ili Mujo ne Ka ko zna. Pa ga viknu iz svega glasa: našega naroda, kojemu će o n i dati novi s njim oprosti i da mu zaželi sretan bora­
pokrsti, ili Mijo ne poturči, nema medju „Ja vjerujem u moga Boga! Ja sam katolik život u rodoljubnom i vjerskom pogledu. vak i još sretniji uspjeh u novom bora­
njima pravoga prijateljstva.'" dušom i srcem, jesam klerikalac u pravomu vištu, u Skradinu.
Obćinska štedionica u Benkovcu
Sve se nekako čini, da će poštovana smislu, i znaj ti furdo, da kao katolik-kleri-
imala je koncem prošlog mjeseca slijedeće U spomen Vjekoslave Mikalević.
koalicija učiniti s paktom ono, što su njeni kalac ž!vit ću i umrijeti ću. A vi glupani,
stanje: Uložci K. 913.<§06.64; Hip. amort. Na 29. lipnja, prigodom prve obljetnice
otci svojedobno učinili s rujanskim mani­ zavedenjaci, farizeji, robovi, sluznici svalce
zajmovi K 4 1 3 . 1 7 1 . 5 4 ; Eskomtirane mjenice smiri naše sugradjahke Vjekoslave Mikalević,
festom. vlade, zapamtiti ćete me dobro. U mojoj K 187.370.— ; Uložen novac kod novčanih ugledna gospodja Gilda Hatze, supruga
Nema nikakve dvojbe, da se usljed se kući katolički žive; moja žena sluša svetu
zavoda K 167.498,58 ; Vlastiti vrijednostni maestra Joze Hatze, koji je pokojnici bio
ovog postupka koalicije i seljačke stranke misu', često i rabotnjakom, postove potti, papiri K 96.865.10; Obćinski zajmovi učiteljem pjevanja, sjetila se toga tužnog
stvari u našoj domovini počinju kretati prav­ daje lemozinu, izpovijeda se, svojrf djecu, u K 42.334,92 ; Sveukupni promet ove godine dana, davši u Splitu čitati nekoliko misa,
cem, kojim mi pravaši nismo želi'li da podju; crkvu vodi i u strahu Božijemu uzgaja, pa K 953.315.11 ; Pričuvna zaklada K 28.931.—. a na jednoj od tih bile su nazočne sve sa-
nismo im se dapače ni nadali. Pitamo li se, 1 ja, kad mi god moji zvanični poslovi do­
Promet i uspjeh uložaka u srpnju 1913. učenice i prijateljice pokojnice. Na 1. ko­
tko je tomu svemu kriv, odgovor će glasiti: puštaju, idem k crkvi, vršim pomno svj>je
Uloženo je od 132 stranke K 4 8 . 5 1 5 . 0 6 ; lovoza poslale su u Šibenik jedan metalni
koalicija i Radić. Ali ne samo koalicija i katoličke dužnosti. Znajte dakle, da vjeru­
Pridignuto od 91 s t r a n k e K 4 6 . 8 9 2 . 1 5 ; vjenac sa nadpisom koji okružuje njenu
Radić! Mnogo više krivnja za sve ovo pada jem u Boga, da sam katolik, klerikalac, a vi
Kamatna stopa za uložke jest 5 % čisto. fotografiju : „Pojavi bezsmrtnog genija umjet­
na one naše bivše drugove, koji su ne mo- ste slugani, furde, ništa*.
Pedesetgodišnjicu tipografskog rada nosti na zemlji, neumrlom blaženom duhu na
gavši dosta brzo dočekati ostvarenje tajnih I dalje je besjedio, dobro, lijepo, lako,
slavi dne 7. i 8. rujna g. Vjekoslav Radin, nebu, Vjekoslav i Mikalević, preminuloj u
svojih želja išli razbijati jedinstvo stranke da ne znam — odstranivši one njemu mile
tipograf u Zadru. Drugovi mu priredjuju Splitu od 24 godine dne 29 lipnja \912.
prava. i srcu prirasle epitete — bili ljepše bolje i
tom prigodom proslavu, kojoj će sudjelo­ Prijateljice u Splitu za prve obljetnice nje­
Sad će dakako opet po svoj prilici za­ katoličkije besjedio isti Dr. Ante Alfirević.
vati tipografski radnici iz cijele Dalmacije, zine smrti 29. lipnja 1913."
redati s njihove strane himbeni vapaji za Ja sam kašnje — i ako proti unutr-
slogom, za uzpostavom jedinstva stranke i njemu glasu — svagdi i vazda pred narodom te će mu piedati spomen-dar. Ovaj akt sjećanja lijepi je dokaz lju­
slične stvari; pokazivat će na nuždu za­ hvalio i slavio Drinkovića kao osvjedoče­ Lijepo je svrnuti s v o j pogled na 50 bavi i simpatija, koje je pokojnica za svog
jedničke obrane hrvatstva i pravaštva protiv noga katolika i čistoga Hrvata-pravaša. godina savjestnog i n a p o r n o g rada, a p o ­ kratkog boravka u Splitu stekla, a mi smo
srbstva i nagodbenjačtva. Slogu? S kim i hvalno je od drugova da tom radu daju uvjereni, da će poštovaoci umjetnosti još
Ele medjuto godina 1912. i 1913. utvr-
vidljivi i odlični izkaz priznanja. dugo vremena znati žaliti nad kletom sud­
zašto ? Zar s vama i za to, da prvom da­ diše za istinu ondašnju moju sumnju. Dr.
nom zgodom opet izvedete ono, što ste sad Mate Drinković sam je već očitovao kroz binom, koja nam je ugasila ovu zvjezdu,
izveli, pak time ponovno bacite hrvatstvo i svoju slavosrbsku „Riječ", koliko mu je netom je počela sjati na našem i onako
tužnom nebu.
pravaštvo barem za dvadeset godina natrag? stalo do katoličanstva i čistoga hrvatskoga
Ne, gospodo, izmedju nas i vas zaklju­
Gradske vijesti.
pravaštva. Razpredati nadalje o tomu, bilo Pa da nisu denuncijanti ! Da se
čeni su računi! Mi iskreni pravaši nastavit bi suvišno; pokle mu je „Dan" davno već Načelnik bez vijeća. Za nedjelju 3 Drinković tuži na postupak detektiva
ćemo doduše svoj hivatski i pravaški rad stavio upite, na koje on muči, ne odgovara, ov. mj. bilo je sazvano šibensko občinsko proti njegovu listu radi kolportaže, shvat­
podvostruče/um silama nakon ove fellonije jer zna, da je sve onako, a u zadnje doba vijeće. Svih 29 vijećnika, koji su načelniku ljivo je i kada bi istin'to bilo, mi bi sami
poštovane koalicije, pak ćemo naročito i koa­ eto „Hrvatska Misao" pritište ga tako, da Krstelju izrazili nepovjerenje, nije pristupilo pokudili taj postupak, i sa gledišta slobode
liciji skidati pred narodom obrazinu s lica, jadan ne može ni da pisne, van da bulazni, na vijeće, tako da sjednica nije se mogla i jer nam je u interesu da svijet čita i vidi
neka narod za svakoga znade tko je i što grdi, psuje, sumnjiči, zloglasi i Pappafavu obdržavati. Drinković-Krsteljeve laži i psovke. Ali
je, ali vas, vitezova od 19. svibnja, u našem i Dulibića i Alfirevića, preživakajuć liberalno- Put Jadrtovac—Primošten—"Rogoz- ogavno je. kada Drinković, da opere sebe,
kolu ne bude. Prepustit ćemo vas s kupa slavosrbske misli, čežnje i težnje. nlca. Ministarstvo za javne radnje u dogo­ denuncira nas radi kolportaže.
s vašom dubokoumnom diplomacijom zaslu­ Nego. opet me evo spopade sumnja, voru sa ministarstvom financija odobrilo Nego, ako je postupak detektiva odu­
ženoj sudbini..." i pitam se: Da li je Dr. Mate Drinković je gradnju puta od državne ceste kod J a - ran sa gledišta slobode, kako da se okrsti
bio iskren onda ili sada? Puno sam se drtovca do Primoštena i Rogoznice, te je postupak Drinković-Krsteljevih namješte­
mislio, al domisliti se ne da. S tog bih ovu gradnju uvrstilo u program radnja što nika, koji našim djevojkama, koje raznose
Uspomene iz izbora za molio Dr. Matu Drinkovića, nek me oprosti se imadu izvesti u Dalmaciji. list prcdplatnicima, otimlju novine, psuju i
od ove sumnje, te sam kaže, ali bezuvjetno, Tim se — osobitim živim zauzimanjem napadaju ih ! Možda je onom svojom de­
carevinsko vijeće. kad je iskren bio: sad ili onda? — ili našeg zastupnika Dr. Dulibića — oživotvo- nuncijacijom Drinković htio pokriti ovu
nigda! ruje davna želja i udovoljuje prekoj p o ­ drugu svoju „radnju" !
Bilo je licem na Krize g. 1911. Krasan Neretva, koncem srpnja 1913. trebi jednog ogromnog dijela pučanstva naše
bješe dan. Vedro nebo k6 djetinje oko. M. obćine. Do gada dvjje velike varoši Pri-
Žarko sunce sipalo na zemlju blage svoje
mošten i Rogoznica, sa preko 6000 duša,
zrake. Čitava se priroda zazelenila, okitila i
odjeljene su na kopnu od ostalog svijeta, S T A N ZA DJAKE
zamirisala ljubkom travkom i cvijetkom
čamim. Slavulj biljisao, svijet se veselio. Domaće vijesti. jer nisu bilo kakvim putem spojene sa
gradom, već se vas promet obavlja po
sa podpunom obskrbom može se
Proljeće je. dobiti Kod gradjansKe obitelji.
Sloga Radićevaca i koalicije. „Hrvat" moru uz velike dangube, troškove, štete i
Uzduž i unakriž Dalmacije nastalo javlja, da je izmedju hrvatsko-srbske koa­ pogibelji. T o j šteti i patnji naroda ima se Stan udoban sa bašćom. Podpun
kreševo, ljuta planula borba. Borba o za- licije i seljačke stranke došlo do saveza, evo učiniti kraj. Gradnjom puta riješava se nadzor nad naukom,
ftupnika za Beč. Sukobiše se dvije suprotne veljda i do fuzije. To se vidi i iz pisanja sretno pitanje koje visi ima četvrt vijeka, Tko želi dobro smjestiti svoje di­
misli: demokratsko-protuvjerska sa pravaš­ Radićevog „Doma". Kako su koalicijonaši praćeno raznim zgodam i nezgodam. I dok jete, e k a se obrati na urcdničtvo
n

kom. Agitatori su u poslu. Kandidati lete i radićevci unioniste, nagodbenjaci, to ovo se radujemo narodu i njegovom zastupniku
od grada do grada, od sela do sela, otva­ stopljenje služi za sastav vladine većine. našeg lista, gdje će dobiti pobliže
na uspjehu, izričemo živu želju, da se gra­
raju se skupštine, govore, razpravljaju, obe­ dnjom puta što prije započme.
obavijesti.
ćaju, kupuju, varaju. Dr. Mate Drinković je Povlači s e S političkog polja. Pro­
veseo, Ćiugriji kiselo lice. 1 vjera vam moja, fesor K. Šegvić izjavlja, da se povlači U fond „Hrvatske Misli" poklonio je
s političkog polja, da njegova osoba ne gosp. Henrik Bulat K 2, da počasti uspo­
da Vrgorska krajina za tvrd dukat ne omrči
obraza, stranka prava odnese paomu p o ­ bude smatrana zaprekom u pravaškim re­ menu blagopokojnog Mihovila Slade-Silović. VIŠE SOBA
bjede. A k*ko i ne bil Skočilo listom pri- dovima. Darovatelju, koji je ovim dao prvi doprinos
sa pokućstvom ili bez pokućstva
morsko-ncretvansko svećenstvo, zagrabilo za fond našeg lista, od srca hvala.
I. hrv. kat. omladinski sastanak u
iznamljuju se u najljepšem pre­
brdom i dolinom, r;<zavilo barjak čisto hr­ Splitu obdržavan jc na 30. o. m.lzpao je taj Najnoviji prijatelj R o g o z n i c e iz svoje
vatske misli — i Neretvanac se prenuo, sastanak uprav veličanstven bilo sa zanosa odvjetničke kancelarije dao se na posao, da djelu grada. Pobliže obavijesti
osvijestio ter kd div jurnu u boj za vjeru I čestite mladosti i biranih referata, bilo sa medju jednodušno pučanstvo one čestite daje urednićtvo lista.
 PrfdpUta u Šibenik — •• • • = Uredništvo I uprava nalaze se na trgu
I fluttro - Ugarsku godišnje K. 14—,
i •*
1
sv. Prane Iza okć. »crlvoja
»•lufodlsnjc I tromjesečno suraz-
VlastnIK, Izdavatelj I odgovorni ure-
n j c r n o , mjesečno K. 1.20 =
Pojedini dro] 10 »ara = = = = = • i • • •• dnIK. J O S I P &HEZGn.

O f l a s l » • cljenlku = = = = = = = = = = = = = = T i s k a : Hrvatska Zadružna Tiskara u

Plati«« i u Šibenik.«. •' 1
Bommmmmmma Šibeniku, u. z. a. • . J.

Šibenik, 13 Kolovoza 1913. Br. 10.

DRINKOVIĆEVE KLEVETE.
| Ja sam dosta prije znao, da će ona kategoričnim zahtjevom svoje savjesti. U
točka biti ua skupštinu iznesena, jer sam tomu dispense ne poznajemo. Možemo pasti,
sa drom. Alfirevičem bio odaslanik prava­ možemo biti poraženi, potjerani, neka bu­
»Hrvatska R i e C . u 854. broju donijela tako goropadan i napadljiv d o posljednjih š k o g a svećenstva u toj stvari kod uprave demo, ali dok budemo i zadnjim dahom
je jako uvrijedljivi članak za cijelo svećen­ godina. Ali svakako ga je bilo u dobroj stranke prava. Na skupštini pako čuo sam dihati, i toga zadnjega časa boriti ćemo se
stvo. One i onakove uvrijede, baš u „Hr­ mjeri. Naši ljudi dolazili su iz svijeta, sa razne govore, a osobito govor dra. Drin- za slobodu svoga naroda i za najuzvišenija
vatskoj Rieči" i od ljudi za koje je sve­ stranih, tudjinskih učilišta. Nažalost zlo s e kovića, kojim je obrazložio onu točku kao načela čovječanstva.
ćenstvo i trpjelo i žrtvovalo mnogo sve do lašnje prima nego dobro, a k tomu mla­ ^budući dio programa stranke. Moram reći, Ovo kažem otvoreno i ponosno pred
posljednjih dana, valjda su unicum na dost bez oca i majke, u velikim svjetskim da sam bio u duši radostan videći da imade cijelom hrvatskom javnošću! I ako se u
svijetu! One nam daju grdnu sliku našeg« gradovima puštena samoj sebi i posve- ^u našemu narodu jedna stranka, koja shvaća tomu sastoji klerikalizam, onda kažem, da
raztrovanoga javnoga Života, u k o m u . s e mašnjoj pustopašnosti, kakva s e je mogla ^ s v o j u zadaću, koja razumije zvanje i.dužnost mi svećenici hoćemo takav klerikalizam.
prosto i dopušterio dogadjaju svi mogući povratiti svojoj rodjenoj domovini nego da se bori za narodna dobra svetinje. T o Ali to nije klerikalizam. T o su pro­
politički skokovi i preokreti. Ja se na onaj razvratnih misli i načela? Praktični život me je sve potaklo, pa sam nenadno i ne­ svjetna i domovinska načela. Ta načela
članak nebih osvrnuo, kad u njemu nebi vazda je imao odlučni upliv na misli i pripravan ustao i p o prilici rekao : Jmadu izpovjedaju svi pošteni svjetovnjaci, košto
bile citirane moje riječi, kao tobožnji d o - načela. Naravno je onda, da su se našom dva narodna dobra, a to je hrvatstvo i ka­ ih izpovijeda svećenstvo. Ta je načela
kumenat za opravdanost onake nabačene domovinom morale raznositi i misli libera­ tolička vjera našega puka. Prije je neprijatelj usvojila i stranka prava u Šibeniku g o d .
infamije na cijelo naše svećenstvo. Pa baš lizma. I poznata krilatica »klerikalizam" nije svom silom napadao na hrvatstvo naše do­ 1910. Pa kada ima za ta uzvišena načela
radi toga treba da nekoliko riječi rečem. bila nepozaata. Nu to je sve bilo još tiho, movine, a stranka prava požrtvovno se ie zanosnih i oduševljenih svjetovnjaka, kada
još ne tako bojovno, izuzevši koji pojedini 'borila protiva njemu. Vjerska podvornica još za nje stoji jedna cijela stranka, koja je
Klerikalizam j e krilatica. časoviti pojav. nije bila ugrožavana očito, pa stoga nije ni ujedno stranka velike većine hrvatskoga
Svećenički stališ uzvišeni je stališ. P o Bojovnost njegova počela je u p o ­ trebala obrana toga narodnoga dobra. Ali naroda, onda nema razloga da to svećen­
svojoj ustanovi, p o svojoj zadaći ima uz­ sljednje vrijeme. Poznati dogadjaji dra. sada je i to dobro narodno ugroženo. Ne­ stvo traži dominaciju u cijeloj stranci. Mi
višeni cilj dobrote čovječanstva i kršćanske Smodlake sa Trumbićem bacili su prvoga mili skakavac na nj je navalio, da ga obrsti hoćemo da načela vladaju. Mi nemamo za
kulture. Zaista, ljudi, koji uobće stoje na u pozadinu. Mislilo se je, da je već poli­ i uništi. Pod izlikom slobode, koja sloboda drugo kakove želje ili ambicije. Radje sto­
visokomu stepenu prosvjete, i koji se u tički mrtav. Ali, on da neostane mrtav, nije, hoće da unište u našemu puku kršćan­ jimo da s e svjetovnjacima pripusti čast
tomu mogu natjecati sa svim družtvenim osnovao je demokratsku stranku, t. j . dao sku vjeru i moral. Stranka prava, ako hoće vodstva i položaja, jer time bivaju žilaviji
klasama; ljudi, koji su nikli iz naroda, v e ­ je već vladajućemu liberalizmu izriječitije da bude prava stranka, mora svoju djelo­ oduševljeniji za sveta načela.
ćinom prostoga, i koji opet u tomu istomu lice. S onom strankom postala je strahovita tvornost protegnuti i na ovo narodno dobro. Zar nije ovako ? Zar svećenstvo,
narodu moraju živiti; ljudi, koji po svomu i ona krilatica »klerikalizam". Listovi demo­ Time stranka prava ne promijenjiva svoga koje stoji na visini kulture sa svim ostalim
zvanju neosnivaju obitelji, niti se staiajuza kratski vikali su širom naše domovine o programa. Time samo nastavlja podpunost družtvenim klasama, misli kako će zasjesti
nju; ljudi, koji p o svojoj zadaći moraju stati nekakovu klerikalstvu, o gospodstvu popova njegovu. na presjednička, načelnička, zastupnička
u službi Evangjelja i ljubavi kršćanske, i fratara, o njihovoj sili i tiranstvu. Zvali Reklo se je, da je vjera stvar privatna. mjesta ? Pa premda ta mjesta ne traži i
nemogu a da nerade za obće dobro; nemogu Su robom, sužnjem, prirepinom, crncem itd. Ali to nije istina. Vjera obuhvaća cijeloga ne misli na nje, zar je zato svećenstvo na­
a da nerade za narod u komu živu i u svakoga, koji je s njima prijateljski odnoiaj čovjeka, niti možemo dijeliti čovjeka jednoga pustilo svoj rodoljubni rad, i zar nije
komu vrše svoje uzvišeno zvanje! Ja sa n podržavao. Glasovita je postala i papuča te istoga na privatnoga i javnoga. On je radilo da pomaže stranku koju je o n o
to na dulje skoro kazao u splitskomu svećenička, jer su pozivali puk, da se trgne Vazda isti čovjek. A istina je koja se ne da smatralo pravom strankom ? Zar nije tako
»Danu" pod naslovom: »Protunarodno i da se oslobodi papuče njihove i da p o ­ pobiti, da svaki čovjek izradjiva samoga bilo prije ? Zar nije isti slavni Pavlinović
svećenstvo". Da nebudem dug, ja s e p o - stanu slobodni ljudi. sebe na načelim svoje Vjere, Družtvo pako. ustupao svoj mandat svjetovnjaku Klaiću ?
zivljem na onaj članak i velim da je rad Svi svjestni ljudi znali su, da to m\t^»d^cega se sastoji nego od pojedinaca ? Nu A zar je sada dfugčije ? Zar posljednji-
katoličkoga svećenstva uobće vazda bio istina. Naše svećenstvo nije nikada svoga onda Što otofen slijedi? To, da je vjera izbori ne potvrdjivaju moju" tvrdnju ? Zar
Spasonosan i djelotvoran za čovječanstvo. naroda držalo u robstvu. Naprotiv, s v e ­ onaj čimbenik, koji najviše ulazi u formaciju nam to baš Drinković, Krstelj i Sesardić
On je bio vazda onaj tajni, ali moćni ćenstvo je vazda radilo za svoj narod i druživa. nemogu posvjedočiti? Zar svećenstvo u
kvasac, koji svoju silu razvija i u najskraj- služilo mu onda, kada naš puk nije imao Vjeia je stvar privatna ! Ali zašto je njihovim izbornim kotarima nije radilo za
nijim djelovima narodnoga tijela. nikakove lajičke inteligence, svećenstvo je onda Isukrst sa 12 apostola preokrenuo njihovu kandidaturu sa najvišim žrtvama i
Uza svu svoju djelotvornu snagu, koju bilo na braniku njegovih narodnih prava i cijelo družtvo ? Kako bi taj preokret slijedio samoprijegorom ? Oni bijedni ljudi bili su
katoličko svećenstvo razvija u čovječanstvu, u službi svoje domovine. Historija hrvat­ kad vjera nebi bila čimbenik javnoga života?" izloženi ocrni, psovki, tužbama, progonstvu,
ipak svećenstvo po sebi ne traži vlasti, skoga naroda izpisana je našom krvlju, a Ove sam p o prilici riječi izrekao uz pače i samoj smrti! Poznat je slučaj odli­
dominacije. Pače i onda, kada se čini da u toj krvi nalazi se i krv svećenika! Ko odobravanje cijele skupštine, a namjeravao čnoga svećenika don Marka Ivaniševića. A
svećenstvo vlada, baš onda ono služi dobru sumnji, neka otvori povjest našu, pa će se sam time kazati, kako pametno stranka zar ja, premda nemam ni župe, niti javnoga
i napredku svoga naroda. Tko prouči ustav uvjeriti o tomu. prava radi kad usvaja kršćansko načelo položaj*, nisam bio na razpolaganje i dru.
katoličke Crkve, viditi će da su istinite moje A u posljednje vrijeme, kada s e je kao svoju programatičnu bazu, i da ne sto­ Drinkoviću i upravi stranke u Makarskoj ?
riječi. Znam da liberalci protivno uče i viču. otvorilo ustavno doba, zar hrvatsko s v e ­ je prigovori liberalnih novina. A jesmo li sve to raditi za s e ? Da dobi­
Zadojeni duhom mržnje, duhom koji kipi ćenstvo nije doprinijelo prvo svoju žrtvu Još sam govorio i o ostalim vjeram, jemo zastupnička mjesta ? Da utvrdimo sebi
srčbom na katoličku Crkvu, nemogu viditi na oltar domovine? Zar bi hrvatska svijest a spomenuo sam muslimane, kako i njima mastne položaje ?
ni nje, ni onih, koji su izričiti predstavnici onako brzo prodrla i u najzabitnije krajeve mora biti u interesu da se liberalna najezda Nismo ! Svećenstvo nema ni zastupni­
njezini. T o je bilo od početka Crkve, pa naše domovine, da nije bilo svećenstva? suzbije. čkih mjesta, ni mastnih položaja. Radili smo,
to traje i danas. Navala na nju i na nje­ Nisu dakle ljudi pametni vjerovali, a Napokon sam rekao : „Mi netražimo jer hoćemo načelo, jer smo smatrali stranku
zine sljedbenike neprestaje. Liberalci sami nisu ni mogli vjerovati onim praznim kri­ kakovu dominaciju svećenstva, mi nećemo prava jedino zdravom strankom, koja za
sildm hoće da izpunjaju Isusove riječi o laticama naših tobožnjih liberalaca. Ipak klerikalizma. Mi jedino hoćemo pošten narod, prava načela radi. Radili smo za Krstelja i
Crkvi, o kojoj je dr. Subotić, hrišćanin, bilo je slabića i površnih ljudi, ko što ih ćudoredan narod, narod odgojen zdravom Drinkovića jer su ta načela izticali kao na­
onako nizko, onako frivolno u Šibeniku ima svagdi, koji su onu buku za istinu kršćanskom slobodom. Vi budite vodje, vi čela za koja oni žive i padaju.
govorio. Samo je razlika danas u tomu, što primali. Ona prazna, bezsmislena krilatica slobodno vodite narodnu barku, a mi ćemo Riječi dakle, koja sam ja na šibenskoj
su moderni oličlli lice novom modernom postala im je strašna i užasna. vam biti pomoć učeći i prosvjetljujući narod,, skupštini izrekao, ja i danas ponavljam, ali
bojom; što su mnogo bolji i finiji farizeji Bijedni ljudi, bijedni slabići, koji su krijepeći ga u hrvatstvu i u kršćanskoj vjeri ujedno nadostavljam, da ih je svećenstvo
od starih. T o njihovo fino farizejstvo izmi­ eto igračka liberalnih fraza! i mdralu*. pravaško izvršilo ipodpuno i da ih i danas
slilo je i krilaticu »klerikalizam*! Ja sam, U koliko s e sjećam, ovako jzvršiva.
Težko je udariti očito na Crkvu. J Mi n e ć e m o klerikalizma. govorio, stoga mi nije baš ugodno bilo Uza sve to Drinković ima srca da
najveća snaga slomila bi s e pod onom kad je izvještaj o skupštini donio onako onakove uvrijede napiše protiv svećenstva
Poznata su i druga kulturna načela,
i da još reče da su „rijedki svećenici, koji
silnom vjekovnom zgradom. S toga je p o ­ koja je poprimila ta nova stranka. A baha­ mršavo, i ne baš čisto, moje riječi.
trebita druga manovra* a ta je: svećenstva tost, mahnitost i vika, kojom su ostvarivali Moram naglasiti, da je onaj govor bi biti kadri, dd vjerno služe oživotvorenju
bio prekidah frenetičnim pljeskom. programa stranke prava f" Za ovo napisati
hoće da vlada, da metne sve pod noge, svoja načela, već je svakomu došla bila na
hoće se jaka doza drzovitotosti, pokretaštva
da narod drži u tmini, u robstvu!! Tako su vrh glave. Naš narod ima svojih mana, ali
vikali u Italiji, Francuzkoj, Portugalu itd. ipak još ima u svojim prsima vjeru. Pa Ja i s a d a p o n a v l j a m iste riječi.
a i nečega drugoga.
i to je dosta pomoglo njihovu liberalnomu videći one psovke, pogrde i nemoral, koje Ja i danas ponavljam iste riječi. Mi Fra Ante Cikojević.
planu. Mnogi slabići i nevjesti podlegli su, su se na račun one stranke izvadjale, pro­ Svećenici uobće ne tražimo za se nekakvo
misleći da čine djelo rodoljubno ako podju budila se je u njemu stara kršćanska vjera. gospodstvo, nekakvu vlast, silu itd. T o
za onim vikačima. A što je sve to donielo? Osjetio je cijeli naš puk potrebu reakcije samo liberalci vele, ali to su prazne krila­
pravaški dom.
Orobljenje Crkava i zavjeta pobožnih duša onoj bujici, koja je bila pogibeljna i u tice, koje vrijednosti neimadu i koje činje­
sa oltara; poništenje i samoga spomena o načinu i u nauku. nice same p o sebi pobijaju. Mi samo tra­ Pravaši šibenski imaju svoj dom, svoju
kršćanskoj vjeri i narodu u Školama; poni­ Stoga je onakovo oduševljenje bilo žimo, da se brane prava našega hrvatskoga kućicu-svoju slobodicu ! Govorkalo se o tome
štenje svetosti i jedinstva ženidbenoga; pro­ na skupštini u Šibeniku, kada s e je pred­ naroda, da s e naš puk uzčuva u kršćan­ ima više dana, a jačer je bio gotov čin.
gonstvo vlastitih sinova iz rodjene domovine ložila točka o kršćanstvu, da se primi u skom čudoredju i da se prosvjetljiva na Naša mlada zadruga Hrvatska
n zadružna
njihove. program stranke. Pače, ona točka nije bila temelju kršćanskih načela. Eto, to mi tra­ tiskara
u
kupila je jedan sklop od triju kuća,
Eto što je sve to donielo. P a ipak ti ni glasovana nego pljeskom, jer kad ju je žimo, to hoćemo i za to smo i svoj život vlastništva velikana sugragjanina našeg Ni­
ljudi, mjesto da se stide samih sebe, ipak htjeo Prodan predložiti na glasovanje, spravnl založiti. Stoga mi ne poznajemo kole Tommasea dotično baštinika mu gg.
viču, da su slobodari. Ipak viču: doli kle­ onda je rekao dr. Cviličević, da je suvišno dopuštenom jednu stranku, koja bi htjela Artale, smještenih na trgu sv. Frane do ob-
rikalizam 1 glasovanje kod oduševljenja onolikoga cijele poništiti svetost obiteljskoga života sa uve- ćinskog perivoja, u glavnoj od kojih već 20
i Da, krilatica i ništa drugo! skupštine, — da je ono oduševljenje gla­ denjem gradjanske ženidbe ; koja bi htjela i više godina nalazi se trgovina gosp. Er-
sovanje. Na to je nastao još sitniji pljesak demoralizirati našu mladost sa uvedenjem minija Šup'uka. Položaj kuća je jedan od
Liberalizam k o d n a s . i veselje u cijeloj skupštini. Toliku je p o ­ slobodne škole itd. Protiva takoj stranci najljepših u našemu gradu, jedna od kuća
U našoj domovini nije bio liberalizam trebu narod ćatio kršćanskoga načela i boriti s e , mi smatramo svojom dužnošću, je trokratnica i osigurana im je budućnost
 Kao što naša tiskara pa ovaj naš list,
tako i ovaj »Pravaški dom", koji će biti sre­
dište i žarište pravaša, djelo je onog pra­
vaškog pokreta u našemu Šibeniku, pod vod­
stvom neutrudivog našeg zastupnika dra.
Ante Dulibića, koji ide za tim da naš poli­
tički život osovi na vlastite noge, da tako
stranka prava, nevezana interesima ni uz
koga, neživeći ni o čijoj milosti, oživi novim,
nezavisnim životom, koji će imati snage u
udruženim našim silama i u tim silama rasti,
borit se i pobjedjivati. Pravaši šibenski živjet
će pod vlastitim krovom, jer smatraju po
jednu političku stranku nedostojnim i nemo­
ralnim da se okorišćuje obćinskom ili zema­
ljskom imovinom, da živi na račun obćine ili
zemlje. Stranka, u kojoj nema natjecanja pri­
staša joj u požrtvovnosti, već živi na tudji
račun i tudjom milošću, osudjena je na pro­
past. Ovo osobito vrijedi za družtva koja, kao
sokolska, moraju biti svjetli primjer nezavi­
snosti, oduševljenja i samoprijegora.
Udruženim našim silama podigosmo
stranci prava u ovom gradu tiskaru, list i
dom. Potrebu toga shvatili smo mi pravaši
šibenski, a pravaši pokrajine razumijeli su,
da pravaška kula, kakova je grad kralja Kre­
šimira, mora imati to troje da pravaška
stvar uzmogne imati zdrave temelje i sigurno
uznapredovati. Stare pravaške korenike iz
pokrajine bijahu medju prvima da oduševljeno
prilože svoje udjele po 100 K. svaki udjel
za osnutak naše zadruge. Njihov primjer sli­
jedili su i drugi svjestni pravaši u pokrajini
te možemo reći da se pokrajina hvalevrijedno
natječe sa pravašima mjestnim, da Šibeniku
dade takav život da bude ne samo prividna
ma i faktična i nepobjediva kula pravaštva.
Bit će dužnost nas pravaša šibenskih
da se okupimo u našem „Pravaškom Domu",
da stisnemo naše redove i poradimo za
daljnu našu organizaciju. Kamen do kamena
slagat ćemo, da ovaj naš dom od skromne
zgrade postane lijepa palača, koja će biti
spomenik naše sloge, naše svijesti, naših na­
stojanja da sazidamo velebni dom čitavog
hrvatskog naroda : ujedinjenu i slobodnu
Hrvatsku.
U to ime naš „Pravaški Dom" živio,
napredovao i cvao !
D o m a ć e vijesti.
6bustava pokrajinske autonomije.
Uvedenje komesarijata u Češkoj kao da će
imati za posljedicu jednake mjere i u
drugim krunovinama. Komesarijat naviješta
se za Istru, gdje od dulje vremena, usljed
borbe izmedju Hrvata i Talijana, nemoguć
je svaki saborski r a d ; jednakom nemoći
diše i gorički sabor, pa nije izključeno da
1 njega stigne isti udes ; štajerski sabor i
onako boluje od slovenske obstukcije, pa i
nad njim visi Damoklov mač.
„Naše Jedinstvo" bilježi glasinu, da
će i u Dalmaciji biti obustavljena pokrajin­
ska autonomija, a na mjesto Zemaljskog
Odbora da će biti imenovana regencija sa
strane vladine.
Ako se svi ovi glasovi obistine, onda
je to znak da Monarkija stoji pred vele-
važnim unutarnjim dogadjajima, radi kojih
se i preduzimlju sve ove mjere.
Splitske stvari. Primamo iz Splita
12 ov, mj. : Oci maloga puka na našoj
obćini odkupili su plinaru od neke nje­
mačke tvrdke za K 600.000„ dok je stara
uprava to isto bila učinila za samih K 100.000;
no to očima maloga puka nije bilo po
volji, te su svojim zakulisnim spletkama
Stvar osujetili. Ne tare ih briga, da će do
godine iz našega polja nestati loze, jedine
naše hrane i obrane. Za novce pokucali
su na razne novčane zavode, no nigdje ne
nagjoše odaziva. Najzad „Zadružni savez"
preko demokratske „Pučke štedione" uzaj-
mio je obćini K 200.000, da uzmogne iz­
vesti najpotrebitije radnje u plinari.
Naša občin* misli urediti i svoj gra-
djevni odsjek. Dosada su u tome odsjeku
bili dva inžinira, oba u desetom činu. Za
naše potrebe dosta. Sad su odredili imeno­
vati i trećega i to glavom inž. Senjanovića,
zeta dr. Jose, plaćom sedmoga čina ; a
k tomu on uživa i državnu mirovinu, premda
ima tek deset godina državne službe. Ista­
kao se je gradjom »zadružnoga doma", za
koji stručnjaci kažu, da je sagradjen u stilu
n a c i j e . Drugo njegovo remek-djelo je
njegova „vili..", čija su vrata tako prostrana,
da stanar muku muči, dok se uvuče u
kuću. Naš Senjanović t o b o ž e ne će,
pa ne će te časti, no hoće ga dobričina
Vice, hoće ga zakupnici obćinskih radja.
Obćinski prisjednici razbježali se kud- oružanom silom spriječeni. Stražlčiću dobro
koji, jer se približava „kritični dan," a
ostavili „okretnoga" Vicu, da upravlja o b - davao je naloge nekim redarima, koji ne­
ćinekom korabljom.
Moderni ambulatorij u Imotskom.
Početkom dojdućeg mjeseca rujna Dr.
Josip Mladinov, naš pravaški zastupnik,
otvara svoj najmodernije uredjeni ambula-
torium. Usposobio se je kao specialista za
gvnaekologiju, kožne bolesti i urologiju ;
k tome otvara i laboratorij za kemičko,
mikroskopsko istraživanje, kao i krvi po
Wasermannu, a liječit će eventualno i su-^
šicu sa turbekulinom. Ambulatorij je naj­
modernije uredjen i providjen svim mogućim
aparatim i potrebštinama. Za to ima liječnik
na razpoloženje šest uredjenih soba. Ona-
kova šta rijedko je vidjeti i u kome vele­
gradu. Mi se ovamo u Imotskom tome svi,
veselimo i ponosimo. Poznajemo našega
doktora i kao obćinskoga liječnika, koji
slovi i uživa neograničeno povjerenje u
narodu, a sada smo još sigurniji da će"
k njemu se obraćati i iz susjedne Bosne I
Hercegovine i iz drugih krajeva kao spe-
cialisti na liječenje, jer je on naš čovjek,
naše gore list, koji će se znat svojski za­ u parobrod ni gradj. Frankopan, i ako je i
uzeti da bolnika utješi i povrati mu izgu­
bljeno zdravlje.
Želimo našem doktoru najbolji uspjeh,
a uz to da mu Bog dade zdravlje, da može
za dugi niz godina poraditi na korist
trpećeg naroda.
Razpust obćine Kašttl-Sućurac. koji ste, nepozvani, mješali se u dogadjaje
Obćina Kaštel-Sućurca razpuštena je, a pred parobrodom, dočim naše žrtve za
komesarom imenovan je c. k. namj. vjež­ stvar balkanske braće traže od vas da
benik Nagy. Zadnjih obćinskih izbora v o ­ budete barem pristojni.
dila se u K. Sućurca žestoka borba, te su
pravaši samo usljed nezakonitosti izgubili svoj neuspjeh od nedjelje, dati izključiti još
II. i I. tijelo.
G r a d s k e vijesti.
Sokolski starješina zulumćar. Kr-
steljev lov od prošle nedjelje na Rogoznicu
izjalovio se. Vitez tužna lica povratio se
pokisla perja, čvrstom odlukom da ga neće
nikada više spopssti napast da zaviri u
čeličnu onu pravašku kulu.
Ali osim podpunog kraha Krsteljevih
akcija u Rogoznici, nedjelja je donijela
toliko Krsteljevih zlodjela da je svima jasno
da Šibenik ima posla s jednim individuom
koji se nebi žacao nikakvog zločina samo
da služi njegovoj spekulantskoj svrsi. Krstelj
je nauckao na naše ljude podkupljene neke
obćinske redare da stave gole sablje pod
vrat naših pristaša i samo intervenciji oruž-
nika zahvalit je, da nekoliko sokolaša,
naših pristaša, u prvom redu naš urednik
g. J. Drezga, ne platiše svojim životom.
Krstelj je kao starosta Sokola dao apsiti
sokolaše, i tako smo doživjeli, što nisu
učinili ni zadarski ni riječki talijanaši proti
časnoj odori sokolskoj, da je starosta ši­
benskog Sokola i starosta Krešimirove župe
dr. Krstelj nanio sokolstvu osvetu vapijuću
uvredu davši strpati u zatvor dvojicu s o ­
kolaša. Bit će uostalom posao sokolaša
kako će obračunati s tim individuom, koji
ponizuje sokolsku čast, dok mi kao javno
glasilo dajemo izražaja obćem zgražanju da
se je u Krešimirovu gradu mogao naći jedan
takav izrod.
Svrha izleta bijaše izključivo politička,
agitatorska. Krstelj je pred nekoliko dana
kao načelnik doživio u Rogoznici podpuni
neuspjeh, pa je trebalo taj neuspjeh oprati
velikom sokolskom paradom. Ali veliki i
bolji dio čete ne puše u Krsteljev rog,
zato je Krstelj preuzeo da pročisti redove
čete i da se riješi pogibeljnih mu sokolaša.
Prvi na bilježi bio je naš urednik g. Drezga,
pa gradjani gg. Milan Kutlić i Pere Zorić,
zatim obćinski prisjednik i predsjednik Ši­
benske Glazbe obrtnik g. Krste Jadronja
te odbornik iste glazbe trgovac g. Ivan
Grimani. Svi ovi izključeni su radi osobnih
sukoba sa Krsteljem, ali kako o svemu
tome ima da kaže svoju riječ vrhovna
istanča sokolska obranički sud, mi se ne­
ćemo da upuštamo u potankosti, koje je i
onako g. Drezga iznio u posebnom letku.
0 „izključenima* ima dakle reći svoju
riječ obranički sud, kome medjutim Krstelj
neće da proslijedi pritužbe izključenih čla­
nova a dok taj sud ne potvrdi »dluku
uprave, svaki član ima pravo sudjelovati
u družtvenom životu. Tako se i trojica „iz­
ključenih" gg. Drezga, Kutlić i Zorić pri-
ključiše u nedjelju sokolskoj četi. Nego
pri ukrcaju na parobrod, iza kako su već
bili u sokolskoj povorci, bili su od Krstelja
poznati Pave Kovačev, taj slatki bebe, iz­
ovlašteno bijahu zaposjeli most parobroda,
da spomenutu trojicu uapse. Nastali su
užasni prizori. Neki redari bijesni baciše
se na onu trojicu sokolaša, u prvom redu
na našeg urednika, koga su medjutim p o ­
grabili braća sokolaši da ga na svojim ra­
menima ponesu u parobrod. Redar Ban je
stavio Drezgi više puta sablju pod vrat,
pa i iza kako su oružnici skočili da toga
bijesnoga Krsteljeva najmljenika, poznatoga
sa krvoločtva, spriječe u njegovim namje­
rama. Žandari su napokon, po uputama g.
Filausa, spriječili krvoproliće, odijelili onu
trojicu „izključenih" sokolaša, nakon česa
je izlet bio zabranjen. Zabrana je malo
kasnije bila opozvana, iza kako se jedan
dio Krstelju nepoćudnih sokolaša, medju
njima i ona trojica, razišao. Postupak p o ­
litičke vlasti čudan je i nepojmljiv je, kako
se onoj trojici moglo zabraniti sudjelovanje
izletu dok su članovi družtva i od njih već
bio utjeran doprinos za izlet.
Po Krsteljevu nalogu nije bio pusten
on imao voznu kartu. Ovo je uostalom
onaj Frankopan, koji je radi manifestacija
za balkansku braću odležao mjesec dana
iztražnog i policajnog zatvora, i njegovo
oduševljenje za slavensku, dakle i za srbsku
stvar, ovako se naplaćuje, je 1' vi veliki Srbi
gg. dre. Novakoviću i Marko Mirkoviću,
Kako čujemo, Krstelj će, da osveti
nekoliko sokolaša, a pritužbe „izključenih"
ne misli proslijediti obraničkom sudu, s je­
dinog razloga jer je u tom sudu zast, dr.
Dulibić sa nekoliko uglednih i od Krstelja
neodvisnih gradjana. „Izključeni" pak neće
mariti za Krsteljeve dekrete nego će i na­
dalje djelovati u družtvu dokgod obranički
sud ne riješi cijeli sukob u Sokolu, gdje
nije bilo borbe dok ju nije unio Krstelj
sam nezakonitim izborom krčmara Bulute.
Krstelj je zaigrao krvavo kolo i raz-
pirio strasti u našemu gradu u tolikoj mjeri,
da se je bojati da se čaša ne prelije. U
njegovoj samovolji stoji redarstvo, u kojemu
je nekoliko ljudi koji neće da znadu za
nikakve zakonske propise, već im je Kr­
stelj Bog te izazivlju gradjane i vlastite
drugove koji drže do zakona i do pri­
stojnosti. Ovoj zloupotrebi vlasti mora se
već jednom stati na kraj, da se predusretne
kobnim posljedicama koje bi mogle nastati
iz ovog zuluma.
Krsteljev lov u Rogoznici svršio je
po nj porazno. Rogozničani, koji su u svim
zgodama narodne borbe znali vršiti svoju
patriotsku dužnost, pokazali su i ovom
prigodom da znadu razlikovati sokolstvo
kao takovo od bjesomučnog strančarstva.
Rogoznica je zato u nedjelju primila Sokol,
u kojemu je bilo i naših pristaša, sa pri-
rodjenom joj gostoljubivošću okitivši svoje
kuće barjacima i sagovima. Glavar gosp.
Ante Živković dao je Sokolima dobrodošlicu
i zaželio im dobru zabavu.
Susretljivost Rogozničana nebi bila
imala granice, da se je držalo u granicama s o -
kolstva. Ali Krstelj je došao da Rogoznicu
osvoji, i zato su njegovi plaćenici smatrali
svojom dužnošću da izazivlju mirno ono
pučanstvo. Krsteljevi plaćenici u odori s o ­
kolskoj vikali su : „doli popovi ! doli papa!"
i druge svakojake pogrdne poklike. Ali kada
je sa strane Krsteljevog plaćenika Jurina pao
poklik : „doli Dulibić !" taj bezobrazni iza­
zivač dobije takovu lekciju da je morao
odmah bježati iz Rogoznice. Zgadjen tim
postupkom Krsteljevaca, čestiti glavar gosp.
Ante Živković odgovorio je „živio zast.
Dulibić", što su Rogozničani oduševljeno
prihvatili. Dugo se orile zanosne ovacije
rodoljubnih Rogozničana svom zastupniku,
što je na Krstelja tako djelovalo, da je p o ­
vukao rep, pobjegao od sokolaša i sakrio
se na .Nadi" medju brnjice.
Na povratku u grad Krstelj je imao
vrlo kiselo lice, a isto tak© i njegovi pla­
ćenici. Sa parobroda pri povratku, kao i u
samoj Rogoznici, klicalo se oduševljeno
zast. Dulibiću i Marku Stojiću. Na obali
sjatilo se više stotina znatiželjnika, ali niti
jedan poklik, niti jedan pozdrav gradjana
da je popratio Krstelja. Jedino pred Soko-
lanom dr. Novaković i nekoliko sokolaša
kliknulo je Krstelju, na što je gradjanstvo
reagiralo kličući zast. Dulibiću, što je pa­
ralo srce onom slatkom bebe Kovačevu,
kojemu j« ime Dulieićevo Izaziv, jer je
Dulibić izhodio poduzeće krčanja ugljena
»Radničkoj Zadruzi" a ne njemu.
Bilo je jako napadno da izletu nije
sudjelovao zamjenik starješine dr. Smolčić,
koga je poznata njegova srčanost potjerala
za onaj dan u kupelji zlarinske.
Ovakovim izletima Krstelj bi htio slu­
žit se za učvršćenje svog političko-stran-
čarskog položaja i za pridignuće prometa
svoje kancelarije. Na to se svadja sav nje­
gov patriotizam, a Rogozničani razumjeli su
ga i okrenuli mu glavu.
Vraćaju Krstelj-Drinkovićevu ga­
dariju. Blebetušu iz obćinske kuće kod
bazilike sv. Jakova stižu crni dani. Dosa-
danji predplatnici — i to najrevniji —
redom vraćaju list, pa im sada ona d o ­
nosi imena. Kada su ono na Drinkovićevu
komandu pravaši, svećenstvo dakako u
prvom redu, pred 2—3 godine redom vra­
ćali utvaraške i demokratske novine, ble-
betuša pusto se cerila od veselja. Danas
joj se uzvraća šilo za ognjilo. Nego kada
već donosi imena onih koji povratili list,
zašto donosi tek jednu petinu (oko 80)
a prešućuje ostale ? Zašto donosi samo
imena svećenika a svjetovnjake zatajuje?
Ako su „Blebetušu" povratili frankovci Kiš,
Vlahović i drugi, povratiše i naš list, pa i
sama njihova Čitaonica u Zagrebu. Iz pri-
obćenih pak imena znamo, da su kao pred-
platnika imali i viteza Madirazzu, koji naš
list ne prima.
Zašto premučavaju, da su im list
povratili i dr. Ivčević i dr. Katnić? Bit će
da ne iznose njihova imena, jer se boje
napadat ih. Razlozi tome nalaze se u eko­
nomskom uništenju obćine šibenske, a Ivčević
i Katnić su oni koji vedre i oblače nad
obćinama.
Treba uostalom imati dobar želudac
za primati a kamo li još plaćati onu Drin-
ković-Krsteljevu gadariju, koja obćinu
šibensku stoji ogromnih hiljada.
J o š jedan stacijonarni ratni brod.
Jučer je u šibensku luku doplovila oklop-
njača „Arpad", koja će sa oklopnjačom
„Monarh" te drugim omanjim brodovima
sačinjavat* stacijonarni odjel ratne morna­
rice u ovoj luci. Odjel će dobiti posebnog
zapovjednika u osobi jednog kontreadmirala.
Sajam u Vrpoljcu. Preksutra na
blagdan bi. Gospe u Vrpoljcu je veliki
sajam. Tom prigodom vozit će posebni
vlakovi počamši od sutra u 12 s. u noći.
N a s a m a r e n a s p l i t s k a »Slo­
boda". Netko se je sa splitskom
„Slobodom" grdno našalio. Ponaj­
prije nije istina što javlja, da je Du-
libićeva grupa htjela da i u Sokol
uvuče strančarstvo, jer ga je uvukao
Krstelj nezakonitim izborom krčmara
Bulute i izključivanjem Dulibićevih
pristaša. U sokolskoj pak povorci od
nedjelje bilo je ne 5—6 već 30—40
sokolaša Dulibićevih pri.-taša, a ono
što nepoznati delija javlja da su Drezga
i njegovi pri poznatom dogadjaju
pred parobrodom vadili nož i revol­
ver, bit će da je tek plod njegove
fantazije, kad ni najljući naši protiv­
nici o tobožnjim noževima i revolve­
rima nemogu da kažu ni jedne riječi.
„Sloboda" bi dobro učinila, kada bi
imala savjestnije i bolje upućene do­
pisnike ; osobito kad se radi o s o ­
kolstvu.
PREDPLAĆUJTE SE NA
„HRVATSKU MISAO"!
Hrvatska
Zadružna Tiskara
U. Z . S . O . J.
U ŠIBENIKU
fzradjuje sve u tiskarsku
struku spadajuće radnje
tačno, brzo i jeftino.

P r e l a t « M ilkcn* i a
I nuttro - Ugarsku godišnje K. 14—,
golufodlinjc I tromjesc£no »uraz-
mjerno, mjesečno K. 1 . 2 0 = = = =
Pojedini kroj 10 par* = = = = =
Oglasi po eljenlfc.ii '• '"•
Plativo I atoilvo u iiktnlk«. •»
RAZSULO AUTONOMIJE.
Autonomiju pokrajinsku, a tim i O R U
obćinsku, čekaju crni dani. U Češkoj je
pokopana, jer se pokazala n e s p o s o b n a da
izvede najpreču zadaću, izmironje Čeha i
Nijemaca, jer borbama političkim podrovala
je i sam financijalni položaj kraljevine. U
Češkoj je komesarijat nuždno zlo, a kao
jedno dobro pozdravljen bi bio u Istri od
naše braće Hrvata i Slovenaca.
Neznamo, da li, samo onako u savezu
s dogodjajima u Češkoj i u slijedu vijesti,
da će se komesarijat uvesti u Istri i Gorici,
pala je glasina da će i Dalmaciji stići
dnake mjere. Zamjetivo je svakako, da je
ta vijest ostavila našu javnost hladnu, kao
da radi pokopanja naše obćinske, dotično
pokrajinske autonomije, ne bi nikoga za-
bolila glava.
Kojim li je oduševljenjem bio p o ­
zdravljen carski manifest od 2 6 . listopada
1 8 6 0 . koji naviještao unutarnje uredjenje
monarkije i ustavni život! T a listopadska
diploma i susljedni veljački patent smatrani
su bili zorom bolje budućnosti naroda
habsburžke monarkije, a Hrvati posebice
spajali su s uredjenjem ustava tolike lijepe
nade za državopravno uredjenje svoje d o ­
movine. Koji li kontrast izmedj ondašnjeg
oduševljenja i današnjeg indiferentizma kojim
primaju i prate narodi ukinuće ustava u
našoj užoj domovini, absolutistički režim u
Bosni, uvedenje komesarijata u Češkoj!
Cijeli današnji ustav monarkije p o k a ­
zao se tek prikrivenim absolutizmom, a sve
one toli slaVjene ustavne sloboštine riječju
što lijepo zvuči a ne stvara. Ponajpače se
ovo može reći za našu Banovinu, gdje se
je Rambergov vojnički komesarijat pokazao
boljim a i danas poželjnijim od n a g o d b e -
njačke ustavnosti. Počam od parlamenta pa
dalje preko pokrajinskih sabora do obćin-
skih zastupstva svugdje se pokazuju p u k o ­
tine, a neodrživost sadanjih ustavnih o d n o -
šaja drži javnost u nadi, da ćc bilo koji
vanjski bilo koji unutarnji veliki dogodjaj
izazvati podpuni preokret, ponajprije d r ­
žavnim udarom odozgo.
Uvedenje komesarijata u Češkoj kao
da je natjeralo strah u kosti mnogim vla-
dajućim strankama i odatle briga nekih radi
uništenja pokrajinske autonomije. Glasilo
naše istarske braće „Naša Sloga" opaža tu
brigu, koja ga ipak ne plaši a da se ne
izjavi za uvedenje komesarijata u Istri, a
obrazlaže to snažnim argumentima, koji se
dadu svesti na o v o :
Uvedenjem jednog kraljevskog povje­
renstva na upravu zemlje, istina je, krši se
ustav i ukida se autonomija svake pokra­
jine. Ali kad jedna skupina ljudi, p o d
plaštem ustava, krši ustav i zaštitom auto­
nomije samovoljno upravlja zemaljskim
imetkom samo za sebe i svoje stranačke
»vrhe a na štetu drugog dijela naroda, tada
se ustav i autonomija pretvara u najgori
absolutizam i hegemoniju, moć i silu, koje
ta tobožnja autonomna uprava upotrebljuje
proti većini pučanstva. T a k o je i autonomna
uprava u Istri, Zemaljski Odbor, bio uvijek
jedna nepravedna, nezakonita i nasilna moć,
koja je bezobzirno kršila ustav i autonomiju,
samo da tako sebi i svojoj stranci pri­
bavlja koristi.
Ako Istra plače, ni Dalmacija se ne
smije. Sve o n o što rečeno o zlorabi, izko-
riščivanju, samovoljnom upravljanju zemalj­
skog imetka od jedne skupine ljudi samo
u njihovu i stranačku korist, vrijedi u još
većoj mjeri za Dalmaciju.
Ovdje Zemaljski Odbor i druge p o ­
krajinske autonomne ustanove izključiva su
domena jedne skupine, dočim je stranka
prava, koja predstavlja većinu hrvatskog
pučanstva pokrajine, jednostavno izigrana
1 spriječena da u upravi zemlje sutječe
prama svojoj snazi. Nije sada čas da n a ­
brajamo dulje ove jade, kad su I onako
HRVATSKA MISAO
• ' " sv. Prane iza oke. perivoja
ViastnfK, Izdavatelj I odgovorni ore-
1
•• dnlfc JOSIP bREZOn.
Tiska : Hrvatska Zadružna Tiskara w
i i Slkfnlku, o. z, s. • . j .
iilieniK, 1* Kolovoza 1913. ftr. 11.
Srbsko-hrvatska koalicija u Bosni m o ­
rala bi da bude sagradjena na čvrstom
temelju ; njezini sastavni dijelovi — Srbi i
i kudio. Hvaliti i kuditi, otrovati i opet
polizati, to je njegova deviza.
Ovaj čovjek, do jučer u diame-
javnosti poznati iz zaključaka uprave i vijeća Hrvati — morali bi da osnivaju svoju p o ­ tralnoj opreci sa Smodlakom, Trum-
stranke prava. litičku djelatnost na jedinstvenim načelima bićem, ĆingrijOm, Makiedom itd., koje
Pogubnost ovakovih odnošaja u zemlji i glavni bi im ciljevi morali da budu za­ je on znao onako po svoju grditi sa
po zdravi razvitak kulturnih i ekonomskih jednički. Ako se pripovijeda, da je podloga epitetima najniže vrsti, što ih je mogla
prilika nesumnjiva je, a tim i ugroženje srbsko-hrvatskoj koaliciji u Banovini „na­ dati njegova izključiva kovačnica, evo
same autonomije koja bi morala biti paladij rodno jedinstvo Srba i Hrvata" i da bi to sada se umiljato ovim istim ulagiva
kog smo svi dužni neoskvrnjena čuvati i „jedinstvo" trebalo da bude takodjer teme­ i puza do crne. zemlje a svoje doju­
braniti ga. Kraj zlorabljenja i izkorišćivanja, ljem bosanske koalicije, onda je to jedua čerašnje prijatelje najbezočnije napada,
kakva se opažaju u nekim pokrajinama, fraza i ništa više. J o š nitko nije tačno d e ­ jer su dosljedni i vjerni svomuupra­
cijela ta autonomija izrodjuje se i sama p o finirao, što bi to „narodno jedinstvo" vaškomu programu. On doistra smatra
sebi postaje gnjilež, trulost, te pada p o d značilo u teoriji, a u praksi pogotovo ništa svu našu inteligenciju;; bilo koje vrati,
prvim udarcem vjetra, a da bolji dio naroda ne znači. Hrvatskoj i srbskoj samostalnoj kao glebu od samih hrbina, ćupa A
neće za njom prosuziti ni jedne suze. stranci u Banovini ovo je „narodno jedin­ vrča, kad se obara* kao neki Jupiter
stvo" prosta izlika, da se njime pokrije tonans na katoličko svećenstvo, koje
ono, što je njima u istinu zajedničko i radi on isti do jučer u zvijezde je kovao.
čega su ove stranke mogle stvoriti koaliciju Katolički svećenici njemu su : danas
Srbslfo-hrvafska izmedju sebe. Ove s e stranke podudaraju tudjinski izmećari, slugani i puzavci
u državopravnim načelima, koja s u im ista.
koalicija u Bosni. Spojili su ih politički principi i ciljevi prema
Beča i Rima, špijuni,, diplaši itd., dok
javno pred tisućama slušatelja znao
Sarajevski odvjetnik g. D. D i m o v i ć trećima. Njihova politika prema Ugarskoj je o istim ovako govoriti: „povjest
priobćio je nedavno u „Bos. Pošti" svoje je ista, njihova je težnja za vladom u Hr­ nam svjedoči,, da je katoličko svećen­
vatskoj zajednička. Pravaši u Banovini vode
nazore o razpletu bosanske krize. Njegovo stvo narodno i da je njegov rad bio
drugu državopravnu politiku, oni su protu-
je mišljenje, da bi se mogle b o s . političke plodan na korist domovine". Ovaj
nagodbenjaci, teže z a prekinućem današnjih
prilike sanirati samo na taj način, ako se čudak, javno je na sva usta i Ovako
odnosa prema Ugarskoj. Zato banovinski
revidira ustav i ukine sadašnji konfesio­ grmio: „protuvjerski pokret kod nas
pravaši ne mogu u koaliciju. Pokušali su,
nalni izborni red, a iza toga da se raliraju Hrvata unesen je iz vana a hajka
da kooperiraju s njima, stvorili su snjima
elementi iz svih triju konfesija u srbsko- proti svećenstvu najprije za to je* jer
pakt, a eno, baš ovih dana vidimo, d a ne
hrvatsku koaliciju p o uzoru banovinske se hoće uništiti hrvatstvo". Ovake i
ide ni to. Težko je stoga stvarati Makar i
koalicije. slične izraze znao je Dr. Drinković
kratkotrajne kompromise medju strankama,
Ove je misli — veli „Hrv. Dnevnik" — „larga manu" drobiti,, u prilog onih,
koje se u glavnim političkim načelima ra­
zastupao g. Dimović već davno prije i one koji su mu danas , ništarije, tudjinski
zilaze. izmećari, slugani) po receptu njegove
su mu slomile vrat. Prije nego što je Bosna
dobila o n o malo svoga ustava, bio je g. privilegirane riznice.
Ako stoga g. Dimović, a p o njemu
Dimović jedan od najistaknutijih srbskih „Srbobran" i drugi snivaju o srbsko-hr­ Dra. Drinkovća kronična bolest
političara. Kada je proglašena aneksija, g. vatskoj koaliciji u Bosni, onda ta njihova prevrtljivosti doprla je do vrhunca,
Dimović, kao pametan čovjek i realan p o ­ ideja predpostavlja, da će bosanski Srbi tako da je on u našoj javnosti već
litičar, bio je toga mišljenja, da treba raču­ prigrliti državopravna načela hrvatskih p r a - priznat za smušenjaka. Dr. Drinković
nati s okolnostima i prilagoditi se novomu vaša u Bosni, ili pak, da će Hrvati napustiti je sasvim zaborabio na hrvatsku p o ­
stanju, a u slozi s Hrvatima da treba p o ­ svoje državopravne težnje za ujedinjenjem, vjest, koja mu svjedoči, kako hrvatski
raditi o zajedničkoj boljoj budućnosti naših te da će usvojiti srbski autonomaško-bo- katolički kler, od vajkada pa do dana
zemalja u monarhiji. Nije se on plašio ni sanski program s poznatim daljnjim eta­ današnjeg, nije bio nigda tudji iz-
od pomisli, da bi se eventualno sjedinile pama. Ili jedno ili drugo. Držimo, da bismo mećar, nego vjeran pobornik i mu­
Hrvatska, Bosna i Dalmacija u jedno tijelo mogli garantirati z a 9 9 postotaka bosanskih čenik svoga naroda Dru. Drinkoviću
s državnom autonomijom. On nije krio ovo Hrvata, da se oni neće odricati hrvatskih poznatć je, kako ovaj mučenik kak»
svoje mišljenje, pa se je b a š zbog toga državopravnih načela. S te je strane stva­ u prošlosti tako i u sadašnjosti prvi
smrtno zamjerio svim srbjkim političkim ranje srbsko-hrvatske koalicije dakle izklju- je na mezevu z a . prosvjetu i osvje-
krugovima. Od jednoć bio je sasvim izoli­ čeno. Da li je pak na srbskoj strani m o ­ šćenje svoga hrvatskog naroda. Na­
ran, sve je bježalo od njega, uprav su ga guća tako radikalna evolucija, o tome bismo rodni svećenici se nisu bojali, ni ta­
prezirali radi tih njegovih „izdajničkih" mogli opravdano sumnjati. Ako se t o čudo mnice ni silničkog progonstva, kad je
nazora, i kad su se obavljali prvi saborski ipak dogodi, mi ćemo biti zadovoljni, i trebalo vojevati za narodne pravice.
izbori, nitko nije ni iz daleka pomišljao na onda će Dimovićeva misao postati ozbiljna Nepristrana hrv. povjest zlatnim slo­
njega, makar i bilo svima dobro poznato, i aktuelna. vima ubilježila je junačke podvige
da je Dimović megju njima valjda najpa­ katoličkog klera, vrijeme gospodstva
metnija glava. osmanlijskog u hrvatskim zemljama,
kad no su cijele plejade katol. sveće­
Sadašnja stagnacija u našem politi­
čkom životu, potpuna desorijentiranost i u
Lakrdijašfvo. nika, svojom junačkom smrću, zasvje­
ministarstvu i na vladi i medju strankama Iz Makarskog Primorja primamo: dočile ljubav prama svomu rodu. Ka­
i medju pojedincima, potakla je g. Dimo- Svaka pometnja ili smutnja u tolički kler, kakav je bio u prošlosti
vića, da se javi iz svog političkog progon­ pravaškim redovima dolazi u prilog takav je i danas. T o je Dru. Drinko­
stva i da opet razvija svoje političke n a ­ njezinih neprijatelja. Dok ovo svaki viću veoma dobro poznato; ali nimbus
zore, radi kojih je bio već jednom tako iskreni pravaš uvidja, šibenski esal- velikog orijenta tako ga je zabliještio
ljuto nastrado. tados ne samo da to ne uvidja, nego sirotana, da ništa od toga nevidi, ništa
nečuje, nego se drži ko pijan plota
Otvoreno ćemo reći, da se ni mi ne dapače u smutnji uživa i junaci se u
one Volterove: „Klevećite, klevećite
zagrijavamo za konfesionalni izborni red, tomu, podpirujuć od njega zametnutu
katol. svećenstvo !"
kojeg ukinuće smatra g. Dimović prvim smutnju.
preduvjetom za saniranje bosanskih poli­ - Nepobitna je činjenica, da je Dr. Ovim bismo kvitirali sa Dr. Drin-
tičkih i stranačkih prilika. Ne bismo se Drinković sada faktično u službi svih kovićem., Nadodat nam je, kako je
protivili rekonstrukciji izbornoga reda na protivnika pravaštva. Njegova današnja čudna pojava ovoga čudaka, prama
interkonfesionalnom izbornom sistemu. Nu rabota, nakon balkanskih dogadjaja i položaju u komu se nahodi. Nije kud
držimo, da ovakav novi izborni red bar u nakon poznatog pravaškog memoran­ -kamo, valja priznati, da je slobodarski
prvom početku ne bi donio nikakve znatne duma, kao da je naručena od naj- kužni dah uhvatio korenja u hrvatskom
promjene pogledom na rezultat samih izbora. kivnijih pravaških dušmana — Ma- narodu. Što vam se čini slobodarska
gospodo okolo obiju „Sloboda", »Po­
Ne možemo da proniknemo u u m o ­ gjara i Nijemaca, do naših domaćih
kreta", .„Riečkog Novog Lista", o naj­
vanje g. Dimovića, koji misli, da bi ovakva utvaraša. Žaliti je toga smušenjaka sa
novijim akrobatskim bravuram Dra.
rekonstrukcija izbornoga reda urodila srbsko- njegovim čudnim izpadim, koji ga
Drinkovića, koji vam je do jučer vonjao
hrvatskom koalicijom u Bosni, poput one najbolje karakterišu kao sinonim ne­
voskom i tamjanom a danas vam je
u Banovini. Novi izborni red ne bi donio stalnosti ili bolje kao ustaljeni tip
tako b l i z u ? Vi sljedbenici Fererovi,
novih političkih ideja u naš javni život, pa prevrtljivosti; On hoće da igra u našoj
crno svjetlo bacate na»>vaš ambijenat,
valjda niti novih ljudi, koji imali da budu politici ulogu nekakva diplomate, d o ­
kad ovakog novog vašega obraćenika
nosioci tih novih ideja. A srbsko-hrvatska čim kod ozbiljna svijeta on nije nego
nećete da ovjenčate lovorovim vijencem.
koalicija u Bosni značila bi pravu revoluciju lakrdijaš. Nije li taj čovjek lakrdijaš
T a on je to zaslužio.
u političkom shvaćanju bosanskih Srba. pred ozbiljnim ljudima, kad on pobija
Ovakva bi koalicija značila, da su se s r b - samoga sebe, pljujuć na ono, što je
ske političke stranke u Bosni odrekle svih do jučer javno tvrdio? Izrazite naše
svojih dosadašnjih tradicija i težnja, te da političke ličnosti u pokrajini, veoma
su prekinule sa svojom autonomaškom p o ­ ga dobro poznaju, jer je malo koji PREDPLAĆUJTE SE NA
litikom, koja je p o svojim konzekvencijama od njih prošao a da ga nije ovaj
centrifugalna. Zašto sve to ? čudak kadio i kudio, pa -opet kadio „HRVATSKU KUSAO".'
Pripust nepismenih mornara
na zapovjed trgovačkih jedra-
njaka izpod 20 tona,
Obzirom n i nevoljne prilike dobrog
djela našeg siromašnog primorskog i otoč­
kog pučanstva, koje si, u znoju lica i izlo­
ženo svagdainjoj pogibelji, zaslužuje kruh
obalnim brodarenjem i ribanjem, neće biti
suvišno, ako ga pobliže, u njegovom vla-
•titom interesu, upoznamo sa jednom ne­
davnom odredbom c. k. Pomorske Vlade,
izdanom u svrhu, da se i nepismenim i
valjanim i podhvatnim pomorcima omogući,
u stanovitim granicama, samostalan rad,
dosljedno tomu, da im se, riješavajuć ih
težkih i viiekrat nesnosnih negava, kojima
ih, u predmetu na koji se osvrćemo, oki­
vale dojakošnji sustav, poveća .privredna
sposobnost.
Austrijski zakon dneva 7. svibnja 1879.
Đ. 2 . L. br. 65, o d n o s a o registriranju p o -
atorsko-trgovačkih brodova, predvidja i
razlikuje u § 5 prama granicama u kojima
im je slobodno ploviti, takove tri katego­
rije, t. j . :
a) brodove male obalne p l o v i d b e ;
b) . velike ,
c) . prekomorske (neograni­
čene) plovidbe.
Prama tomu imati smo do sad tri ka­
tegorije brodovodja : male i velike obalne,
te pomorske kapetane duge (neograničene)
plovidbe.
Ovakovi trgovački brodovi, za koje
se, u smislu § 2 navedenog zakona, z a ­
htjeva, eda mogu biti uvršteni u izkaze
austrijske trgovačke mornarice sa pravom
vijanja odnosne zastave, da barem za '/,
budu vlastničtvo austrijskih državljana, nisu
ovlašteni na tjeranje obalnog ribarskog
obrta, rezervirana stanovnicima odnosnih
obalnih odlomaka, dok se nasuprot ribarske
•plavi registrirane na temelju Ministarske
Naredbe dneva 5. 12. 1884. D. Z. L. br.
188, gdje se u § 30 izričito predpostavlja
državljanstvo svih dionika, nesmiju rabiti
u trgovačko-privredne svrhe.
Na podlozi ovih dviju protivnih zna­
čajki, uz motivaciju, da se je njima htjelo
navlas i bitno razlikovati narav trgovačkih,
od o n t ribarskih splavi, te da bi se potom
dvostrani upis, dosljedno tomu dvojaka
uporaba protivila ^uhu zakona, Pomorska
Vlada, odlukom 26 travnja 1912. br. 8464,
stala je na put praksi, kbja se je gdjegdje
pripuštala, da se jedan te isti brod bavi
Izmjenično jednom i drugom granom pri­
vrede.
Dok je ova restriktivna mjera, p o -
tmatrana sa juridičkog gledišta, posve na­
ravna, ne smijemo je zato držati, osobitim
obzirom na mali obrtno-trgovački i obalno-
ribarski obrt, ni pravednom, ni racionalnom,
te bi jedna iznimka ili bolje — reforma, u
pogledu ovih dviju grana, koje nam neće
nikada i nikakvim odredbama uspjeti da
čisto odvojimo, bila veoma poželjna.
Samo je za onoga, koji našega ribara
pozna, te je upućen u njegove tegobe,
shvatljiva iteta, što mu je ovo ograničenje
slobode rada nanaša, tim više, ako se uzme
u obzir, d a je pripuštanje na zapovjed pa
i najmanjeg trgovačkog obalnog jedrenjaka
bilo Ministarskom Naredbom dneva 1. 3.
1902 D . Z. L. br. 45, ograničeno na pismenu
Čeljad, koja bi se podvrgla stanovitom
izpitu.
„čemu mi ispit. — veli naš ribar —
kad se sve moje trgovačko poslovanje i
onako svadja na to, da pokadkad dovezem
iz grada, p o d navd i iskrcam na pustom
žalu za susjeda teret gjubra, gradje ili živeia,
a na prodaju da negdje odvezem par b a -
čava vina iz vlastite mi pivnice" ?
š e s t mjeseci, nakon što je bila objav­
ljena, stupila je ova naredba u krijepott,
istina bez rektfoaktivne snage, ali su sat«
njom biii oštećeni i sa kućnog praga otje­
rani mnogi naši vrijedni i okretni otočani,
koji bi si tetkom mukom skuckanom s v o ­
ticom biti inače nabavili brod i postali
neodvisni radnici na polju pomorske t r g o ­
vine ondje, gdje im se ribarština nebi iz-
plaćivala, pa makar i u ograničenom obsegu
jednoga ili dvaju medjainih pomorskih
okružja.
( M e k s m o bili mnjenja, da bi ovom
atanju stvari trebalo doskočiti uvedenjem —
lirama promienjenim obćim prilikama bro­
darske industrije i obzirom na uvjete, k a -
fHma čovjek treba danaa tla udovolji, ako
hoće da postane brodovodjom malo obalno
lovitbe, te na visoki postotak nepismenih.
pomoraca — jedne četvrte uže kategorije živio podpunu blamažu i posvadio nastojati da se svi po mogućnosti i najgori
trgovačkih brodova, odnosno brodovodja. k tome Austriju s njenim saveznikom. elementi odgoje i podignu na Čim veću visinu
Ako Pomorska Vlada i nije stvar Izmedju berlinske i bečke štampe vodi kulturnog i etičnog savršenstva, pošto je to
idealno rie|iia, to je opet, okružnicom •e oštra polemika. prvi i najpreči uvjet za dobrobit svakog
dneva 19. 7. 1912. br. 18197, približno Do spora izmedju Francuzke i naroda."
doskočila potrebi. Okružnica glasi : Rutije došlo je, jer se Francuzka sta­ Dalje Savez propisuje, da ni onda,
Dodatno naredbi dneva 1. ožujka vila odlučno na stranu Grčke u pi­ kada mu se dokazala krivnja, rielma se
1902. D. Z. L. br. 45 glede propisa za tanju Kavale a proti ruskom stanovištu. dotičnika izključiti nego uprava ima mu
polučenje častničkih naslova u trgovačkoj Oštre nesuglasice izmedju Italije krivnju predočiti i tražiti od njega obeća­
mornarici, c. k. ministarstvo trgovine o b - i Francuzke radi južne granice Alba­ nje da će se popraviti. Izkrjučenji slijedi
nailoje, da dopusti, da nepismeni i n e p o - nije i egejskih otoka riješene su. tek kada se ne bi pokajao ni obećao svoj
ročni pomorci, koji su navršili 20 godina a Konferencija poklisara u Londonu popravak ali i tada ima pravo . priziva na
služili su kroz tri godine na jedrenjacima riješila je ta dva pitanja prama že­ obranički sud.
male obalne plovidbe, mogu biti ovlašteni, ljama Italije, te je južna granica Al­ Svakako, prije nego se nekoga osudi,
da zapovjedaju, u okružju ograničenu na banije Stylos tako da je konao Krfa mora bit saslužan. Ako je pak netko pred­
teritorijalne vode, jedrenjake izpod 20 tona slobodan, a Korica ostaje Albaniji; bacio štogod starosti Krstelju, nešto sra­
brutto reg., i to ako se podvrgnu izptta pitanje pak egejskih otoka, zaprem- motna, a ako dotičnik to dokaže, onda
glede jakosti vida, razabiranja boja, pozna­ Ijenih od Kalije, ostat će tako dok Krstelj mora van iz sokolstva. Stvar dakle
vanja prepisa da se predusretnu morske Turska ne izpuni uvjete ugovora u mora pred obranički sud, a ako se Krstelj
nezgode uslied sudara ; porabe sjevernice, Losanni, a zatim će o njihovoj sudbini boji pbraničkog suda, onda bit će đa je
te napokon glede poznavanja voda i mje- odlučiti velevlasti. istina o n o što mu je Drezga rekao; a tada
stija, za koja žele dobiti dopust. Pitanje Drinopolja rek bi riješit obračunat će sa Krsteljem sam Savez.
Područje će plovidbe biti odredjeno Iče se u bugarskom smislu. Čini se, Noževi I revolveri . N a r o d n o g L i s t a " .
od izpitnog povjerenstva i uneseno u za­ da Turska usljed pritiska velevlasti Zadarski „Narodni List" prenio je laži
pisnik izpita i to na temelju dokaza podana popušta. splitske „Slobode" o noževima i revolve­
od kandidata, da poznaje mjestne prilike i Ratujuće države medjutim su već rima kojima bi bili baratali naši prijatelji
da posjeduje nuždno nautičko znanje. počele demobilizirati. I Austrija će da prigodom dogadjaja prošle nedjelje. . N a ­
Izpiti će se za ovakovo usposobljenje odpusti jedan dio pričuvnika, ako rodni list" bit će se uvjerio i iz same
držati u isto vrieme i pred istim povje­ Albanija ne zamjesi štogod nova. Drinkovlć-Kretcljeve .Riječi", da je sve o n o
renstvom, kao što je odredjeno za brodovlje Čuje se naime, da se katolička arba- laž što o rsvolverima i noževima . S l o b o d a "
male obalne plovidbe. naška plemena Hoti i Grudi, dodi­ pisala i da će u hator istine to izpravit.
Taksa z« pripust na izpit iznosi 5 jeljena Crnoj Gori, naoružavaju i spre­
kruna. maju ustanak protiv crn6gorskog „ M o r a l n i T r c s l ć nabacio je u poslu
4
Neće biti izpušteaa nikakva svjedočba gospodstva feuda Vidovića pregršt psovaka na zast. dra.
o položenu izpitu ili odluka usposobljenje. Dulibića. O stvari samoj progovorit ćemo
Mir je dakle samo prividan, a u
Lučki Ured (Poglavarstvo), koji pri­ potaji se osnivaju već novi kalkanski drugi put, a za danaa ćemo dru. Tresiću
pusti kandidate na izpit, uvrstiti će u nji­ savezi. prišapnuti, da o moralu i nemoralu nema
hovu moroplovnicu (na str. 2) ovlaštenje prava da govori ona] koji ima na duši
na zapovjed trgovačkih jedrenjaka izpod 2 0 samoubojstvo Slave Srkulj.
tona brutto reg. i označiti obalni morski Vijesti o koleri u Kotoru pokazale
rayon, na koji se isto proteže, te navesti Domaće vijesti. se bez ikakva temelja. U našem gradu je
da je dotičnik položio propisanu zakletvu". Blago Banovini 1 Novi kurs donio je vijest izazvala veliku zabrinutost, koja ne
Ovim je virtualno stvorena ona po Banovini jednu veliku stečevinu. Magjarska izčezava nakon oprovrgnuća, jer više slu­
nama željena i zagovarana četvrta kate­ vlada odredila je, u skladu sa zakonom o čajeva kolere,konstatirano je u bosanskoj
gorija kvalificiranih pomoraca, koja o d g o ­ nazivlju mjesta u Banovini, da se unaprijed G. Tuzli, ima je i u Slavoniji, a kako u
vara životnim interesima širih pomorskih nema viSe^ pisati Eszek-Osiek I. nego Esžek- srbskoj t crnogorskoj vojsci hara, pogibelj
slojeva, nu preostaje još uviek neriešeno OsLlek I. Blago ti ga se našima eszekeiimal je velika radi neposrednog dodira da se
pitanje, d s li se ni ovakovi ne smiju mimo- pošast proširi i u naše strane. Gradjanstvo
gred i izmjenično baviti i ribanjem i tr­ S k e r l e c z o v djed p o t i s n u o Gundu- zato očekuje, da će obćinski liječnik dr.
govinom. llća. Za knjižnicu hrvatskog sveučilišta Drinković od svog uredničkog posla ipak
P o našem mnienju, to bi moralo ovi­ Vlaho Bukovac dogotovio je ogromnu sliku odcijepit toliko vremena da se poprime
siti o kategoriji, kojoj dotični brod pripada. koja predstavlja razvitak hrvatske književ­ sve one preventivne mjere koje poprim-
Je li ovaj naime uvršten u registar trgo­ nosti. Središte te slike čini Gundullć. Kada ljene u Splitu i drugdje.
vačkih brodova male obalne plovidbe i je Bukovac Već sliku namještao, došao je
S t u d e n . Uoči bi. Gospe na gori s a ­
providjen odnosnom izkaznicom, to je on komando, da na mjesto Gundulićevo mora
suo snijeg, te zapuhala bura i zazimilo kd
u svem podvrgnut odredbama zakona 7. doći djed sadanjeg komesara Skerlccza, o
o Badnjaku. Svijet se okaputio i čuva se
svibnja 1879. D. Z. L br. 65. i shvatljivo kome su . N a r o d n e Novine" pisale da je
da ne dobije belaja. Stariji ne pamte ova­
je, da kao takav nemože biti pripušten bio Magjar evropske kulture (tim je m a -
kvih vremena u ove zemane. Danas okre­
tjeranju ribarskog obrta; nu ako je isti gjaronski list htio da kaže, da su ostali
nulo na jugo i kišu.
registriran kao ribarska ili težačka splav, Magjari azijatske kulture).
držimo, da nebi bilo protuzakonito, kad bi S a j a m • Vrpoljcu pokvarilo je stu­
Izbori z a gorički s a b o r svršili su u
se odnosna izkaznica, na zahtjev zanimahe nedjelju izborom u kuriji veleposjeda. Novi deno vrijeme. Izgledalo je, da će o v o g o ­
stranke, atergisala klauzolom: .ovlaštena gorički sabor imati će više zastupnika tali­ dišnji sajam nadmašiti druge i brojem u č e -
takodjer na tjeranje pomorske trgovine u janske pučke stranke, nego ih je bilo prije stnika i zavjetima obzirom na ratno doga-
obsegu *, onom naime sa koji je uspo- naime 9 (prije 6); talijanskih liberala 6 djaje. U zadnji čas vrijeme omelo, te je i
sobljen njezin vodj. U ovom specialnom (prije 9); zatim 10 samostalnih Slovenaca blaga dognano malo i skupo. Pečena svi­
slučaju, i vodj i njegova splav koja nije (prije* 1), onda 4 Slovenca nove i stare njetina prodavala se p o 6 K. kilogram.
ovlaštena na tjeranje p o čitavom Jadranu, Struje u slovenskoj pučkoj stranci. Slovenski Ustoličenje ž u p n i k a . Sutra će se u
već p o jednom dielu nacionalnih voda, što liberali, koji su prije imali 4 zaztupnika, šibenskom Docu obavit svečano ustoličenje
ga sačinjavaju, ostaju izvan gore nave­ ne će imati sada ni jednoga. vič. Don Nike Plančića za žspnika. Bilo
:
denog zakona o registraciji trgovačkih b r o ­ na korist Crkve i naroda !
dova, a što je izvan zakona, to ne može Savez dalmatinskih učitelj­
s k i h d r u š t a v a izdao je poziv n a G r a d s k a p u č k e Škole završile su dne
da se š njim kosi.
prvu opću skupštinu u Spljetu dneva 14. ov. mj. školsku godinu običajnim sve­
7 rujna t. g. u 10 sati pr. p. sa sli­ čanostima, školovanje zateglo i praznici
jedećim poslovnim r e d o m : kraći jer minute zime škole su bile zatvorene
MIR Na BALKANU. I. Izbor predsjednika, II. Izvješće zbog ukonačenja vojničtva.
o društvenom glasilu, III. Kako ure­ S a j a m u Z a t o n u . Prigodom d a n a š ­
Je li u Bukureštu sklopljeni
diti i osnažiti Kotar, učitelj, društva. njeg blagdana sv. Roka sajam u Zatonu
ugovor o miru pravi mir ili samo za-
Istoga dana držače Savez i glavnu imao je sudbinu jučeranjeg sajma u Vrpoljcu.
glavak prvog krvavog okršaja izmedju
skupštinu sa slijedećim poslovnim iz Šibenika priredjena su tri izleta.
Bugarske i njenih protivnika? Javno
redom:
mnijenje bugarske već pozivlje na od­
I. Izvješće o stanju S a v e z a , ' I I .
mazdu, a bugarska vlada obratila se
Izbor trojice revizora, III. Eventualija.
velevlastima.za reviziju mirovnog ugo­
vora koji je za Bugarsku ponizujući, O d u z e t povjereni djelokrug. Vlada
ali kako se čini, do revizije neće doći. je obćini Gorica oduzela sve poslove p o ­
STAN ZA DJAKE
U prvi mah izgledalo je, da je u vjerenog djelokruga, što je u redovima s a podpunom obskrbom može ft«
S
itanju revizije došlo do sporazuma talijanske liberalne stranke izazvalo veliko dobiti Kod gradjansKt obitelji.
unedju Austrije i Rusije. Kako se ogorčenje.
Stan udoban sa basćom. rodpun
sada javlja, Rusija je samo za to, da
t e Bugarskoj dade Kavala a nipošto nadzor nad naukom,
Tko ieli dobro smjestiti svoje di­
da joj se đr.dj Šuplje, Koćana i Ra-
dovište koji pripali .Srbiji.
Gradske vijesti. jete, r»eM s e obrati na urednićtv«
Interesantno je svakako, da je u 5 p o r u S o k o l u . D a se uzmogne joi n a s c s Itftta, gdje c e dobiti »obliia
povodu dogodjaja na Balkanu došlo bolje prosuditi težina i brutalnost postupka obavijesti.
do ozbiljnih nesuglasica izmedju Nje­ Krstoljeva kod izključivanja naših pristaša
mačke i Austrije, zatim izmedju Fran- iz Sokola, evo nekoliko zaključaka Hrvat­
cuzke i Italije, i napokon izmedju skog Sokolskog Saveza, obvezatnih za
Francuzke i Rusije. sva sokolska d r u ž t v i koja u S e v e z
Njemačka je Austriju ostavila na spadaju: VISE SOBA
sjedilu te je sam car Vilim otvoreno „Kod izključivanja družtvenih članova
sa pokućstvom ili bez pokućstva
podupirao svoje rodjake kraljeve ASM u uvijek najabzirnije postupati. I koš
Grčka, i Rumunjske. U Beogradu se napUH deltkata ima s» obzir utrt na mo- izMMljuju a« u najljepšem pr«*
spremaju na izjavu zahvalnosti car« f90no»t popravka fotitnika, Jer aokolstv* djela grada. Pobili« obavijaš«
Villniu. Tako je Grof Berchtold do­ aft zadaća trvenje nago m* j * naaaproi 4 a ) « uradRićtv« Hat«,
 Atentat na komesara Sherlecza.
U razmaku od samih 14 mjeseci p o ­ ustavnih sloboština sve više popularizira i
činjen je evo drugi atentat na magjarskog učvršćuje. Ponovit će se već dvakrat d o ­
e x p o n e n t a u Banovini. 0 s a m o m činu javlja življeno izktistvo, da će bankrotiranjem
se službeno slijedeće : koalicijonaške vladavineuzkrsnut opet osobna
Na rodjendan vladarev držana je p o borba, kako doživjesmo pod Pejačevićem
običaju u prvostolnoj crkvi svečana služba i Tomašičem, koje je koalicija i grdila i
božja, kojoj prisustvovahu sve gradjanske, veličala, dotično veličala i grdila, a koja
zemaljske, državne i vojničke oblasti. Pred borba ne diže odpornu snagu naroda već
crkvom bijaše sakupljena o g r o m n a masa radja očajnike koji obću borbu zamjenjuju
svijeta. K a d a je služba božja dovršena, akcijom pojedinaca.
kraljevski komesar barun Skerlecz p o š a o je Vlastodržci imaju i u Dojčićevu atentatu
prama Izlazu iz crkve. Došavši p o d k o r i dokaz, kamo vodi režim nasilja i korupcije
prlbliživšl se izlaznim velikim vratima na koji g o s p o d a r i Banovinom već 45 godina.
pet šest koraka, skoči iz špalira pred Stranka prava nije prestala odlučujuće fak­
kordon jedan mladi čovjek i izpali prema tore upozorivati na pogibelj koja od tog
kr. povjereniku hitac iz revolvera. Hitac je postupka prijeti, najzad i poznatim m e m o ­
p o g o d i o baruna Skerlecza u d e s n o r a m e . randumom na Nj. Veličanstvo, a tim je
Ranjenik odmah je prenesen u bolnicu milo­ učinila svoju dužnost i odklonila od sebe
srdne braće, a atentator je uapšen. o d g o v o r n o s t za sve eventualne'zapletaje,
O stanju ranjenika javlja se, da je kojima je evo odraz i Dojčićev atentat.
zrno ušlo u m e s o , povrijedilo jednu žilu,
ali kost je »stala netaknuta. Rana je lake
naravi. Stanje ranjenoga je relativno d o b r o . S i b a n i k , 20 kolovoza.
Ustanovljeno je, da se atentator zove
Središnje naše pravaško glasilo „Hrvat",
Stjepan Dojčić, d a je rodjen u Ludbregu
posvećujući uvodni članak slovensko-hr-
d n e 30. kolovoza 1890., prema čemu će
vatskom katoličkom shodu, koji će se ovo
skorih d a n a navršiti dvadeset i tri godine.
dana obdržavati u Ljubljani, ovako označuje
Zanimanjem je pokostarskt pomoćnik, a
stanovište stranke prava u pitanju vjere:
d o š a o je tek prošli petak u Zagreb iz bli­
zine Chicaga u Americi, p o vlastitom p r i ­ „Stranka prava, i ako po svom
znanju lih u tu svrhu, da ubije s v a k o g programu nije vjerska, konfesionalna
kraljevskog povjerenika u Hrvatskoj, ma stranka, ipak je u jednu ruku sastav­
ljena od muževa, koji i sami imadu
koji god o b n a š a o tu šast, jer da je p o tom
poslu i poslan iz Amerike u domovinu te pozitivno katoličko vjersko osvjedočenje,
da obavi atentat na sam kraljev rodjendan. premda ne drže za shodno, da to na
veliko zvono vješaju, a u drugu ruku
• *
kao jedna izrazito narodna stranka
Značaj atentata ne umanjiva okolnost,
računa s pozitivnom činjenicom, da
da je ideal revolucionaraca Drinkovićeva
pretežni dio hrvatskoga naroda pripada
kova dr. Lorković nakon atentata posjetio
katoličkoj vjeri, pa stoga drži za svoju
kraljevskog komesara te mu u ime hrv.-srbske
dužnost, da, ne vriedjajuć osjećaja i
koalicije izrazio saučešće. Čuvaj nije imao
osvjedočenja pripadnika drugih vjera,
toliko sreće da primi saučešća koalicijo-
štiti i promiče takodjer i vjerske inte­
naške g o s p o d e . Ako d a n a s dr. Lorković
rese svojih katoličkih pristaša. Polazeći
ide na žalovanje, neće nitko objektivan iz
s toga gledišta, stranka prava iskreno
toga zaključivati da su uzroci Dojčićevu
pozdravlja najnoviju manifestaciju ka­
atentatu na Skerlecza drugi no su bili uzroci
toličke i narodne misli naše braće
Jukićevu atentatu na Cuvaja, niti je to p o ­
Slovenaca. Čini to bez bojazni, da će
klonstvo koalicije znak da d a n a s naša Ba­
jojtkogod staviti prigovor klerikalizma.
novina pliva u slobodi, blagostanju i sreći.
Jednakim posljedicama i uzroci su isti, a ti
Ako se klerikalizmom može na­
su u skrajnjem nezadovoljstvu hrvatskog
zvali iskreno prianjanje uz svoju dje­
n a r o d a sa položajem podredjenosti u k o ­
dovsku vjeru, prianjanje, osnovano na
jemu se nalazi.
znanstvenom osvjedočen/u; ako se
Prilike, u kojima se zbio atentat na
klerikalizmom nazivlje i to, kad se za
Cuvaja, nisu bile gore od današnjih : n e ­
vjeru ogromne većine naroda traži
ustavno stanje, skučivanje svake s l o b o d e i
barem ono priznanje, ono poštovanje,
p r o g o n s t v a nisu d a n a s manja. Tim što je
ona sloboda i ona pravna zaštita u
Pribićeviću, Lorkoviću i družini barun Sker­
javnosti, što ju imadu sve druge ne-
lecz simpatičniji od Cuvaja, misija magjar­
katoličke konfesije u državi: onda je
skog eksponenta ne gubi ništa na svojoj
doista klerikalno i slovensko svećenstvo
pogubnosti i odvratnosti. T e simpatije p o ­
i „slovenska ljudska stranka", onda
š t o v a n e koalicije prama kraljevskom povje­
smo u tom pogledu klerikalni i mi,
reniku barunu Skerleczu tako su jake, d a
koji njezino stanovište odobravamo,
je koaliciji uglavljeni pakt sa strankom prava
pa se mi to i ne ustručavamo javno
p o s t a o suvišan ; logično dakle, barun Sker­
izreći.
lecz će da hrvatskom narodu d o n e s e o n o Ima li se pak pod izrazom „kle­
za čim je pakt u prvom redu išao : finan- rikalizam" razumievati mračnjačtvo,
cijalnu i g o s p o d a r s k u s a m o s t a l n o s t . P r e n a i - protivljenje prosvjeti puka, izrabljivanje
vno bi bilo na to i misliti, već radje recimo, puka po jednoj kasti, služničtvo vjere
da su koalicijonaška g o s p o d a uvjerena o interesima bilo ma koje politike, kako
zastalosti pučkih slojeva, te misle d a narod *io neki ter neki taj pojam tumače,
žive u uvjerenju, da sreća ili nesreća nje­ onda slovensko svećenstvo i „ slovenska
gova ovisi o tome, je li ili nije li na vlasti ljudska stranka" ne samo da nisu
p o š t o v a n a koalicija. Bilo bi naprotiv p o klerikalni, nego su po svem svome
narod koristno, kada bi koalicijonaška g o ­ djelovanju upravo antipod takova kle­
s p o d a odlučila se već jedanput da o d a b e r u rikalizma, pak mi koti od njih, toli
jedno od o v o g d v o g a : ili tjerati radikalnu od sebe taj izraz kao uvredu odbi­
državopravnu politiku ne s a m o izbornim jamo".
proglasima nego i u saboru ili izaći pr«d
narod u p o d p u n o m unionistlčko-magjaron-
skom ruhu. f e u d Vidovića
Atentat Dojčićev posljedica je p o n i -
zujućeg stanja u kojemu se d a n a s nalazi i prijatelji puka.
hrvatski narod, koje stanje hrvafsko-srbska
U broju „Narodnog Lista" od
koalicija svojim držanjem samo učvršćuje.
Očijukanje koalicijonaške g o s p o d e sa ba­ 13 kolovoza ustao je zastupnik dr.
runom Skerleczom imat će za posljedicu, Tresić na obranu Vidovićevih milijuna,
d a s e u n i o n i s t i č k a misao pod vidom nekakvih obasipljuć svakoga, koji tim milijunim
nije sasvim sklon, najpogrdnijim uvre-
dam i sumnjičenjima.
Povod našem članku, k6ji je
toliko razbijesnio g. Dra. Tresića, dali
su njegovi novi ovdješnji prijatelji,
koji su medju narod počeli da turaju
klevetu, da naš zastupnik Dr. Dulibić
radi za Vidovićeve milijune, od kojih
da bi radi rodbinskih sveza dobio
-jedan dio... Ustali smo proti toj kle­
veti i baš neočekivanim uspjehom,
jer je eto Dulibićev politički protivnik
najbolje javno suzbio klevetu.
Navadja dr. Tresić, — povrije-
djen u svom delikatnom moralnom
osjećaju, — da mi otvoreno branimo
„uzurpaciju i protuzakonito prisvoje-
nje tudjeg imetka." Uzurpacija i pro­
tuzakonito prisvojenje ! Dakle su se­
ljani protuzakonito prisvojili ono što
od pamtivjeka posjeduju, i što im je
bilo pravomoćnim osudama priznato !
Kad se proti pravima seljana nije
moglo putem suda ništa postići, sada
se Vidovići obraćaju na vladu, da im
feud naknadi iztičuć uprav bajoslovne
zahtjeve. Ko svemu tomu ne kaže
„amen", taj boluje od... svih onih
bolesti i grdoba, što ih nabraja dr.
Tresić.
Polako ! Kad bi vlada udijelila
tražene milijune, trebalo bi da naj­
prije prizna ono što sudovi nisu mogli
priznati, biva umišljeni obseg feuda
od stotine četvornih kilometara mjesto
dokazanih 5.500 gonjala. Vlada ne
*mije da nikomu dariva milijune, te
bi u slučaju odkupa feuda natovarila
na pučanstvo iznos odkupa. S t o g a
svatova rabota oko spašavanja umi­
šljenih milijuna nije tako bezazlena
stvarčica, prama kojoj bi prijatelji
naroda mogli ostati ravnodušni.
Mi smo iztakli, da jedna obitelj
koja tvrdi, da su joj prihodi od polj­
skih proizvoda iznašali milijuna, tre­
balo bi da dokaže, gdje je spremala
sve one puste stotine hiljada barila
vina i ulja i sve one stotine hiljada
mjera žitija. Odgovara nam Dr. Tresić,
— koji nije ni amoralan ni abnor­
malan, jer ta svojstva nama dariva,
— da su Vidovići imali u Šibeniku
najveće kuće i magaze, a u Primo-
štenu do 15 što kuća što konoba, a
da ne spominje puste one konobe u
Rogoznici! Sreća za dra. Tresića,
da mu ne treba spomenuti koje su
kuće, koja im je površina konoba,
bunara, kamenica, hambara, gdje bi
se ti pusti milijuni u poljskim pro­
izvodima spremali. Toj se tvrdnji
svak ovdje smije, ali je zanimivo,
da gosp. dr. Tresić nadmašuje na­
brajanjem kuća i gospodu Vidoviće,
koji u jednom izpravku, što su nam
poslali a mi neštampali, jer nije od­
govarao propisima zakona, govore o
5 kuća u Primoštenu i o tri kućama
u Šibeniku. Neka dakle gosp. dr.
Tresić izvoli doći amo, pregledati te
najveće kuće, magaze itd., itd. i tad,
nek bude uvjeren, postat će hladniji
u, obrani miljuna. To isto preporuču­
jemo i ostaloj gospodi interpelantima,
neka se salete do nas i neka se osvje­
doče sami, inače će se blamirat kao
nikad, kdd iztiču „najveće kuće i
magaze" Tako bezočnim lažima, glede
kojih se svak može osvjedočiti, samo
ako hoće, da su laži, htjeti „unutar i
Izvan granica države" boriti se za
feud, karakterizira i ljude i miljune..
Dr. Tresiću kao da nije ugodno
što se je stari Vidović obratio naj­
prije g. dru. Šusteršiću. Neka se pro­
pita kod jednog i drugog, pa će se
osvjedočiti o istinitosti našeg-navoda
koji je pak najbolje tim podkrijepljen
što sam dr. Tresić priznaje, da on
nije ni Dru Dulibiću ni nijednom
članu hrvatsko-slovenskog kluba po­
nudio interpelaciju na pOdpis. To je
sasvim naravno, jer je nitko, tko po­
zna prilike, nebi podpisao, još manje
tko poznaje „najveće kuće i magaze"
odkrivene od dra. Tresića.
Kad bi fiksa ideja o milijunima
bila izliječena, i kad bi se gospoda
stavila .na razborito i istinito stanovi­
šte ; kad bi se zajamčilo sa nadležne
strane, da se neće teretiti narod, dalo
bi se govoriti i o naknadi. Ovako je
stvar o miljuriima smiešna svakomu,
koji pozna prilike ; niti postaje oz­
biljna tragičnom pozom Dr. Tresića,
niti postaje razborita, kada Tresić
nas nazivlje „duševno bolestnim" (ništa
manje!) niti postaje pravedna i mo­
ralna zato što nas dr. Tresić nazivlje
„amoralnim", niti postaje utvrdjena
dokazim zato što g. Tresić veli da
može dokazati nebrojenim doku-
mentim...ono o najvećim kućama i
magazam.
Inače iz zanimanih seljanskih kru­
gova primamo ponudu nagodbe: Neka
vlada od ono pustih milijuna traženih
od Vidovića razdijeli medju seljane
40 milijuna. Tako bi svaku obitelj
zapalo oko osamdeset hiljada kruna
gotova novca. Gospoda Vidovići neka
tad uzmu sve zemlje....
Treći balkanski rat?
Misao revizije bukureštskog mi­
rovnog ugovora pokopana je. S te
dakle strane nema nikakve pogibelji.
Austro-Ugarska, da pokrije svoj pod-
puni diplomatski poraz, izpoljila se u
zadnji čas kao zaštitnica potlačenih
narodnosti te iznijela predlog, kojim
bi se onemngućilo da pojedine bal­
kanske države progone druge bal­
kanske narodnosti, tako da bi prava
Muslimana, Bugaia, Rumunja, Srba,
Grka i Arbanasa bila zagarantovana
u svim državama. Velevlasti su pred­
log Austrije primile simpatično te su
u tom smislu već poduzele korake
kod vlada balkanskih država. Bugarska
dakle mora da se zadovolji svojom
sudbinom i da se odreče svake nade
u izpravak granice bilo prama srbskoj
bilo prama grčkoj strani.
Preostalo bi još jedno škakljivo
pitanje: pitanje Drinopolja. Nego i u
ovOme kao da se nijednoj velevlasti
neće da zagrize u ovu kiselu jabuku.
Rusija takodjer dala je razumjeti da
se ona sama neće izlagati.
Tuska je razumjela položaj Europe,
pa zato ne uzmiče ni za vlas u pita­
nju Drinopolja. Turske čete pače prešle
su Maricu i zaposjele Ortakioj, 40
kim. zapadno od Drinopolja. Turci
snuju odmazdu, koncentriraju svoje
čete i sva je prilika, da Bugarskoj
navijeste rat. Za svoje osnove Turska
nalazi pobude u Francezkoj, koja, radi
francezkih kapitala u Turskoj ulože­
nih, ne dozvoljava proti Turskoj ni­
kakvih prisilnih mjera.
* **
Iz Beograda javljaju, da su p r e d s t a v ­
nici velesila podnijeli ministru predsjedniku
Pašiću skupnu notu u kojoj se od Srbije
traži, da njene čete ostave konačno Alba­
niju.
— Englezko vanjsko ministarstvo d o ­
bilo je iz Carigrada vjerojatnu vijest, d a su
Turci zauzeli Dedeagač. Raznose se inte­
resantne vijesti, koje.bacaju ružno svjetlo
na grčku politiku. Grčko je naime s t a n o v ­
ništvo grada Ded^agača pozvalo grčkoga
komandant?, u Dedeagaču, koji je morao
prema bukareštanskom miru ostaviti grad,
da ne odlazi sa svojom vojskom iz grada,
jer da će biti bez zaštite naprama Bugarima.
Grčki je komandant pozvao na to koman-
 danta turske vojske, koja se nalazila n e -
daleko Dedeagača, da zauzme grad. Turci
tu na to grad i zauzeli.
— Austro-Ugarska izjavila je Rumunj­
skoj, da ugovor bukareštanski- smatra samo
privremenim. Majorescu odgovorio }e Berch-
'toldu da je ugovor stalan. Ovim se je
Austro-Ugarska izjavilaj da mir sklopljen u
Bukareštu ne priznaje. .; •
Šibenik, 20 kolovoza.
Demonstracija zastupnika u Zadru.
Namjestnik Attems je za kraljevdan bio
pozvao -sve zastupnike nastanjene u Zadru
na diner. Obično su se zastupnici hrvatske
i srbske stranke takvim pozivima do sada
odazivali. Zastupnici stranke prava nisu.
Medjutim na ljetošnji poziv nisu se odazvali
ni zastupnici hrvatske i srbske stranke, ©ni
su poziv n a m j e s t n i k a Attemsa odklonuli
n a v a d j a j u ć za uzrok o d k l o n a n e u s t a v n o
stanje, kršenje autonomije obćina i po-
licajski s i s t e m po N a m j e r n i k u u zemlji
uveden.
Tako javlja Krstelj-Drinkovićeva „Rieč"
koja k tomu nadodaje: Ovaj odklon po­
n
budio je u Zadru dosta iznenadjenja, a bez
dvojbe će pokrajina odobriti ovaj korak, jer
je ipak jedan vidljivi znak da krećemo na
bolje'.
Stanovište stranke piava prama pred­
stavnicima sistema poznato je. Ono je ne­
pomirljivo bez obzira na osobu namjestni-
kovu, načelno je, i zato pravaški zastupnici
jednako su odbijali sve pozive Davidove,
Handelove, Attemsove kao i domaćeg sina
Nardellia. Učinio je iznimku sam dr. Drin-
ković lanjske godine skupa sa droni. Kr-
steljom kao načelnikom prigodom posjet«
grofa Attemsa u Šibeniku.
Dr. Drinković je uostalom bio prozreo
igru saborske većine, koja je htjela grofu
Attemsu podmetnuti nogu samo zato jer je
pokazao da nema volje stavit se u njenu
službu i jer se je ta saborska većina našla
pogodjena nekim mjerama koje namjestnič-
tvo poduzelo proti nekim njenim obćinama.
Ona je uzela za izaziv i najmanji čin p o ­
duzet od namjestničtva koji je njoj izgledao
kao izpunjenje nekih pritužaba stranke prava.
Da se grofu Attemsu podmetne nogu,
Biankini je bio poduzeo inicijativu za neki
medjustranački sastanak zastupnika. Stranka
prava, odobrenjem vrhovne uprave, odklo-
nila je sudjelovanje tom sastanku, i baš
navlastito zauzimanjem dra. Drinkovića.
Onda je dr. Drinković pisao u „Rieči", da
je poziv gosp. Biankina „obična utvaraška
petljanija bez smisla i bez svrhe, dokgod
utvaraši rade u Dalmaciji proti pravašima
ono, što radi svaki tiranin, dakle i Čuvaj'.
Tako je dr. Drinković sudio o Bian-
kinijevoj akciji koja je prividno bila podu­
zeta proti Čuvaju, a neka nam se ne za­
mjeri ako mi još i danas jednako sudimo i
mislimo ondašnjom Drinkovićevom glavom,
pa i o zadnjoj demonstraciji saborske ve­
ćine prigodom kraljevdana.
Imenovanje prijestolonasljednika.
Vladar je prijestolonasljednika nad­
vojvodu Frana Ferdinanda imenovao vr­
hovnim nadzornikom čitave vojske te mu
prepustio upravljanje velikim manevrima i
sudjelovanje u svemu što zasjeca u vojsku.
Prijestolonasljednikova kancelarija od sada
dobiva naziv: „Kancelarija vrhovnog nad­
zornika cijele vojske".
Od smrti nadvojvode Albrehta nije
bilo vrhovnog nadzornika vojske. Vladar
se razteretio vojničkih posala, a tim je i
upliv prijestolonasljednika u velike poskočio,
što je, nakon napadaja na njegovu osobu,
od nemale važnosti.
Domaće vijesti.
S a ž a l j e n j a radi atentata, javljaju
iz Beča, da se je kabinetska kancelarija
odmah zainteresirala, te zatražila brzojavno
izvješće o samom dogadjaju, a napose o
stanju ranjenoga komesara. Od vidjenih
političara austro-ugarske monarhije poslali
su čestitke barunu Skerleczu austrijski mi­
nistarski predsjednik grof Stuergkh, zatim
grof Khuen, vitez Bilinski i mnogi drugi
dostojanstvenici • Zagrebu. T a k o su svoja
imena u bolnici zabilježili i barun Benko,
umir. odjelni predstojnik Shek iz Sarajeva,
general Grasshmiedt, dr. Amruš, Crnković,
Radičević Du£an Popović, Aleksandar
Horvat, dr. Ivan Lorković, dr. Ivica Frank
itd. itd.
Zatvorenle prvostolne c r k v e u Za­
grebu. Atentat na komesara Skerlecza p o ­
činjen je pod korom prvostolne crkve te
će za to ova biti zatvorena radi sakrilegija
i morat će se iznova posvetit.
Zdravlje p r e d s j e d n i k a vrhovne u p r a v e
- S t a n k e p r a v a . Kako „Hrvat" javlja, pred­
sjednik vrhovne uprave stranke prava dr.
Mile Sturčević. nakon petnaestdnevnog b o ­
ravka na Korani u Karlovcu, povratio se u
Zagreb, posvema oporavljen i zdrav. Sva­
kog pravaša iskreno će obradovati ova
vesela vijest.
C d p u š t a n j e pričuvnike započelo je.
Nego „Zeit" iztiče da je veliko nezadovolj­
stvo obzirom na izdane odbredbe glede
odpusta pričuvnika i glede povišenja efek­
tivnog broja u 15. i 16. vojnom zboru.
Vojna uprava, da povisi efektivni broj tih
vojnih zborova, upotrebljava naknadne prir
čuvnike razreda 1012. pridržane u aktivnoj
službi. Kada ovi ne bi bili dovoljni, u p o -
trebit će se i naknadni pričuvnici iz god.
1910. i 1911., a bit će stavljeni u neaktivno
stanje samo oni naknadni pričuvnici koji
uživaju blagodati predvidjene u § 30, 31 i
32 vojnog zakona. Vojna uprava u Bosni
pozivala je pod oružje i one pričuvnike
koji po zakonu imali bi biti oprošteni.
V l a d a r e v b r z o j a v zaplijenjen. Zagre­
bačka cenzura dala je zaplijeniti „Obzor"
radi brzojavke upravljene od Nj. V. Franje
Josipa rumunjsko« kralju, jer je u njoj bio
izraz „mirna pacifikacija", koji se prerevnom
cenzoru činio pogibeljan, jer je takav izraz
kadar da upozori na stanje u Banovini.
Treći z a g r e b a č k i z b o r otvoren je
dne 14. ov. mj. Zbor se nalazi, kao i p r o ­
šlih godina, na prostoru izmedju Sajmišta
i Draškovićeve ulice, te zaprema prostor
od 40.000 četvornih metara. Ovaj put je
osobito ukusan portal na glavnom ulazu.
S desna i s lieva tome portalu, susre­
ćemo razne paviljone. S lieva je prvi paviljon
prve hrvatske tvornice strojeva, tvrdke RabuS
i sin, zagrebačke dioničke pivovare, slasti­
čara Pantelića, onda „samoborske muštarde ", 1
koju prodaje Samoborac Presečki; zatim sé
redaju razni paviljoni za okriepu i vfešelje.
S desna je prvi paviljon sa zagre­
bačkim razglednicama; onda Antoninijeva
„Hiža u starom Zagrebu iz 15. vieka"; pa­
viljon domaćeg slastičara D. Stopara; pa­
viljon Skrbić, Budicki, dioničkog družtva
opeka, karlovačke pivovare.
Smješteni su nadalje vrtuljci, Bach-
mayerov bioskop, orijaško kolo itd. Krasan
je i ukusan glazbeni paviljon. Naokolo nižu
se prekrasni cvietni sagovi i čarobni nasadi.
U zgradi pučke škole u Draškovićevoj
ulici izložila je domaća parna stolarija za
gradnju i pokućstvo, M. Trstenjak, ormare
za led; i pletiona čarapa M. T. Mihaljević
svoj domaći proizvod razne vrsti čarapa;
specialno tvorničko skladište linoleuma lino­
leum; prva hrvatska tvornica cigaretnog
papira i tuljaka svoj proizvod itd.
Daljnji su izložitelji: Zagrebačka dio­
nička pivovara, koja je izložila slad, sladne
klice i suhi pivski trop. Trgovina cvijeća
F. Stern razni cvijetni nakit i vijence. Tvor­
nica likera svoje domaće proizvode. Prva
hrvatska stolarska i tapetarska udruga krasno
izradjenu gospodsku sobu u narodnom stilu.
Najveća pak zanimivost čitavog zbora
jtst izložba narodnih veziva.
T a l i j a n s k e p r u g e na J a d r a n u . Promet
talijanskih parobrodarskih družtava na Ja­
dranu sve više se širi. «Società marittima
italiana* ^Società italiana di servizi marit-
timi", „Puglia", «Società Veneziana" i . R o -
magnola" podrz-vaju sada u Jadranu ukupno
19 pruga, od tih 7 tiču austro-ugarske luke.
Prihod Lloyda u prvom polugodištu
1913. iznosio je K 20.938.457 prama K
18.579.933 u istom razdoblju prošle godine.
U isto vrieme ljetos je preplovljeno 1.209.840
milja prama 1.191.719 prošle godine.
Lljet a v i a t i ć a r a VVidmera u Z a g r e b u .
Tršćanski aviatičar Widmer priredio je u
Subotu i nedjelju veoma uspjele lijetove
nad Zagrebom.
+ Don Niko S l m i ć . bivši višegodišnji
glavni suradnik »Narodnog Lista", preminuo
je u Podgori. Pokoj mu vječni!
Načelnik J e l s e Duboković odstupio
je radi nesuglasica s obć. prisjednikom
Dančevićem.
Gradske vijesti.
Obćinsko vijeće pred raipustom.
Za nedjelju dne 17. ov. mj. obćinsko vijeće
šibensko bilo je sazvano po treći puti tako
da je za valjano zaključivanje bila potre­
bita prisutnost samih 12 obćinskih vijeć­
nika. Pristupila su samo 3 vijećnika. Od
29 vijećnika, koji Krstelju izrazili nepovje­
renje, nijedan nije došao. Prema tome
obćinsko -vijeće bit će razpušteno i imeno­
van vladin povjerenik, da upravlja obćinom.
P r o s l a v a 8 3 . kraljeva r o d j e n d a n a
obavljena je u našem gradu svečano. O b ­
ćina je Izdala na gradjanstvo proglas p o d -
pisan od dra. Krstelja i dra. Smolčića. U
predvečerje naviještena je svečanost 21
hitcein sa „Monarha", slavljenjem zvonova
i svirkom vojničke fanfare. Na večer bila
rasvjeta na „Monarhu". U jutro u 5 sati
vojnička glazba uz pucnjavu topova obišla
je grad, isto tako u 8 s. Banda Cittadina.
U 8 s. na Poljani gradski župnik monsignor
Karadjole odslužio je sv. Misu sa „Tebe
Boga hvalimo", a prisustvovala je vojska
te predstavnici svih vlasti. U 10 s. presv.
biskup odslužio je pontifikal; istodobno
bila je služba božja i u pravoslavnoj crkvi.
U 1 sat p o p o d n e častnički zbor priredio
je diner, na koji su bili pozvani i pred­
stavnici crkvenih, državnih i autonomnih
oblasti. Na večer je Banda Cittadina kon-
certrirala na Poljani.
Bugarski katolički biskup u Š i b e ­
niku. U ponedjeljak je bio na prolazku
parobrodom ug. hrv. par. družtva mons.
Menini, katolički biskup u Plovdivu u Bu­
garskoj. Htio j t da posjeti biskupa presv.
Pappafavu, koji se u taj čas nalazio na
dineru u častničkom kazinu. Zapovjednik
mjestne vojne posade major Bottner pozvao
je presv. Meninla na diner. Odlični bugar­
ski crkveni dostojanstvenik bio je toplo
pozdravljen. Proslijedio je put Splita.
Izkljućenja iz S o k o l a . Zulumćar
Krstelj ponovno je izključio dvojicu naših
pristaša iz Sokola i to Marka Miletu i Jure
Begu. Izključeni prizvali su se na obranički
sud i naravski ostaju i dalje u družtvu. Tu
smo i tu ostajemo!
Odmetnuli s e u h a j d u k e ? Prijatelji
iz pokrajine pitaju nas, da li je istina, da
su se Krstelj i Drinković odmetnuli u haj­
duke, da vojuju proti Austriji. 0 tome se
nešto i ovdje u gradu govorilo, navlastito
pod dojmom izvanokviraškog pisanja nji­
hove „Rieči". Medjutim do 18. ov, mj. to
se nije dogodilo. Toga je dana dr. Krstelj
slušao dvije mise, objedovao zajedno sa
biskupima Pappafavom i Meniniem, c. k.
poglavarom, c. i k. častnicima te pred­
stavnicima c. k. vlasti, sažaljevajući one
hrv. srbske zastupnike u Zadru koji nisu
htjeli da okuse djakonije Attemsove, da se
okrijepe za vitežke megdane,, zakite skupo­
cjenim cigarama i tako izprazne malko
Austriji džepove.
Na večer su Krstelj i Drinković užigali
svijeće u Sokolu. Govori se, da će u toj
službi ostati do izbora načelnika i nove
obćinske uprave, a kad načelničtvo i više ti­
suća godišnjih za tiskaru i list budu u džepu,
Mate će se već pobrinuti, kako će i dalje
zavaravati radikalizmom neupućene,
deli-Ivo će se izprsiti, kako da visoko
digne svoj butigarski — pardon, hrvatski
barjak.
Izgubila riječ. Krstelj-Drinkovićeva
blebetuša izgubila je riječ. O obćinskom
vijeću u njoj ni spomena, jer bi morala
priznati da je Krstelj sakupio cigla 3 vijeć­
nika, dakle niti njegovi svi nisu htjeli doći.
Izgubila je riječ, da ne prizna, da je sve
ono što je drljala o krivotvorenim podpi-
sima obćinskih vijećnika, koji mu dali ne-*,
pouzdanicu, gola laž. Gdje su ti krivotvo­
reni podpisi, gdje od 29 vijećnika ijedan
da se priklonio Krstelju ?
Izgubila je riječ i glede proslave kra­
ljevdana. Ma ni jedne riječi o proslavi !
Takovo tgnorisanje vlastitog gospodara, koji
je čitav, dan paradirao, ipak je odviše.
Ej, velika je to Božja kazan izgubiti
dar govora 1
Utopljenici oko poznate gadarije
zdvojno zovu u pomoć. Pravaši redom o d ­
bijaju njihov list, pa zato Drinkovića i
Krstelja uhvatila muka. Iznose samo imena
svećenika, dočim i pravaši svjetovnjaei p o ­
vraćaju glasilo za interese firme Krstelj i
drug. Tako nam prijatelj iz Makarske javlja,
da su..Od 35 ondješnjih prcdplatnika 32
povratila im list. Kada im je do reklame,
dobro bi bilo da iznesu 1 imena svjetov­
njaka, da tako pokrajina ima prilike u p o ­
znati sve te „diplaše".
Drinkovića je izdala njegova uprav-
nička vještina pa traže svugdje krivce, s v o ­
joj nedaći samo ne u sebi. Priznajemo, mora
da bude gorko, razočaranje očekivati da će
stranka sakupiti ,do 150.000 K d a se tim
novcem uzmognu platiti i dugovi privatni
a dobiti mjesto, svega toga b r u s ! A nije
se ni dr. Dulibić htio dati na lijepak i da­
rovati Drinkoviću za njegova poduzeća
10.000 K, jer ga trgovačko-financijalne s p o ­
sobnosti Drinkovićeve nisu mogle oduševiti.
Firma Krstelj i drug htjela bi se još
pokazati žrtvom stranke te da opravda
podpun krah svojih poduzeća hoće da pri­
kaže, da su oni za Dulibićev izbor štam­
pali na hiljade proglasa. Ovo je laž d o ­
stojna jednog dešperatera, jer se iz računa
mjestnog kluba, u čiji je fond zast. Dulibić
doprinosio veće svote, vidi da su svi ti
proglasi bili plaćeni. A kada Drinković
hoće da nam predbaci da se je njegov list
slao na stotine iztisaka po selima, reći
ćemo da su takove usluge lista prama
stranci bile i te kako nagradjene, jer je broj
prcdbrojnika bio poskočio od 300 na 1200
Uostalom dr. Drinković veoma dobro zna,
da su dr. Dulibić, Kulić i drugi naši prija­
telji doprinijeli velikih žrtava za pravašku
štampu, o čemu bi mu mogao dati pobli­
žih podataka sam predsjednik stranke vlč.
Prodan. Zast. Dulibić dugo vremena trošio
je za brzojave Drinkovićeva lista i u njemu
pisao političke članke od obćestranačkog
interesa. Naši ljudi suradjivali su u njegovu
listu, trošili a eno nadučitelja g. Karadjole
koji je i pokućstvo za list iz svog džepa
plaćao.
Na uzvrat šibenski pravaši dobili su
to, da o radu njihovog zastupnika nije se
smjelo u listu ništa javljati. A ako je tko
ukrao list, to su bili Krstelj i Drinković, o
čemu ćemo se porazgovoriti na mjerodavnom
mjestu, da uzmognemo Drinkoviću i Krstelju
dobaciti u lice da su utvrdjeni lažci.
Koristnije bi bilo, da firma Krstelj i
drug ne dira u prošlost dra. Dulibića, jer
ona je bez ljage, što ne bi mogli reći o
Krstelju, članu talijanaške obitelji, a ni o
Drinkoviću, koji se nemože podičiti nijed­
nom vrlinom ni u privatno n ni u javnom
životu i koga ne blagosiva nijedno mjesto
gdje je službovao.
Prije nego zast. Dulibiću predbaci
žrtve za njegov izbor, mogao bi dr. Krstelj
iznijeti račun, što je sve to on potrošio za
svoje i za tudje izbore. Krsteljev izbor
koštao je Dulibića više nego njega samoga,
a mnogi drugi naši pristaše potrošiše za
izbore Krstelja i Drinkovića desetke hiljada
kruna, o čemu će još biti govora.
Neka se napokon Krstelj ne razmeće
svojim izbornim troškovima, jer mi vrlo
dobro znamo, odakle je on te troškove
podmirivao, i bez obzira na to da firma
Krstelj i drug siše šibensku obćinu za
više hiljada na godinu.
G a r i n a r s k i m n a d z o r n i k o m u našem
gradu imenovan je g. Paškal Staničić. Če­
stitamo !
f Ivan Mišura. Dne 16. ov. mj. p r e ­
minuo je u Mandalini Ivan Mišura, otac
a profesora franjevačke gimnazije u Sinju, o.
Paje Mišure, u dobi od 68 godina. Vječni
pokoj dobrom starcu, a ucviljenoj obitelji
iskreno žalovanje.
Izložba ž e n s k i h r u č n i h r a d n j a . U
pučkoj školi u samostanu benediktinja pri-
redjena je izložba ručnih radnja ondješnjih
učenica. Ova izložba doimlje se veoma
lijepo i brojem radja i vrstnoćom izradbe.
Zove u p o m o ć B a c h o v u p a t e n t u .
Saznajemo, da je dr. Krstelj prijavio poli­
tičkoj vlasti čuvara vatrogasnog družtva
Peru Zorića radi nepristojnog ponašanja,
koje se sastojalo u tome da je Zorić vršio
naredbe svojih predpostavljenih i uzprotivio
se apaškoj raboti Krsteljevoj u vatrogasnom
družtvu. Krstelj je zatražio od političke
vlasti da kazni Zorića po Bachovoj patenti.
Kako li je nedostojno i odurno osvećivat
se jednom nevoljniku, ni krivu, ni dužnu, i
još na takav način!
Nadalje saznajemo, da je taj razglašeni
radikal Krstelj prijavio političkoj vlasti i
Milana Kutlića, jer mu se činilo da je p r e ­
malena osuda sudbena da se dade z a d o ­
voljština Krsteljevoj veličini.
PREDPLAĆUJTE SE NA
„HRVATSKU MISAO"!
 F r e g a t a sa MbtntK ••' • ' =•
I fluttro - U f arsKu godišnje K. 14—,
polugodišnje i tromjestćno suras-
m]*rno, mjesečno K. 1.20
Pojedini »roj »0 para =====
Oglasi po elJenIKu ===============3
Plativ« I utuiivo u Šibeniku. =======
M i
NOVA FORMULA.
Dr. Drinković i dr. Horvat, sudeć
po Drinkovićevim psovkama, imali bi
biti nekakvi antipodi, glave dviju sasma
opriječnih misli i struja. Uistinu pak
nije tako. Zavirimo li naime malko
dublje u „radnje" ove dvojice, naći
ćemo medju njima toliko sličnosti,
takovih jednakih značajki, da će uz-
slijedit logičan zaključak, da je njima
kao i poštovanoj hrvatsko-srbskoj
koaliciji cilj isti.
Na drugom mjestu bilježimo, kako
se koalicijonaši i horvatovci upravo
natječu da se dodvore sadanjem pred­
stavniku sistema. Ako humanost iza­
zivlje onake izjave predsjednika koa­
licije i onako pisanje Horvatove „Hr­
vatske" radi atentata na život jednog
predstavnika neustavnog sistema, onda
su osjećaji humanosti te gosp. de
otupili prama sustavnim atentatima na
život čitavog jednog naroda, onda
svi zločini što se počinjaju proti hr­
vatskom narodu bivaju sićušni prama
ovom atentatu na magjarskog ekspo­
nenta.
Riječ je „ne niči, gdje te ne siju".
Ove se riječi drži stranka prava, koja
povodom ovog najnovijeg izljeva na­
rodne ogorčenosti ne smatra potrebi­
tim iztrčavat pred ničije rudo. T k o
je sijao vjetar, ženje buru, a stranka
prava nije pozvana da buiu raztje-
rava kad vjetra nije sijala, neće li da
je stigne udes sijača.
Pobude dakle najnovijem savi­
janju šija pred Tiszinim emisarom
nisu u humanosti osjećaja, u od
vratnosti na zločin, ma gdje drugdje,
i ba§ nas vode do vrela života za
kojim čeznu tolike d u š e : do težnje
za vlašću. Dr. Drinković je i za to
našao zgodnu formulu da se naime i
vladajući sustav navede na narodnu
radnju, davši tako i ružnoj stvari lijepo
lice.
P o liniji, koju dr. Drinković p o ­
vukao, čitav hrvatski narod bio bi
odijeljen u dva tabora. Razumije se
-mo po sebi, da nas, po Drinkovi-
ćevu porazmještenju, nema u taboru
nezavisnih otačbenika demokrata, na­
rodnjaka, Srba i pravaša Drinković-
Krsteljeve bagre. Prvi je posao tog
tabora, da navede baruna Skerlecza,
grofa Attemsa, Tiszu, Sturgkha i Berch-
tolda na „narodnu radnju". Lijepo li će
to biti, kada se sva ta četa Tisze,
Ivčevića, Skerlecza, Drinkovića, StUrg-
ha, Krstelja, Sirnica, Lorkovića, At­
temsa, Smodlake, Potioreka, Trumbića,
Berchtolda i Obuljena Odmetne u goru,
u četnike, ili, po narodnu, u hajduke,
da izvojšti Hrvatskoj slobodu 1
»Narodna radnja" tog Drinkovi-
ćevog tabora „nezavisnih otačbenika"
započela je hodočašćenjem magjar-
skom eksponentu, osudjivanjem aten­
tata i izjavama privrženosti predstav­
nicima sistema, u toj „narodnoj radnji"
službu nažigača pridržaše Krstelj i
Drinković za se, jer u tome poslu
najvještiji. Ako se majka pokaže ne-
darežljiva, nesmiljena, samo onako da
ih draži, prpošna dječica uzvrpoljit
će se i navjestit Štrajk gladi, ali uz-
treba li za narodnu radnju, to će
umiljata janjad i dvije majke sisat.
• Formula je dakle nadjena, pa
može da bude vuk sit i koza cijela,
uzčuvani položaji i načelo spašeno.
Nastojanje čitavog Drinkovićevog ta­
bora bit će, da se vladajuće sustave
navede na narodnu radnju, a pošto
taj posao nije ograničen na odredjeno
doba i starost, mogu da sudjeluju i
oni koji su već 30 i 40 godina u
sličnoj radnji djelovali i osijedili kao
Šibenik, 2 3 Kolovoza
Ivčević, Simić, Biankini, jer repetita
j u v a n t ; osob to pak dobro će doći
one mladje sile koje imadu fenome­
nalan želadac, a potom i radnu s p o ­
sobnost, kao Makjedo.
Nas u velike veseli ovaj Drin-
kovićev uspjeh u sretnom obretu toli
željkovane formule, koja ugledala
svjetlo u broju 862. njegovog glasila
pod naslovom „Dva tabora". Surad­
nja Drinkovićeva sa vladajućim su­
stavima, sa Sturgkhom, Tiszom i
Berchtoldom, to će dakle biti ona
nezavisna narodna politika koja ne
trpi okvira !
Dosljedno je zato, kada Drinko­
vić nema riječi pri kora proti postupku
koalicije u Banovini, jer je i njoj
i njemu i svim onim nezavisnim
političarima Ivčević-Simić-Biankinova
kova jedna zajednička r a d n j a : jagma
za vlastima, častima i položajima.
Prinković-Krsfeljevi
sumišljenici.
Pišu nam iz Makarske : Prava je
ironija sudbine da Drinković-Krsteljevu g a ­
đenju danas podupiru b a š oni individui,
kojima je stranka prava bila vazda trn u
oku ; koji su u društvu mogućnika, plaće­
nika, izroda i žandarskih bajuneta udarali
na naše redove, napadali i gadili samo
naše ljude, a sve dakako na viši mig, na
zapovjed odozgora, odakle se mislilo satrti
i uništiti stranku, koja je j o š od svog z a ­
četka uspješno kidala lance sistema i mrsila
račune svim mogućim sluganim i špijunima.
I bez da mnogobrojnim primjerima
nedavne prošlosti razsvjetljavamo ovog
časa žestoke udarce sistema na našu stranku
širom domovine, osvrnut ćemo se samo
letimice na makarski kotar, koji je prava­
škom uskoku Drinkoviću najbolje poznat.
Bilo bi suvišno sada nabrajati sve ono što
se u onom kotaru proti nama pokušalo i
učinilo, jer se j t o tom mnogo i u Krstelj-
Drinkavićevoj „Rieči" napisalo, a makar-
skih izbornih epizoda bio je pun naš sabor,
bečki parlamenat, vrhovno sudište, dalma­
tinsko namjestništvo itd. Naša je javnost
zgražanjem sve to čitala i slušala a neu­
pućeni ljudi težko su vjerovali, da se je
takav sagrdan sasuo na goloruku i bez-
pravnu čeljad, koja je jedino bila kriva,
što se ne htjede p o b o ž n o sagnuti pred
utvaraško-bezvjerskim idolom i pred nje­
govim nogam žrtvovati sve što joj d o onda
bje srcu milo i sveto.
Nu d a ondašnjem poglavaru Simo-
nelli-u ne bijaše u onim sramotnim nava-
lam na naše redove uz bok samoživaca,
bašibožuka, pokornih sluga svake naredbe
visoke porte, danas bi Drinković grijao
itolicu carskog divana u Beču. Bez Pere
Andrijaševića, kuma mu Antičića, bez Ri-
bičića i Viankovića, niti bi Simonelli bio
proturao Čingriju, niti bi Panek u Vrgorcu
bio napravio onako čudo. T o svi primorci
znadu, a zna i propali kandidat, koji je
svom suparniku onda sa enfazom doviknuo :
„Čingrija, ime ti je Vrgorac !"
Kod ovakih činjenica što se sad zbiva ?
Eno staroga Andrijaševića hvali Drinkovi­
ćeva k r e k e t u š a ; e n o skoro pusti Antičić
prinosi svoj darak u njezin fond ; evo u
predzadnjem broju Vjekoslav Pekić mladji
u istu svrhu prilaže kr. 15 ! Da Drinković
ne poznaje ove ljude, mi mu ne bi kvarili
veselja, ali kad se on nije zacrvenio, mi
ćemo mu bez uzla na jeziku kazati : , a m -
plexatus es stereora" ! Jest, Drinković p o ­
znaje te nepopravljive političke špekulante,
koji su d o današnjeg dneva pokorno slu­
žili svemu, odakle je virila kakova špeku­
lacija i korist. Da, Drinković znade da je
1913.
Antičić onaj isti, koji je g o d . 1908. u
»Hrvatstvu* se izjavljivao pravašem, u „Nar.
Listu" utvarašem a u br. 42 „Slobode" pri­
stašom demokratske stranke, Drinković zna
da je Vjekoslav Pekić onaj mali .Gjigji",
koji kao gradski deran ne bi u nikakvom
dalmatinskom gradu ni za najzadnjeg grad­
skog pometača pristao.
On ga je višekrat p o makarskim ulicam
vidjevao, kako podvijena repa i pognute
glave njuška, a svak se pristojan odmiče,
da ga ne bi pasja para zadahnula. Drin­
ković zna, da je to baš onaj individuum,
koji je za Simonella igrao veliku ulogu kao
doušnik, kao posrednik Andrijaševića i
Antičića, k a o izvjestitelj žandarskog straž-
roeštra Štuka. Drinković zn«, da je to onaj
stvor; čijim su denuncijam naši ljudi bili
apšeni i sudjeni, koga je načelnik Klarić
radi zahtjeva javne pristojnosti morao iz
obć. u r t d a kičnuti. Poznato je Drinkoviću,
da je ta o n o čeljade, koje I dandanas ruje
proti zastupniku Klariću, pače i proti nje­
govoj kući i proti onoj tvrdei, klevećuć i
ocrnjujuć svakoga, koji se usudjuje šurovati
i s njima doticaja imati. I uza sve o v o
znanje n a š se Mato Drinković ne žaca
oglasivati takove darove, a sve od onih,
koji i danas u eri kompromisa u Makarskoj
svega i svačesa poduzimlju onamo proti
pravašim, ne bi li im pošlo za rukom o b o ­
riti tu pravašku kulu.
Makarski pravaši bez iznimke sa s v o ­
jim zastupnikom Klancem na čelu osudjuju
bratimstvo Drinković-Krsteljevo sa takvim
ljudima, koji su i d a n a s u službi policije,
detektiva, plaćenika, špijuna i žandarskih
bajuneta.
Sezonsko izseljivanje.
* Sezonsko izseljivanje, koje je izvrstno
organizirano u Italiji, zahvatilo je maha i u
Austro-Ugarskoj. Ljudi odlaze van države
na zaradu za nekoliko mjeseci, a zatim se
vraćaju, d a slijedeće godine učine isto tako.
Ovakovo izseljivanje pokazalo se u Italiji
vrlo unosno, jer najbolje sile ne bivaju nego
privremeno izgubljene a zaradjeni novac
donose u domovinu.
Hrvatska Poljodjelska Banka u Zagrebu,
kao matica hrvatskih seljačkih zadruga i
Srbski Zemljoradnički Savez baviše se p i ­
tanjem sezonskog izseljivanja. Prošle godine
vlč. Zagorac i dr. Janda, tajnik spomenute
banke, boravili su u tu svrhu u Argentini
proučavajuć, kako bi se izseljivanje iz n a ­
ših strana dalo navratiti u onu državu i to
kao sezonsko izseljivanje. Da se to izkuša,
bezuvjetno je nuždno da država sama dodje
u susret takovim izseljenicima, da se nadalje
dodje. izseljenicima u susret u pitanju p r e -
voznih troškova, osobito pak da t e izselje-
nici već unapred osiguraju za zaradu u
krajevima kamo sele, Dok se ovo pitanje
ne, uredi, izseljeničtvo ostaje grdna rak-rana.
Izvješće družtva sv. Rafaela pruža
nara zaniraive podatke o izseljenicima iz
ove poli monarkije. Sezonsko izseljivanje
ponajviše ide u Njemačku, koja treba veliki
broj radnih sila za svoju industriju i trgovinu
koje konkuriraju s Englezkom.
P o izkazu austrijskih oblasti izselilo
se prošle godine iz Austrije 600.000 osoba
ili 2-46% pučanstva prama 1*83% u Italiji.
Od toga o d p a d a 450.000 na sezonske iz-
seljenike, a 150.000 na stalne izseljenike
koji se izseliše gotovo izključivo u Ameriku.
U prvih pet mjeseci prošle godine pošlo
je u Njemačku, Švedsku i Dansku iz same
Galicije i Šlezke 275.000 radnika za obrt i
poljodjelstvo.
Prilike se tako razvijaju, da nema
nad* da bi izseljivanje moglo opasti. Slabi
politički odnošaji, u kojima živimo s Bal­
kanom, na koji je upućena austrijska trgo­
vina; i industrija, pogotovo će slabo djelo­
vati na naše gospodarske prilike i izseljivanje
pospješiti. Državne oblasti dotično njemačke
stranke u parlamentu slabo za to mare, a
Ure4«HWo I uprava nalaze se na trgu
1
sv. Prane iza o b ć . p e r i v o j a
VlastnIK, Izdavatelj I o d g o v o r n i u r c -
dniK J O S I P bREZGfl.
TIsKa : Hrvatska Z a d r u ž n a T i s k a r a u
1l
i'r I Šibeniku, u. z. s. o . J.
ttr. 13.
razlog toj njihovoj bezbrizi jest u o k o l n o ­
sti, da 8 0 % izseljenika odpada na Slavene.
Ipak za državu nife to tako indiferentna
stvar, dajbudi sa gledišta njene vojne
snage. Činjenica je da d o 100.000 mladih
i zdravih ljudi pozvanih na novačenje n e
odazivlju se, jer daleko su u tudjini.
Jedan pogled na našu Dalmaciju daje
žalostnu sliku zapuštenih polja, filokserom
zaraženih, jer svijet se razbježao kojekuda
po tudjini da zaradi komad hljeba, veći
dio da ondje p r o p a d n e .
Kada državne vlasti ne mare, bila bi
dužnost autonomnih tijela d a se brigaju za
izseljeničko pitanje. Češka, Galicija i B u ­
kovina imaju svoje p o s e b n e posredničke
urede za priskrbljenje posala izseljenicima.
Zašto ne bi nešto u tom pogledu učinio i
naš pokrajinski sabor u Zadru ?
Nakon atentata.
Rek bi da su neki elementi u Banovini
jedva izčekali da im t e pruži jedan m o -
menat d a uzmognu dati izljeva svojim o s j e ­
ćajima prama magjarskom eksponentu, d a
tako odbace sa sebe svake sumnju bilo
glede velikohrvatskih bilo glede velikosrb-
skih veleizdajničkih težnja.
Interesantan je brzojav predsjednika
koalicije Tuškana, kojim osudjuje atentat i
veli da je p o narod sreća što je atentat
promašen.
1 vodja seljačke stranke Stjepan Radić
požurio se da čestita komesaru što je o s t a o
na životu.
Horvatovci natječu se s koalicijonašima
u ponizujućim izjavama. „Hrvatska" je d o ­
nijela članak, koji je radi njegove značaj­
nosti zavrijedio d a ga našim čitateljjma
predočimo.
„Današnji dan — veli Horvatova . H r ­
vatska" — 84. rodjendana Njegova Veli­
čanstva označen je u bielom gradu Zagrebu
gadnim zločinstvom. Poslie svečane službe
božje u proslavu kraljeva rodjendana, kada
^ e je kr. povjerenik barun Skerlecz vraćao
iz stolne crkve, ali j o š u crkvi izpod kora,
opalio je u njega neki mladi čovjek hitac
iz revolvera, te ga ranio u desnu nadlakticu.
Kako niže izvješćujemo, nap.-.dač je uapšen,
te će za svoj zločin odgovarati.
Dok ove redke pišemo, nije nam p o ­
znato, koji su poticaji vodili napadača, ali
bili kakvi mu drago, mora se ovaj atentat
odlučno odsuditi. Takovim krvavim djelima
ne postizava se ništa u korist naroda, a
sam preuzvišeni g. kr. povjerenik nije s v o ­
jim dosadanjim radom u Hrvatskoj d a o
nikakvog povoda nepovjerenju, kamo li
mržnji. On je preuzeo na se p o Nj. Veli­
čanstvu povjerenu mu častnu zadaću, da uz
pripomoć- polit, faktora hrvatskoga naroda
uzpostavi ustavne prilike u našoj domovini.
A jer svi pravi sinovi Hrvatske žele, da s e
uzpostavi ustavno stanje, to je akcija s a d a -
njega kr. povjerenika praćena sa sveobćim
pouzdanjem bez sjenke protivštine proti
njegovoj osobi.
Ovakovi zločini stvaraju samo n o v e
potežkoće i zamrsuju položaj u našoj d o ­
movini, jer davaju protivnicima naše s l o ­
bode povoda za produljenje, pače i za p o ­
jačanje iznimnih mjera. Ovim nedjelom u
stolnoj crkvi zadan je hrvatskoj stvari uda­
rac, ali se nadamo, da će mjerodavni čim­
benici razlikovati hrvatski narod od fanatič-
kog i zavedenog mladića, te neće narodu
upisati u grieh djelo mahnita pojedinca. Ovaj
čin Mimo i najodlučnije osudjujemo, uvje­
reni, da govorimo iz duše naroda, koji je
i u težim okolnostima strpljivo p o d n o s i o
kušnje ne gubeći nikada vjeru u Božju
milost i pravodoljubivost svoga vladara,
kao što nije nikada prestao težiti za svojim
pravima. On će u svojoj pravednoj borbi
vazda upotrebljavati zakonita sredstva uvje­
ren, da će tim putem najprije postići i
svoj cilj : slobodu i jedinstvo domovine
pod zakonitim svojim vladarom."
 Komesar Skcrlecz, koji se medjutim
već od rane oporavio, izjavio je izvjestite­
lju „Pester Llovda" slijedeće :
„Smatram cijeli taj slučaj samo kao
incidenat, koji se smije dovoditi u nikakve
veze sa današnjim političkim prilikama u
Hrvatskoj i Slavoniji. Takva se veza logič­
nim načinom ne može konstruirati, jer u
Hrvatskoj i Slavoniji nema nikakve političke
stranke, koja bi politički služila ovim dje­
lima. Ovom mom nazoru odgovara i drža­
nje zagrebačke štampe i svih ovdješnjih
mjerodavnih politika bez razlike stranaka,
koji su mi izrazili svoje najživlje saučešće
i najoštrije osudili atentat. Makar da je to
u prvom redu izražaj prirodnih humanih
osjećaja, to je ipak karakteristično za vi­
soko shvaćanje politike u Hrvatskoj. Mene
taj incidenat nikako ne će omesti u mojim
nazorima o ovdašnjim prilikama. Atentat
ne će promijeniti moga političkog držanja
ni najmanje i ne će dati povode nikakvim
vanrednim mjerama''.
Predsjednik hrvatsko-srbske koalicije
Grga Tuškan poslao je iz Siska barunu
Skerleczu ovaj brzojav : , O r a / čas saznao
sam za atentat, koji srećom nije uspio.
Kako Vaša Preuzvišenost nije došla u Hr­
vatsku, da ju tlači, nego za to, da joj pri­
pravi put do ustavnosti u sporazumu sa
pravim zastupnicima naroda, to se veselim
a sjegurno i cio narod, da je Bog sačuvao
V a š život za narod i njegova prava, da
već jednom prestanu muke i patnje, kojima
ga muče stanoviti ljudi.''
Šibenik, 23 kolovoza.
Pravaško novinstvo složno je glede
Krstelj-Drinkovićcvih rovarenja u stranci.
Ovu jednodušnost konstatira i predsjednik
Stranke vlč. Prodan u »Hrvatskoj Kruni"
kad k a ž e :
„Mi bismo najvoljeli mučat i cienimo
da je to, kao i muk ostaloga pravaškoga
novinstva, na koje se takodjer tuzi „Hrvat­
ska Rieč", ono najbolje što se u interesu
stvari, stranke i ljudi oko „Hrvatske Rieči"
dade u ovaj mah da se učini. Sama činjenica,
da nitko ne ustaje od pravaša, da sudjeluje
u borbi koju sada vodi „Hrv. Rieč", mnogo
znači i mi držasmo, da će „Hrvatska Rieč"
shvatit duboko znamenje toga riečitoga muka
i odatle crpsti koristi. „Hrvatska Rieč" bit
će opazila, da u koliko jedne ili druge pra­
vaške novine štogod progovore, to nije voda
na mlin ^Hrvatske Rieči". Nije samo „Hrvat.
Dnevnik" i „Hrvatska" da — i preveć'oštro
— pišu proti „Hrv. Rieči". I „Hrvat" sa-
danje glavno glasilo stranke prava progo­
vorilo, ali nikad u prilog, i „Prava Crv.
Hrvat", i „Naša Sloga", a „Hrvat. Kruna"
možda od svih najobzirnije.
S toga što svi ili muči ili ako pišu,
samo prigovaraju, mogla je ,.Hrvat. Rieč"
uvidjet, da je barem krivo sjela, pa s stoga
u koječem krivo i sudi".
Turci prodiru u Bugarsku.
nego je nastavio hrvatski govoriti dokazujuć
nezakonitost izbora u Pazinu.
Požar usljed eksplozije. Iz Blata na
Korčuli javljaju, da je dne 18. ov. mj. u
G r a d s k e vijesti.
večer u kući veleposjednika gosp. Stjepana Načelnik Jelse I načelnik Šibenika.
Nadvojvoda Frano Ferdinand u Bosni.
Kalodjere došlo do eksplozije puščanoga Načelnik Jelse odrekao se načelničtva, jer
„Saraevoer Tagblatt* javlja, da je potvrdjena
praha te je buknuo požar; koji je zgradu došao do nesuglasica s jednim obćinskim
vijest, da će nasljednik prijestolja u rujnu
sasma uništio. Pri tome tri osobe smrtno prisjednikom. Načelnik Šibenika ima proti
doći u Sarajevo, da prisustvuje otvorenju
su bile ranjene i još iste noći od zadobi­ sebi pet obćinskih prisjednika, i ne odriče
narodnog muzeja i ostati ondje tri dana.
venih rana preminule. se. Načelniku Jelse nitko nije rekao ni . c r n o
Željeznica Karlovac—Metlika, kako ti oko u glavi", i s p o r je njegov privatne
javlja službeni list hrvatske vlade, otvorit Jadranska Izložba u Beču ostat će
naravi, a ipak odriče se; načelniku Šibenika
će se još ove godine, možda 1. studenoga. otvorena još čitavu jednu godinu, ne bi li
je skoro čitavo vijeće dalo nepouzdanicu i
se kako pokrio ogromni deficit.
Austrija ima da gradi prugu Metlika—Novo predbacilo mu se, da se okorišćuje obćin­
Mjesto te Pribudić—Knin, ali će proći dvije Obrtni nadzornik Dr. Frano Ober­ skim novcem, pa uza sve to ne odriče se.
godine dok budu gotove. Na hrvatskoj strani thor, c. k. ministerialni koncipient, koji je Ali načelnik Jelse je Duboković; načelnik
na pruzi Ogulin—Pribudić radi se punom bio dodijeljen obrtno-zanatlijskoj i umjet­ Šibenika je Krstelj. Ima ljudi nježnih m o ­
parom. ničkoj školi u Splitu za promicanje obrta, ralnih osjećaja, a ima ih i takovih koji
koncem ovog mjeseca odlazi sa svog d o - moralne udarce ne osjećaju već čekaju
Strašna nesreća na vježbalištu
sadanjeg mjesta, jer pozvan u Beč, da služi nogomet.
mornarice, admiral ubijen. U srijedu u
jutro oko 10 s. na vježbalištu ratne mor­ u ministarstvu za javne radje. U svojstvu
Jedan upit kaštelanskih pravaša.
narice u blizini Sarcoggiane kod Pule raz- obrtnog nadzornika g. Oberthor stekao je
Prijatelj iz Kaštela piše nam, da bi zapitali
prsnuo se najveći top, koji je prouzročio lijepih zasluga, te je uprav žaliti, da ostavlja
dra. Drinkovića, da li su i kaštelanski pra­
veliku nesreću, te je nastradao viceadmiral Dalmaciju, tim više, što, u koliko čujemo,
vaši diplaši kada su skoro svi odbili nje­
grof Lanjus komu su odnesene obje noge ministarstvo nije sklono, da mu se imenuje
govu „Rieč". Kašteianski pravaši bili su
i usljed rana umro, a teško ranjenih imade nasljednika, već će se to mjesto ukinuti, a
izbornici i agitatori Krsteljevi, dočim je
više oficira i množtvo momčadi. Od mom­ nadzor nad zadrugam bit će povjeren školi
većina kaštelanskih p o p o v a radila za Ivče-
čadi mrtva su četiri mornara, a inžiniru u Spljetu. kojoj je g. Oberthor bio dodi­
vića. Zašto Drinković i njihova imena ne
tvornice Škoda odnesena je desna ruka. jeljen.
stavi na svoj index, zašto se ograničuje
Ovom vrijednom i zauzetnom činov­
Kolera u našim zemljama u Ba­ samo na svećenstvo, dočim i svjetovnjaci
niku želimo u njegovom zvanju najljepši
novini i Bosni sve više se širi. Tako je 14. pravaši u jednakoj mjeri odbijaju njegovu
uspjeh i napredak.
o. m. u Progaru, obćina Boljevci, kotar gadariju?
Pristav pomorskoj ribarstva. Mini­
Zemun, oboljelo u jednoj kući pet osoba
štete od nevremena. Ove godine
uz sumnjive znakove azijske kolere.' Od starstvo trgovine imenovalo je dosadanjeg
tajnika obćine obrovovačke g. Sardelića ko da ljeta nemamo. Ugrije jedan dan,' a
njih su 4 osobe umrle, a 2 su sahranjeni
drugi odmah kiša i bura. Nevrijeme nanijelo
još prije, nego se saznalo, da su oboljele, privremenim pristavom za ribarstvo kod
pomorske vlade. G. Sardelić obnašao je je ogromne štete i u našoj obćini, tako d a
tako da su same izmetine 8-godišnje dje­
je dotično povjerenstvo pronašlo u odlom-
vojčice Dinke Strajnićeve odaslane zem. nekad čast tajnika Harachova družtva za
cim Konjevrate, Slivno, Danilo, Dubrava i
bakterioložkom zavodu, koji je ustanovio, ekonomsko podignuće Dalmacije.
Vrpolje do 400.000 K štete usljed
da je Strajnićeva oboljela od azijske; kolere. Rekord brodogradnje. Dne 20. ov.
krupe i poplave. Čujemo da je krupa uni­
Mjesto je Progar oružničtvom obkoljeno. mj. porinut je u brodogradilištu S. Marco
štila još i odlomke Boraje, Grebaštice, Pri-
U Kupinovu je prama posljedku istraživa­ u Trstu parobrod „Nimrod", družtva Gero-
moštena, Rogoznice i Jadrtovca. Dakle
nja njenih dejekata po bakterioložkom za­ limich e Co. Ovaj parobrod sagradjen je u
crna se piše.
vodu oboljela i umrla od azijske kolere samih 118 dana, i nijedno brodogradilište
57-godišnja seljakinja Žika Krežević. U Ze­ na svijetu nemože se pohvaliti da je tako + Š i m u n Peršen, naš sugradjanin,
munu oboljela je u ulici Tošin bunar 11. brzo sagradilo parobrod takove veličine. preminuo je u 75. godini Života dne 18. ov.
o. mj. 59, godišnja Ana Kinković uz pozi­ „Nimrod" je dug 137.56 m., širok 16.46 m., mj. u Zagrebu, kamo se je preselio pred
tivne znakove azijske kolere. Po vladi visok 11.71 m., težak je 9400 tona, a nosi godinu dana sa poduzetnim svojim sino­
odredjene mjere provode se svom strogo- 7000 tona brutto. vima Josipom i Vjekoslavom te cijelom
šću, U gradu Zemunu i zemunskom kotaru obitelji. Sahranjen je na Mirogoju. Vječni
nalaze se tri naročita vladina izaslanika Austro-ugarski ratni brod u Kini. pokoj njegovoj duši, a ucviljenoj obitelji
radi provedbe i nadzora vršenja preven­ U utorak odputovao je put Kine ratni brod naše saučešće.
tivnih mjera proti širenju kolere. „Kaiserin Elisabeth". Ostat će u kinežkim
Iz Sarajeva pak javljaju, da se je u vodama dvije i po godine kao stacijonarni Kako se postaje prvak i vodja na­
Gornjoj Tuzli kolera opet pojavila. U Si- brod. roda. Na slavu i čast velemožnog dra.
minu Hanu pojavila se takodjer kolera, té Krstelja neka je i ova. Ovo je peta godina,
su konstantiraná 2 slučaja, u Gračlnici \t da je dr. Krstelj član podupiratelj vatrogas­
1 smrtni slučaj u Samcu. Osim toga" leži a !
Mladomisniku nog družtva u Šibeniku s mjesečnim d o ­
Samcu jedna osoba, oboljela od "kolere, a prinosom od K 10.—, što daje na, godinu
1 se osoba nalazi u karanteni. LUKI TURfcTO, K 120.—, dotično u pet godina K 600.—
Vatrogasno družtvo u ovo pet godina nije
Kolera na dunavskom" monitoru. prigodom njegove prve Sv. Mise u kapelici
od dra. Krstelja primilo tog doprinosa.
»Militärische Rundschau" izjavlja, da nije Sv. Cirila i Metoda u Loretu.
Kako se sada Krstelj hoće da pokaže s v e -
istinita vijest nekih novina, Ha je na du­
Snivala je od drevnih vremena, mogoćim i u vatrogasnom družtvu te snubi
navskom monitoru jedan vojnik obolio od
Na pjenama Kvarnerskih valova, svoje skutonoše stavljajuć ih na stražu u
kolere.
Vila pjesme, vjerskih uspomena, družtvu, po dvojicu svaki dan davajući sva­
Mjere proti stranim državljanima u Vrela, rijeka, gaja i lugova. komu po K 6 iz vatrogasne blagajne raz-
Trstu. Tršćansko namjestničtvo naredilo je sipljuć tako družtveni novac jer vatrogasno
tršćanskoj obćini, da odpusti sve činovnike Talas, vihor i škripa vesala, družtvo ima svog čuvara te ne treba p o ­
i namještenike u obćini koji su strani Udar groma, jauk velikana, sebne straže — to je opravdana nada da
državljani. Odpust činovnika uzetih uz Vabili ju do Istarskih žala, će on dugujuću svotu od 600 K družtvu
ugovor imao bi uzslijediti izmakom ugovora;
svi pak ostali dobit će odkaz od 6 tjedana
K mekom krilu majke Frankopana. bar sada izplatiti.

Unatoč opomenama velesila, Turska
ne odustaje od namjere da Bugarsku sasma
potisne iz Tracije. Turska je u tome p o d -
pomagana od Grčke, koja je, kako smo
već javili, predala Bugarima dodijeljenu luku
Dedeagač Turcima. Grci služe Turcima u
Traciji kao uhode proti Bugarima.
P o jednoj vijesti iz Londona, Turci
marširaju prama Plodivu i hoće da ga za­
uzmu. Londonski listovi donose suglasne
telegrame, da je Rusija prekjučer u jutro u
bugarskoj luci Burgas izkrcala svoje čete,
koje su odmah zapriječile jednu austrijsku
ladju da izkrca svoj tovar.
Očekuje se skupni korak velevlasti
proti Turskoj, koja bi imala biti financijski
pudpuno bojkotirana dokgod se njene čete
nc povuku za granicu Midia-Enos.
D o m a ć e vijesti.
Skerlecz u pogibelji. Jedna privatna
vijest iz Zagreba javlja, da je kod baruna
Skerlecza nastupilo otrovanje krvi. Bolestni-
k'ovo je stanje vrlo kritično.
Trldesetgodišnjica prve hrvatske ri­
ječi u istarskom saboru. Na 21. kolovoza
1883. dr. Matko Laginja izustio je prve
hrvatske riječi u istarskom saboru govorom
koji je započimao riječima: „Poštovana go­
spodo Latini/ Izbor u Pazinu„„" Onda su
talijanaški zastupnici sa galerijom skočili
kao bijesni, ali Laginja nije se dao smesti
prije izmaka sunčanog tromjeseca. Ova
mjera pogadja u prvom redu pripadnike
Italije.
U 16. vojnom zboru. Zapovjednik li-,
vojnog zbora general Blaž Schemua upravio
je na vojni zbor dnevnu zapovjed, u kojoj
prigodom odpusta pričuvnika konstatira da
su stare kreposti naših vojnika, diši plina,
poslušnost, vjernost i privrženost starešinama,
duboko ukorenjene te izrazuje svoju za­
hvalnost, priznanje, srdačne pozdrave i
najljepše želje svim onima koji ostavljaju
aktivnu službu.
Iz Kaštelstaroga primamo: Jovi i Josi,
upraviteljima „GUzbarskog Sklada" u K.
Novome kod Trogira. — Na Vaše i Vaših
sumišljenika umirenje „javno" javljamo da
je živa istina što javljate u „Slobodi" bi.
1.89 od 16 tek. da niste Vi već doli pod-
pisana pravaška glazba Svačić sudjelovala
sastanku katoličke „dječurlije" u Spljetu
dne 3 tek. Jako žalimo, da su radi nas
Vaši istomišljenici ma samo i čas mogli
misliti, da je Vaš „Glazbarski Sklad" „na-
tražan", „mračnjak", „diplaš" i t. d., dok
a ovim izjavljujemo da ste „napredni" i
.prenapredni", dok o nama na sreću to*
nemožemo kazati. Toliko na umirenje Vaših
istomišljenika.
Nego vere nam naše, zdravo srpski
smo do danas držali da je Jovi Ivan ime.
Koja čuda naprednjačtvo pravi! Za Glaz­
beno družtvo „Svačić": predsjednik Josip'
Lukas; tajnik Stjepan Smojver.
Al sve zalud, jer robiju roda
Snivala je sred jada i b o l a . . .
. . . . Gle, sad evo budi ju s l o b o d a :
Sveti zbori naših Apostola I
I vodi ju k& nevjestu mladu,
Na visini Loretanskog grada,
Pod lovorjem i jablana hladu
Da nam bude krilatica nada.
Pa se danas ona lakokrila
Spušta tronu vjere sunca vrela,
Da ti, kao primorkinja Vila,
Prva vijenac plete oko č e l a . . .
U tom vijencu savila je moći
Što ih Prošlost prišaptava rodu,
Što ih Zrinjski čuo u samoći
Kad branio vjeru i slobodu.
I ti danas pod H M cvijećem milja
Dižeš k Nebu prvu žrtvu svetu,
Žrtvujući carici svesilja,
Svoju mladost u prvom poletu.
A mi tvoji prijatelji mladi
Nosimo ti srce puna žara,
Pa uz Vilu, što ti tamjan kadi,
Pratimo te do časnog oltara.
Pratimo te uz molitve ti'e:
Nek se rodu stara vjera vrati,
Nek ga opet ljubav s nadom grije,
Jer tog milja nemaju Hrvati 1
Tvoji prijatelji.
Nesreća na moru. U četvrtak oko
2 sata p o p o d n e , kad je parobrod „ T o m m a -
seo" plovio iz Šibenika put Zlarina, izme-
dju tvrdjave Sv. Nikole i Zlarina ugledao
je jednu izvrnutu ladju. Ladja je bila iz za­
darskih otoka i u njojzi dva čovjeka koja
su bila u moru držeći se ladje.
Zapovjednik „Tommasea" g. Zanze,
kad je opazio nesreću, p o š a o je tamo,
uzeo ladju po krmi i odveo je u zlarinsku
luku. Sreća da je bio dan, inače bi ovi ne­
voljni ljudi bili stalno zaglavili. Pohvaliti
je plemenito djelo zapovjednika gosp,
Zanze, kao što i zapovjednika ratnog broda
.Schwarzenberga" koji je, netom je, primio
vijest o nesreći sa tvrdjave, odmah poslap
dvije torpiljarke u pomoć. Nu „ T o m m a s e o "
već je brodolomce bio spasio.
„Ribarsko-koraljska zadruga" u na­
šem gradu odpremila je i ove godine ribare
koralja na ribanje istoga, ali, u koliko smo
izvješteni, ribanje slabo radi hrdjavih vre­
mena, koji ove godine iznimno na našem
moru vladaju.
VISE SOM
sa pokućstvom ili bez pokućstva
iznamljuju se u najljepšem pre­
djelu grada. Pobliže obavijesti
daje uredničtvo lista.
 FrcriplaU za Šibenik,
I flu&tro - Ugarsku godišnje K. 14—,
•olugodsnjc I tromjesečno suraz-
mjerno, mJ<scčno K. 1.20 - ••• v
Pojedini broj 10 park 3 t = = = =
Oglasi po djenlKu " 1 1 1
Plativo I utuživ* u Šibeniku. ; = = = = = =
I.
Najsigurnija zaštita autonomije.
U strankama saborske većine
uzbudio s e odjednom osjećaj ustavnosti.
O d r a z t o g u z b u d j e n j a b i o je u p o ­
z n a t o j d e m o n s t r a c i j i njenih z a s t u p n i k a ,
n a s t a n j e n i h u Z a d r u , proti n a m j e s t n i k u
grofu A t t e m s u p r i g o d o m k r a l j e v d a n a .
L o g i č n o bi b i i o , d a j e toj d e m o n ­
straciji s u d j e l o v a o i p r e d s j e d n i k s a b o r a
dr. i v č e v i ć k a o p r e d s t a v n i k u s t a v n o g
z a k o n o d a v n o g tijela i p r v e a u t o n o m n e
o b l a s t i u zemlji, ali d a n a m s e n e
r e č e , e h o ć e m o cijepati d l a k u , preći
ć e m o preko t o g protuslovja.
• K a o stranka, koja b a š u hrvat­
s k o m u s t a v u i m a s v o j e t e m e l j e i koja
je" izrazito s l o b o d a r s k a jer teži z a
s l o b o d o m - n a r o d a , Tadujemo s e svakoj
akciji koja i d e ž a u č v r š ć e n j e m u s t a v n i h
T
s l o b o š t i n a . A k o n a s p a k korak z a ­
stupnika s a b o r s k e v e ć i n e n e m o ž e
o d u š e v i t i , r a z l o g je t o m u u razlikosti
s h v a ć a n j a u s t a v n o s t i k o j a dijeli n a s
Od stranaka s a b o r s k e v e ć i n e . P r i v r e ­
meni p o l o ž a j , u k o j e m u s e nalazi
D a l m a c i j a , kosi s e s hrvatskim u s t a ­
v o m , te je o v o m s h v a ć a n j u s t r a n k a
prava d a v a l a izražaja p r e k o s v o j i h
Zastupnika b i l o d r ž a v o p r a v n i m ogra­
dama u carevinskom vijeću b i l o . n a ­
crtima s a b o r s k i h a d r e s a , a j e d a n o d
takovih prosvjeda sastojao s e i u o d -
kjonu p o z i v a na d i n e r e k o d n a m j e s t -
hika. O v o s m o bili d u ž n i iztaknuti,
ne d a b a g a t e l i š e m o r a z l o g e p r o s v j e d u
gospode na kraljevdan, nego da
upozorimo na programatičko stanovište
n a š e k a o d r ž a v o p r a v n e stranke koja
u p o j a v a m a „neustavnog stanja, kr­
šenja autonomije obćina i policajskog
sistema", koje o d j e d n o m opaža s a ­
b o r s k a v e ć i n a , vidi tek l o g i č n u p o ­
sljedicu nenaravnog položaja Dalma­
cije.
Ali „contra factum non valet
argumentu/n", p a i mi m o r a m o d a
računamo sa činjenicama i da prema
t o m e n a š rad u d e s i m o , e d a s p r i j e ­
čimo, u koliko je m 6 g u ć e , da s e ovaj
n e n a r a v n i n a š p o l o ž a j n e izrabljuje
protiv n a s , protiv n a r o d n o g našeg
o b s t a n k a i protiv n a š i h državopravriih
težnja.
Stranci p r a v a j a m a č n o n e m o ž e
s e predbaciti, d a j e išta p o d u z e l a d a
s e o v a j n e n a r a v n i položa* D a l m a c i j e
učvrsti, j o š m a n j e da je t e ž i n u o v o g
zla mjerila p r a m a simpatiji ili a n t i ­
patiji p r e d s t a v n i k a režima.
N i j e stranka prava o v o z l o z a to
smatrala manjim jer je vlast u zemlji
i m a o u rukama d o m a ć i č o v j e k , p a č e
nije m o g l a a d a režim d o m a ć e g č o ­
vjeka n e p o b i j a d r ž e ć i t a k a v režim u
m n o g o č e m p o g i b e l j n i j i m o d importi-
rane tudjinštine. J o š m a n j e je stranka
prava tražila ideal namjestili ka u b u d
k o j e m kulturnom austrijskom N i j e m c u ,
kako. g a je p r e d s t a v l j a o dr. S m o d l a k a
u jednom s v o m g o v o r u pred care-
vinskim vijećem.
B i o tko' b i o n a s t o l i c i n a m j e s t -
nika D a l m a c i j e , n a s t o j a n j e s v i h n a s
mora biti d a s e o v o n e š t o t a k o z v a n e
a u t o n o m i j e n e i z v r g n e protiv n a s . D a
t o g a n e b u d e , red je osigurat se
proti izigravan/u zakona ma s koje
strane. Pogotovo pak moramo se osi­
gurat proti izigravanfu zakona od
strane jedne domaće stranke protiv
drugih stranaka u zemlji, da protu­
narodnom sistemu ne pružimo sami
oružje kojim će nas udarati.
Priznat ć e n a m svaki o b j e k t i v a n ,
da s e je u t o m e p o g l e d u u D a l m a c i j i
i s u v i š e griješilo. A u t o n o m i j a p o k r a ­
jine i a u t o n o m i j a , o b ć i n a izrabljivahu
se i izrabljuju s e o d v l a d a j u ć i h stra­
naka na štetu drugih. A k o p a k mi
Uredništvo I uprava nalaze s i na t
Vlastnlk, Izdavatelj I odgovorni u r c -
• •' '• dniK J O S I P bR£ZQfl.
Tiska : Hrvatska Zadružna Tiskar.i u
Šibeniku, u. z. s. o. j .
Šibenik, 27 Kolovoza 1913. Br. 14.
imali p o s e g n u t i z a radikalnim l i j e k o m : jedna velika nepravda. „Hrvatska Rieč" na­
reforma Zemaljskog Odbora, re­ braja one koji su u zadnje doba odbili
forma sabora, reforma obćina. „Hrvatsku Rieč". Pri tom iznosi najradje i
s a m i k i d a m o z e l e n o granje s a s t a b l a Cijeli n a š a u t o n o m n i pokrajinski i skoro izključivo imena raznih svećenika i
te n a š e b a j o s l o v n e a u t o n o m i j e , k o j e o b ć i n s k i život mora s e postaviti n a prikazuje ih svih obćenito kao robove tu-
o n d a č u d o d a s i s t e m u z i m a i v o l j e i- n o v e t e m e l j e , d a b u d e o n e m o g u ć e n o djinske zduhe. Bit će koji, ali riedko koji,
s n a g e d a n a s o s t a v i na s a m o j s u h o j i z i g r a v a n j e z a k o n a b i l o na čiju štetu jer priznajemo, u svakoj i najboljoj pšenici
grančici! i d a b u d e z a j a m č e n a p o š t e n a uprava. ima ljulja, ali stavljat onako na „berlinu"
P o š t o v a n a s a b o r s k a v e ć i n a sjeti'a Iz o b ć i n s k o g z a k o n a , iz izbornih p r a ­ sva ona imena, kao da su svi postali slavo-
s e d a p r o s v j e d u j e proti n e u s t a v n o m ; vilnika m o r a nestati svih d v o u m l j a , srbi najgore dlake jer su odbili „Hrvatsku
s t a n j u , proti kršenju a u t o n o m i j e o b - s v i h ventila prikladnih z a r a z n o v r s t n a Rieč", to je čin veoma nepravedan i po
ći; a i proti p o l i c a j s k o m s i s t e m u u t u m a č e n j a , za s v a k o j a k e p r o t u z a k o n i - svećenstvo težko uvrjedljiv.
zemlji. A š t o je b i o d o s a d ž i v o t s a ­ tosti. N o v a v r e m e n a traže reformu Medju uzroke, koji ozlovoljuju o b -
b o r s k e v e ć i n e a k o n e i z i g r a v a n j e z a - , s a b o r a , n a temelju n o v o g - i z b o r n o g ćinstvo proti „Hrvatskoj Rieči", spada, osim
k o n a n a korist njenu a na štetu stranke reda, n a d e m o k r a t s k o m temelju, a mana kulturne naravi, i njezin noviji poli­
prava? N i j e li s v o j i m d o s a d a n j i m n a d a s v e reformu Z e m a l j s k o g O d b o r a , tički kurs.
d j e l o v a n j e m s a b o r s k a v e ć i n a protiv d a stranke imaju u upravi z e m l j e
U novom se pravcu opaža u ghvnom
nas pravaša brusila m a č , d a m u u d j e l a p r e m a s v o j o j • jakosti. J e d n o m
dvoje: žešća borbi proti austrijskoj misli, u
oštricu osjeti s a d a i s a m a ? Ili je reformirana, g l a v a , d o ć i ć e i d o r e ­
koliko je ona u sukobu sa hrva skim inte­
u s t a v n o i z a k o n i t o bilo stanje k o j e m u - forme u d o v a , o b ć i n a , te ć e m e d j u -
resima, i narodna baza borbe. Na prvi mah
M a k a r s k e stranački Z e m a l j s k i O d b o r biti n a j ­
bijahu izvrgnuti pravaši
oboje izvrstna politika. 1 prva ics:, ostaviv
p u č a n i o d g l a s o v i t i h s a b o r s k i h i z b o r a bolja g a r a n c i j a z a d o b r u i p o š t e n u
pokudjenu formu na stranu, baš izvrstna,
god. 1895? upravu.
skroz pravaška. Ne tako druga. Narodna
G o s p o d a s e dižu u o b r a n u a u t o ­ Prosvjedi, poput o n o g najnovijeg
borba umjestna je i koristna samo onda
nomije o b ć i n a ! A š t o je o s t a l o o d proti n a m j e s t n i k u grofu A t t e m s u , ostaju
kad je na polju narodnosti, na polju j z ka.
te a u t o n o m i j e n a k o n p o s t u p k a s a b o r ­ n a m s m i j e š n i , jer im je o č i t a s v r h a
Tu se Srbi i Hrvati i svi uobče Slaveni
ske većine sa pravaškim obćinama d a s e o m o g u ć i povratak n e p r a v d a i
mogu i moraju naći skupa. Primjere soli­
Makarske, Visa, Gradca, Opuzena, b e z a k o n j a n a kojima s e j e d i n o u z d r ­
darne narodne borbe imali smo i mi u
Nina, Raba, Metkovića, Supetra, B i o ­ žavala saborska- većina. N a s u tako­
Dalmaciji više puta i u novinstvu, i u <»b-
grada i t d . ? Razpust obćine Kaštel- v o m radu n e ć e i n e m o ž e biti, spravni
ćinam, i u raznim družtvima i u saboru itd.
S u ć u r c a alarmirao je s a b o r s k u v e ć i n u uvijek d a s e r a d j e m o s l o ž n i s a s v a k i m
Izpred njemačkoga, talijanskoga, m^gjarskoga
i i z a z v a o u njoj b o j n o razpoloženje u nastojanju, d a s e i z č u p a z l o u n j e ­
jezika, ne smije se nalazit nego jedan tabor:
proti n a m j e s t n i k u . Ali n a m j e s t n i k s e g o v o j klici. R e f o r m a d a k l e in capiie
svi Slaveni moraju bit u njem zastupani.
p o s l u ž i o p r a v o m koje m u daje § 1 1 0 . et in membris, a s v e d r u g e o s t a j e z a
Ali stranka prava ne bori se samo za
o b ć i n s k o g z a k o n a , o d iste s a b o r s k e n a s tek „obična utvaraška petljanija".
hrv. jezik. Ona se bori za ono što je pred­
v e ć i n e g l a s o v a n a , kojim s e je p r a v o m
uvjet gospodstvu i samoga hrvatskoga jezika:
namjestničtvo p o d Davidom i Nar-
za izključivu hrvatsku zapovjed u svim hr- .
d e l l i j e m , n a zahtjev Z e m a l j s k o g O d ­
bora, p o s l u ž i l o n e b r o j e n o puta p n t i v
Vlč. Prodan o sporu vatskim pokrajinam, za ostvarenje narod­
noga jedinstva i za ostvarenje prava samo-
pravaških obćina. Zašto su g o s p o d a u stranci. odluke, na cielom obsegu hrvatskoga teri­
g l a s o v a l a taj d v o s j e k l i m a č ?
torija. Istina, „Hrv. Rieč" ne napušta to
Proti postupku mješovitog p o ­ Predsjednik naše stranke vlč. Prodan
s vida, i ona to hoće, ali ide putovima
v j e r e n s t v a z a o b ć i n s k e i z b o r e mi s m o osvrće se u „Hrvatskoj Kruni* na spor u
koji do toga ne vode. Ona stavlja volove
pravaši dizali n e b r o j e n e i o p r a v d a n e stranci izazvan Drinkovič-Krsteljevim smut­
izpred kola i hoće odmah nešto, što bi
t u ž b e . N e j e d n o m j e t o isto p o v j e ­ njama.
moglo nadoć istom onda kad bismo bili
renstvo u dva jednaka slučaja dalo Iznijev, kako je došlo d o toga da je
gospodari svog udesa. Da se ovo posljed­
različite r j e š i d b e . Z a š t o riješenja m j e ­ sam blagopokojni utemeljitelj stranke dr.
nje postigne, narodna baza sama nije d o ­
š o v i t o g povjerenstva nisu normativna Starčević pristao da se u program stranke
statna. Hoće se narodna i državopravna. a
za svaki identični slučaj ? A koliko unese okvir, vlč. Prodan iztiče da je riječ
državopravna ne ima obćeniti, neizvjesni,
je tek r j e š i d a b a U p r a v n o g S u d i š t a , koje „okvir" bila odjek onih Starčevićevih riječi
narodni, nego specijično hrvatski karakter.
bile n a m a u p r i l o g , o d n a m j e s t n i č t v a prije programa napisanih: „nije istina da
/ izključivo hrvatski, te ne samo" ne ilirski,
b i l o i z i g r a n o , tako d a pravaši n e m o - je politika stranke prava neprijateljska
jugoslavenski, srbsko-hrvatski, nego samo
g o š e d o ć i d o p r a v a d o t i č n i m rje­ dinastiji, da podkopa-prijestolje, da ruši
i izključivo, ponavljamo, hrvutski. Srbo-
šidbama dosudjenog ! E n o novijeg ugled i vlast vladarsku i države mu;
hrvatštini se vlada ne protivi, ni Talijanaši
slučaja s o b ć i n o m gornjo-primorskom, nije istina, da je politika stranke prava
i Talijani, ni Niemci, ni Magjari. To njima
a da ne spominjemo postupak s Visom neprijateljska Austriji".
ne smeta. Srba i Hrvata ima i u Ugarskoj,
gdje su rješidbe U p r a v n o g Sudišta Vlč. Prodan nadalje veli, knko je ,,u izrriedju Dunava i Drave, odnosno Karpata
o s t a l e s a m o mrtvo s l o v o . Z a š t • d a svako doba bila daleko od dalmatinskih pra­ i Dunava i njima Magjari, pridržavajuć da­
rješidbe U p r a v n o g Sudišta ne imadu vaša i sama pomisao, da bi „okvir" bio kako sebi ono što je glavno: komandu,
u s v a k o m s l u č a j u stvarnu k r e p o s t a ušao u program prevarom ili naručen, kako jamče ćak osnovnim svojim zakonima o b -
n e s a m o g d j e g d j e tek n a č e l n u , for­ se to čulo na sjednici gradjana u Šibeniku. stanak i razvitak narodnosti, poimence
malnu ? Odveć je veliko i iskreno bilo štovanje dal­ Srbima, pravim i religijoznim; dala im je
Postupak saborske većine išao matinskih pravaša prema utemeljitelju stranke ćak i crkveno-školsku autonomiju na hr­
je d o s a d z a tim, d a stranku p r a v a d e - prava blagopok. Shirčeviću, a da bi oni bili vatskom zemljištu.
p o s e d i r a , d a je učini b e z p r a v n o m , d a mogli posumnja t i samo za čas, da se Stari
Sama narodna baza to je program i
je liši svih njenih p o l o ž a j a , d a joj dao varat ili da radi po tudjern ćeifu, u
socijalista, inače internacijonalaca. Ali to je
spriječi m a i najmanje s u d j e l o v a n j e onako važnom poslu".
teorija tako pogibeljna, da ovlašćuje otva­
u upravi z e m l j e . Nije li z n a č a j n a č i ­ Radi „okvira" ne treba da s e svadjamo
ranje Julianovih i Schulvereinovih škola i na
n j e n i c a , d a v i š e o d dvije p e t i n e p u ­ zaključuje predsjednik pokrajinske naše or­
najčišćem hrvatskom teritoriju.
čanstva (koje svoje povjerenje p o k l o ­ ganizacije. „Program je: volja, nepokolebiva
nilo stranci p r a v a ) n e m a udjela u volja naroda da sleče jedinstvo i slobodu. Znamenitost je dakle komande nad
upravi s v o g v l a s t i t o g imetka, v e ć s e Može li u okviru? Neka! Ne može li se, ne sve ine. A da do toga dodjemo nemamo
Zemaljski Odbor smatra domena, treba kazat što za tim slijedi". nego dva načina borbe: ili silom silu o d -
podvornica stanovite grupe ! Zar s e Govoreć o samom sporu u Šibeniku, rinut, ili borit se na osnovi svoga prava, na
zaštićuje aatonomija kada s e u skoro vlč. Prodan veli, da predmet spora ne od­ onoj osnovi na kojoj se bori brojem slabija
polovici pučanstva uzbudjuje n e p o ­ nosi se samo na Šibenik već koješta i na Ugarska proti Cizlitavi, slabija Saksonska,
v j e r e n j e p r a m a o n i m istima koji bi obće političke interese, pa nastavlja: Bavarska i t. d. proti puno jačoj Pruskoj.
toj a u t o n o m i j i imali biti g a r a n c i j a i „Svak će rado uzet na znanje distink­ Da se silom odrvat svima ne možemo, bez
još čije pomoći, to je jasno ko sunce. Sila
podporanj ? ciju „Hrv. Rieči" o klerikalstvu i klerikal-
mogla je odlučit dok su malne svi generali
B j e l o d a n o je d a k l e protuslovje stvu i uvjeravanje, da ona nije proti crkvi
u Austro-Ugarskoj monarkiji bili Hrvati, dok
u koje u p a d a s a b o r s k a v e ć i n a s v o j i m i svećenstvu, ali dok se istodobno preveć
je skoro polovica kopnene vojske bila hr­
nenadnim izstupom u obranu autono­ često generalizuje i dok sc nahodi većina
vatska, dok su hrvatski banovi, pa bili oni
mije i u s t a v a . N a r d e l l i j e v a b e z a k o n j a da je u taboru narodnih dušmana, dok svak
i sa mitrom na glavi, bili u isto doba ,,su-
n e d o b i v a j u priliku z a k o n i t o s t i s a m o zna, da je taman protivno, sve distinkcije
premus regni capitaneus". Ali ta su vremena
z a to jer p o č i n j e n a na. štetu s t r a n k e i-sva uvjeravanja neće moći uništit neu­
p r a v a , niti z a k o n i t o s t i A t t e m s o v e u p r a v e godni zadah one mase koja dipli skupa sa prošla.
p o s t a j u b e z a k o n j e m s a m o z a t o jer „Hrv. Rieči", a koja ne štedi ni najuzviše- Pomoć pak iz vana može ne nadoć
s u n a štetu s a b o r s k e v e ć i n e . niju i najugledniju vlast ovoga svieta. nikad, ili posve kasno, a možemo li mi
Ako je g o s p o d i o d hrvatske, .de­ I u najnovijim brojevim „Hrvatske medjutim odoljet svemu onomu što se
mokratske i srbske stranke uistinu Rieči" počinjena je s gornjeg vida jedna, s našim narodom i teritorijem dogadja ? 1
do u s t a v n o s t i i a u t o n o m i j e , to bi po našem mn'enju, pogreška i bez sumnje smijemo li čekat ono što je samo moguće.
nesigurno, neizvjeetno i ito može nadoć i
ne nadoć?
Svakako, tko hoće i u to da se nada
red je sa svoje strane da bude spravan, red
je da se zna da je cilj svima Hrvatima
jedan, da je svima volja i odluka jedna, a
to se jedinstvo misli i težnja u našem na­
rodu očituje jedino kroz stranku prava. Nije
li dakle prva dužnost čuvat snagu i jedin­
stvo stranice prava kao najveći paladij bolje
budućnosti i nije li najveći zločin rušit ili
slabit kompaktnost i slogu stranke?
Tko će ikad za nas mislit dok rie
zria radi vrludanja nesretne naše inteli­
gencije: kako se zovemo? za čim idemo? i
dok ne zna može li računat na jedinstvo
naše misli, jedinstvo naših ćustva, te na
odlučnost naše volje i jakost naših mišica?
Dakle ni sila, ni vanjske okolnosti ne
bi nam mogle pomoći bez domaće organi­
zacije i sredjenosti.
Dodaj, da program same sile: ito nam
stavlja medjutim u izgled? Veće robstvo.
S toga stranka prava, kao stranka koja
hoće da postigne svoj cilj, nije u prvom
redu za silu, nego je u prvom redu za
pravo, koje i najvećoj sili odolijeva i ne za
samo prirodno, koje pomaže i odnemaže,
nego i za pisano, ugovoreno, historijsko,
koje je posvuda u svietu još vriedno i
ugledno i koje ne mre i zatrto bit ne može,
kako može bit zatrta sila od druge sile
jače ili sretnije.
Narod ne povjerava svoj udes samom
sliepom šiljku bajuneta ili jednako sliepu
zrnu puške i topa, narod koji ne igra s v o ­
jim životom va banque, kad se džilitne, hoće
da i pogodi, hoće da bude stalan o svojoj
pobjedi".
Ovako predsjednik naše stranke, k o ­
jemu firma Krstelj-Drinković sigurno ne će
poreći kompetencije. Razlaganja predsjed­
nikova podpuno se podudaraju s našim
stanovištem i s pisanjem ostalog pravaškog
novinstva i tu već leži osuda pogubnih
Drinković-Krsteljevih petljanija.
Za male posjednike.
U Englezkoj razvija se borba neobična
na evropskom kontinentu. Dvije stranke —
unionisti i radikali — suprostavljaju se
jedna proti drugoj na široko zasnovanim
aktuelnim programom, u koji ulaze uz dr-
žavopravno pitanje autonomije Irske i razna
gospodarska, socijalna i carinska pitanja.
Tako su obe stranke uzele u svoj izborni
program veliko pitanje stvaranja malog
zaštite posjeda.
Pitanje malog posjeda uredjeno je u
Francuzkoj. Za treće republike Francuzka
je podigla seljačtvo do pravog blagostanja;
tu je mali posjed postao i ostao ono, što
mora da svuda bude, naime temelj države
i naroda, izvor narodnog blagostanja i
narodne snage.
Nažalostniju sliku u pitanju malog
posjeda pruža Englezka, pa nije čudo da
obe velike stranke hoće da «vo pitanje
izrabe u izborne svrhe. Unionisti (opozicija)
hoće da narodnu privredu učvrste malim
posjednicima dočim liberalci (vladinovci)
idu za t«m, da urede stanje poljskih radnika
donekle socijalističkim načelima. Unionisti
tvrde, da je mali posjed najbolji za zdravi
narodni razvitak, jer čini čovjeka samostal­
nim i samosvjestnim.
U Francuzkoj 8 8 % težaka jesu isto­
dobno i vlastnici zemlje, dočim u Englez­
koj samo 12%. U Englezkoj posjed
zgrće se u ogromnim latifundijima, tako
da je cijelo zemljište u rukama nekolcine.
Sami zakoni spriječavaju komadanje i pro­
daju posjeda. Tko hoće da kupi jedan p o ­
sjed, mora da plati unapred 20%. Unioni­
sti naprotiv sada agitiraju tim, da država
sama mora uz najumjereniji kamatnjak pre­
dujmiti cijeli iznos potrebit za kupnju jednog
posjeda. Država mora zatim da podupre
malog posjednika da na svom zemljištu
sagradi si kućicu. Uz ove veoma skupe
osnove moralo bi se još dati snažan poljo­
privredni odgoj te moćna mreža banaka i
seoskih blagajna, kojih u Englezkoj fali.
Ova borba za mali posjed u Englez­
koj našla je odjeka i u Italiji, gdje su
takodjer prilike malog posjeda vrlo slabe.
Bivši ministar Luzzatti radio je svojedobno
na tome a ni sada ne propušta prilike da
upozori javnost i zanimane krugove, da je
pitanje uredjenja i zaštite malog posjeda
upravo životno. Ideje Luzzattijtfve mogu
se prenijeti i na naše prilike, pa zato ćemo
da ih ukratko izcrpimo.
Mi tražimo — veli Luzzatti — kao u već poručujemo onima, kojima je do rata
Francuzkoj i drugdje, da se malo po malo
D o m a ć e vijesti. i klanja, da Dalmacija nije zato, jer u njojzi
snize svi porezi i sve daće, koje terete Hrvatsko pitanje pred medjuparla- nema pasmine ratobornih pijevaca.
seoska siromašna zemljišta i male seoske rocatarnom konferencijom. Bivši pred­ Širenje kolere u našim krajevima.
zgrade; da se ukinu sve pristojbine za djela sjednik peštanskog parlamenta Albert pl. U Starom Šlankamenu 36-godiittji ratar
i spise koji se odnose na racionalno ure- ! Berzeviczy doznao je da na medjuparla- Ilija Pribil, koji je bio zaposlen na Dunavu
djenje, zaobljenje i dijeljenje seoskih dobara. rhentarnoj konferenciji, koja će se obdrža- kao ribić, obolio je i umro 17. o. mj. od
Treba pak da nestane fiskalno brbljanje da vati početkom rujna u Haagu, kani više azijske kolere. Iz staropazovačkog kotara
se naime sva zemljišta imaju teretiti porezom i južnoslavenskih zastupnika austrijskog care- javljeno je da je u Starom Šlankamenu
po načelu, koje nije drugo već izlika, da vinskog vijeća iznijeti na tapet spor izmedju obolio od 50. na 21. o. m. 26-godišnji
su odnosni porezi realni, a ne personalni; Ugarske i Hrvatske. On radi na tome, da ratar Matija Lux uz sumnjive znakove azij­
ovo je u istinu prosta igra rieči, dočim se ugarski članovi unije, koji pripadaju narod­ ske kolere. Nadalje se javlja po jedan slu­
na taj način baš lično tereti ogromni dio noj stranci rada, podju u što većem broju čaj oboljenja u Karlovcima, Mariincima i
poreznika i to najbiednijih. na haažku konferenciju da budu mogli Bošnjacima. Od 12. srpnja o. g., kadno se u
Mitrovici pojavio prvi slučaj azijske kolere,
Potrebito je suviše da se podupre uspješno suzbiti napadaje austrijskih južnih
faktično je od potonje Oboljelo u Hrvatskoj
unapredjenje kooperativnih zadruga, te se­ Slavena.
svega do uključivo 20. o. m. 9 osoba, od
ljačkih udruženja na osnovi uzajamnosti, Preporučit je hrvatskim i slovenskim
kojih je njih 5 umrlo. Kolerni su se slučaji
osobito za svakovrstna osiguranja. zastupnicima da u što većem broju sudje­
desili u ovim mjestima : u Mitrovici 1. u
Žurna je pak potreba, da se osnuju luju ovoj interparlamentarnoj konferenciji.
staropazovačkom kotaru 3, u gradu Zemunu
vjeresijski zavodi u osobitom obliku; i baš čestitke barunu Skerleczu. 1 grad­ 1, u Martincima, kotar Aiitrovica 1, te u
u prvom redu na osnovi štednje, braneći sko zastupstvo u Osijeku, na predlog d e - -
Progaru i Kupinovu, kotar Zemun 2 slučaja.
da se bave nesigurnim poslima, a gledajući, legata i podnačelnika dra. Pinterovića,
da oni opet prionu uz čedna načela, kojima osudilo je atentat i čestitalo barunu Sker­ Iz Sarajeva pak javljaju i U Donjoj
su počeli da rade medju seoskim pučan­ leczu na spasenju. Tuzli nema novih slučajeva a u Gornjoj je
stvom. Osim toga morat će i država da Tuzli jedan nov i dva smrtna slučaju. U
Splitska .Sloboda" u više navrata že­
djelomično sudjeluje pri izplaćivanju kamata, stoko se bila okotila na koaliciju radi njenog obćinama Bukinje, Plavi Dol, Simin han
eda tako odnosni zavodi budu mogli p o - , plazenja pred Skerleczom i osudjivanja nema novih slučajeva. Isto tako u Slavi-
slovati pri odkupu malih posjeda na način, atentata. Sada .Sloboda" žali što je tako novu i Bikovcima. U Gračanici je jedan
da i siromašniji uzmognu postati mali p o ­ pisala proti koaliciji. Do koji dan će se još smrtni slučaj i jedno novo oboljenje. U
sjednici. Napokon se za ovake zavode „Sloboda" naći medju čestitarim Skerlec- Samcu nema novoga slučaja, a kod d o t a ­
moraju da nadju takodjer sredstva u svrhu, zovim. danjih triju bolesnika bolest traje dalje. U
da se mali posjedi poboljšaju i da se uz­ kotaru Brčkom imade i jedan novi slučaj
Zdravstveno stanje baruna 5 e r - k
mognu brzo naknaditi štete, koje kadkad lecza. koje se bilo pogoršalo, opet se i u svemu dosada 9 botestnika i 2 preno­
nastaju iz elementarnih sila. » znatno poboljšalo te je smatrano izvan sioca kolere. U Oštroj Luci nema nijedan
novi slučaj, a jedan je odprije. U Sakavcu
Napominjem i to, da treba doznačiti, svake pogibelji.
i Bijeloj konstatirana su 3 nova slučaja.
onim seljacima, koji nemaju- vlastitoga Hrvatsko-slovenski katolički kon­
zemljišta,, dijelova neobradjenih javnih d o ­ gres u Ljubljani započeo je velikim sve­
bara, pa bilo i u obliku vječitog ili trajnog čanostima dne 23 ov. mj. „Slovenec" je
najma, ali uz obvezu, da odnosna dobra' toga dana izišao u svečanom ruhu sa hr­
Gradske vijesti.
obrade i uzdrže plodonosnima. Osim diobe vatskom i slovenskom zastavom te hrvat­
javnih dobara, t. j . onih, koji pripadaju skim i slovenskim grbom. Sudjeluje uz U fond „Hrvatske Mi>li" darovao je
državi, pokrajinama i obćinama, te su neo- Hrvate i veoma velik broj Čeha i Poljaka. gosp. Henrik Bulat K 2 da počasti uspo­
menu pok. Vilima Dellagiovanna. Uprava
bradjena, morala bi s e razdleiiti i sva ostala U subotu večer iza sastanka sloven­ lista najljepše zahvaljuje.
neobradjena dobra, komugod, pa i privat­ skih djaka bio je u velikoj dvorani ..Hotela + Villm Dellagiovanna, brat odličnog
nicima pripadali, jer neobradjena tla na Union" komers, na kojem je prisustvovalo našegsumišljenika gosp. Justa Dellagiovanna,
svietu ne smiju da leže, a oni vlastnici, koji više od 2000 osoba. Od hrvatskih su i preminuo je u cvijetu mladosti. Vječni mu
zapuštaju zemlje ne zaslužuju osobitih slovenskih biskupa bili prisutni : nadbiskup pokoj a ucviljenoj obitelji naše saučešće!
obzira. Bauer, Mahnić, Šarić, Marcelić, Gjivoje, Odpust pričuvnika slijedi prama odre-
Mi pak držimo, da treba istodobno knez-biskup Jeglić i Karlin. Osim njih su djenoj mjeri. U subotu popodne bijahu ovdje
na.prolazku mnogobrojni pričuvnici iz Du­
izdati posebne zakone i stvoriti posebne bili na komersu zem. poglavica dr. Suster- brovnika. Izćekalo ih je častničtvo ovdješnje
socijalne uredbe na zaštitu maloga posjeda šić, te slov. zastupnici Korošec, Janković, posade sa glazbom. U ponedjeljak pak
i na ustanovljenje t. zv. obiteljskih dobara. Pegan i Lampe. Od hrvatskih su zastup­ odputovali su LIoydom put Trsta mnogo­
A kad ovo napominjem, želim da bu­ nika bilj prisutni Milobar i Hrvoj. Od P o ­ brojni pričuvnici ovdješnje regimente br. 23,
većinom ^esi. Odpratilo ih cjelokupno
demo vrhu sliedećega na čistu: propis, da i ljaka knez Sapiecha (Varšava) i barun častničtvo sa glazbom. Česi su bili razdra­
se mala obiteljska dobra ne smiju prodati, Smiechovv. Predsjednikom je komersa iza­ gani i odijelili se od Šibenika uz pjevanje
ni inače otudjiti, ne smatram ja nikakvom bran dr. Pogačnik, predsjednik slovenskih „Gdje je stanak moj".
osobitom koncesijom; to je u istinu samo „Orlova" U pozdravnom govoru pozdravio
školska godina u reformnoj realnoj
nadodatak ili upodpunjenje one odredbe, je pojedince sve biskupe i strane delegate. gimnaziji u Šibeniku počet će dne 18.
koja već u gradjanskom zakoniku za gazde U ime biskupa odgovorio je na pozdrav septembra, službom Božjom, dne 20. s e p ­
postoji. Kako je naime bilo dopušteno, da nadbiskup dr. Bauer. Dr. Šusteršić zago­ tembra počinje redovito poučavanje.
se mogu osnivati t. zv. „ maggioraseli!" varao je u svojem govoru koaliciju svih Upisivanje učenika u I. razred biti će
14. i 15.; prijamni ispit za I. razr. biti će 16.;
(fedecommessi) za plemiće i ine gazde, tako katoličkih slavenskih naroda. Pozdravio je
popravni, naknadni i prijamni ispiti za raz­
mi danas želimo, da se po zakonu budu prisutne u ime Kranjske-slovenaČkih za­ rede više od prvoga dne 16., 17., 18. i 19.
mogli stvarati „maggioraschi" za male seo­ stupnika i hrvatsko-slovenskog kluba na Učenici, koji su ovaj zavod pohadjali,
ske posjednike, koji žele i hoće, te rade i carevinskom vijeću. Osim njega pozdrav­ imaju se prikazati dne 16. i 17. od 9 — 12
nastoje, da se odkupe i da budu i da ostanu ljaju sastanak Poljak Antun Strazinskv s. pr. p. i donijeti sobom godišnju svje­
dočbu.
slobodni zemljoradnici na svomu, za se i (Krakov). Sofija Kavalšak u ime poljačkih
Učenici, koji se up/suju u I. razr.,
za svoju obitelj, koja takodjer na obitelj­ žena. U ime Ceha gradski vijećnik u Kro- imaju donijeti sobom: krštenicu, kojom će
skom dobru neumorno radi. merižu Urban. U ime Hrvata odvjetnik dr. dokazati da s i navršili 10. godinu života
A da životna krv uzmogne kolati.kroz Markulin, a u ime hrvatskih seljaka Ivan ili da će ju navršiti do 31. decembra 1913.,
sve dielove malih posjeda, potrebito je da Fanek iz Gračana. Za njihovih su govora a ako su pohadjali pučku Školu,, i uaju pri­
kazati i svjedočbu polaznicu.
se izmedju njih provede jedna što gušća 'Otpjevane himne svih katoličkih Slavena.
Svi učenici imaju donijeti dva pri­
mreža seoskih puteva, da se tako olakoti Sa kongresa poslani su brzojavni poz­ mjerka nacijonala redovito popunjena i
saobraćaj ne samo zemljoradniku, već i dravi Nj. Veličanstvu kralju, prijestolona­ potpisana od roditelja ili zakonitog zamje­
blagu svake vrsti i da se omogući brzi, sljedniku i papi, od kojih je odogovor već nika.
laki i sigurni prenos svakojakih, strojeva i ' stigao. Učenici, koji se žele podvrći pri­
jamnom ispitu za koji razred viši od prvoga,
plodova. Proti uljarskom odsjeku iznio je u imaju prikazati upraviteljstvu najkasnije do
Pasquale Villari zagovara, da se osnuje .Našem Jedinstvu* neko , x . y" dugu lita­ 6. septembra svoju molbu, kojoj će priložiti:
„javni zavod" za nabavu maloga posjeda niju. U zadnjem spominje i naš list, te krštenicu, zadnju svjedočbu zavoda, što su
za izseljenike, koji se vraćaju u domovinu. pita, odakle smo doznali za neke uredovne prije pohadjali s propisanim dodatkom
Kad se naime izseljenici vraćaju u domo­ tajne. Na odgovor velimo, da smo ih d o ­ onog upraviteljstva i eventualne svjedoćbe
privatnih podučavatelja. Osim toga moraju
vinu, tad više puta skupo plaćaju polje i znali od one iste osobe, koja ih je iznijela
iz geo netrije ili deskriptivne geometrije pri­
livade, vinograde i maslinjake, koje su bili na tajnoj (tobože) sjednici. Što smo u na­ kazati najmanje 6 slika, a iz prostoručnog
prisiljeni da ostave ; a i kod ledine znade šem članku u predmetu pisali, pri tome risanja barem 6 slika prema naukovnoj
znade se danas spekulirati — osobito sa ostajemo i ponavljamo, da je Dalmacija do osnovi onog razreda. j
strane lihvara — pred licem naših „Ame­ danas nazadovala u gospodarskom pogledu Učenici, koji dolaze po prvi put u
1
rikanaca", koji su kadkad prisiljeni da uprav stoga, jer su, kad se je ma tko na­ zavod, imaju platiti kod upisivanja 8 K'20 h,
a svaki drugi učenik plaća 4 K i to u ime
skupo plate i komadić zemlje, eda dodju šao da pametno započne, našli uvijek d o - doprinosa za učila i za školske igre.
do svoje kućice i baštine u rodnomu mjestu. tepuzi ili domaći usijanci, koji su u ljudima
S toga je dužnost, da se ovima olakoti ubijali i ono malo dobre volje, štu su imali.
JAVNA ZAHVALA.
nabava svakoga pedlja zemlje, koju željno Razni procesi govore jasno, odakle Svima onima koji su prigodom smrti
traže. je naručena sva hajka na stanovite osobe. našega dobrog i milog supruga, odnosno otca
Luzatti traži, da se mase Italije p o ­ Iz busije napadati kao da je postala neka
vrate od industrije materi zemlji, jer samo moda, ali moda unešana izvana, jer dalma­ Ive Mlšure,
mali posjednik vezan je uz rodjenu grudu tinac što ima da učini izvrši očito. Dopis­ blažili našu žalost učestvovanjem sprovodu,
i spreman da je brani. Kako i kod nas u nik N . J." nije imao srca da sve ono što odašiljanjem vienaca i dupliera, k tomu
B
ustmenim, brzojavnim i pismenim rješenjem,
Dalmaciji u novije doba narod zahvatila je u svojoj kobasici iznio kaže u lice ondje
neka je od Boga nagrada, a od nas će
manija da napušta polja i baca se u indu­ i onome kojemu je imao. On čini isto tako, biti harno spominjanje.
striju, dobro je da primjere nastojanja en­ kako je učinio onaj famozni suradnik ,.Slo- Osobita hyala blag, gosp. vitezu
gleskih i talijanskih državnika dobro uočimo i bode" kad je u njoj iznio tobožni neupjeh Dinku pl. Mišturi, koji je milog pokojnika
f
i da ih slijedimo. okriepio posljednjim utjeham vjere, i veleuei.
„Zadružnog Saveza" iza kako je rad ovoga
gosp. dru. Dulibiću, koji je olakotio njegove
svojom prisutnošću na obćoj skupštini težke bolove srca svojim liečničkim znanjem.
odobravao. Šibenlk-Mandalina, 28 kolovoza 1913.
PREDPLAĆUJTE SE NA
Na ostale neumjestne prigovore mi Udova mrka n i i u r a rodj. Živkovlc : sinovi fra
„HRVATSKU MISAO"! se ne osvrćemo, jer imamo prešnijeg posla,
P»Jo, Blaž, &imc ; kćeri Vica, Žarlca, Pera.
 F r e g a t a xa iifcenJK " * i •
l fluitro - UgariKu g o d i š n j e
polugodišnje I tromjesečno
m j e m o , m j e s e č n o K. 1.20======
Pojedini broj 1 0 para ========
O g l a s i p o cIJenIKu •''
Plativ* I utužlvo u Š i b e n i k u .
Svadja radi jednog ručka.
Dalmatinski koalicijonaši nehtje-
doše da okuse djakonija s Attemsove
sofre. Osjećajuć se usljed tog div-
skog koraka .nehotični", sa majeste-
tične visine narodnih vidika dadoše
drugovima onkraj Velebita nekoliko
lekcija u stilu revolucionarnog radi­
kalizma.
„Srbobran" izrugiva se ovom
radikalizmu dalmatinskih svojih prija­
telja, radikalizmu koji se sastoji u
tome da se ne ide nekome na ručak.
Gg. Pribićević, Lorković, Popović
žale što njihovi dalmatinski drugovi
pokazuju tako malo shvaćanja starog
hrvatskog gostoljublja (kada se radi
o križevačkim statutima, onda su i gg.
Pribićević & comp. Hrvati). Već iz
poštovanja pramatom staro-horvatskom
običaju ne pristoji se odkloniti poziv
na jedan ručak, pogotovo ne na ru­
čak preuzvišene gospode. Toga se
držali opozicijonalci poput pok. Vr-
banića kada sjedili za Khuenovom
sofrom i Srbobranovi prijatelji kada
ne prezreše ni Rauchovih djakonija.
Dr. Drinković je takodjer bio u staro-
horvatskom stilu kada je prošle godine
podraživao svoj želudac Attemsovim
sladkišima, a i častni Biankini u po­
znatoj historičkoj zgodovini o uskrsnim
jajima preuzvišene gospodje Davidove.
Gospoda oko „Srbobrana" po­
ručuju koalicijonašima u Dalmaciji,
da, prije nego hoće davati lekcije o
radikalizmu njima, radikališu sami
svoju politrku, jer odklon ručaka
Attemsovih nije nikakav radikalizam,
ma više mušice razsrdjene prpošne
dječice.
Kako vidimo, u Drinkovićevoj
najnovijoj jedinstvenoj narodnoj po­
litici došlo je do zbrke, koja bi mogla
biti osudna kada dr. Drinković ne bi
znao naravnati svoj dalekozor visokih
narodnih vidika. Ali on je u narav-
navanju, adjustiranju ili bolje u pri-
lagodjivanju nenadkriljiv majstor. Da
ne trpi njegova „radnja", on je kadar
za čas suspendirati svoj revolucio­
narni program, odbijati od sebe i
najmanju sjenku revolucionarnog radi­
kalizma. Dobrog je želudca, koji zna
probavit i Attemsove sladkiše i fra-
tarsKe ostrgotine, pa i crno-žute sre­
brnjake i zlatiše, makar zaudarali i
klerikalnim pljesnom.
Pa i nije li grehota radi jednog
ručka batalit tako krasnu idilu u kojoj
se u bajnu dugu prelijevaju sve šaro­
like pa i opriječne boje, u kojoj
nalaze mjesta Skerleczovi poklonici i
nagodbenjaci poputTuškana, Popovića,
Lorkovića, i revolucionara poput Iv-
čevića, Katnića, Sirnica, nesebičnjaci
poput Makjeda, antiaustrijanci poput
c. i k. admirala Biankinia, „političke
bludnice" poput Trumbića i čiste
Suzane poput Krstelja i Drinkovića!
„Sloboda" je, nakon onog posta
na kraljevdan, otvorila bila topove
težkOg kalibra proti koaliciji, naročito
proti Lorkoviću i Popoviću radi nji­
hovih štreberskih izjava nakon Dojči-
ćeva atentata. Par dana kasnije, sve­
čano je opozvala sve one psovke i
sumnjičenja opravdavajuć se slaboćom
uslijed onog posta. Uistinu „Sloboda"
bila se iztrčala previše, takć da je
uslijed njenog radikalizma ozbiljno
bilo ugroženo revolucionarstvo Drin-
kovićevo, kojemu je i pakt stranke
prava sa hrv. srbskom koalicijom
previšekonstitucionalan,konzervativan,
da ne nalazi riječi osude protiv koa­
licije jer £a je pogazila i povratila
se — magjaronstvu.
K.' 1 4 — ,
suraz-
= =
Šibenik, 3 0 Kolovoza 1913.
Namjestnik grof Attems bit će se
snebivao gledajući kakva čuda njegov
ručak pravi. Tant de bruit pour une
omektte! Ručak namjestnikov stavio
je u složne redove jedinstvene poli­
tike hrvatsko-srbske toliko zbrke,
meteža, muteža, da se je ozbiljno
bilo bojati za zdravlje nedonošćeta.
„Srbobran" je medjutim dao razumjeti,
da ono neučestvovanje na ručku grofa
Attemsa nije baš toliko strašilo, da je
tek mrzovolja onoga koji neće da
jede kruha samo da dobije pečenke,
da je dakle taj Makjedo-Trumbič-
Drinkovićev radikalizam jednak Lor-
ković-Popovićevu mamelučtvu, tek što
se ovi sada drže one, da umiljato janje
i dvije majke sisa.
Š i b e n i k , 30 kolovoza.
VIC. P r o d a n o a u s t r i j a n š t i n i . Jedna
od karakteristika polemike — veli pred­
sjednik naše stranke vlč. Prodan — koju
od dulje vremena vodi, H a svoj način, „Hr­
vatska Rieč", jest borba proti austrijanštini.
„Hrvatska Rieč" trudi se dokazat, kako
se austrijanština ili u obće vladinovanje
uvlači i u pravaške redove. Na žalost to nije
novost. Austrijanaca i u obće vladinovaca
bilo je vazda s ovu i s onu stranu Velebita,
u svim strankama, pa nije čudo ako se i
koji pravaš nadje u tom nesretnom kolu
Mi držimo, da su austrijanci u stranci prava
riedki, svakako rjedji nego u tjednoj drugoj
stranci, već radi toga što je bit pravaštva u
ljubavi domaćega i u odstranjivanju
te su pravaš i austrijanština, ko i pravaš te*
magjaronština, kontradikcija, n* antipodima.
Nije tako sa drugim strankama. Ove
se sve više manje poznaju baš po tom što
imaju svoje uporište vani. Sve su naše po­
litičke stranke izim pravaške više manje sklone
tudjinstvu i s njim šuruju i druže se na štetu
domaćega hrvatskoga elementa.
Tako je. U nas i narodna hrvatska
stranka bila je do nedavna, a i danas nastoji
biti, ne samo vladajuča, nego uprav vladina.
I sam „Nar. List" znao joj je u boljim ča­
sovima to predbacit. Talijanaška stranka
bila je već u prvine „konstitucijonalna" cen-
tralistična. „Srbi na primorju" bili su joj u
Rodićevo doba i kašnje tiesni prijatelji i su­
borci. Khuenova era u Banovini je poznata:
jedino pomoću Srba on je mogo za skoro
četvrt vieka da zatire prava Hrvatske, a „Srbi
radikali" radikali su i dan danas više proti
hrvatstvu nego proti vladi. Srbi u Bosni,
većina njih, nije još promienila svoje dua-
listične nazore, jedino proti hrvatskoj državno/
misli naperene.
Iz svega ovoga proizlazi, da stranka
prava ima „prijatelja" kod kuće na pretek.
Istina, kreće glede toga , na bolje i
stranka prava je dužna ne smetat evoluciju,
u koliko je gdje ima. Ali i tu ne treba se
prcveć pouzdavat u one koji imaju cielu
crnu prošlost za sobom. Tim manje pokle
zajednički istupi, koje smo zadnjih
doživjeli, nijesu skoro nijedan bili direktno
za hrvatstvo.
Da je pravo hrvatofilstvo p o gftedi
ne bi se narodno-hrvatsko-demokratska
straka odmetla u hajduke kadgod
vlada, i proti duhu i proti slovu
nije voljna gonit mak na konac proti p r a -
vašitn. Da je prava hrvatofilstva ne bi sve
stranke, od prve do zadnje, i u mirno doba
i u doba izborne borbe bile ko jedna duša
proti pravašim i njihovoj stranci,
znadu, da je ona jedina prava,
dosljedna predstavnica one hrvatske
ideje, koja ide direktno z a tim, da
:
dualizam i hegemoniju Nijemaca i Magjara,
i ide direktno za tim, da na Zapadu
kana stvori najveći nasip proti
„Dranga nach Osten".
A što se tiče tog svog
prema stranci prava, sve stranke, i nakon
balkanskog rata, ostaju jednako
prijazne.
One i dan danas gledaju sad na Beč
sad na Peštu. „Suncokret" njihov
promienio svoju narav. Pitajte
koaliciju nije li tako.
Razumljivo je dakle, ako
opareni, pušu i u hladnu kašu
voljni sijat se gdje druge stranke neće da
niknu i razumljivo je ako, gore nego sa
skepsom, gledaju pravaši na mjestna bra­
ti ljenja sa elementima koji
bratimljenja i daju se u zajedničke istupe
jedino ako drže, da to njim* prudi u s a ­
dašnjosti ili može koristit u budućnosti.
Ovo još dodatno rekosmo, da se zna
zašto pravaši van Šibenika nijesu
družili „Hrvatskoj Rieči" u nje borbi
austriianštini u sadašnjem momentu i zašto
ne žele, da se spor proširi.
pismo iz Njemačke.
M ü n c h t n - G l a d b a c h , 25. VIII. 1913.
Znamenitosti grada. — Razgovor
Brauns-om, ravnateljem njem. „ Volksvereina".
O hrv. radnicima u Njemačkoj.
Ovo se dana nalazim u slavnom Glad-
tud/ega, bachu, poznatu i Hrvatu zbog njegovih
stručnih ustanova. Put, koji sam prevalio
do ovog mjesta, ugodan je, jer: Ljubljana,
Salcburg, Monakov, Frankfurt, Kolin i Aken
lijepi su i velebni svjetski gradovi. Okolica
sadašnjeg mojeg boravka odlikuje se
sjenovitim šumama, koje pružaju strancu
prigodu, da ih u dokonici obadje.
München-Gladbach obstoji od dav­
nine, jer jur god. 973. stavio mu je temelje
kolinski nadbiskup Gero. Današnji se je
naziv uzdržao po benediktinskoj opatiji,
koju je gordi Napoleon g. 1802. sa licem
zemlje sravnio, a opet i za razliku od
Bergisch-Gladbacha, grada nalazećeg se u
okolini grada Kolina. Nutrina samog grada,
sa kakovih 66.000 stanovnika, zaslužuje
osobitu pažnju svakog posjetitelja. U ovom
mjestu urodjenici su posve uljudni naprama
strancu, tako da će odavle odnijeti svatko
najljepšu uspomenu iz jednog njemačkog
grada. Najglavnije ovdje što mora svakoga
zanimati jest glasovito njemačko strukovno
društvo pod nazivom „ Volksverein", koje je
neumrli katolički velikan Windthorst g. 1891.
zasnovao. Naravno, da sam se i ja o tom
društvu najradije propitkivao. Preko nekojih
znanaca doznao sam za izvanrednu naklo­
nost veleč. Dr. Hinka Braunsa, ravnatelja
društva. Nakon pregledanih znamenitosli
p o gradu, nastojao sam prištediti si dosta
vremena, da se uzmognem s tim njemačkim
živućim velikanom porazgovoriti.
doba Prije nego prijedjem na moj razgovor
.sa veleč. Dr. Braunsom, vrijedno je da iz­
nesem samo spomenom nekoje najzname-
, nitije tačke u Gladbachu, na kojima sam
se ja osobitim zanimanjem zaustavio. Na
prvom mjestu iztiče se zgrada „Volksverein-a"
vidi, da sa bogatom tiskarom, knjižnicom i društve­
zakona, nim prostorijama, koje sam obašao u pratnji
g o s p . upravitelja tiskare i drugog dragog
mladića g o s p . T h e o . Carmanus-a. Na dru­
gom mjestu zaslužuje p.QSJ.et golema i k o -
modna bolnica za sušičave ženske sa k a ­
kovih 150 postelja u najbližoj okolini grada,
premda koju drže milosrdne sestre, medju kojim
iskrena i dužnim poštovanjem i zahvalom spominjem
č. majku predstojnicu Krištofu, koja mi je
državne
najučtivije pokazivala skupocjene predmete
sruši
i udobnosti ove bolnice. Nadalje obašao
sam i gradski muzej, koji nije b a š vele­
Bal­ gradski, a o drugim zgradama i ustanovam
U r e d n i š t v o I uprava nalaže'"st h V t r g u
= s v , Frane iza o b ć . perivoja
VlastniKi izdavatelj i o d g o v o r n i u r e -
= = = = = = dnlk J O S I P bREZCifl,
TIsKa : Hrvatska Zadružna Tiskara u
= = = = = = = Šibeniku, u. z. s. o . j .
B r . 15.
prodiranju nemoguće mi je ovdje govoriti, jer bih se
na dugo zavukao. Dovoljno je reći, da j t
razpoloženja grad i okolina bogata raznim tvornicama,
kao predionicama i t. d. Djelatnost „Volks­
vereina" razvijena je u raznovrsne strukovne
njoj n e - ogranke. I druga društva živu ovdje živim
životom, kao: ženske udruge (.Frauenvereine'),
dobrotvorna društva (,Wohltatigkeitsvereine')
nije još itd. Dok sam sve ovo gledao, bio je samnom
i nadobudni gimnazijalac Jozef Baumer.
srbsko-hrv.
A sada da vam javim koju iz razgo­
vora sa veleč. ravnateljem „Volksvereina".
pravaši, Bijaše subota p o p o d n e . Sa jednim Holan-
i nijesu dezom potražio sam stan Dr. Braunsa. Na
žalost nijesam mogao š njim odmah g o ­
voriti, jer ga u stanu nije bilo. Gdja sestra
telefonirala mu je u „Volksverein", da jedan
Hrvat želi š njime govoriti. Veleč. Dr,
primaju ta
Brauns odmah je p o telefonu urekao ročište,
naime u 7 sati na večer. Čekao sam željno
taj sat, koji će me upoznati sa velikim nje­
mačkim trudbenikom na socijalnom polju.
Zvoni 7 sata i ja se već nalazim u „Bene-
diktinerstrasse" pred njegovim stanom.
se pri­ Uprem prstom u električno zvonce, a o n o
proti preda mnom jedna simpatična pojava, koja
je na mene neopisivo ugodni utisak učinila.
Predstavljam se kao Hrvat, a on meni kao
Dr. Brauns. Meni nije trebovalo dalnjih
opisa o veličini njegove osobe, jer sam
dosta toga čitao p o raznim njemačkim n o ­
vinama. Iza velttonskih izraza zabrodismo u
socijalno-politički razgovor. Najprije me je
on upitao o balkanskom ratu i zaželio je,
sa Dr.
da mu dotičnim proturazlozim, ako mogu,
držanje njemačke štampe o tom ratu p o ­
bijem. Bacio sam se iz daljega na prirodne
zahtjeve balkanskih naroda i došao sam
do aktuelnih pozicija sa strane Balkanaca
pri ovom ratu. Dr. Brauns pažljivo je slu­
šao svaku riječ, jer, reče mi, moram d o
malo jedno predavanje o toj stvari držati
pred njemačkom publikom. Ali, nadoda on,
uz koga su katolici Hrvati i, u jasnom o d ­
govoru, zašto? Otvoreno sam mu iznio
opravdano naše javno mnijenje, proti k o ­
jemu on nije imao ništa reći. Tim smo
svršili jedno političko pitanje, i odmah
smo se nakon toga upustili u socijologiju.
Izmedju mnogih izmjenjenih upita i o d g o ­
vora pala je riječ i na hrvatske radnike u
gornjoj Njemačkoj. Za pravo reći, ja nijesam
znao, da se u samoj okolini grada nalazi
lijepi broj hrvatskih radnika, jer da sam
za to prije znao, bio bih nagodio svoje
putovanje tako da obadjem i našu braću u
tudjini. Stao mi je pričati o njihovoj m o ­
ralnoj kakvoći. Neugodnim čuvstvom slušao
sam njegove riječi o našem radniku. Kako
sam se i kašnje j o š očevidnije uvjerio, pri-
povjedao mi je veleč. ravnatelj, kako se
Hrvati kod njih opijaju dobivenim novcem
preko tjedna, kako zaziru od crkve i oltara,
kako najradije kavge zameću i što ti ja
znam drugo. Vidio je Dr. Brauns, da se je
to mene ljuto dojmilo, pa je uzastopce
nastavio ovako:
„Dobro bi bilo, kad bi se vaši bi­
skupi zauzeli, te nam poslali amo kojeg
svećenika Hrvata, koji bi u zajednici s nama
mogao svoje ljude k pravoj stazi privadjati.
Žalosno je, da takovi radnici medju nama
borave, jer p o njima sudimo i njihov narod*.
T o su doslovce riječi veleč. Braunsa,
koje ja vama tamo na razmišljanje upuću­
jem. Iz dalnjega razgovora razabrao sam,
da se je mnogo Hrvata ovo zadnjih godina
amo zalijećalo: doktura, svećenika, aka­
demičara i t. d., nu da se nikakav nije htio
detaljno izpitati o svojoj subraći Hrvatim,
namještenim kao radnicim po Njemačkoj.
S toga da bi bilo najzgodnije, reče mi on,
kad bi se koji vaš čovjek uzput d a o infor­
mirati o stanju vašeg radnika, kojćga vi
možete lakše i bolje razumjeti nego li mi
stranci. Ja sam mu kazao o zamišljenim
misijama franjevačke redodržave sv. Ćirila
i Metoda,'ali on m i ' odgovori: nije tu ni
¿ 8 8 » časiti, jer radnik skapa od nužde.
Takav poučni razgovor sa Dr. Braun­
som trajafo je d o 11 sati na večer, tako da
je trebovalo, da posreduje i iznimna švapska
gostoljubivost sa vinom, koje o bok može
stati vaSem .dalmatincu". Jer smo se pri­
micali manjim urama, ja sam se morao
najodurnije zahvaliti na gostoljubivosti i
pouci veleč. gosp. ravnatelja Dr. Brauns-a,
čije pobude i naputke za naš hrv. socijalni
rad neću nigda zaboraviti.
Naši dopisi.
Sinj, 26 kolovoza.
U nedjelju 24 o. m. bio je otvor nove
okolane. te je tom prigodom upriličen i
slet cijele župe u ovu našu ubavu varoš.
Mjctni Soko već se dugo spremao
da slet što ljepše izpane. U tu je svrhu
uprava Sokola još pred skoro mjesec dana
pozvala pismeno obćinu da sletu sudjeluje,
a posebno odaslanstvo, medju kojima i gg.
Dr. Bulat i Dr. Uroš Masovčič, došlo je
ustmeno pregovarati o sletu sa gosp. na­
čelnikom Dr. Marovićem. G o s p . je načelnik
vilo lijepo primio odaslanstva, obećao da
će obćina sve moguće uraditi za što sjaj­
niji doček sokolaša. I zbilja obćina je dala
zelenilom i hrvatskim trobojnicama okitit
glavnu sinjsku plokatu. Podigla dva sla­
voluka, na jednom bio je trobojni nadpis
„Dobro došli !" na drugom „Zdravo !"
Na dan sleta, još u ranu zoru, na-
vjestiše mužari s „Grada" da je svanuo
željno očekivani dan. Cijela je varoš bila
u svečanom ruhu, svi stanovi bez iznimke
stranaka bijahu okićeni sagovima, hrvatskim
trobojnicama, a gdje i gdje vidjela se i po
koja srbska. Osobito se izticala velika srbska
troboja na kući Gosp. P. viteza Tripala.
Sokolana, « tako i prostor za vježbe, bijaše
narešen jednako hrvatskim i srbskim zasta­
vama. U 7 sati sokolska je glazba obašla
svirajuć cijeli varoš, a na 8 sati krenula
je četa sokolska s glazbom na kolo­
dvor, kamo se sleglo i dosta naroda.
Tamo se odve/lo u dvije kočije i obćinsko
Upraviteljstvo sa gosp. načelnikom na čelu.
U najljepši čas došla je vijest da se je p o ­
kvario stroj na željeznici, tako da se vlak
morao ponovno vratiti u Spljet. Uslijed
toga nastalo je zakašnjenje od cijela 2 sata
i tek na 10 i po sati najaviše mužari d o ­
lazak vlaka. Na kolodvoru poredala se
četa mjestnog sokola s glazbtm, makarski
Soko i srbski Soko iz Knina, te nekoliko
članova hrvatskog i srbskog sokola iz
Livna. Kad se nadošli sokolaši izkrcaše
i poredaše, pristupi gosp. načelnik Dr.
Marović s obćinskim upraviteljstvom i sred
najveće tišine pozdravi ih po prilici ovim
govorom :
..Gospodine župane, hrabri sokolovi !
Na ime zastupanog pučanstva i ove obćine
ugodna mi je dužnost, da vam dadem d o ­
brodošlicu. Želim da vaš današnji boravak
bude vama ugodan a sokolskoj misli kori­
stan. Narod ovoga kraja Sinjauin i Cetinja­
nin, koji je u nedalekoj prošlosti junački
odoljevao bijesnim nasrtajim turske bujice,
koja je prijetila njegovom rodu. vjeri i
ognjištu, zadržao je današnjeg dana zanos
za borbom i junaštvom, pak stoga ljubi
svim zanosom narodnu vojsku naših soko­
lova. Izdižući se nad stranačke oprijeke
njeguj sokole samo ono što nas spaja sve
bez razlike, jačaj tijelo, snaži duh i osvje-
ićuj narod, e da odoli svim mnogobrojnim
navalama, koje naš narod čekaju u njegovoj
borbi.
Tom željom kliče živjeli, dobro došli
hrvaski sokolovi u hrvatski Sinj !"
Njegov govor popratiše usklici „živio" !
Na pozdrav odzdravio je vodja sleta g.
Marasović zahvaliv se na bratskom dočeku.
Nakon toga svrstaše se sokolaši u povorku
i krenuše u Sinj. Povorka je bila upravo
veličanstvena. Pred povorkom jašio je odio
sinjskog sokola na kojima pred svim g.
Mirko Tripalo. Povorka je prošla kroz
glavne ulice i došla pred obćinski dom,
gdje čekahu g. načelnik i obćinsko Upra­
viteljstvo. Tu je povorka stala, zastave bi­
jahu spuštene na počast a u isto je doba
splitska glazba intonirala „Hrvatsku naro­
dnu himnu*. Odatle krenula je povorka
pred sokolanu. Tu su držali kratke govore
g. Marasović i starosta sinjskog sokola Dr.
S. Bulat, Nakon svečanog otvora sokolane,
sokoli se razidjoše kroz varoš. Bilo ih je
više stotina; gdje god si pogledao svugdje
si vidio samo crvene košulje.
Staroste sokolaša bijahu na objedu u
vrtu »Hotel ĆipčićV, Upalo je u oči, da
na tom objedu nije bio niti jedan rodjeni
Sinjanin. Poslije objeda nazdravljalo se
jedinstvu Srba i Hrvata, jednom narodu od
Vardara do Triglava.
U 4 sata počele su vježbe sokolaša
u dvorištu sokolane, koje bilo u tu svrhu
lijepo uredjeno i okićeno. Vježbe su bile
zanimive i lijepo izvedene, šteta što je bila
ulaznina malo previsoka za naše prilike,
te tako masa nije mogla prisustvovati vjež­
bama. U večer je obćina dala palit umjetne
vatre, a tako i cio dan pucat iz mužara.
Prije odlazka došlo je odaslanstvo sokola
na obćinu zahvalit se zbog susretljivosti i
bratskog dočeka. Na 9 sati bio je odlazak.
Masa je svijeta izpratila sokolaše do kolo-
dkora. Uz put palilo se bengale i druge
umjetne vatre. Klicalo se sokolstvu, stare-
šinstvu, Hrvatskoj i hrvatskom Sinju.
Nakon odlazka izletnika bila je u so-
kolani mala zabava s plesom. I tako je
svršila ova za Sinj rijedka ali i značajna
svečanost.
Dvije su stvari upale u oči prigodom
ovog sleta: prvo, da su sa strane političke
vlasti bile uzete oprezne mjere sjegurnosti,
svugdje svijetlile žandarske bajunete, a
drugo, da se pučanstvo vrlo hladno p o ­
nijelo, tako da se za dolazka i prolazka
sokolaša kroz varoš nije čuo niti jedan
uzklik na pozdrav.
Ovomu je svemu krivo ponašanje
sinjskih demokrata, pogotovo ono njihovog
vodje Dr. P . Grizogona. Kako je već izta-
knuto, uprava mjestnog Sokola pozvala je
obćinsko upraviteljstvo da slavlju sudjeluje,
koje se i odazvalo. Odmah nakon prihvata
sudjelovanja sa stranje obćine, nastala su
rovarenja demokrata proti načelniku. Rova­
rilo se medju gradjanstvom i medju pučan­
stvom okolice. U zadnje dane toliko su
strasti neke zaslijepile, da se Dr. Gri-
zogono usudio čak i prijeteća pisma
slati. Prijetio je da će se dogoditi svega i
svačesa, ako se Dr. Marović usudi doći na
doček sokolaša. Da je to izazvalo reakciju,
da su se duhovi uzrujali, svak će pojmiti.
Tko je taj Grisogono koji će nama u Sinju
zapovijedati ? Što je on ovdje ?
1 zaradi jednog Grizogona morao je
Sinj za sokolskog sleta izgledati kao u
obsadnom stanju, moralo se mirno pučan­
stvo sve varoši i krajine uzrujavati, nije
moglo da svoju braću sokolaše pozdravi
kako je želilo.
Drniš. 29 kolovoza.
(Naš Zemaljski Odbor). Pred nekoliko
mjeseci i nakon smrti pk. N. Nakića-Voj-
novića ostalo je izpražnjeno mjesto pokra­
jinskog nadcestara sa sijelom u Drnišu.
To je mjesto dosta važno, te bi se
moralo od dotičnih natjecatelja zahtjevati
barem površna tehnička i nuzgredna s p o ­
sobnost i naobrazba, kao i učinjena šest-
mjesečna praksa i ocjena jednog ck. p o -
glavarstvenog tehnika.
Buduć se popunjenje tog njesta bilo
dosta oduljilo, mi smo zbilja mislili, da naš
pravični, nepristrani i revni zemaljski Odbor
baš za to oteže, eda uzmogne pobliže iz-
pitati nuždne i zahtjevane sposobnosti d o ­
tičnih natjecatelja za to važno mjesto.
Netom ono mjesto ostalo prazno, naš
Romeo 1. Ljubić šalje izjavu pravaškoj
čitaonici, u koju je bio pristupio prigodom
prvih obćinskih izbora, kad ga žalibože bili
izabrali za obćinskog prisjednika, u kojoj
izjavi jednostavno kaže, da prestaje biti
članom. Ali vrijedni Romeo nečasi ni časa,
već, po svom običaju i značaju, kapu na
čelo i oči i uskače u Skelin-Ćurlinov tabor,
pak mi tumači pravaške planove i zaključke..
To zapravo nije nitkoga iznenadilo, jer je
to Romeov običaj. Ipak nikomu nije niti na
kraj pameti došlo, da bi se on (Romeo)
kao analfabeta usudio aspirirati na mjesto
jednog pokr. nadcestara. Ali on je smion i
umišljen, pak se nameće i leti u Zadar, da
uvjerava kako će on sa podredjenim cesta­
rima od Mostina, Sinja i sa dućanskom
firmom osigurati izborni položaj vajnoj.četi
oko Zemaljskog Odbora, a oni ga zato na
svačije čudo bezodvlačno nagradjuju već u
naprijed imenovanjem pokr. nadcestarom,
zapostavljajuć uzprkos svim zakonima i
naredbama brojn« natjecatelje sa tehničkim
sposobnostima i kao certifikatiste sa uči­
njenim praksama itd.
Znatiželjni smo kako će taj donedavna
trgovački šegrt vršiti svoju zadaću i urediti
1 onako zapuštene pokr. puteve.
Domaće vijesti.
Položaj u Banovini. „Hrvat* priob-
ćtje : Stanka u političkim, dogadjajimi,
na koju smo se kroz vrijeme prvog k o m e ­
sarijata već priučili, a koja je bila preki-
nita dolazkom drugoga komesara, baruna
dra. Ivana Skertecza, kao da će opet na­
stupiti. Jer "ne samo da se kraljevski p o ­
vjerenik nalazi u bolnici, nego će sada,
kako se čuje, politička stanka i dulje p o ­
trajati, pošto će kraljevski povjerenik, p o ­
slije svog izlazk& iz bolnice, morati otići
na odulji oporavak Prema tome hrvatska
javnost mora biti spremna na to. da neće
tako brzo doći ni do kakvih političkih pre-
govoranja, a još manje do kakvog razple-
tanja hrvatske krize.
Nova unionistićka stranka u Hr­
vatskoj. „Budapester Tagblatt" javlja iz
Zagreba, da sveučilišnu' profesor dr. Franjo
Spevec namjerava u družtvu sa nekoliko
mladjih sveučilištnih profesora i docenata
sastaviti novu unionističku stranku. U stranku
bi bili primljeni u prvom redu članovi T o -
mašićeve i Rauchove grupe kao i izvan­
stranački stari unionisti. Osnova je pred­
ložena u obširnom memorandumu ministru
predsjedniku grofu Tiszi.
Prestolonasljednik n e ć e u 0 o s n u .
Bečka „Neue Freie Presse" prima iz Salz-
burya sliedeće : Viest nekih novina o p o ­
hodu nadvojvode Franje Ferdinanda u Bosnu,
koji bi imao namjeru obaviti u bliže vrieme,
označuje se sa mjerodavne strane p o d p u -
noma neizpravnom.
Prijava drž. odvjetništva proti Doj-
ć i ć u . Zagrebačko drž. odvjetničtvo podnielo
je proti Stjepanu Dojčiću uz redarstveno
povjerenčtvo za grad Zagreb prijavu, u
kojoj ga radi atentata na baruna Skerlecza
tuži radi zločina pokušaja potajnog umor­
stva (§ 135. kaz. zak.) a radi jednog g o ­
vora držanog u Americi i jednog članka u
američkim listovima radi zločina uvriede
Veličanstva (§ 63. kaz. zak.), zločina uvrijede
cesarske kuće (64 kaz. zak.) i zločina smo-
tanja javnoga mira. Pošto je tu stečaj zlo­
čina, imala bi se kazna odmjeriti obzirom
na § 34. kaz. zak. po zločinstvu onom, za
koji je odredjena kazan oštrija, s obzirom
ništa ne manje i na ostala zločinstva, dakle
u ovom slučaju po § 138. kz., koji govori
o kazni pokušaja umorstva, te razlikuje
prema kvalifikaciji kaznu težke tamnice od
5—10 god., 10 do 20 god. a u okolnostima
osobito otegoćujućim i do smrti. Ove zad­
nje dvije stavke dolaze prema prijavi drž.
'odvjetničtva u obzir kod Dojčića.
Mjere proti stranim državljanima u
Trstu, poduzete od namjestničtva, a u p e ­
rene u prvom redu proti talijanskim p o ­
danicima, izazvaše veliko nezadovoljstvo u
talijanskoj i njemačkoj štampi. U pitanju je
intervenirala ista talijanska vlada, a konac
je bio, da je Austrija morala i u ovom
pitanju popustiti. „Fremdenblatt" naime
donosi slijedeće:
„Više je odredaba tršćanske guber-
nije, koje se tiču otpuštenja stranih pripa­
dnika iz javne službe tršćanske obćine, dalo
povoda javnoj kritici i komentaru. U ovom
pisanju valja ustanoviti neke znamenite
momente i osvijestiti zastranjenje tih komen­
tara. U tršćanskim se dogadjajima radi o
dokinuću staroga običaja kod obćinske
uprave, to jest, da se ukine namještanje
stranaca, koji su više puta zaposjeli razli­
čite službe na štetu domaćih konkurenata.
Domaće su se oblasti više puta bavile tim
pitanjem, ali nijesu mogle sklonuti gradske
uprave, da im popusti, niti su mogle naći
lijeka tim neredima. S obzirom na to, da
se je grad Trst prema naredbam oblasti
uvijek držao negativno, to je tršćansko
namjestničtvo bilo primorano, da se u smislu
pozitivnog zakona umiješa u taj nezakoniti
postupak i da pribavi vrijednost svojim
odredbama. Ne treba naposeb naglasiti, da
su te mjere čisti akt nutarnje administracije
pod presijom potrebe i javnih interesa.
Taj se akt ne može dovesti u savez s ma
kakvom samovoljnom namjerom, te je
sasvim daleko od svih takvih gledišta, koja
zastupa javni kriticizam. Ovom se odred­
bom naprosto opet uzpostavlja pravno
stanje, za kojim se već odavna težilo i do
kojeg se je došlo do konzekventnog drža­
nja tršćanske obćine u pitanju namještanja
stranaca. Što se medjutim tiče namještanja
stranih podanika, sklono je namjesništvo,
da se uz podpuno rešpektiranje svih d o ­
maćih učini izuzetak kod osoba, koje to
svojim radom zavredjuju, te im se dade
neki termin, u kojem će moći oblasti pravno
opravdati svoj postupak. Osim toga ima
namjestničtvo pravo u svako doba da one­
mogući uobičajeno namještanje takvih javnih
funkcijonara, ali ono će uzeti obzir na one
osobe, koje su dulje vremena u komunal­
noj službi"."
Kotara u Banovini. Dosad je bilo u
Banovini preko 40 slućajeva kolere, I to
ponajviše smrtnih. U Bošnjacima su se p o ­
javila 4 nova slučaja kolere. Konstantiran
je jedan sumnjiv slučaj u Podgajcu, 4 slu­
čaja u Lacarki (kotar Mitrovica). Jedan slu­
čaj u Mitrovici, gdje je jedan umro od
kolere. U Hincu (kot. Šid) izoliran je u
bolnici jedan radnik radi sumnjivih sim­
ptoma kolere. Zem. vlada i zagrebačka
gradska obćina preduzeše najstrože mjere,
da se ova epidemija ne unese u Zagreb.
Tako je zabranjeno uvoženje voća, povrća
i zelenja, i uobće živeža.
Gradske vijesti.
Odlikovanje. Zapovjednik mjestne
domobranske posade major g. Dragutin
BOttner odlikovan je od Njegova Veličan­
stva vitežkim krstom Franje Josipa za za­
sluge.
Obuljen proti Krstelju! Upravo je
izišla priručna zbirka o zakonima obćinskog
ustava. Priredili M. Obuljen i Stojanov. U
povjestnom i kritičnom prikazu piše viši
sudski savjetnik Obuljen o v o :
„Nije rijedak slučaj, da načelnik izgubi
povjerenje većine u vijeću pa da isto „posli
idu", kao što se kadkad dogadja da uzprkos
opozicije u vijeću, koja obuhvaća većinu
vijećnika, načelnik i pojedini prisjednici,
proti kojima postoji i djeluje opozicija —
ostaju i dalje „na časti" te da odnosnim
neprilikama i trvenjima, s kojih trpi obćenita
javna stvar, može da doskoči, ako hoće i u
koliko hoće, samo vlada koja ima pravo da
svrgne obćinske upravitelje, dotično da
razpusti cijelo vijeće, već radi same jedne
osobe u upravi, dok vijeće kao takovo ili
većina istoga ne samo nije ništa skrivila,
već je doista htjela i nastojala da se o b -
ćinom dobro upravlja. T o se sve dogadja,
jer u zakonu nema ni traga o takozvanoj
političkoj odgovornosti ili zavisnosti načel­
nika od vijeća".
Bilo bi dobro, da naš Cuvaj-paša
Krstelj upamti što piše njegov doglavnik
Obuljen!
U fond „Hrvatske Misli" dopriniješe:
da počaste uspomenu pok. Šime Peršena
Justo Dellagiovanna K 2, Josip Drezga
K 2, Ante Škalabrin K 2 ; da počaste u s p o ­
menu pok. Vilima Dellagiovanna preč. Dn.
Ivan Bjažić K 2, Josip Drezga K 2, Uprava
1
lista najljepše zahvaljuje.
Vjenčanje. Ravnatelj ovdješnje p o ­
družnice Jadranske banke gosp Dušan Rapo
vjenčao se danas u Komiži s odličnom
spodjicom Nellom Usmiani. Sretnim mla-
dencima naša čestitanja !
Drinković-Krsteljeva „Rieć". Pišu
nam iz Zadra : Citajuć brojanicu „diplaša"
koji odbaciše Drinković-Krsteljevu „Rieč",
začudilo nas gdje vidjesmo, da samo tro­
jica iz Zadra odbila Drinkovićev organ.
Ma je li moguće ? Propitasmo se i d o -
znasmo, da ih je vratilo ne tri već trinaest,
i dok su prva trojica, od Drinkovića s p o ­
menuta, svećenici, d e s e t ih je svjetovnjaka
raznih zanimanja, ljudi karaktera, koji su
od vajkada poznati kao pravaši i kao
takvi borili se za pravaška načela. Oni
su je odbili, al za to se predplatio Makjedo.
Dapače ćuka se po gradu, da je Makjedo,
iza kako se je ovih dana u Zadru šetao
pod ruku s Drinkovićem, obećao, da će
novac dobiven od malarije dati u fond
„Rieči". Rekao je „Kad primaju od Andri-
jaševića, Antičića i Pekića, primiti će i od
mene". (NB. Ovaj je novac Makjedo već
lani bio obećao za hrvatske škole u Zadru,
a nije dao ni pare! Opazka uredničtva).
1 tako Makjedo stupa u kružok sa
Drinkovićem, i to je onaj Makjedo, čiji
brat inžinir, ne bez savjeta starijeg brata
skrbnika, zaprijetio ćak i tvornim n a p a d a ­
jem našem predsjedniku Don I. Prodanu.
Ovakvi ljudi doisto sad mogu biti
predplatnici Drinkovićeva ..pravaškog"
organa.
Dobrotvori o b ć i n e š i b e n s k e . Firma
Krstelj i drug hvali se, da akcija oko s p a ­
šavanja njihovog lista dobro ide. Neka
para, drago nam je ! Sada će bar firma
odreći se blagodati koje od obćine uživa,
skoro bezplatnog uživanja kuće u kojoj s e
tiskara nalazi, neće štampati na teret obćin­
ske blagajne suvišnih oglasa kao onaj o
prenosivim bolestima, niti 4e računati za
obćinu tiskane radnje 1 0 0 % skuplje. Kad
se već jednom nalazi u povoljnim prilikama,
dr. Drinković odreć će se plaće koju od
obćine prima za uredjivanje svoje „Rieči*.
P a v e Kovaćev je sada glasoviti ne­
prijatelj fratara i popova, tako se barem
on pivči i junaci. Nego neznamo, da li je
takav i po Promini, Kninu, Drnišu i Vrlici,
gdje moli milost u fratara, u poslu špedicije
i naručaba za seoske blagajne.
Izgubljen p a s . Izgubio se pas, žuti,
lovski, ozivlje se na ime „Ličko". T k o ga
je našao, neka se obrati na uredničtvo te
će dobiti od vlastnika nagradu.

Pr«4pUti u &tkenlK = = = = =
I flus tro U g a r s k u g o d i š n j e -K. 14—,
. p o l u f d d l J n j t . 1 trornJe*«ćf\p
mjerno, m j ^ s e č n o K . l . 2 G = = s = =
P o j e d i n i broj 10 para = = = = =
O g l a s i p o sljcnIKu = = = =
Plativ« I utužlvo u Šibeniku. —
6o4. I.
Stranka „većine" i c li. namjestništvo!
A o t t o : „ P o s t o j i k o d nas jedna
skupina ljudi, koja je uz­
digla interese strančarstva
visoko nad interesim na­
roda, i koja se p r e d v o d i
načelom, da svrha osve-
štava sredstva".
„Narodni List", 30 k o l o v o z a .
Jasnije i lapidarnije nije mogao
organ naše saborske „većine" da opiše
sebe i svoje ljude.
Ima godina i godina, da se od
strane te poštovane „većine" i nje­
zinih eksponenata krše ustavni zakoni,
gaze narodna prava, drma bezdušno
autonomnim ustanovam, ubija u na­
rodu svijest njegovih prava, ponos i
vjera u obstojnost pravednosti i p o ­
štenja
Izbori obćinski godine 1911. bili
su uprav kruna tom opakom protu­
narodnom djelovanju. Da se ljudi
„Narodnog Lista" održe na vlasti, na
položajim i na koristima protiv volje
naroda, koji se je u ogromnoj većini
svrstao u redove stranke prava, ni-
kakovo sredstvo, ni najodurnije, nije
ostalo neupotrebljeno.
Metković, Makarska, Gradac, Su­
petar, Vis, Muć, Sućurac, Biograd,
Rab — da ne spominjemo druge o b -
ćine, gdje su se svi žalostni pokušaji
izjalovili - svjedoče o počinjenim
grozotama na štetu većine naroda, na
štetu stranke prava, koju je narod
prigrlio, uvjeren, da će u njoj naći
spas svoj i Oslobodjenje od sužanjslva
nametnuta mu od ljudi, koji su „če­
znuli za vlašću, za moći".
I stranka prava, svjestna svog
uzvišenog zadatka, ustade došle ne-
vidjenOm snagom i odlučnosti, proti
tom gaženju narodnih prava. Volja
naroda ima se poštovati; svijest nje­
govih ustavnih prava ima se podignuti
a ne ugušiti. Što buncate o slobodi,
o neodvisnosti, što buncate o ponosu,
o prosvijetljenju puka, o pobijanju
služništva, svi vi škribe i farizeji, koji
ponizivanjem, tlačenjem najvećih masa
rtarOda, otimanjem njegovih prava,
sprdanjem sa zakonom i pravicom,
zloporabama vlasti i položaja, izru­
givanjem i preziranjem njegovih ne­
volja dokazujete, da uprav hoćete
obratno od onoga što vam je vazda
samo na jeziku: hoćete sužanjstvo
naroda u vaše sebične svrhe!
Da, stranka prava ustade na
obranu naroda odvažnošću koju lju­
dima može da podade samo osjećaj
pravednosti i ljubavi prama potlačenim.
U saborima, u novinstvu, pred nad­
ležnim sudovima, svugdje Odjeknuo
je krik potlačenog naroda. Njegovi
predstavnici nisu drugo tražili od vlasti
nego, da se poštuju ustavna prava,
da se narod ne sluje i ne progoni
samo zato što pristaje uz stranku
prava, da se uvaže njegove nevolje i
potrebe.
Namjestništvo dalmatinsko bilo
je, kako je svakomu poznato, pod-
puno solidarno sa postupkom umjetne
„većine" prama pravašima. Prosvjedi
ni pritužbe nisu pomagale. Pravaši
ustadoše još žešće : u saboru vodi
se žestoka obstrukcija, dočim se re­
daju tužbe pred administrativnim su­
dištem. Sabor postaje nesposoban za
zaključivanje; nastaje nevolja, nerad,
sastoji u zemaljskoj upravi; zemalj­
ski odbor mora da životari iznimnim
sredstvima.... Radi svega toga ipak
ne boli glava gospodu od tako zvane
većine ni njihove vladine ortake. T a
oni osobno nisu štetovani !
Bezbroj nezakonitih odluka vla­
sti ; bezbroj temeljitih pritužaba na
HRVATSKA
wraz-
= =
Šibenik, 3
Upravni Sud, koji ih.je gotovo sve
morao uvažiti ; očevidni dokazi ne­
zakonitosti i nasilja, što ih je stranka
na vlasti slobodno počinjala prama
daleko brojnijim pravašima, uzdrmaše
položajem tadanjih namjestništvenih p o ­
glavica. Kašnje pak došlo je i do
promjene u osobama namjestnika i
njegova doglavnika.
Stranka prava, koja od vladinih
čimbenika nije nikad drugo tražila
nego da budu pravedni, nepristrani i
da poštuju zakon, nije se jamačno
oduševila tim promjenam, jer je svje­
stna, da se proti Hrvatima napereni
sustav tim niti mijenja niti mijenjati
može, ali je očekivala, da će pod
upravom novih ljudi prestati bar ona
silna bezakonja, one zloporabe i n a ­
silja, proti kojima je planuo vas narod,
a koja našu zemlju ponizuju.
Nego, politički je ambijenat,
stvoren od nekolicine sebičnjaka, koji
proti volji naroda vedre i oblače,
kužan. Vidili smo kako se postupalo
pri riješavanju utoka od strane Mje­
šovitog Povjerenstva proti izborim
1911. Skoro sve od pravaša napa­
dnute presude bile su kašnje od
upraviteljnogsuda ukinute. Tužili smo
se onda, pa — nakon postignutog
ukinuća nepravednih presuda — osu-
djeni smo, da nastavimo tužbama, jer
u kužnom političkom i administrativ­
nom ambijentu ni razsude Upravnog
Suda ne imadu one vrijednosti, koje
inače u ustavnim i prosvijetljenun
zemljani imaju.
• 1 eto, „Narodni List", organ, to­
božnje većine, nama pravašim pred­
bacuje, ništa manje, nego da branimo
c. k. Namjestničtvo. Kada smo "i u
čemu branili Namjestništvo, to doduše
on ne kaže. T a ni „Narodni List"
ni nitko od slavne većine nije napao
Namjestničtvo. Bože sačuvaj ih tolike
nesreće ! Zašto bi ga dakle tko
branio ?
Stranka „većine" došla je u su­
kob sa poglavicom Namjestničtva, i
njezini su ljudi odklonili poziv na
sobet. Sukob je strašan, ali mora da
je još strasniji i povod i svrha. Povod
sukobu je sa nekoliko fraza iztaknut:
policajski sistem i kidanje obćinske
autonomije. Glede policajskog sistema
Opažamo, da se je taj sistem najviše
iskalio na nas pravaše, i da ne pred­
stavlja ništa nova, ništa što nije dosad
bilo i što na žalost neće biti u bu­
duće. T a mi smo oni toliko milovani
Hrvati ! Dakle policajski sistem nije
mogao biti neposredan povod „su­
kobu".
Onda, ako mje nešto trećega po
sriedi, ne ostaje, nego drugi p o v o d :
kidanje obćinske autonomije. Ta smije­
šno je, da jedan Machiedo i drugovi
ustaju na obranu obćinske autonomije!
Hoće se cinizam i drzovitost ljudi,
koji se više ničesa ne stide, za uz-
tvrditi što takova. Obćinska autono­
mija ! Tko ju je pogazio i od nje,
od paladija neznatnih narodnih slo­
boština, napravio pravi bordel, ako
ne oni ljudi, koji se u „Nar. Listu"
razmeću čuvarima autonomije ?
Ali da, pogažena je obćinska
autonomija u Kaštel-Sućurcu. Ova je
obćina uslijed razsude Upravnog Suđa
morala biti razpuštena. Kaže se, da
je Zemaljski Odbor, taj brižni čuvar
obćinske autonomije, zahtjevao, da se
postavi obćinskim upraviteljem jedna
njegova kreatura, koji bi, po receptu
čuvara autonomije i po praksi dbsa-
danjoj pri izborima, veliku većinu
pravašku reducirao i stjerao u ma­
rujna 1913.
njinu, da tim spasi neke poglavice
puka. Namjestništvo, kažu, tomu se
je protivilo i tražilo, da se imenuje
nepristrani komesar upraviteljem.
Radi toga je nastao taj strašan
sukob, i radi toga mi pravaši, koji se
evo godina i godina borimo proti
[zbornim zloporabama i nasiljima, te
želimo, da izborim upravlja nepristrani
-čovjek, radi toga mi smo — brani­
telji Namjestništva a ne branitelji iz­
borne slobode, ne branitelji ustavnih
prava, ugleda i svijesti naroda, ne
neprijatelji zloporaba, nasilja i svih
onih gadarija počinjenih diljem po­
krajine na našu Štetu! Radi toga —
kaže nam glavni organ čuvara ob­
ćinske autonomije — mi smo pravaši
\koji čeznemo za vlasti, a ne oni, mi
smo oni koji čeznemo za mastnim
plaćam i sinekuram, a ne oni. Ma za
koga piše „Narodni List" kad veli,
da nemamo dokaza vrhu počinjenih
bezakonja, kršenja ustava i drugih
> „malenkosti" na štetu stranke prava?
Vi čuvari obćinske autonomije,
uzdigli ste strančarstvo, sebičnost,
vlastiti interes i ambieiju odviše vi-
..soko nad interesom naroda; odviše
^visoko: izgubili ste ravnovjesje.
Šibenik, 3. rujna.
• 0 nekim novim pojavama u našem
javnom životu predsjednik stranke vlč.
Prodan proslijedjuje u „Hrvatskoj Kruni"
I svojim razmatranjima.
J e s t , istina je — piše vlč. Prodan —
.više manje, sve što zna „Hrvatska Rieč"
zna J „Hrvatska Kruna", pače možda i više,
-a ipak ne prše onom o čem piše „Hrv.
Rieč*, to jest:' ne piše onako i onoliko, jer
>je pisala svedj došle i jer su neke pojave
'nove i stare u isto doba.
Tako baš i austrijanština. I nju „Hrv.
Rieč" spominje u čitulji. Ali zar je to što
nova u obće, ili što nova u kojem pojedinom
članu ili skupu samih pravaša? Bilo je toga
i za živa Starčevića pred p6 vieka. I austri-
fanštine i magjaronštine. A glavni dio borbe
•*t pisanja pravaša i pravaških novina stojao
je taman u borbi proti tim pojavama.
Razlika je izmedju nas i „Hrvatske
Rieči", da mi ipak radi toga nijesmo voljni
u saveze sa „suncokretima" koji po vlasti­
tom priznanju i po partajskoj poviesti gle­
daju sad u Beč, sad u Budimpeštu. Mi
gledamo u Zagreb i čistimo svoje redove
•metlama „sit venia verbo" vlastite stranke.
Da protjeramo vukove od našeg tora, mi
ne nahodimo, da je bez pogibelji za naše
narodno blago, da dovabimo još i druge
vukove do njega. A polazimo i sa stano­
višta, da tko je, i ako je pravaš, te posrne,
prije će se popravit nego neznane delije,
znane samo po zločinima proti hrvatstvu i
pravaštvu. Ima li se pak u iznimnim okol­
nostima tomu pravilu podat iznimku, pra­
vaši Su razboriti i u načelu nijesu tomu
protivni. Svjedok pakt sa koalicijom i istup
24 novembra proš. god. Ali pravaši, ako
nisu tome. jesu protivni ako pojedinci na
svoju ruku ugovore sklapaju ili dogovore
prave. Ima li se stvoriti obveza za svakoga
vriednih, pravo je da svak ima u tom rieč
preko organa za to od svakoga i od „Hr­
vatske Rieči" sporazumno izabranih i dele-
govanih.
„Mi službovanja nećemo", krasno veli
^Hrvatska Rieč". A mi još manje i nijesmo
ga htjeli ni onda kad su neki od pristaša
„Hrvatske Rieči" vozili skupa sa onima
koji su u tomu službovanju godine i godine
metanišdti:'.
„Uzaludnih i suvišnih borba u domo­
vini mi nećemo' piše takodjer „Hrvatska
1
Rieč". A tko je to te hoće uzaludnih i su­
višnih borba? Nego pitanje je: koje su
borbe uzaludne i suvišne? Tu opet stranka
je zvand da odluči, ne nitko od pojedinaca,
a još manje pristaša druge koje stranke, koja
je stranci prava iz načela protivna.
U r t d n l i t v o I uprava n a l a z e s e na t r g «
= = = = = sv. Prane j z a obć. p e r i v o j ^
. Vlastnik, izdavatelj i o d g o v o r n i u r e -
dnik JOSIP bREZCfl.
Tiska: Hrvatska Zadružna Tiskara u
= = = = = = = = = Š i b e n i k u , u. z. s. b. j .
Br. 16.
Dotičuć se svećenstva „Hrvatska Rieč"
tvrdi, da ona nije namjeravala naniet uvrjede
svećenstvu. I mi vjerujemo, da dojednomu
ne, ali pisalo se tako, kako pišu oni koji
su proti svećenstvu iz zanata, pisalo se
više puta tako obćenito, da tko čita, nije
mogo ne« zaključit, da je u nas svećenstvo
većinom postalo tako izdajničko, tako p o ­
dlo odano tudjoj službi, te zaslužuje naj­
veći prezir. Svećenstvu kojemu se iole časti
nosi ne pridievaju se opetovani nazivi di-
plaši i slični, a o njihovim se biskupima ne
govori kao o »dvonožnim mitromantijašim*.
jer su takve izreke uvrjedljive ne samo
za izvjestne osobe, nego i za sve ostale,
radi ružne, uličarske forme, kojom se blati
i ponizuje u očima obćinstva cieli stališ".
Na koncu vlč. Prodan izjavlja, da nije
istina da bi on bio obećao Drinkoviću da
će vlastitim podpisom proti stanovitim p o ­
javama ustati i doviknuti ili ili. Vlč. Prodan
mislio je o „stanovitim pojavama" pisati,
„ali — veli — „Hrv. Rieč" i u tom, kao
i u mnogočem drugom, dobroj stvari samo
kvari posle, te pojmljjvo je, da, kako ne
pišemo po vladinoj ili bilo i čijoj komandi,
tako nijesmo voljni pisat sada ni na puto­
kaz i potaknuće „Hrvatske Rieči", tim ma­
nje što sa zadovoljstvom opažamo, da se
je i na samom hrvatsko-slovenskom kon­
gresu u Ljubljani, stalno proti sadanjemu
očekivanju mnogih, od strane Dra. Brejca,
dalo izraza nekim sasma sličnim mislima.
Ovo je značajna i utješljiv pojava i
znak, da su pravi i zdravi katolički i hrvat­
ski nazori na putu, da zasjaju u pravoj
svojoj svjetlosti širom svih hrvatskih i s l o ­
venskih zemalja, bez ikakvih predrasuda i
tudjinskih nekatoličkih i nehrvatskih pri­
mjesa."
potreba statističkoj ureda.
Gospodar, koji nastoji da unapredi
svoje blagostanje, mora da zna potanko,
što ovo njegovo blagostanje sačinjava, t. j .
koliko površine ima oranica, vinograda,
gajeva, šuma i t. d., koliko rodne, manje
rodne i neplodne zemlje; koliko blaga ve­
likog, a koliko malog zuba, te pojedinih
vrsti; koliko pojedino njegovo imanje za­
htjeva za svagdanji rad i da li prihod koji
se od toga dobiva pokriva svagdanje tro­
škove, te da li on napreduje ili pako na­
zaduje. Osim ovoga on mora da bilježi sve
obiteljske troškove, kao i sve prihode, koji
mu dolaze ma s koje strane. Gospodar,
koji se ovako ne vlada, kako veli Don
Frano Ivanisevic, nije niti može sebe nazvati
svijestnim, te propada i to vidljivo propada,
pak i onda, kad on misli u svojoj glavi da
napreduje.
Da je ovo istina, imamo sijaset živih
primjera po cijeloj našoj zemlji, pak u p o ­
jedinim gradovima, a i selima. Gdje su nam
nekad bogati plemići? Zašto su propali?
Propali su zato, jer nijesu vodili računa o
svom blagostanju. U jednu riječ, nijesu
htjeli da znaju za statistiku i za godišnje
bilance.
Kao što svaki pojedini misaoni g o ­
spodar treba da vodi tačnu statistiku svog
gospodarstva i da na temelju iste zaključuje
svoje godišnje račune, tako morala bi p o ­
stupati kod nas svaka obćina, pak i p o ­
krajina.
Nije dosta da obćina sastavlja svoj
bilanc godišnji o ulazku i izlazku, te ga
zaključuje sa manjkom, ili pretičkom bla­
gajne, jer ovo ne sačinjava nje gospodarski
napredak, nije dosta da Zemaljski Odbor
iznese pred sabor godišnje zaključne ze-
maijske račune na odobrenje, kao i one
pojedinih zaklada, jer ovo nije postupak
svijestna gospodara.
Da se koji obćinski vijećnik u vijeću
digne i sapita g. načelnika: „Gospodine
načelnice, izvolite nam kazati, koliko se je
hektara ili ara podijelilo ove godine o b ­
ćinske muže, koliko se je hektara ili ara
 proti pravaštvu pomoću izdaje medju t a
je obćina bila podvofnlca. Firme Krettlj i
polumilo, koliko jt izkrčllo i posadilo,
toliko jt u obćini bilo dna, uli«. Kolik« Domaće vijesti. mim pravašima. Dr. štambuk bio je onaj
•rug oijeća, da tu o »ome evi ćeetitt libe«-
čani na Cistu. Zato je firma polla da moljaka
imamo glava blaga vslikog a koliko malog 0 trljtlizmu počelo s t opet u n o ­ Efialte koji je imao da sve to izvede, kod protivnih stranaka, a pri tom prosja-
zuba, koliko jt crklo, koliko se jć prodalo, vinstvu raspravljati. Vrijedno je zabilježiti, Udarac inu nije uspio, a izazvao je da ga
Čenju i danju i noću požutjeli su od bijesa,
koliko objanilo, okotilo, otelilo, koliko sta­ što o tome piše berlinski tjednik .Europa". svaki čestiti drniški Hrvat susreće zasluže­
jer su dobili nogu od ljudi kojima su bili
novnika ima naša obćina, koliko ih je umrlo, U jednom drugom članku izmedju ostaloga nim prezirom.
dodijali svojim prosjačenjem i koji su pro­
izselilo, doselilo, koliko ima hipotekarnog, tu sc tvrdi, da je na banketu kod englezkog Drnišani su ovu pobjedu nad udruže­
zreli njihove namjere, da su im naime veliki
koliko privatnog duga i t. d." — što bi ministra predsjednika sir Edwarda Greva, nim neprijateljima hrvatstva proslavili veli
narodni vidici tek puste fraze, a zapravo
nam gospodin načelnik mogao pri današ­ u doba mirovnih pregovora sa Turskom, kim slavjein. Radničko družtvo priredilo je
da im je do osobnih ciljeva i koristi.
njim prilikama da odgovori? Ništa, jer on njemački poslanik u Londonu izjavio jednom zabavu i počastilo načelnika g. Radu Gru-
Takav nogomet od Šibenčana, uz
sam zato ništa nezna. diplomati jedne balkanske države, koji sjedio Bišića odušeljenim ovacijama,
osudu koju. im izpisao predsjednik vlč. Pro­
Što bi nam odgovorio gospodin pred­ kraj njega, slijedeće: „Austro-Ugarska- i m a l a . Čestitamo drniškim pravašima na po­
dan i čitava stranka prava, nadgrobni je
sjednik sabora, pa i sam gosp. namjestnik, bi radi svoje koristi oživotvoriti trija- bjedi održanoj nad podlošću i izdajom.
kamen ditti Krstelj i drug.
ili koji drugi predstavnik vlade, kad bi mu lizam". Komesarijat i u Štajerskoj? Šta­
u saboru ovakov upit postavio koji zastupnik? U „Frankfurter Zeitung" izišao je čla­ jerski sabor nije mogao već dulje vremena
Ništa, ili ako bi nam i odgovorio, taj bi nak magjarskog publiciste i političara Ladi- raditi uslijed nepopustljivosti Nijemaca i Gradske vijesti.
odgovor bio jako površan i veoma netačan. slava Borossa pod naslovom .Jugoslaveni prema najčednijim zahtjevima Slovenaca.
5inj»kl pravaši u fond .Hrvatske
Zadjemo li u naše obćinske urede, u odaje u Austro-Ugarskoj". Ovaj magjarski pisac > No poslovi u upravi zemlje nisu zapinjali,
Misli". Gosp. Šime Strukan iz Sinja d o ­
Zemaljskog Odbora, pak i one namjest- uvjeren je da je sadanje ustrojstvo monar- jer je funkcionirao zemaljski odbor. Ali sada
stavio nam je K 77 u fond lista, a sakup­
ništva, naći ćemo više manje činovnika, kije provizorno te savjetuje da bi se u bi mogla zapeti i njegova djelatnost. Jedan
koji sc bave ovim ili onim poslom, a ima prvom redu udovoljilo težnjama Hrvata i član odbora, Slovenac prof. Robič uslijed ljenih izmedju prijatelja profesora o. Paje
ih i takovih, bez kojih bi se moglo i biti, to na način da se ne povrijede interesi kapi, koja ga udarila neki dan u Varaždin­ Misure da počaste uspomenu blag. oca
ali nećete naći ni u ijednom od ovih ureda Magjara i Nijemaca. On dokazuje nepbhodnu skim Toplicama, gdje se je nalazio na li­ mu Ivana.
činovnika, koji bi imao svoju sekciju za nuždu, da se ukine čbsoiutističko stanje na ječenju, neće više biti sposoban da obnaša Ovaj lijepi čin sirijskih pravaša, k o ­
statistiku narodnog gospodarstva i ribarstva. jugu Monarkije i da se Hrvatska, Slavonija, .svoju čast. Morao bi dobiti nasljednika, liko sjedne strane dokaz je prijateljskih
Nek nam se ne reče, ima takova Bosna, Hercegovina i Dalmacija sjedine u kojega bira štajerski sabor. Da ga taj može čuvstava, toliko je opet i dokaz pravaške
sekcija. Da, a kakova je? Ta vam je sekcija jednu autonomnu državu. Boross dakle iz- izabrati, morao bi sabor raditi, i da može njihove svijesti i shvaćanja otačbeničkih
popisa blaga izvedena na laku ruku, više |*išta Istru, Rijeku i slovenske zemlje. Ri­ raditi morali bi Nijemci i Slovenci načiniti dužnosti.
manje netačna, a tamo kod lučkog pogla­ jeka bi po njegovu mnijenju imala defini­ sporazum. No do sporazuma jedva da bi Ratno brodovlje nalazi se pred š i ­
varstva umišljena i izmišljena statistika tivno pripasti Ugarskoj. Hrvatska bi imala moglo doći. Onda ne ćt preostati nego benskom lukom izmedju Zlarina i Zablaća.
ribarstva urešena ružičastim ciframa, ali sklopiti s Ugarskom carinsku uniju. Interesi razpustiti zemaljski sabor i odbor te uvesti U eskadri nalaze se i dreadnoughti „Viribus
prazna u svojoj suštini. Nijemaca bili bi zastupani po Dvoru, za­ komesarijat, kako je uveden već u Češkoj, unitis" i „Tegethof". Admiral Haus ušao je
U jednu riječ, Dalmacija nema tačne jedničkoj vojsci i zajedničkom jeziku u vojsci, a koji da predstoji i Istri. jučer u luku na yachti „Lacroma".
statistike svog blagostanja, a pošto je nema po njemačkoj kulturi i po centralnoj vladi. U fond „Hrvatske Misli" darovao je
treba ju stvoriti. Pazar u Kaštelstarome. Pišu nam : g. Ante Škalabrin K 2 mjesto čestitke g.
Boross drži, da bi takova Hrvatska
Mi prevaljujemo težku gospodarsku uklonila srbsku pogibelj i ojačala taktički i Na, 29 kolovoza bio običajni pazar kod Dušanu Rapi, ravnatelju podružnice Jadran­
nas. Pazar bio priličan, osobito bilo dosta ske Banke u Šibeniku, prigodom vjenčanja
krizu, koja, bez tačnih podataka o blago­ parlamentarni položaj Ugarske.
goveda. Stranog svieta bilo prilično. N e - sa gdjicom Nellom Usmiani.
stanju zemlje, može postati veoma ubitačna Izmedju toliko raznovrstnih shvaćanja
možemo mimoići našeg mladog, al oblju­ Svečanost Male Gospe obavit će se
po sveukupni naš gospodarski napredak. trijalizma, dobro je zabilježiti i ove najno­
bljenog glazbenog družtva „Svačić", koji i ove godine u crkvi u Varošu običajnim
Pitanje pokrajinskog statističkog ureda vije nazore.
nas je večerom zabavljao ugodno biranim slavljem. Dne 7. u večer palit će se umjetne
nameće nam se kao neka preka nužda, Pravaška pobjeda u Drnišu. U kocertom. Stranci se dive, kako ovo druž­ vatre pod upravom vatrometara gosp. Šime
kojoj treba doskočiti što prije. Nek nitko subetu poslije podne, iza kako nam je list
tvo napreduje liepo, a sve sami težaci, da­ Sangulina, slijedećim razporedom: 1. sto raz­
nemisli, da je ovo kojekakova malenkost. već bio doštampan, primili smo iz Drniša
pače i isti učitelj težak. Pjevački odio „Sva- ličitih praskavica, paljenih u više navrata ;
To ne. Ovo je veoma važno i -znamenito slijedeću brzojavku: „Oduševljenje neopi­ čica" lijepo je izveo četveroglasnu misu u 2. bomba sa raznobojnim zvijezdama ; 3.
pitanje za cijelu našu pokrajinu, te što mi sivo. Spletke protivnika slomljene o čelični crkvi kao i ostalo pjevanje.
to više nastojimo da u samim sebi ubijemo značaj pravaške i krćanske misli. Načelnikom kolo u dvanaest promjena ; 4. bomba sipa-
I ako je družtvo pravaško, imali bi juća zlatnu kišu ; 5. raznobojna bengalična
donekle njegovu važnost i prijeku potrebu, izabran jednoglasno pravaš Rade Grubišič, se više brigati i njegovati neka gospoda, rasvjeta ; 6. bomba praskajuća zeleno-sma-
to nam ono sve to jače izbija i traži što a većinom glasova i šestprisjednika pravaša. koja su pozvata, jer . nam je on na diku ragdične iskre ; 7. Zvijezda vrteća se sa
skorije svoje oživotvorenje. Bog i Hrvati! — Pravaška Čitaonica." sela i ponos.
Nije dosta da znamo koliko stanov­ bojama duge ; 8. bomba sa vijugajućim se
Za prisjednike izabrani su : dr. Ivan
nika broji zemlja svako 10 godina, koliko Buić, Ante Novak, Joko Živković, Frano S l o v e n s k o političko družtvo „Edi- zmijama ; 9. mlinovi sa vulkaničnim izba­
ovaca, krava itd. svako 10 godina i da »a Perišić, Ivan Miljak i Niko Ramljak sa 21 flOSt" u Trstu obdržavalo je zbor, u kojem civanjem ; 10. Bomba zviždalica ; 11. va-
temelju toga i tih brojaka sastavljamo i glasom protiv 15 koje su dobili od koali- je.zaključilo, da će primiti stajalište tršćan­ irena brzojavka; 12. bomba sa ingleškim
konbiniramo statistiku, već treba da mi rane utvaraško-demokratsko-srbsko-Krste- s k o g namjestnika princa Hohenlohea glede zvijezdama; 13. Pakleni stroj sa osamde­
svagdano imamo u rukama inventar blago­ Ijeve družbe Mate Muslija (Srbin), Mate bdpuštenja talijanskih činovnika iz komunalne set repatica ; 14. bomba sipajuća cvijeće ;
stanja naše zemlje, na temelju kojega ćemo Kulušić, Joso Nakić, Benjamin Dogan, Toma službe. Osim toga je odredjena posebna 15. bouquet savijen iz više stotina razno­
moći provesti godišnju amortizaciju ove ili Mudronja (Skelinovci), Vjekoslav Nakić deputacija Slovenaca, koja će namjestniku bojnih cvijetova ; 16. bomba sa striskijo-
one grane gospodarstva, ali amortizaciju (Krsteljevac). razložiti skupštinski zaključak. nima ; 17. dva krasna kronotrofa, vrteća
provadjati na laku ruku ili ju ne provadjati se na jednoj osovini ; 18. bomba sa crlje-
Ovaj izbor po nas pravaše je to zna^ Iz Donjih Kaštela primamo: Razvikao
kako se uobće kod nas dogadja jako je čajniji, što se bijahu urotile sve javne i ti se Dr. Mate na svakoga, ali rek bi, da nim zvijezdama ; 19. Četiri baterije prsnućih
ubitačno, te može da nas dovede do kraha. potajne sile, počam od Zemaljskog Od­ je uzrok isti ko i spuž kad cici, jer mu zmija ; 20. pozdrav Blaženoj Djevici, okru­
Za uredjenje pokrajinskog statističkog ureda bora, skupa sa pravaškim izrodom Krste- kuća gori. Njemu je svak „plaćenik" „crno- ženoj gustim zvijezdama, rasvijetljenim traj­
neće se Bog zna kakova visokog znanja ili Ijevcem drom Štambukom, ne bi II se ž u t i \ „aulički katolik", „podkupljen" itd. nim svijetlom, padajućim uz prasak sa 500
čak pravničkih nauka, pak ni troška tako omela pravaška pobjeda. Sluge Trumbićeve itd.,, kako se može naći sve samo u fra- vrtećih se rasvijetljenih lopata; 21. bomba
ogromna. Hoće se samo dobre volje i sve Drinković i Krstelj baciše se na Drniš da zerskoj torbi jednog Dra. Mate. Ali da ga u dva navrata sipajuća dugu.
bi se dalo izvesti sa jednim čovjekom i i ondje zamute i zavade pravašše. Slabe upitamo : tko ide na ruku visokoj Vladi ? Kako je u ludnici. Splitsko „Naše
sa malim, a da ne rečemo, naprama važno­ bijahu sreće, jer Drniš ne okreće kabanicu Baš on, dr. Mate. Raztepao ili bolje : hoće Jedinstvo" donosi slijedeće: Primoran sam,
sti predmeta, neznatnim troškom. Mi nismo prama vjetru i svjestan je onih ideja koje da raztepe pravašku slogu i redove, pak da Vam u obćem interesu pišem o v o : Bio
pozvani da ikoga uzimljemo u obranu ili ga vodile u izborima god. 1911. proti Ivče- da on bude proglašen „gjeneralom". Tko sam u šibenskoj ludnici za jedanaest mje­
čak hvalimo, ali kao sinovima ove zemlje viću. Ako su Krstelj i Štambuk stavili obraz to želi ? — Baš vlada, koja je strepila od seci i ne mogu propustiti naredati Vam sve
budi nam ipak dozvoljeno reći. ako mi ne pod noge, ako danas oni hoće da služe sveobće pravaške sloge i bratimstva sa što tamo podnose jadni boiestnici. U s o ­
vidimo neki bolji napredak u zemlji na svačijoj misli samo ne hrvatskoj, ako danas Slovencima. bama gdje se boiestnici nalaze, i to u sje­
gnspodarskom polju, da je u mnogočem slave i uzvisuju one koje su god. 1911. Mi smo amo sve moguće radili i vernoj kući, kiša lijeva unutra a jedan
krivo pomanjkanje statistike, te se onda prezirali dižući proti njima narod i zapri- žrtvovali za izbore Dr.a Krstelja proti Ivće- bolestnik primoran je da spava na mokru, u
troši bilo kao privalne osobe bilo kao sižuć izbornike, ako su oni na pravašku viću, „Hrvatska Rieč" bila medju nama raz- vodi. Radi nepažnje i manjkavosti stražara
vlasti puno više za jednu neznatnu granu svoju prošlost popljuvali, — Drniš ostaje Širena kao malogdje; nu jer svojom glavom (infermijera) bolestnik jede sve što mu pod
gospodarstva u ovom ili onom predjelu, vjeran čistoj hrvatskoj misli i neće da slijedi mislimo i jer nećemo svojim novcem pla­ šake dodje. Vidio sam bolestnika jesti ži­
gdje bi zaslužilo da se troši za jednu drugu izdajice pravaštva. ćati onakove pogrde, insinuacije i papa- vina, drvo, gvoždje, da piju mokraću, a nije
unosniju i tako napred: koji propustio da jede i svoj smrad. Noga
Jedno bi morao imati pred očima dr. galska čavrljanja, željeli bismo, da ta g o ­
Imamo u ribarstvu raznih zabrana Štambuk, a to je da bude bar pristojan spoda dodju medju nas i opetuju nam u u zadnjicu, i s drvom po golome mesu tu
ribanja manje važnih, dok se na važnije kada nemože da bude dosljedan. On je lice ona imena, koja mogu sebi za kapu ne manjka. Da se koji bolestnik zagnusi tu
stvari nit najmanje ne pazi, a to sve zbog bio izabran u obćinsko vijeće kao pravaš zadjet, pak ćemo vidjeti, tko je što 1 se znade običnom četkicom trti po golome
toga što samo fali tačna statistika. Gove­ u žestokoj borbi sa Skelinovcirria. Kada je Medjutim bi zamolili uredničtvo ili tijelu.
darstvo pak, i ako nije tako unosna grana jednom došao u sukob sa strankom, pri­ bolje administraciju „Hrvatske Rieči," da Sa poštovanjem
kao u alpinskim predjelima, godimice nam stojnost i poštenje zahtjevaju od njega da iznese: koliko je imala predplatnika u D o ­ Nikola Barkanović,
nazaduje ; stoka malog zuba ne napreduje, povuče posljedice i da mandat predade. njim Kaštelima, a koliko ili je s a d a ? pomorski poručnik trgov. mornarice.
jer s pomanjkanja statistike ne znamo kako natrag onome koji mu ga i dao, a to je pra­ Ostavite brojanicu svećenika, a počnite sa Odlikovan je srebrenim križem za za­
i gdje bi smo uprli, te što poduzeli za vaškim izbornicima. ,Dr. Štambuk naprotiv drugima, sluge gosp. Pavao Skejo iz Sinja, narednik
zaštitu i napredak. drži se sasma Krstelj-Drinkovićeve bezobra- 6. satnije 23. pukovnije.
Potreba statistike nameće nam se znosti i poput njih bacio se u naručaj ne­ Grabi s e . Jasle će brzó da im odu
kao preka pokrajinska nužda kojoj moramo prijatelja pravaštva. Dr. Štambuk pače je htio Šibenik, 3. rujna. iz ruku, zato firma Krstelj i drug, još ove
što prije udovoljiti, radi sebe, radi zemlje da zavede i kupi neke pravaške vijećnike* Nervoznost je zahvatila gospodu oko zadnje čase, grabi sve u šestnaest. I danas
i njenog blagostanja i napredka. Ona treba ne bi li obćina drniška pala u protuprava- firme Krstelj i drug. Strah, da bi se mogli jedan oglas, koji će naravski obćina skupo
da nam bude temelj, ona putokaz u podi­ ške ruke. Nije uspio, jer njegova podla odjednom naći van sedla, da bi moglo pre­ platiti.
zanju blagostanja naše pokrajine. Bez tačno rabota razbila se o čelični značaj pravaša. sušiti vrelo iz kojeg su tiskara i list tako Trbušni tif. U selu Vrulje-Bilice p o ­
uredjene i vodjene statistike nećemo niti Ovakovo ponašanje jednog akademski u o ­ pohlepno sisali, zatjerao im se u kosti i javio se u epidemičnoj formi trbušni tif.
smijemo se nazvati u gospodarstvu napre­ braženog čovjeka kadro je samo da izazove jadnici u vrućici buncaju koješta. U tom Pošto je velika pogibelj da se isti putem
dni, Lutati ćemo tamo i amo, donekle ćemo gnušanje i prezir. bulaznjenju već kombiniraju, tko će sve od mlijeka i zeleni prenese u grad, upozoruje
životariti, ali napokon će nas ipak zateći Sjećamo st, da je splitska „Sloboda", nas pravaša zasjesti na mjesta načelnika i se gradjanstvo, da ne kupuje poljske i vrtne
sudbina propasti u vječnom ekonomnom nakon poraza Skelinovaca u obćinskim izbo­ prisjednika. proizvode, kao ni mlijeko što dolaze u grad
ponoru. rima, kliktala da je u obćinskom vijeću ipak Firma vrlo dobro zna, da našim Iju iz pomenutog sela. .
većina liberalaca. Htjelo s e je je dakle pod dima nije stalo do časti na obćini. Nego Svaki eventualni slučaj ove bolesti, pa
krinkom liberalizma navijestit borbu hrvat­ koliko im kao osobama nije do toga stalo, makar sumnjiv, mora biti u interesu javnog
NtEDPLAĆUJTE SE N a stvu, pravaštva, ajcada.se njje .to ,moglo * kao gradjanima je ipak na srcu da obćini; zdravlja odmah prijavljen ili obćini ili Ko­
„HRVATSKU m $ W " ! javno, onda se je računalo izvesti udarac ~he dodje u tuke ljudi poput Krstelja kome tarskom Poglavarstvu.
 S%lo dr>e
sat.;
Pri,
mjer n a t p . Pril,

P r e l a t a za Šibenik ========= Uredništvo I uprava nalaze se na trgu

I flustro - Ugarsku godišnje K. 14—,
. 1
sv. Prane iza obć. perivoja
polugodišnja I tromjesečno suraz-
Vlastnik, izdavatelj i o d g o v o r n i u r e -
mjerno, mjesečno K. 1.20
Pojedini broj 10 para = = = = = : dnik J O S I P bREZGfi.

Oglasi po cljenlku 11
T i s k a : Hrvatska Zadružna T i s k a r a u
Plativ« I utuilv« u Slbaniku. ===== ============ Šibeniku, u. z. s. o. j .

•rledaan 1

àibeniK, 6 rujna 1913. Br. 17.

Poznata je srbska krilatica, da je
Hrvate stvorila Austrija. Bataliv hr-
vatsko državnć pravo, dr. Drinković
je prisvojio i bogati srbski riječnik i
tako okrstio nas pravaše služnicima
Austrije, da se približi srbskom nazi-
ranju u hrvatsko pitanje. Naravno je
onda, da Drinkovićeva politika rušenja
hrvatstva nalazi u Srbima najodušev-
ljenije zagovaratelje i najjači oslon.
Za objede, kakvima se na nas
pravaše, a tim i na većinu hrvatskog
naroda, nabacuje dr. Drinković, tre­
balo bi nanizat fakta a ne zadovoljit
se jeftinim frazama. Trebalo bi izni­
jeti činjenice koje govore u prilog
tvrdnji, da smo mi pravaši sluznici
Austrije, crno-žuti. auMčki katolici,
klerikalci; s druge pak strane trebalo
bi iznijeti primjere protuaustrijanštine
gg. Ivčevića, Makjeda, Trumbića, Bian-
kina i družine, kojima bi odskočila
čistoća te narodnost niihove radnje
da pobiju dojakošnje tvrdnje Drinko-
vićeve o služničtvu. austriianštini i
peltjanijama utvaraša. Trebalo bi
iznijeti sva ona sladka milovanja, sve
one kolače kojima nas obdarivale i
obdaruju austrijanske vlade, trebalo
bi da bude bjelodano to tetošenje
tva u Bosni i Hercegovini, bosansko-
hercegovački pravaši dali su oduška
svom ogorčenju nad takovim a b -
solutističkim, reakcinarnim postup­
kom, bez obzira na to, da je taj p o ­
stupak pogadjao baš njihove protiv­
nike. Ali da, najnovije mjere uperene
su protiv Hrvata, protiv pravaša, , oa
što bi ostale stranke, i hrvatsko-srbske
i srbske, radi toga zabolila glava !
Godine i godine tištio je nas pravaše
u Dalmaciji bijes vlastodržaca, godine
i godine dogadjale se najgrubije p o ­
vrede obćinske autonomije i pašovao
policijski sistem, a nitko od pro­
tivnih stranaka da se je sjetio da
ustane u obranu ugnjetavane slobode,
ugroženih čovječjih i ustavnih prava.
I u Banovini pod t. zv. narodnom
vladom pokazalo se da su blagodati
zakona i ustavne sloboštine tek pri­
vilegij hrvatsko-srbske koalicije, oa
gdje su bili ti slobodari kada se nad
banovinskim pravašima izkaljivao od
Khuena naslijedjeni bijes koalicijo-
naški ?
Zabrana osnivanja pravaških klu­
bova u Bosni i Hercegovini jedan je
dokaz više, koliko smo mi pravaši od
vlastodržaca paženi i maženi. Hrvat­
stvo, koje predstavliala i predstavlia
jedino stranka prava, uvijek je bilo
od svih mogućih sistema progonjeno
I o dr. Iljadici se govorilo ovih dana
na način, da se on ćutio uvrijedjenim, nego
te glasine, koje mi najodlučnije odbijamo,
jer je karakter i poštenje dr.
p o z n a t o , ne smiju imati one posljedice,
kojim bi se naši protivnici veselili.
Mi se nadamo, da će se te razmirice,
u interesu obće stvari, prijateljski riješiti, pa
će se u Šibeniku pružiti dokaz da mi znamo
zaboraviti sve. kad se radi o tome, da se
zajednički opremo neprijatelju, oličenom čisto-
pravaškim-katoličkim hrvatstvom".
T a k o službeni demokratski c o m m u n i q u é
o položaju u Šibeniku, što mi
kao kroničari.
Odnošaji i granice
Onegore i Srbije.
Službeni crnogorski glas.
Službeni cetinjski „Glas Crno­
gorca" pišući o budućim granicama
i medjusobnim odnosima izmedju Sr­
bije i Crne Gore uzima neobično
topao i srdačan ton, koji svjedoči o
nepomućenoj intimnosti obih odno­
sa. Crnogorski službeni list kaže:
Starodrevna Peć bila je svjedok kad
su se sastavile i zagrlile bratske i
S u k o b izmedju C r n e g o r e i Srbije?
Iz Beograda brzojavljaju dne 4.
Iljadlce
o. mj.: Povodom glasina da su danas
odputovali iz Beograda crnogorski
delegati, pronosi se i u nekim novi­
nama glas, da su usljed jučerašnjih
novih instrukcija iz Cetinja i naknad­
nog traženja čitave Metohije zapeli
pregovori razgraničenja sa Crnom-
gorom, pak da će prema ranijem
ugovoru stvar presuditi grčki i ru­
munjski kralj. Upućeni krugovi tvrde
da je kod odlazka Pašića sporazum
prenosimo
bio gotov do nekih sitnica, pak se
sada samo o sitnicama radi. Sve kad
i nebi odmah došlo do spOrazuma u
svemu, to nimalo nebi utjecalo na
obostrane odnose.
Zvanično se saobćuje da je Vu-
kotić morao odputovati odmah na
Cetinje zbog neodložnih državnih
poslova uslijed čega je definitivno
uredjenje pitanja, o kojima se ovdje
razpravljalo, odloženo. Razgran čenje
će se provesti prema ranijem spora­
zumu, kojim je u slučaju potrebe
predvidjena i arbitraža.
Političke vijesti.
Bugari prelaze na unijatsku vjeru.

pravaša i maćuhinstvo prama Drinko- i gaženo, u isti čas dok je srbo-hr- savezničke vojske Crne Gore i Srbije; „ V o s i s c h e Z e i t u n g " p r i m a iz S o f i j e o b a v i j e s t ,

vićevim idealnim suboriocima Makjedu, vaština dobivala službeni pečat, a ravnice župne Metohije čule su n i - : da se u Bugarskoj pojavljuje jaka struja,

Biankinu i dr. bosansko srbstvo svog branitelja i hov zajednički i jednodušni uboini koja h o ć e prekinuti veze sa pravoslavljem
i primiti u n i j a t s k o k a t o l i č t v o , N a t o m e o s o ­
Evo medjutim najnovijeg dokaza, historičara u Kallavu. poklič, i zvona sa Visokih Dečana
bito rade m a c e d o n s k i Bugari, jer se boje,
kako nas pravaše sistemi tetoše i Kad znamo sve to, a znamo jer Svetoga Kralja pozdravila su radosno,
d a b i m o g l i biti p u t e m grčko-iztočne vjere
miluju, i baš u postupku bosanske historijska je činjenica, vidimo i osje­ poslije toliko vjekova, udružene srb­
i propagande Grčke i Srbije raznarodjeni.
Tlade koja uzkračuje dozvolu za osnu­ ćamo, što da kažemo o djelovanju ske vojske. Da te izjave bratstva ni-
Novinstvo bugarsko v e ć s e z a g r i j a v a z a taj
tak kluba stranke prava u Sarajevu, nekih bivših pravaša koji se dali na jesu bile platoničke, dokazala je za­
pokret te pozivlje svećenstvo, da narod
obrazlažen/em, d a j e v e ć s a m a s v r h a posao da služnike sistema traže u jednička akciia koja je neposredno
p r i v e d e Rimu, koji ć e g a razkriljenih ruku
takove organizacije protuzako­ redovima stranke prava? Gosp. Drin­ sljedovala. Još bijahu svježi zajed­
primiti.
nita, p o š t o je o n a p r e m a svojim ković dolazi još, da bosanske pravaše nički i pomiješani grobovi Crnogo­
pravilima podružnica stranke u izvrgne anatemi i preziru, kao auličare, raca i Srbijanaca oko tvrdoga Skadra, Za n a r o d n i m i r u Austriji. U oktobru
inozemstvu, naime u Hrvatskoj, crnožute, služnike austrijanštine itd., kada cvijet crnogorske vojske hitaše počinje svoj rad družtvo za podupiranje
a osim t o g a d a su pravila druž- i ako je tim bosanskim auličarima, preko Kosova, braći u pomoć da na n a r o d n o g m i r a u Austriji, koje je osnovala
tva uperena protiv temelja m o ­ crnožutima i služnicima do pred jednu obalama mutne Bregalnice triumfalno v e l i k a g r u p a u č e n i h ljudi r a z l i č i t i h austrijskih
narhije. godinu poklanjao svoje simpatije i utvrde za vječna vremena nepomu- naroda, naročito Nijemaca i Čeha. Družtvu je

Korak bosanske vlade nije ne­ svoje povjerenje te njima, i s a m o ćivu slogu Crne Gore i Srbije. zadatak da ublaži n a r o d n e borbe, i poradi

shvatljiv onima koji znadu, kako su njima, p r e p u š t a o riješenje n a š e g Pored dragocjenjenog dobitka što da s e utvrdi trajan m i r m e d j u n a r o d i m a n a

kroz ovo 35 godina Hrvati Bosne s p o r a s a Srbima. se ostvarila vruća želja Sv. Petra osnovi medjusobnog štovanja, spoljašnosti
i ravnopravnosti.
bili ustavno ugnjetavani. Nego ova Vrijeme je stvorilo svoj sud o Cetinjskog i Karagjorgja, da Crna
najnovija mjera tako je odurna i u starijim odpadnic ma pravaštva, a dat Gora i Srbija sastave svoje granice, Prof. Drtina, p o s l a n i k u b e č k o m parla­
sebi takav absurd, da joj ne treba će ga i o najnovijim, koje od starijih pobjednički ratovi imali su za rezultat mentu, član M a s a r i k o v e stranke, n a p i s a o je

nikakva komentara za njeno razumi­ njihovih drugova ne dijele ni taktika znatno teritorijalno povećanje srbskih zanimljiv članak o zadatku ovog družtva.

jevanje. Zabrana • snivanja klubova ni karakteri, a taj sud bit će uvijek država koje su se gotovo podvo­ Jezgra je, kaže, n a r o d n o g pitanja u Austriji

jedne skroz legitimističke stranke, koja suglasan s istinom koja kaže, da se stručile. pravilno riješenje p r o b l e m a narodnih manjina.

je na jugu monarkije jedan živi orga­ je u svako doba našlo u stranci prava Pitanje razgraničenja izmedju Ravnopravnost, koju o v o družtvo proglasuje.

nizam koji se neda uništiti jednim ljudi koji su zaplotniački snovali Crne Gore i Srbije nije davalo p o ­ traži, d a s e u s t a n e p r o t i v s v a k o g pokušaja

voda nikakvim uznemirivanjima ni asimilovanja manjina, jer je to nepraveda,

potezom reakcionarnog, absolutistič- udare proti stranci, uzrokovali smutnje
a d i r e k t n o je n e m o r a l n o , a k o s e u tu s v r h u
kog sistema, negacija je svake slo­ i izvadjali izdaje, služeći dušmanima sumnjama a još manje nesporazumima,
zloupotrebljava škola. Z a d a t a k je sviju na­
bode, negacija i one ustavnosti koju hrvatstva, pod vidom blještavih lozinka za što je najbolji dokaz što se nije
prednih političara u Austriji d a s t v o r e na-
se dalo narodu našem u Herceg-Bosni i jugoslavenstva. ni najmanje žurilo sa riješenjem toga
rodnostno pravo i narodno pravosudj«.
da zaboravi na svoje jade. pitanja. Povjerenje koje se pružalo
Novo družtvo mora spremati zemljište za
Preuzvišeni poglavica Herceg- sa obiju strana pokazalo se podpuno
te z a d a t k e . To znači, da mora na svoj
Bosne posegao je za Wekerleovom Šibenik, 6. rujna. opravdano, i razgraničenje će se svr­
barjak izpisati d e m o k r a t i z a m i napredak, p a
poznatom armaturom o veleizdajničkim 0 p o l o ž a j u u Š i b e n i k u donosi splitska šiti na najprijateljskiji i najbratskiji
nastojati d a s e s a sviju uredaba u Austriji
težnjama stranke prava, koje se tako „Sloboda" pod nadnevkom 2. ov. mj. neke način, na podpuno zadovoljstvo Crne
skine absolutistički i aristokratski karakter.
svojski latiše i gg. Lur-acs i Tisza da vrsti communiqué demokratske stranke. Gore i Srbije. Naročite komisije, koje
Narodni m i r u Austriji m o ž e se pripremiti
komesarijatom skrše pakt stranke prava Donosimo g a e v o u cijelosti: su u tome cilju odredjene, posvrša-
jedino reformom izbornog reda za s v a p r e d ­
sa hrvatsko-srbskom koalicijom. U dr­ „Odnosi medju nezavisnim političkim vati će kroz koji dan i tehničke p o ­
stavnička u smislu ravnopravnosti s pro­
žavi Habsburgaslobodnoobstoje stranke grupama u Šibeniku nenadno se pogoršaše. jedinosti definitivne granice.
porcionalnim zastupanjem manjina. Narodni
koje idu za tim da sruše sav zakoniti Svi su uvjereni, da se zajedničkim si­ Kao što u oba rata, tako i pri­
m i r u Austriji mora se zaštititi z a k o n o m i
poredak države, da na mjesto m o ­ lama imaju boriti protiv političkog klerika­ likom razgraničenja, Crna Gora pokazat oslanjati na p o s e b n o pravno uredjenje.
narkije postave republiku; u Austro­ lizma, pokrivenog č i s t o pravaškim plastom. će po običaju svoju širokogrudnost
ugarskoj mogu da obstoje stranke sa Nego su nesporazumljenja nastala u shva­ i dokazat će, koliko joj leži na srcu Utrka u naoružavanju. Službena k o ­

jasnim težnjama preko granica; samo ćanju, da li je potrebita borba u eventual­ sloga srbskih država. I ovoga puta respondencija ugarske v l a d e javlja: Gledom

stranka prava, koja ide za tim da nim obćinskim izborima, odnosno nema li se ona će dati stvarnog dokaza da, kao na pisanje raznih n o v i n a o o d g o d i vojničkih

legitimističkim, parlamentarnim sred­ i grupi, kojoj stoji na čelu dr. Dulibić, pre­ i vazda, pravilno shvaća obće srbske reforama i povišenja n o v i č k o g kontingenta,

stvima proizvede promjenu državnog pustiti neki broj vijećnika. interese i da su oni uvijek davali službeno s e konstatira, da će, obzirom na

ustrojstva prama nacionalnim težnjama Ovaj nazor je teoretski izpravan i direktivu njezinoj politici. Upravljajući obće o r u ž a n j e u c i j e l o j E v r o p i , biti i Mo-

Hrvata, samo ona mora da u svakoj imalo bi mu se udovoljiti, kad bi i obćine, se prema tome, Crna Gora ponosno narkija prisiljena, da povisi svoj novački

prigodi osjeti bijes reakcionarstva, koje su u rukama „katoličkih'' pravaša, kao gleda na svoju sjajnu prošlost, koja kontingenat, ali ć e s e z a d o v o l j i t i sa neob-

absolutizma. Sinj. Imotski i druge ovako postupale prama je bila vjekovna borba Davida s G o - hodno nuždnim minimumom. Ni vijesti o

Mjera bosanske vlade tako je nama. lijatom na mrtvoj straži srbstva, i odgodi refonne u vojsci ne odgovaraju

odiozna, da bi prosvjed javnog mni­ Radi tih nesporazumljenja, došlo je do stupa dostojanstveno sjajnoj buduć­ istini, jer p o č e t k o m godine 1914. stupaju

jenja, bez razlike stranaka, bio jedan takvih glasina, koje djeluju na sporazum naše nosti, koja će biti izpunjena tradicijom svi zakoni o vojničkim reformama na snagu,

naravni izljez slobodarskih osjećaja. i hrvatske stranke s Krsteljevom pravaškom sloge srbskih država i svjesnoću obće makar d a $e z a k o n o povišenju novačkog

Kada su za balkanskih zapletaja bila grupom, a koji je u Šibeniku absolutno srbske ideje, koja joj je urodjena od kontingenta nalazi istom u stadiju prou­

po vladi razpušttna sva srbska druž- potrebit. vi jekova". čavanja.

 Odstup Dslcassea. Berlinski „Lokal postupka p o l i c i j e p a j e u ulici C a r d u c c i e v o j snika. U b r č k o m je kotaru jedan bolesnik -K Povjerenstvena razprava na KrcI.
A n z e i g e r " javlja iz P e t r o g r a d a , d a j e o d s t u p izmedju d e m o n s t r a n a t a d o š l o d o živih s u k o b a . ozdravio, a 7 ih je n a l i j e č e n j u . U Orašju Tvrdka Ante Šupuk i s i n pitala je p r i v o l u
francuskoga poklisara na petrogradskom Liberalni zastupnik Ana bude uapšen, ali su s e p o j a v i l a 3 n o v a slučaja. O d starih je c . k. k o t a r s k e p o l i t i č k e vlasti a da može
dvoru Delcassea sigurna stvar. Dclcasse je doskora uslijed intervencije načelnika jedan umro, jedan je'ozdravio, a osmoricu uporabiti iz v o d o v o d a n a Krci, na desnoj
ostati će do novoga ljeta u Petrogradu. pušten na slobodu. # liječe. U V i d o v c i m a su četiri bolesnika u grani, 2 m a
vode na hip radi kretanja 4
Razlog odstupa n j e g o v o g je t a j , š t o je D e l - Talijanski vicekonzul. koji upravlja l i j e č n i č k o j njezi. U S k a k a v c i m a , O š t r o j L u c i stupa za rašu i b a š na z e m . čest. 1637-7,
c a s s e m i s l i o , da ć c g a u P e t r o g r a d u kud i talijanskim konzulatom umjes'o ' odsutnog Lasinskoj Bijeloj, Uljičima i Vukšiću nema jedino biće zemljišn. uložka 787 porezne
kamo bolje susretati i dočekati, nego što talijanskog generalnog konzula Lebrechta, nijednog novog slučaja. U bjelinskom k o ­ o b ć i n e Dubravice. U isto d o b a rečena tvrdka
je t o b i l o . P o g o v a r a » e , d a ć e n a njegovo nije bio prisutan u Trstu,, kad se pred taru p o j a v i l a s e d v a n o v a slučaja. Oblasti pita d a joj s e d o p u s t i da izvede odnosnu
mjesto sigurno doći tfojakošnji francuski konzulatom manifestiralo, v e ć $•> nalazio u rade svim silama, da zapriječe širenje b o ­ idrauličnu radnju, koja z a h v a ć a v o d u izpod
poslanik u Buktrcštu L o u i s B l o n d e J , koji je svojem ljetnikovcu. Vrativši se u Trst. sa­ lesti, te je n a d e , d a će do koji dan biti jezera „Veliki Vir". V o d a je dovedena u
kod posljednjih m i r o v n i h p r e g o v o r a Izinedju stavio je- nhširni izvještaj na talijansku posve lokalizirano. ubio s kojeg s e odvajaju 4 konala izdubljena
balkanskih država u Bukareštu igr«o o s o b i t u vladu, a na njezin nalog prosvjedovao je u sodri te s a g r a d j e n a dijelom sa daskama
Iz Z a g r e b a javljaju, da je u Slavoniji
važnu ulogu. kod namjestničtva. konstatirano 5 novih slučajeva kolere, od pred ušćem 4 stupa izvedenih na spome­
Prigodom balkanske krizo izmedju P i t a n j e je v r l o ozbiljno i zahvaća sve kojih s u 2 smrtna. Sistematskom je marlji­ nutoj čestici.
Rusije i Francuzke bijaše došlo do napetih veće dimensije. Položaj namjestnikov je vom r a d u o b l a s t i z a h v a l i t i , š t o je u B o š n j a ­ Odnosna se povjerenstvena razprava
odnošaja i u t o m e b a š leže razlozi Delcas- težak i zato, što se je borbi talijanske cima p o p u s t i l o haranje pošasti. na licu mjesta ( D u b r a v i č k a o b a l a pri v o d o ­
seovu odstupu. štampe protiv njegove osobe priključila padu) urice za d a n 2 2 l i s t o p a d a 1 9 1 3 u 10
i njemačka liberalna štampa. Obćinska štedionica u Benkovcu sati prije podne.
Internacionaliziranje Skadra. Izvje­
izkazuje slijedeće stanje dne 31 kolovoza
stitelj „Riječkih N o v i n a " javlja, da Evropa Odreke u obćini Makarske. „Slo­
1913. : gotovina u blagajni K. 18.958.16;
n e kani napustiti S k a d r a , n e g o hoće da ga boda" j;vlja, da je u obćini Makarske
gotovina uložena kod novčanih zavoda K.
izključi iz N o v e Albanije i uredi k a o inter­ došlo d o odreke p r v o g prisjednika (pravaša)
154.820.54 ; stanje štedioničkih uložaka
Američki Hrvata fraze žene!
nacionalnu varoš. Prijestonicorn Albanije ne i drugog prisjednika ( o d hrv. s t r a n k e ) .
K. 9 1 8 . 6 5 1 . 7 3 ; s t a n j e h i p . a m o r t . zajmova Naši ljudi, š t o o d i l a z e u Ameriku, v e ­
ć e biti V a l o n a n e g o Drač.
Sloga srbsko-skelinovačko-nadri- K. 4 1 2 . 3 2 3 . 9 7 ; s t a n j e vlastitih efekata K. ćim se dijelom već za nekoliko godina
pravaška u Drnišu. „Sloboda" veli, d a će 9 6 . 8 6 5 . 1 0 ; stanje obćinskih amort. zajmova vraćaju s v o j i m kućama. Zato oni ponajviše
se u Drnišu složiti svi Srbi, skelinovci i K. 42.334.92; stanje rezervne zaklade uzimlju ženu iz domovine. Ta čežnja za
D o m a ć e vijesti. ona tri izdajice pravaštva sa Krsteljevcem K 2 8 . 9 3 1 . — ; stanje e s k o m p t i r a n i h mjenica domovinom najbolje s e vidi u mnogobroj-
Štambukom n a čelu proti pravašima. Milo K 1 9 7 . 4 6 4 . — . U k u p n i p r o m e t o d 1. VI. 1 9 1 3 nirrl o g l a s i m a , š t o ih z n a m o čitati u našem
Riješavanje hrvatske krize. „Zeit"
nam je. do danas 2.209.014.43. Kroz mjesec kolo­ n o v i n s t v u , a d a ti o g l a s i z n a d u biti i ori­
j a v l j a , d a je b a r u n S k e r l e c z već konkreti-
v o z uložilo je 119 stranaka K 43.795.96, ginalni, j a s n o n a m g o v o r i k a r l o v a č k a „ S l o g a " ,
zirao svoj program za riješenje hrvatske Tipografski sastanak u Zadru. Sutra
a prediglo je 7 8 stranaka K 3 8 . 4 5 0 . 8 7 . u kojoj čitamo slijeće :
krize. U g a r s k a naime v l a d a i m a l a bi obve- i prekosutra naći ć e s e u Zadru svi tipo­

z a t s e : 1. p r o m i j e n i t i z a k o n o ž e l j e z n i č a r s k o j grafi Dalmac.je, da proslave 50 godišnjicu „Kroatische Korrespondenz", kako Pozor Hrvatice ! Hodamo, stojimo,

pragmatici prama zahtjevima Hrvata; 2. o b u - radr svog druga g . L. R a d i n a i da vijećaju n ? m javlja g. M i h o Jerinić, o p e t će o d 15. s j e d i m o , ali u v i j e k zamišljeni i snuždeni!

st. viti k o m e s a r i j a t i preventivnu cenzuru te o svojim strukovnim stvarima. Ovom pri­ o. mj. početi izlaziti u B e č u (I. B ö r s e n ­ Susreću nas znanci prijatelji i pitaju, š t o je

imenovati ustavnu vladu sa barunom Sker- godom u počast jubilarcu tipografsko gla­ platz 1) u p o s v e reformiranom duhu d o n o ­ uzrok naših šutnji, snuždenosti, a mi —

leczom k a o banom; 3. sazvati sabor koncem silo „11 Risveglio" u Trstu izišlo je u seći originalne brzojave sa cijelog Balkana. samo d a ih s e r i j e š i m o — izgovaramo se

ovoga mjeseca. Pregovori u ovom smislu svečanom ruhu. kakvim g o d izprikama. Ali trpiti više ne

već se vode. Skerlecza podupiru koalicijo- možemo, pa dajemo na javu uzrok naše
Promjene n a v l a d i u Bosni. Iz S a ­
naši i T o m a š i ć - R a u c h o v i unionisti. šutnje, našeg nezadovoljstva : žudnja za

Na o v o veli „Ptster Lloyd", da je

r a j e v a javljaju, d a ć e m j e s t o o d j e l n o g
stojnika za pravosudje. koje je ostalo
pred­
iz-
G r a d s k e vijesti. obiteljskim g n j e z d o m . Poznajuć pako naše

o s o b a , k o j a j e tu v i j e s t dala, u položaju, Hrvatice, više s m o nego uvjereni, da to

praznjeno polazkom pl. Schecka u mir., „Hrvatska Misao" osudjena I rije­
d a bi m o g l a imati pravo i d a je v i j e s t isti­ gnijezdo nitko ne m o ž e tako lijepo urediti
biti p o p u n j e n o u najskorije vrijeme. N a to šena. Svojedobno je izišao u našem listu
nita s v e d o n l e , d o k ne g o v o r i o željezni­ j e d a n č l a n a k o f e u d u V i d o v i ć a . N a taj č l a n a k osim naših Hrvatica. Za oto gnijezdo tra­
mjesto imao bi d o ć i narodni zastupnik dr.
čarskoj pragmatici. U vijesti s e naime veli, dva plemića Vidovića poslali su izpravke, žimo p r u ž e n e ruke naših Hrvatica, na koje
Dominik Mazzi, član hrvatskog saborskog
da mora madžarska vlada promijeniti že­ koje mi nismo htjeli u v r s t i t i , jer na j e d a n bi s t a v i l i prsten vječnog veza. Upozorujemo
kluba. D r . Mazzi je r o d o m iz I m o t s k o g .
ljezničarsku pragmatiku p r e m a želji Hrvata. članak došla su d v a izpravka, pa i zato odmah gospodjice, koje bi imale spasiti
Magjarizacija u Banovini. Magjar- dvije duše mladih Hrvata, što lutaju po
Ali o v o g a — veli Lloyd — ne će nitko što izpravak nije odgovarao zakonskim
sko ministarstvo za bogoštovlje i nastavu g r a d o v i m a J u ž n e A m e r i k e , d a mi potreban
htjeti. 1 s a m s e T i s z a i z r a z i o p r e t i ovakvom p r o p i s i m a . V i d o v i ć i s u n a š list tužili te je
izdalo je ministarsku naredbu, po kojoj novac ili r u h o ( k a k o j e t o k o d n a s u modi)
shvaćanju, ali je r e k a o , d a bi s e v e ć i b e z prekjučer s u d a c g. T o c i g l vodio razpravu.
učitelji n a m a g j a r s k i m školama u Hrvatskoj, ne tražimo, nego obratno — eventualno
toga našao način, k a k o da s e umire Hrvati, N a š list b i o je o s u d j e n na 5 0 K globe, na
poglavito oni u Zagrebu i Osijeku, postaju šaljemo i n o v a c za putni trošak.
ali o n m e d j u t i m , i p a k n e će dopustiti, da 20 K troškova i na uvrštenje izpravka.
ravnopravnima sa magjarskim učiteljima u
mu bilo k o g o d diktira, k a k o ć e modificirati Naši pak zahtjevi nisu pretjerani.
„materi zemlji?. U j e d n o je tom naredbom Proti prvostepenoj osudi uložismo
željezničku pragmatiku. Najmanje pak imade G o j k o traži g o s p o d j i c u , koja mora da
za magjarske škole u Hrvatskoj ustanovljen priziv te je j u č e r s e n a t , sastavljen od gg.
kod toga d a odlučuje koalicija, a s v e ide i predsjednika Silobrčića, savjetnika Barbieri g l a s o v i r igra, m o r a da je plavka do 22
isti n a s t a v n i p l a n , koji v r i j e d i i z a M a g j a r s k u .
mora da ide kroz ruke peštanske vlade. godine stara, 165 centimetara visoka, oka
1 sudca Heina, ukinuo prvostepenu osudu i
Prva slovenačka gimnazija. Kako crna, a ustnica malih, neka s e G o j k o m ne
Bosanska vlada proti pravašima. osudio V i d o v i ć e na platež troškova prve i
je p o z n a t o , u Gorici nalazila s e j e d n a nje­ d r u g e r a z p r a v e . S u d je o d b i o z a h t j e v V i d o ­ šali.
U travnju o. g. predao je klub hrvatske
mačka gimnazija. Talijani i Slovenci već v i ć a jer i z p r a v c i nisu odgovarali zakonskim Vojko p a k o traži p l a v k u ili c r n k u , i n ­
stranke prava u Sarajevu vladi na odobre­
odavno tražili su, da oni dobiju svoju p r o p i s i m a , V i d o v i ć e je z a s t u p a o dr. Pini, a diferentno d a li s u o č i plave ili crne, jer
nje s v o j a pravila i zatražio dozvolu za
gimnaziju. Sada je ministarstvo za javnu n a š list d r . S u b o t i ć . svako o k o jest v a r a v o , bilo c r n o ili p l a v o ,
osnutak kluba u s a r a j e v s k o m okružju. Sada
nastavu i bogoštovlje odredilo, da se imade Dakle g o s p o d j i c e , k o j e bi s e odlučiti
je k l u b u s t i g l o o d v l a d e riješenje, kojim se O v o je bila p r v a osuda, istodobno i
u Gorici osnovati jedna realna gimnazija izvolite u Južnu Ameriku, neka šalju c i e n j e n a
dozvola za osnutak takovog kluba uzkra- p r v o riješenje n a š e g lista.
sa njemačkim i talijanskim nastavnim jezi­ p i s m a sa fotografijama ili b e z njih u dvo­
ćuje. U o b r a z l o ž e n j u veli s e , d a je v e ć s a m a
kom i jedna podpuna slovenačka humani- Autoritet „Narodnom Listu", postao strukom omotu — akoprem je diskrecija
svrha takove organizacije protuzakonita,
tetna gimnazija. je o d j e d n o m dr. D r i n k u v i ć . „Narodni List" strogo zajamčena — na a d r e s u (koja k o j e g
pošto je o n a p r e m a s v o j i m pravilima po­
se pozivlje na njega kada treba svjedoka hoće): Gojko i Vojko, Punta Arenas —
družnica stranke u inozemstvu, naime, u Nastup ovogodišnjih novaka. Kako
protiv n a s . N e z n a m o , d a li je Drinković Chile, Casilla correo N o . 113.
Hrvatskoj, a o s i m toga, da su pravila druž- se doznaje, ovogodišnji novaci nastupit će
postao z a „ N a r o d n i List" a u t o r i t e t t e k s a d a
tva uperena protiv temelja monarkije. u vojsku 7 listopada, a doknadni pričuv­
ili je b i o i o n d a , k a d a j e onako bez uzla
nici 9 . l i s t o p a d a , d o k j e d n o g o d i š n j i dobro­
Mjere protiv stranih državljana u na jeziku p s o v a o častnog Biankina a „Na­
Trstu izazvaše diplomatski sukob izmedju
voljci i m a d u nastupiti v e ć p r v o g a .
doknadnih p r i č u v n i k a trajat ć e 10
Izobrazba
tjedana,
rodni List" pridjevao Drinkoviću nazive STAN ZA DJAKE
Austro-Ugarske i Italije. Talijansko mini­ koji s e daju s a m o o n i m a iz k u ć e neuoro-
za d v a tjedna uuije n e g o je tu do sada
starstvo vanjskih posala v e ć je interveniralo jivih ! sa podpunom obskrbom može se
bilo. Ovogodišnji doknadni pričuvnici murat
kod grofa Bcrchtolda, da dotične odredbe
ć e i dulje o d l u t j e d a n a o s t a t i u v o j c i , jer
dobiti Kod gradjansKe obitelji.
Brza pruga Trst—Šibenik—Albanija
namjestnika tršćanskog budu o p o z v a n e , ali
će s e o d p u s t i t i pričuvnici 1912. godine. Stan udoban sa bašćom. Podpun
uzalud. bit će otvorena 1. d o j d u č e g mjeseca. Novi
Lloydov parobrod „Baron Bruck" polazit
nadzor nad naukom,
0 e k s p l o z i j i u Blatu bijasmo javili, da
Tršćanski Slovenci i Hrvati u z e š e o v o Tko želi dobro smjestiti svoje di­
se j e e k s p l o z i j a d o g o d i l a u k u ć i g . Stjepana ć e iz T r s t a s v a k e n e d j e i j e u 10 s. večer,
pitanje vrlo ozbiljno. Č i n j e n i c a j e , d a je u
Kalogjere, d o č i m je i s t i n a d a s e je t o d o ­ ticati Z a d a r t e d o l a z i t u Šibenik u pone­ jete, n^ka uredničtv^
s e 0 D r a t i n a

Trstu o k o 30.000 regnikola, a naš domaći

svijet p r i s i l j e n j e seliti u A m e r i k u , d o k m u
godilo u kući njegovih rodjaka Jakova i djeljak u 9 s. jutrom, zatim proslijedit put našeg lista, gdje će dobiti pobliže
Splita, Gruža te ravno u Albaniju. Na p o ­
u vlastitoj kući tudjinci otimlju kruh.
A n t u n a K a l o g j e r a p k . A n t u n a . P o g r i j e š k a se obavijesti.
je d o g o d i l a n e h o t i c e , jer je urednik, čitajući vratku stizat ć e u Š i b e n i k u petak u 5 s.
Kako s m o v e ć javili, tršćanski S l o v e n c i
u drugim n o v i n a m a vijest o nesreći u kući jutrom a u T r s t će stići istog dana u 4
priredili s u u p o n e d j e l j a k n a v e č e r u d v o r a n i
Kalogjera, sam o n a k o s a s t a v i o vijest, koju sata popodne. Ovo će dakle biti najbrži
»Narodnoga
kovih
skupštinu.
naredaba
Doma"

Takve
protiv
u

sjajne
povodu
iredentista
slovenske
namjestni-
sjajnu
mani­
ovim izpravljamo.

Smrt muslimanskog zastupnika. U

spoj Dalmacije s Trstom,
L o š i n j i P o l a . Iz Š i b e n i k a m o ć i
jer s u
će se
izpušteni
doći Hrvatska
u Trst za samih 11 sati vožnje i to sve

Zadružna Tiskara
f e s t a c i j e j o š nije b i l o u T r s t u . Prvi je g o ­ Prijedoru je p r e m i n u o u 6 0 . godini života po danu.
v o r i o dr. R y b a r z , a p r i h v a ć e n j e zaključak, narodni zastupnik i veleposjednik Omer
kojim se odobravaju namjestnikove naredbe efendija Čirkinagić. B i o je kroz više godina
Talijanske parobrodarske pruje.
protiv talijanskih državljana, namještenih u načelnikom u Prijedoru. U politici bio je
javnim službama T r s t a te s e o č e k u j e , d a ć e jako oprezan. Bio je pristaša Firdusove
« S o c i e t à italiana d i servizi
podržava jednu sedmičnu
maritimi",
prugu izmedju
koja
u. z . s. o. J.
vlada unatoč svim uplivima kod tih nare­ stranke, a p o njegovoj smrti pristajao je
Italije, Dalmacije i Albanije, parobrodima
daba ostati i provesti ih. uz p a k t m u s l i m a n s k o - h r v a t s k i . Zastupao je
„Tripoli", „Bengasi" i „Derna" od 1800 U ŠIBENIKU
Poslije s k u p š t i n e je d o 4 0 0 0 učestnika g r a d s k u kuriju : Brod, Derventu, Prnjavor,
tona, promijenila je današnjim danom svoj
pošlo ulicama Trsta, da demonstrira i mani­ Kotar Varoš, T e š a n j
zemlja !
i Gradiški. Laka m u
vozni r e d . P r e m a t o m e o d s a d p o l a z i t ć e iz izradjuje sve u tiskarsku
festira. Slovenci su, praćeni redarstvom,
Trsta u petak na ponoći, iz Mletaka u
klicali i p j e v a l i , a p s o v a l i T a l i j a n e . T u i t a m o
manifestanti zaviknuše, da živi narnjestnik
Kolera u Bosni i Slavoniji. Iz Sa­ s u b o t u 9 v e č e r , stizat ć e u Z a d a r u nedjelu struku spadajuće radnje
rajeva se javlja, da je u Tuzli nanovo 1 0 s. p r . p . , u Š i b e n i k u n e d j e l j u 2 . 3 0 p o p . ,
H o h e n l o h e . Manifestanti p r o d j o š e Orsinievom
ulicom, a o d a v l e p r e d talijanski konzulat.
o b o l i o j e d a n radnik, te je umro. Drugog odlazak za Split u 3 . 7 0 , odakle kreće dalje tačno, brzo i jeftino.
n o v o g slučaja nema. U Gračaničkom kotaru put Gruža, Kotora, Bara, Drača i Brindisi. N a
T u s u vikali demonstrirajući p r o t i v Italije i nema nijednoga n o v o g a slučaja, a u samoj p o v r a t k u d o l a z i iz S p l i t a u Š i b e n i k u p e t a k u
Talijana. Kad su došli demonstranti u ulicu varoši nema uobće više nijednoga slučaja
C a r d u c c i e v u r a z p r š i l a ih j e p o l i c i j a . Liberalni bolesti. U kotaru je jedan bolestnik i jedan
2 p o p . , odlazak za Zadar u 3 p o p . , dolazak
u M l e t k e s u b o t u 9 jutrom, u Trst u nedjelju
PREDPLAĆUJTE SE NA
T a l i j a n i su v r l o ogorčeni protiv držanja i njegovatelj umro. Ostaje j o š 5 starih bole­ u 6 s. j u t r o m .
„HRVATSKU MISAO"!

I flus tro - Ugarsku godišnje K. 14—,
polugodišnje I tromjesečno suraz-
mjerno, mjesečno K. 1.20 =========
Pojedini broj 10 para = = = = = = = = = = =
Oglasi po djenlKu • T i s k a : Hrvatska Zadružna Tiskara u
P U t U « I uUlilvo u SibenlKu. = = =
Nove b o r b e .
Život stranke p r a v a daje n a m
povjestnih činjenica o naprezanjima
d u š m a n a hrvatstva d a raztruju, d a
raztepu tu stranku netom o n a pokaže
više životne s n a g e i zahvati dublji
korjen u n a r ć d n o m organizmu.
T r z a v i c e , koje držale i drže stranku
p r a v a u p o v o d u mnogobrojnih razkola,
rječit su d o k a z t o m e nastojanju, koje
se izpoljivalo u raznim f o r m a m a k a o
posljedak unutarnjih i vanjskih poriva.
J e d n o m s u te trzavice izgledale k a o
sukob oprječnog načelnog shvaćanja,
d r u g d a k a o plod osobnih borba, n e -
riiedko p a k i k a o posljedica na o k o
plemenitih nastojanja za pornšenje svih
Stranačkih o g r a d a , z a okupljanje n a ­
rodnih redova, narodnih stranaka.
U zadnje vrijeme, uslijed j a č e g
nastupa i djelovanja narodu našem
dušmanski razpoloženih faktora i s i ­
stema, bijaše poskočila volja n a r o d a
da svoj udes spoji s udesom stranke
p r a v a i d a p o d njenim barjakom vojuje.
P r e v e d e n o je bilo jedinstvo p r a v a š a
u svim hrvatskim krajevima i udaren
6ložan rad s a b r a ć o m S l o v e n c i m a na
temelju programa stranke prava.
Stranka je potom bila u naponu svoje
s n a g e i nametala s e koli d o m a ć i m
toli vanjskim svojim protivnicima i
d u š m a n i m a te svim odlučujućim fakto­
rima kao jedina skroz narodna stranka,
predstavnica narodne volje i narodnih
težnja, kodificiranih u p r o g r a m u od
god. 1894.
D a je d o otvorenih juriša sistema,
te bi navale stranka p r a v a izdržala,
kao što ih izdržala u zadnje d o b a , u
njima s e očeličila i umnožala svoje
r e d o v e . Ali došla je izdaja unutar
s a m e stranke, iz samih prvih njenih
redova, izmedju prvaka i vodja, koji
b a c i š e u stranku smutnju i pregnuše,
da u ime nekakve sloge narodnih
elemenata poruše o n o što bijaše želja
i uzdisaj cijelog naroda, d a poruše
jedinstvo p r a v a š a . Izdaja medju p r -
v a c j m a imala je z a cilj — kako
konstatira glasilo predsjednika pokra­
jinske naše uprave — sporazum
s demokratima i narodnjacima
bez i mimo stranke, p a č e protiv
Stranke prava.
Bijaše dosta d a s e pravaški redovi
zbiju i d a iztupe k a o neslomiva f a ­
langa, p a da p o č n e s a m a o d s e b e
padati trula zgrada g o s p o d s t v a s a ­
borske većine. Jedan snažan naskok
pravaštva bijaše dostatan, a da s e
osjete ugroženi položaji nekih veličina.
T r e b a l o je da pravaši obustave d j e ­
latnost s a b o r a , d a s e b a r donekle
prestane sistemom koji stavljao stranku
prava van zakona. A što je vlada
učinila, da u zadnji j o š č a s zauzda
uzde anarhije, koja vladala i haračila
u korist jedne stanovite klike, učinila
je to d a spasi zakonu i vlasti bar
. i m e , formu, e d a pravaška bujica ne
skotrlja u p o n o r i njih skupa s onom
privilegiranom skupinom.
Z a t o opet p o j a č a n a graja n a p o ­
gibelj koja da prijeti Dalmaciji od kle­
rikalizma, i u to ime trubi s e na okup
svih pravovjernih liberalaca na z a ­
jedničku navalu proti stranci prava
kao tobožnjem gnijezdu klerikalizma.
Z a t o i A t t e m s m o r a o t i ć i , jer je
d o š a o na misao, da bi zakoni morali
u Dalmaciji vrijediti za s v a k o g a a ne
samo protiv pravaša; mora otići d a
ustupi mjesto „ d o m a ć e m s i n u " , koji
neće osjećati grizodušja a k o pusti d a
stanovita klika monopolizira sve autor
nomne ustanove i napravi iz zakona
\ svih javnih organa pusto orudje z a
i v o j e orgrje.
šibeniK, 10 rujna 1913.
V a r a s e o n a stanovita klika a k o
misli, d a ć e hrvatsku javnost uljuljati
u uvjerenje d a je život stranke prava
vezan uz sudbinu grofa Attemsa ili
bilo k o g a predstavnika sistema. T a
klika ima j o š u svježoj uspomeni, d a
s m o mi pravaši otvorili na nju najžešći
juriš b a š u eri „ d o m a ć e g s i n a " i d a
je vrlo malo trebalo e da Dalmacija
bude zastupana u carevinskom vijeću
većinom od p r a v a š a . Prilike svaki
dan to bolje g o v o r e da ć e m o posijati
izborne poljane njihovim kostima, a
da ih od t o g p ć g r e b a n e ć e spasiti ni
p o m o ć koja im dolazi od izdaje u
našim redovima. Što grublja budu im
sredstva, to brža i sramotnija bit ć e
im smrt.
P o l o ž a j s e bistri u svim našim
zemljama, p a i u Banovini. S l o b o d n o
koaliciji doći na vladu; prognozu v e ć
imamo, a kaže n a m da ć e z a n a s
p r a v a š e , z a hrvatsku državnu misao
nadoći nove k u š n e , nova progonstva.
;
T i m bolje; b a r ć e m o moći da ovkraj
i onkraj Velebita, u Bosni i svugdje
gdje ima Hrvata, p o v u č e m o liniju koja
ć e dijeliti d v a tabora: tabor hrvatskog
d r ž a v n o g prava i tabor služnika t u -
djinskih sistema. Neka i naziva kleri­
kalizma, al i taj je svjetliji i č stniji,
kad radi z a narodnu slobodu, n e g o
liberalizam koji radi z a narodno s u -
žanjstvo. I taj ć e naziv stranka prava
pretrpjeti, k a o što ih je pretrpjela u
prošlosti, a d a nije bio poštedjen ni
sam njeni blagopokojni utemeljitelj
S t a r č e v i č k o g a su protivnici nazivali
fantastom, ludjakom, a hrvatsku dr­
žavnu ideju utopijom.
Kod p r a v a š a ima j o š svijesti,
s a m o p r i j e g o r a i oduševljenja, p a ih
nove borbe j a č e dižu na svjetlije
podvige. „Mišad grize, jere po tlih
gmiže — Sam sur oro pod nebo se
diže /"
Šibsnik, 10. rujna.
„ S p o r a z u m " u Šibeniku. Pod ovim
naslovom „Hrvatska Kruna" piše: „Nakon
poznate skupštine gradjanstva u Šibeniku,
na kojoj pala i ona Subotićeva o svećenstvu
i crkvi te o njihovom „suncokretu" put Beča
i Pešte, mislilo se da je sve sporazumno,
te da će svi složno po pravašima oko Dra.
Dulibića. No stvar se iznenada promienila.
Dr. lljadica bi htio da pri novim izborim
za obćinu udju razmjerno u vieće i pravaši
oko Dra. Dulibića. Grupa Dra. Krstelja
podpomagana domokratskom mladjarijom,
mimo svog vodju Dra. Ujadicu, energično
se tome protivi. Glasa se da je radi toga
prekinut odnošaj izmedju Krstelja i Iljadice,
koji bi se navodno izrazio, da budućim
načelnikom mora biti Šibenčanac. Dr. llja­
dica vodja je demokrata u Šibeniku, pod-
predsjednik stranke u Dalmaciji — pa je
kao takav — piše „Naše Jedinstvo" —
radi mimoilaženja sa strane mladjih demo­
krata, predao ostavku podpredsjednika
stranke i predsjednika mjestnog stranačkog
kluba, a s njime i nekoliko vidjenijih de­
mokrata.
Ovom je prigodom „Sloboda", glavno
glasilo demokratske stranke izdala, veoma
značajno saobćenje, u kojem veli, da je
došlo do nesporazumljenja, koja djeluju na
sporazum r,;tše (demokratske) i hrvatske
stranke s Krsteljevom pravaškom grupom,
i a koji je u Šibeniku absolutno potrebit.
Nadalje saobćenje „Slobode" veli:
„Mi se nadamo, da će se te razmirice, u
internu obče stvari, prijateljski riešiti, pa
će se u Šibeniku pružiti dokaz da mi znamo,
zaboraviti sve, kad se radi o tome, da se
zajednički opremo neprijatelju oličenom
čisto — pravaškim — katoličkim pravaštvom".
Ovo „Slobodino" saobćenje i odviše
govori! Dakle ipak sporazum s demokra­
tima i narodnjacima bez i mimo stranke
proti „neprljateljim — pravašim".
stranka takvim nije proglasila. „Sloboda"
koje
je ovim saobćenjem u velike zadužila stranku,
hvala j o j ! "
Austrija nas je učinila Sr­
bima, a Srbija - Hrvatima.
O v a k o je kliknuo — kako čitamo
u jednoj našoj novini — veliki inače
slavosrb spljećanin V., bivši komita
u srbskoj vojsci, a s a d a činovnik kra­
ljevine Srbije. Išao je u bratsku zemlju,
pun vjere i z a n o s a u pravo bratinstvo,
pošao je u slobodnu kraljevinu,
k braći svojoj, d a s e n a njihovim
prsima odmori i oslobodi tudjinskog
jarma, koji g a je kao i s v e Hrvate
bolno tištio. P o š a o je tamo uvjeren,
da n a m je Srbija jedini spas, da je
Srbin i Hrvat podpuno isto, p a da
još jače pokaže svoje iskreno mišljenje
zaboravio je skoro svoje hrvatsko ime
i volio s e nazivati Srbinom... Austrija
ga je učinila Srbinom !
D o š a o je u srbsku zemlju i težko
se — r a z o č a r a o . Vidio je, da je s r b -
sko-hrvatsko narodno jedinstvo s a m o
S naše hrvatske strane pošteno shva­
ćeno. Vidio je, d a srbsko javno
mišljenje nije t a k o zagrijano, tako
prožeto kao naše hrvatsko. M o r a o s e
je na svoje oči uvjeriti, da Srbi ne
vide izpred sebe ništa, što nije srbsko,
da ne vide tako rašireno narodno j e ­
dinstvo onako, kako bi to morali v i ­
djeti, n e g o d a u njemu vide s v o j e ­
voljnu hrvatsku podložnost i robstvo
kraljevini Srbiji. Vidio je, d a je p o
našem novinstvu toliko razvikani
bratski srbsko-hrvatski osjećaj s a m o
plod hrvatske iskrenosti, sentimental­
nosti i povjerljivosti. Vidio je to i —
Srbija ga učinila Hrvatom.
U istinu krasna je misao idealnog
H r v a t a - S p l j e ć a n i n a : Austrija n a s je
učinila Sibima, a Srbija Hrvatima !
Istina j e : Austrija n a s uništava,
otimlje nam najprimitivnija narodna i
ljudska prava, p a je i razumljiv psiho-
ložki p r o c e s , da s e Hrvat odriče s v o g a
pradjedovskog imena. Ali z a to p a d a
u drugu skrajnost, drugu pogibao,
koja jednako prijeti njegovom n a r o ­
dnom opstanku, njegovom hrvatskom
individualizmu. P o g r e š a n je put, kojim
je krenuo naš javni život, p a s e m o ­
ramo upitati, nema li srednjeg ili bolje
trećeg puta, koji bi nam koristiti
mogao ? Uvjereni s m o da g a ima,
uvjereni s m o , da je jedini opravdan i
pozitivan, da n a s jedini može dovesti
do slobode i s p a s a hrvatske države.
T a j je p u t : Bratski rad sa Srbima,
Slovencima i ostalim bližnjim Slave­
nima proti zajedničkom dušmaninu.
Kao što su se za prvog balkan­
skog rata bratske vojske sjedinile da
zatru protivnike s v o g a roda, tako s e
moramo i mi sjediniti, ljubiti i grliti
u zajedničkom radu. Sjetimo se samo,
da su Srbi i poslije rata ostali s a m o
Srbi, a Bugari sumo Bugari. Slijedi?
Slijedi, da Hrvati rade z a hrvatstvo,
Srbi za srbstvo, zajednički i bratski,
ali na temelju pravednosti i n a r o ­
dnih prava.
Kaž. Iv. B.
program radne većine
u Bosni.
Nastojanje vlade, kako je p o ­
znato, ide za tim da s e sastavi iz
svih triju saborskih stranaka jedna
radim .većina koja bi bila garancija
za radnu sposobnost s a b o r a .
/A
ttrfdnlStvo I uprav« nalaze se na trgu
= sv. Frane iza obć. perivoja
VlastnIK, Izdavatelj i odgovorni ure-
dnik J O S I P bREZGfl,
= = = = = = = = = = = Šibeniku, u. z. s. o. J.
Br. 18.
N a jednoj srbskoj skupštini u
Sarajevu dr. Milan Srškić iznio je
bazu, na kojoj ć e s e povesti p r e g o ­
vori s Muslimanima i s Hrvatima z a
kooperaciju. U specifično srbskim
političkim i ekonomskim pitanjima,
koja s e kose sa stanovištem Hrvata i
Muslimana, ostavljaju sebi Srbi posla­
nici, koji ulaze u koaliciju, slobodne
ruke. T o bi bilo, što se tiče Hrvata,
državopravno pitanje, a što s e tiče
Muslimana agrarno pitanje. Glavne
tačke t o g a zajedničkog programa,
kako g a Srbi predlažu, o v e su : Na­
rodno jedinstvo Srba i Hrvata; jezik
srbsko-hrvatski i ravnopravnost ćirilice
i latinice; revizija ustava, ukidanje
konfesionalnog, a uvagjanje interkon-
jesionalnog izbornog reda ; ukidanje
ingerencije obiju vlada u čisto bos.
herc. stvarima; carinski averzum ;
Sabor odlučuje o vojničkom kontigentu ;
ingerencija Sabora kod sklapanja trg.
ugovora; potpuno duševno pravo ;
proširenje imuniteta ; pravo interpela­
cija preudesiti u modernom duhu; rije-
šavanje u pitanjima indirektnih po­
reza i monopola ; promijeniti poslovni
red; Sabor bira predsjedništvo Sa­
bora ; proširenje autonomije općina ;
direktni porezi ne smiju se povisiti
kroz 10 godina; kod liferacija i po-
ručbina dati prvenstvo domaćim ; ne­
zavisnost sudaca ; podržavljenje pošta
i brzojava itd.
Osim t o g a sadržava program
m n o g o reformi na polju prosvjete,
zdravstva, narodne privrede, financija
itd. T o bi bile u glavnom tačke
p r e g r a m a radne većine, o kojima reći
ć e svoju Hrvati i Muslimani, a o n d a
ć e doći na red pregovori s vladom.
Skupština „Saveza dalmatin­
skih učiteljskih družtava".
U prošlu nedjelju obdržavana se je
u Splitu obća skupština „Saveza dalmatin­
skih učiteljskih družtava" pod presjedanjem
g. Frane Bradica, predsjednika dosadašnjeg
„Saveza dalmatinskih učitelja". Na okupu
je bilo 110 učitelja i učiteljica. Prisustvovao
je i vladin odaslanik g. Peršić.
U 10 sati g. Bradić otvorio je skup­
štinu dajuć prisutnim dobrodošlicu. Ističe
rad dosadanji „Saveza dalmatinskih učitelja"
te se nada da će današnji „Savez dalma­
tinskih učiteljskih družtava" donijeti dobra
za moralno i materijalno stanje dalmatin­
skog pučkog učiteljstva. Žali što još nijesu
sva učiteljska družtva stupila u „Savez" kao
i to što su neka zatražila upisivanje u zadnji
čas, ali po pravilima nijesu mogla biti prim­
ljena, te neće imati prava odlučujućeg glasa
na današnjoj skupštini. U takove broji se
i družtvo splitskog kotara.
Radića prosvjeduje i tu se razvije
žestoka polemika izmedju njega, predsjed­
nika i tajnika Krističa. Većina je članova
na strani predsjednika.
Učitelj Kučić iz Makarskog Primorja
priznaje da predsjenik ima pravo, a Radića
krivo, te pita ako nijedan član splitskog
kotara i grada Splita nema prava odluču­
jućeg glasa na današnjoj skupštini, jer nije
član,.Saveza", a pošto po pravilima „Sa­
veza dalmatinskih učiteljskih družtava" pred­
sjednik se mora birati izmedju učitelja na­
stanjenih u gradu Splitu, te pošto se danas
ima birati predsjednik, zašto su učitelji i
di-šii u Splii V
Predsjednik odgovara da će dati kaš-
nje prigode, da se stvar uredi i pozivlje
Radiću, da u ime Splitskog učiteljskog
družtva doprinese 240 K zaostatka isplate
članarine.
Nasta opet žestoka polemika izmedju
predsjednika, tajnika, Radice, Radovanovića,
Manzona itd., u koju se upleo i povjei^nik
Peršić. Kad je stao d a . govori Fortimić
demokrati mu ne daju i viču proti njemu.
Manzoni videć da nema izlaza i da se de­
mokratski predsjednik mora kupiti parama,
prem on učitelj bračkog kotara a ne split­
skog, vadi 100 K i pruža Radici da dalnju
koletu kupi, u koju svrhu predsjednik im
dava odmor od 10 časa.
Nakon 10 časa Radića broji pare.
Belamarić žali čin koji se je prije dogodio,
jer ne samo da je ovim činom predsjednik
prekršio pravilnik, a i zakon o zadrugar-
stvu, koji nigdje nedozvoljava, da netko
može preko obće skupštine postati članom
jednog družtva i odmah u istoj skupštini
imati pravo odlučujućeg glasa, nego taj čin
žali i stoga, pošto je grdna uvrijeda učitelj­
skom stališu, jer se hoće parama kupiti
čast predsjednika Saveza,
Prelazi se na izbor predsjednika. Iza­
bran bi večinom glasova Vjekoslav Radića.
Demokrati plješću a Radovanović okrene
se pravašima vičući : „Zar nijeste od jutros
mogli uvidjeti, koji duh medju nama vlada.
Pulicijoti !" Neki demokrati osudjuju postu­
pak Radovanovića i tako nije došlo do
većeg incidenta.
Predsjednik skupštine Bradić zahva­
ljuje na dosadašnjoj podpori, koju mu je
učiteljstvo pružalo u radu na korist istoga
i pozivlje Radiću da zauzme svoje mjesto.
Radića zahvaljuje na „povjerenoj" mu
časti i obećaje da će raditi za boljak uči-
teljstva.
Zastupatelj vlasti Peršić ostavlja dvoranu.
Demokrati mu priredjuju bučni pljesak ruku.
Povraća se Peršić u dvoranu i upozoruje
Radiću, da čin smatra uvrijedom ne nje­
govoj osobi nego vlasti koju zastupa.
Popodne u 3 sata sastali se učitelji
na vijećanje glavne skupštine. Došlo je do
žestoke prepirke izmedju Radovanovića i
Bradica, jer se je prvi ušuljao u dvoranu
samo da napada i vrijedja kao u jutarnjoj
skupštini, a nema pravo glasa.
Bili su odobreni računi i primljen pre-
dlog Bradica, da se polovina novca što se
nalazi na banci vinkulira na njegovo ime,
dok se god ne riješi spor sa učiteljskim
družtvom šibenskim, jer je predsjednik uči­
teljskog družtva šibenskog kotara Vinko
Belamarić izjavio, da ovo družtvo, pošto
mu se je protuzakonito oduzelo pravo glasa
na skupštini, ne će više platiti dug „Savezu",
koji je bilo na sebe primilo.
Ovim je svršila i ova najnovija ko­
medija medju učiteljstvorn Dalmacije.
Političke vijesti.
Spor izmedju Grnegore I Srbije.
Beogradske novine žale odgodu pregovora
izmedju dviju srbskih država.
Opozicione novine prigovaraju Pašiću,
što nije svršio taj posao i što je, odlazeći,
ostavio svijet u uvjerenju, da je podpisan
protokol sporazuma, dočim je bio podpisan
protokol privremenog nesporazuma.
U političkim krugovima prigovara se
Crnogorcima, što su imijeli stvar na javu i
odmah poduzeli korake za arbitražu. Inače,
beogradski mjerodavni krugovi ne pripisuju
osobite važnosti ovom incidentu.
Doznaje se, da st kod pitanja razgra­
ničenja ne radi toliko o većem ili manjem
prostranstvu teritorija, koji imaju da pri­
padnu jednoj ili drugoj državi, nego o
teškoćama radi administrativne podjele novih
krajeva. Sa strane Srbije se napominje, da
ne bi smjelo mnogo Arnauta pripasti Crnoj
Gori, jer bi u tom slučaju Crna Gora jedva
mogla držati red, pa bi na novoj tromedji
bili vječiti neredi i neprilike.
Od važnosti je takodjer fakat, da već
od prošle jeseni veliki dio Pecana, a sada
i Pljcvljana, radi nesredjene administracije
ne želi sjedinjenje s Crnom Gorom i čak
prijete preseljenjem u Srbiju. No, pored
toga ne bi bilo neprilika, ali kod ranijih
vijećanja je sa Cetinja dobačeno Srbiji:
„Dignite sve plotove, pa možete dobiti sve
što hoćete", medjutim u posljednje vrijeme
se na Cetinju u ovim pitanjima drže rezer-
visano, a ipak traže mnoge pogodnosti,
naročito za vojsku, carine i željeznice.
Doznaje se još, da protiv uredjenja
ovih pitanja naročito rade talijanski utjecaji
na Cetinju, Tu su u pitanju interesi Bar­
skog Društva, čiji su akcioneri najviši ta­
lijanski mogućnici. To društvo sada urgira
da sklopi s Crnom Gorom novi ugovor za
osiguranje monopola duhana na daljih ne­
koliko decenija, i svojih privilegija u barskoj
luci i kod gradnje željeznica, uz klauzulu,
4a ae te privilegij«: meaopoHsanja, gradnje
luka i željeznica i duhanske režije nesmiju
mijenjati nikakvim ugovorima sa ma kojom
drugom državom. Pri tom Talijani naročito
misle da spriječe takav uži savez izmedju
Srbije i Crne Gore, koji bi štetio monopol
Barskog Družtva. To družtvo bi htjelo da
prisili Srbiju, da upotrebljuje barsku luku,
ali koju bi samo družtvo eksploatiralo. Tu
su glavne teškoće, i od njih zavisi veća il'
manja predusretljivost Srbije, a. ne od pita­
nja samih neznatnih dijelova nekojih teritorija.
Tragedija patrijarha
Bogdanovića.
Iz kupališta Gastein dolazi senzacio­
nalna vijest. Odanle je još u ponedjeljak 1.
o. m. nenadano nestalo donjo-karlovačkoga
patrijarha Lukijana Bogdanovića, koji se
ondje nalazio na oporavku, pa se ne zna,
da li je zalutao odnosno postradao u ta­
mošnjim brdinama, ili je postao žrtvom
zločina.
„Az Est" je o tom zagonetnom dogo-
djaju brzojavno zatražio potankosti od
ravnateljstva kupališta Gastein, koje mu je
javilo slijedeće: Dne 31. kolovoza došao je
patrijarh Bogdanović u Gastein i odsjeo u
vili Weissmayer. Došao je ravno iz Beča,
te je uzimao kupelji, ali nije stajao pod
liječničkom njegom. Svima je upadalo u
oči, da je Bogdanović vrlo nervozan, da je
neprestano sam i da s nikim ne dolazi u
saobraćaj. Dok su gosti polazili na izlete i
razne zabave, on se je svakoga klonio,
dapače i Magjara, s kojima je uvijek tako
rado obćio. Sam je jeo i sam polazio na
odulje šetnje. Često su ga upozorili, neka
ne ide sam na tako daleke šetnje, jer da
to nije uputno, ali on nije slušao.
U nastavku svog izvještaja veli ravna­
teljstvo lječilišta, da je Bogdanovića za
vrijeme sadašnjeg njegovog boravka u Ga-
steinu već jednom zadesila nezgoda u brdi­
nama, koju je gotovo platio glavom. Jedne
večeri doniješe ga kući posve mokrog, jer
ga je u gorama snašlo nevrijeme. Od zime
i od puta posve se izmorio, pa nije mogao
hodati, nego je puzao na brdo a pri tom
je putem izgubio haljine. Poslije te nezgode
dodjoši u Gastein jedan viši častnik imenom
Acel i bivši narodni zastupnik Steiner. Oba
Magjara davno su poznavala patrijarhu, pa
su s njime provadjala po cijele dane. To
bijaše jedino njegovo družtvo. Nu doskora
su oni opet odputovali i patrijarh je počeo
opet samovati i sam hodati po šetnjama.
Pod večer u ponedjeljak pošao je opet na
šetnju, s koje se nije više vratio.
Nekoliko oružnika pošlo je u brdine,
gdje su ga dva dana tražili, ali bez uspjeha.
Tek onda poslana je ekspedicija u brdine,
da ga potraži. Nitko u Gasteinu ne vjeruje,
da on još živi.
„Neue Freie Presse" javlja iz Karlovih
Vari, gdje je patrijarha Bogdanović pro­
boravio četiri tjedna prije nego li je došao
u Gastein, da je crkveni dostojanstvenik već
tamo bio veoma deprimiran. Svojim pozna­
tima govorio patrijarha da nosi sa sobom
smrt; osim toga je bio u posljednje vrijeme
veoma zapušten, te je hodao okolo u zgu­
žvanom odjelu, sa pognječenim šeširom i
neopranim ovratnikom. Iz toga se zaključuje,
da on već u Karlovim Varima nije bio pod-
puno normalan.
Vodjenje posala patrijaršije povjereno je
ministarskom savjetniku Jovanoviću.
Kako zadnje vijesti javljaju, patrijarha
se je utopio.
Naši dopisi.
Iz Makarskoga Primorja, 8. rujna.
Jedna komedija izstupila je na javnost.
Dotur Drinković zagrlio se sa Petrom Anti-
čićem. Cmokaju se, da se preko Dalmacije
čuje. Od puste ljubavi dotur Mate je za­
boravio i na zvižduke i na trubljavinu, koju
mu je njegov prijo pripravio u vrijeme iz­
borne agitacije; pače jt zaboravio i na
lijepu pjesmu što no je djeca pjevala:
.čingrija je dika od gospara — Drinković
je - za dinastiju i monarhiju; ona je svojim
Sve je to sad Mate zaboravio, ali je
zaboravio i Petar Antičić na sve ono. što
je „Hrv. Rieč" o njemu rekla i štampala
mu karakter pred hrvatskom javnošću. Sad
joj pače i lemozinu od 5 kruna udijeljiva.
Gledajte ljudi, kako se sada grle i
ljube te dvi dikel Bal je istina, da se ka­
rakteri susreću i zajedno aaalaaef
Jedino šteta što je ta ljubav prevelika,
pa im zamračiva i ono vida što su imali.
Tako su stali tražiti ko ono proti Antičiću
piše u „Misli", što je jednom i „Rieč" pi­
sala, i u svojoj sljepoći nagrudali su i na
učitelja moralke i na Prosvjetna Društva u
Primorju itd. Burni
Vidite, kako ste slijepi. Prevelika vas
ljubav oćorila. Popustite, bolan, malo od
takovih zagrljaja, osvijestiti ćete se možda,
pa bi mogli tada i napipati dopisnika, koji
će Vas znati dobro pomesti, ali nemojte
komedije zbijati povlačeći drugoga.
Gledajte ljudi novu komediju!
" Petar Antičić i Mate Drinković u
zagrljaju traže dopisnika i nabacuju na
svakoga, a ne pogadjaju!
Domaće vijesti.
Izborna reforma. U nedjelju sastao
se u Zadru permanentni saborski odbor
za izbornu reformu. Rezultat vijećanja nije
nam poznat. Znamo samo, da dr. Drinko­
vić, koga je u odbor izaslala stranka prava,
nije prisustvovao vijećanju. Naše je mnije­
nje, da dr. Drinković, iza kako je došao
u sukob sa strankom, niti ne bi mogao da
govori u ime siranke. Od njega bi zato
bilo parlamentarno, kada bi od stranke
povjerene mu mandate stranci povratio.
„narodni List" bjesni na nas radi
našeg skroz objektivnog držanja u aferi
izmedju saborske većine i namjestnika grofa
Attemsa. Glasilo „za interese" htjelo bi da
smo mi pravaši morali biti solidarni ili
ostati pasivni. Konstatiramo medjutim odmah,
da solidarni nismo mogli biti s prostog
razloga, što saborska većina naše solidarnosti
nije ti azila, a kada nije toga tražila, znak
je da po srijedi nisu bili obćenarodni inte­
resi nego interesi poštovane saborske većine,
za koje mi — prezrena i ugnjetavana sa­
borska manjina — nemamo volje angažirat
se. A nismo mogli ostati pasivni gledaoci
ovog „spora", jer je to jedna prosta ko­
medija, u kojoj si gospoda Ivčević, Katnić
s jedne a BiankiHi, Trnmbić, Smodlaka
s druge strane podijeliše uloge.
Uostalom, tko će da ozbiljno uzme
brigu saborske većine i Zemaljskog Odbora
za autonomiju I čast pokrajine iza one
komedije, odigrane od Ivčevića,. Makjeda i
družine prigodom razpusta obćina Šibenika
i Splita ! Zašto je onda Zemaljski Odbor
priznao komesare Lugera i Sporna, zašto
onda nije branio svoju čast i autonomiju
pokrajine i obćina, to prije što se radilo o
razpustu obćina radi obćenarodnih pitanja?
Nama nije od nužde priskakati u po­
moć namjestničtvu, ali igra saborske većine
tako je zgadila javnost, da niti jedina obćina
nije se našla te odobri njezin postupak, a
mi nemožemo a da to ne konstatiramo i
da ne upremo pr»tom u komedijante.
Ouvtrtura zasjedanju bosanskog
sabora. „Hrvatski Dnevnik", osvrćuć se
na zabranu osnutka klubova stranke prava
u Bosni i Hercegovini, piše :
„Ovo je prva službena izjava bosan­
ske vlade, kojom se osporava legitimitet
hrvatskoga državnoga prava; zemaljska
vlada Bosne i Hercegovine stavlja stranku
prava izvan zakona, proglasuje je revolu­
cionarnom, jer da njezine težnje nisu u
skladu sa temeljnim državnim uredbama
habzburške monarhije ; rad i težnje, što se
baziraju na cetjnskom ugovoru, na pragma­
tičkoj sankciji, na zavjernicama hrvatskih
kraljeva habzburške kuće, na narodnom
načelu — proglasuje eksponenti magjarske
i austrijske vlade u Sarajevu protuzakoni­
tim, protupravnim i državi pogibeljnim.
Sada znamo na čemu smo i šta nam
je očekivati od novoga kursa, što hoće da
ga inauguriraju nakon balkanskih prevrata
pod lozinkom „političke atrakcije".
Za vrijeme Pitnerova pašovanja, kada
se vodila sa strane Hrvata ljuta borba proti
tugjinskom kursu barona Buriana i Pitnera,
odobrena su pravila Hrvatske Katoličke
Udruge.
Hrvatožderska Burianova uprava nije
pred dvije godine nazrijevala u pravaškom
državopravnom programu nikakve pogibli
odobrenjem implicite priznala zakonitost,
legitimitet hrvatskoga državnoga prava.
Ovo treba imati na pameti. Zakoni
ove države ne podnose slobodu i jedinstvo
hrvatskoga naroda. To je izjavila bosanski
vlada, i Hrvati primaju tu njezinu izjavu do
znanja. Ona će poslužiti kao ouvertura
akeralnjem zasjedanja bosanskoga asketa.*
* „Kronotaksa solins'klb 1 ) ) s W p V . * u
dodatak „Kronotaksa spljetskih nadbiskupa*.
Primili smo ovu učenu razpravu od mons,
don Frane Bulića i dra. J. Bervaldi u po­
sebnoj knjizi. Cijena K 3.
f 0 . Vicko Janovlć. reda Male Braće,
preminuo je u Sumartinu na Braču u 92,
godini. U svojoj redodržavi obnašao je
pokojnik sve časti, a g. 1885. bio je redo-
' državnik-u Šibeniku. Bio je vrlo darovit i
naobražen. Vječni mu pokoj I
f r a n j e v a č k i pomladak. Iz Visovca j a ­
vljaju nam, da su na svetkovinu Porodjenja
Gospina stupili na oblačenje odjeće sy. o,
Frane kandidati redovničke države presv.
Odkupitelja fra Paško Bačić iz Drinovaca,
fra Luigji Bilušić iz Promine, fra Jozo Bor-
ković iz Sinja, fra Marko Cikojević iz Stu-
denaca, fra Karlo Kokić iz Proložca, fra
Angjeo Marušić iz Rogoznice, fra Vicko
Medić iz Brela, fra Stanko Vidić iz Lučana
kod Sinja, fra Špiro Živković iz Zatona.
Bilo sretno !
Četiri milijuna za odnarodjivanje
hrvatske djece. Na kongresu družtva
„Dante Alighieri" saobćeno je, da se je
jedan dobrotvor izjavio spremnim darovati
družtvu za uspješnije djelovanje 4 milijuna
lira. Ovo družtvo veliki dio svojih prihoda
upotrebljava za podizanje Leginih skela.
G r a d s k e vijesti.
Dr. Smodlaka u spašavanju. U po-
nsdjelnik prispio je amo dr. Smodlaka iz
Zadra, kamo je pošao po nj dr. Drinković.
Došao je da izgladi nesporazumljenja do
kojih došlo izmedju demokratske stranke i
Krstelja. Smodlaka je konferirao sa Drinko-
vicem i drugima. Rezultat nije nam poznat,
a razne su glasine koje kolaju.
Blagdan Mala Gospe proslavljen je
u župskoj crkvi u Varošu običajnim slav­
ljem uz mnogobrojno učestvovanje naroda
iz grada i okolice. Okolišnog svijeta, koji
je polazio i u svetište u Vrpolje, bilo je
ove godine neobično mnogo. Vatrometi u
predvečerje, pod upravom vatrometara g.
Sangulina, naišli su na obće zadovoljstvo,
Procesija, koja se ljetos protegla i u grad,
obavljena je u najljepšem redu, a učestvo­
valo je množtvo naroda obojeg spola.
Župnik Varoša mnp. o. M. Radić i njegov
pomoćnik o. Š. Benutić uložiše mnogo truda
da svečanost što ljepše izpane. Prije same
svečanosti obavljena je desetdnevna večernja
pobožnost, preko koje odzvanjalo milo
pjevanje učenica gradjanske škole.
Promaknuće našog sugradjanina.
Gosp. Mate Staničić, upravitelj suda u Dr­
nišu, bio je imenovan sudbenim savjetnikom
za isti sud. Čestitamo!
Otvor škola. Dne 16. ov. mj. slijedit
će otvor sviju mjestnih pučkih škola i gra­
djanske ženske sa tečajem usavršivanja.
Upisivanje bit će na 13., 14. i 15. ov. mj.
od 9 do 11 s<tti prije podne u ravnatelj­
stvima dotičnih škola.
Interurbani telefonski spoj. Ovo dana
obavljeni su pokusni razgovori izmedju
Šibenika i Beča. Telefon je izvrstno funkcio­
nirao. Slijedećih dana bit će pruga predana
prometu,
Medjusobno kadjenje. U više navrata
Krstelj-Drinkovićeva „Rieč" i demokratska
„Sloboda" medjusobno se citiraju i hvale.
Sada eto „Narodni List" našao je u Kr-
stelju i Drinkoviću „prave iskrene pravaše",
a u pisanju „Rieči" „muževne redke". Ovaj
komplimenat čeka odgovor, i bit će divota
vidjeti Mata Drinkovića u brnjici i častnog
Biankina kako se dražestno smiješe i škaklju.
Elementarne nepogode. Povjerenstvo,
koje je bilo odredjeno da procijeni elemen­
tarne štete uslijed krupe u odlomcima Pri-
moštena i Rogoznice, pronašlo je štetu od
210.085 K, što skupa sa štetom u ostalim
odlomcima daje 620.800 K.
Porota. Jučer je počelo porotno za­
sjedanje razpravom proti Ani Guberina iz
Šibenika (Doca) jer je pokušala otrovati
dvije svoje zave. Bila je riješena.
VIŠE S O M
sa p o k u ć s t v o m ili bez pokućstva
izaamljuju se u najljepšem pre­
djel« grada. Pobliže obavijest
daj« •redftićtv« l i t * .
 Pi-<«»H»t* " Šibenik = = = = =
I flustro - Ugarsku godišnje K. 1 4 - ,
polugodišnje I tromjesečno suraz-
mjerno, mjesečno K. 1.20
Pojedini broj 10 para = ••
Oglasi po cljenlku -
Plativa I Mtuilvo u Šibeniku. = = = = =
God. I.
Otvorenje velik realne gimnazije.
U n a š g r a d v e ć hrli s raznih
Strana naše Dalmacije ponosna i
nadobudna mladost, željna sunca
prosvjete, željna uljudbe, napredka.
N o v o m š k ć l s k o m g o d i n o m niža realka
p o d i g n u t a je na veliku reformnu g i m ­
naziju, č i m e je n a š Š i b e n i k dobio
Iedini z a v o d o v e vrsti u D a l m a c i j i
:oji ć e s v o j o m n a u k o v n o m o s n o v o m
i s v o j i m p r e d n o s t i m a okupiti veliki
broj š k o l s k e m l a d e ž i .
R e f o r m n a realna g i m n a z i j a , k a k v a
je p o d i g n u t a u n a š e m g r a d u , jest
neko stopljenje, mješavina gimnazije
i r e a l k e , jer daje o b u k u u r e a l i s t i č k o m
i humanističkom' pravcu. Svjedočba
izpita zrelosti o v a k o v e r e a l n e g i m n a ­
zije i m a v r i j e d n o s t v e ć u od s v j M o č b e
z r e l o s t i g i m n a z i j e ili realke n a p o s e ,
jer daje a b s o l v e n t i m a priliku za šire
1 različitre nauke n e g o svjedočba
zrelosti realke ili g i m n a z i j e . S v j e d o č b a
zrelosti reformne realne gimnazije
otvara a b s o l v e n t i m a vrata s v e u č i l i š t a
Za p r a v n e i m e d i c i n s k e n a u k e ; n a d a l j e
2a s v e m o d e r n e j e z i k e i realističke
p r e d m e t e te uz n a k n a d n i izpit iz g r č ­
k o g a i za k l a s i č n u filologiju, p o v i j e s t ,
mudroslovje i bogoslovje; napokon
osposobljuje za p o h a d j a n j e v i s o k i h
tehničkih škola, visoke škole za p o ­
ljodjelstvo, veterinarstvo, farmaceutiku,
r u d a r s k e v i s o k e š k o l e itd. U j e d n u
riječ, r e f o r m n a r e a l n a g i m n a z i j a u
n a š e m g r a d u pruža i roditeljima i
d j a c i m a n a j o b s e ž n i j i i z b o r z v a n j a , jer
n a k o n d o v r š e n i h o s a m razreda o v e
refornme realne g i m n a z i j e djak m o ž e
d a i z a b e r e k o j e g o d z v a n j e , k a o da je
i z u č i o i g i m n a z i j u i realku.
Ovakav jedan zavod, koji će
Stopiti d v a p r a v c a n a u k o v n i h o s n o v a ,
h u m a n i s t i č k i i realistički, b i o je o d
prijeke p o t r e b e z a n a š u pokrajinu.
T r e b a l o je, n a k o n naraštaja koji u l a z i o
U ž i v o t ili b e z s m i s l a za r e a l n o s t ili
S u v i š e realan a b e z i d e a l i z m a š t o g a
daje u č e n j e klasika, t r e b a l o je da
Udje u j vni ž i v o t mladji naraštaj,
oboružan pozitivnim znanostima uma
1 o p l e m e n j e n i d e a l i m a d u š e , d a s njim
Udje u j a v n o Ijelovanje n o v i e l e m e -
iiat, b e z g r a m a t i č k e o n e p e d a n t e r i j e
koja stvara birokratsku pedanteriju i
U k o č e n o s t , b e z sofisterije i c a u s e r i j e
k o j e u n i š t a v a n s v e n a š e institucije,
Sva u s t a v n a a 'mnistrativna i z a k o n o ­
d a v n a tijela, ali i b e z o n o g s vre^-j
t n e n o g materijalizma k o j e m u je n o v a c
B o g a trbuh d o m o v i n a . T r e b a m o n a ­
raštaja koji ć e , b o g a t u m o m i d u h o m ,
p r e g n u t i da vlastitim primjerom p o ­
digne samosvjest naroda u n[egovu
fizičku i d u š e v n u s n a g u , u b o g a t s t v o
utrobe matere zemlje, u neizerpivost
prirodnih sila; koji ć e izvadjat č u d e s a
na' p o l j u industrije, t r g o v i n e i p o l j o ­
d j e l s t v a , a n e s k u č i t s e u birokratske
k a n c e l a r i j e ; koji n e ć e davati p r o l e t a ­
rijat i n t e l i g e n c i j e n e g o j e d n u živu
silu k o j a , m a , k a k o m a l e n a bila, dat
ć e s e u p o t r e b u , izkoristit u v e l i k o m
djela moralnog i socijalno-ekOnom-
« k o g preporoda n a š e g a naroda. T r e ­
b a m o n raštaja koji ć e stvarati o n a j
srednji s t a l e ž koji je s t v o r i o veliku
Njemačku,, F r a n c u z k u i Britaniju, a;
b e z „.oga n e m o g u ć a je j e d n a i n t e n ­
zivna, k o n s e n k v e n t a i u s p j e š n a rad­
nja za velike p o l i t i č k e ideje.
M i l o nam je, da je b a š t a k a v
z a v o d , koji ć e davati h r v a t s k o m n a ­
rodu n o v e naraštaje p r a m a d u h u v r e ­
mena i potrebama narodnim, podignut
• u Krešimirovu g r a d u , kaO p r v o m , i n -
dustrijalnorn gradu. Š i b e n i k je d o n e ­
d a v n a bio u š k o l s t v u , k a o i u o s t a l o m ,
p e p e l j u g a , p a nije č u d o d a je, u z a
lalaat Naletio«
Š i b e n i k ^ 13 rujna
svu obdarenost, otvorenost i žilavost
g r a d j a n a , b i o p o t i s n u t u j a v n o m životu.'
Z a u z i m a n j e nar. zast. dra. D u l i b i ć a
razbilo je n e r a z p o l o ž e n j e vlasti p r a m a
n a š e m u g r a d u i tako s m o eto u s r e ­
ć e n i z a v o d o m , o koji otimahu se
toliki drugi g r a d o v i . O p r a v d a n e su
z a t o n a d e , da ć e n a s n e d a l e k a b u ­
d u ć n o s t u p o v e ć a n o m razmjeru odštetiti
za ono u čem bijasmo pri'raćeni u
p r o š l o s t i i da ć e n a š grad dobiti
d o m a ć u i n t e l i g e n c i j u , koja ć e sjeknuti
s v o m s n a g o m d a Š i b e n i k b u d e na
o d l i č n o m mjestu na s a k o m polju.
Nastavnicima i mladeži nazivljemo
d o b r o d o š l i c u . N a s t a v n o sile imaju d a
o p r a v d a j u n a d e k o j e vlasti i g r a d j a n -
s t v o p o l a ž u o o v a j mladi z a v o d i d a
d a d u g r a d u i zemlji p o m l a d a k koji
ć e biti karakter i z n a n j e . N a s t a v n a
o s n o v a dai> im prilike, da u tom
smieru razviiu s v o j u djelatnost, da u
m l a d e ž i u č v r š ć u i u zdrnv i b o g a t duh
u z d r a v u tijelu, da d o b i j e m o za ž i v o t
s p o s o b n u m l a d o s t , d u š e v n o i fiz'čki
jaku, zagrijanu za r o d o l j u b n e i d e a l e ,
p r o ž e t u pravim h r v a t s t v o m . N a s t a v n i c i
će taj zadatak izvršiti, a k o , s n a b d j e ­
veni b o g a t i m .znanjem i p e d a g o ž k o m
rutinom, i s a m i ' s v o j i m č i n i m a , s v o j i m
ž i v o t o m b u d u o m l a d i n i s v j e t a o pri­
mjer g r a d j a n s k l h vrlina, a k o , d a l e k o
o d s t r a n a č k i h i lokalnih mizerija, b u d u
m l a d e ž i u z o r k r š ć a n s k o ? življenja i
rodoljublja, utjelovljenje o n o g a :Hora-
c o v a : „Frangar, non fleciar! Etsi frac-
tus illabalur orbis, impavidum ferient
rutnae".
M l a d e ž i n a š o j hrvatskoj n e k a j e
knjiga najmilijim d r u g o m . U njoj ć e
naći s p r e m e koja ć e je učinit s p o ­
s o b n o m za zdravi, aktivni život, u
njoj primjere i p o b u d e za najljepšu,
n a j č i š ć u , najuzvišeniju o d v i h ljubavi,
c
za ljubav d o m o v i n e . O b o r u ž a n a t a k o
z n a n j e m , d i g n u t a na krilima vjere i
i d e a l a , stupit ć e p o s l i j e u život, u
b o r b u , d a zamijeni n a s starije, da
n a s d j e l o t v o r n o m ljubavlju za patnički
n a š hrvatski n a r o d i nadkrili. U to
i m e : z d r a v o m l a d e ž i hrvatska !
Ših<?nik, 13. rujna.
Zagonetna tajinstvenost u pitanju
izborne reforme. Ovo dana — kako na
drugom mjestu javljamo — permanentni
saborski odbor za izbornu reformu ob.drža-
vao je svoju sjednicu te 7 a podlogu raz-
prave uzeo nacrt dr.a Smodlake.
Nije nam poznato, na kojim načelima
osniva se nacrt dra, Smodlake. Ovaj čas
to je za nas sporedno. Ali tajinstvenost,
kojom se pertraktira ovo veoma važno
pitanje, snebiva javno mnijenje i opravdan
je upit, čemu tp ?
Drugdje, ovakpva pitanja javne naravi,
kao što je izborna reforma, pertraktiraju
se javno, izložena su sudu javnog mnijenja,
a sjednice parlamentarnih odbora takodjer
su javne. Stvar se tiče naroda, pa neznamo,
zašto se tako važno pitanje obavija nekom
koprenom tajinstvenosti.
*** Ta su obćine, tu gradovi, trgovačke
kornere, veleposjed, tu razne korporacije
koje su tangirane svakom i najmanjom
preinakom izbornog reda, pa je red da se
i njihova čuje. Treba čuti mnijenje porez­
nika i širokih slojeva naroda, gradova i
sela, posjednika i obrtnika, jer interesi
nisu im uvijek isti.
Nacrt dra. Smodlake i cijeli elaborat
saborskog odbora mora doći pred javnost,
da se pruži prilika da se svačija čuje i
svaka dobra da se uvažf.
Iz kratke vijesti „Narodnog Lista" ra-
zabiremo, da osnova dra. Smodlake ide za
tim, da ladanjske obćine padnu podpuno
1913.
pod upliv gradova, koji bi prestali sačinja­
vati posebnu gradsku kuriju. Suviše ta
osnova ide za tim, da ojača veleposjed.
Seljački naš svijet osnovom predsjednika
demokratske stranke bio bi u velike pri-
krać'-r! izključivo na korist inteligencije.
Takova načela niti su narodna niti demo­
kratska i držimo, da bi takovu osnovu
svaka pučka stranka a limine morala od­
biti.
Vijećanju saborskog odbora, i ako
samo pri kraju, nr^ustvovao je dr. Drin-
ković, koji misli da još može govoriti u
ime stranke nrava. Iz priohćenog commu-
niquea o vijećanju ne razabiremo, da hi
dr. Drinković bio ustao oroti nacrtu dra.
Smodlake te iznio svoju posebnu osnovu,
kako ju jednom zamišljao. I s ove strine
mi pravaši nemožemo da budemo mfrni i
da se ne bojimo iznenadipni?.
Potrebito t» H a M o , da c'jeli materi'al
izborne reforme izadie na vidjelo, da se
stvar putem novinstva obSirno razpr?vi, što
će svakako biti od d o b r p upute i velike
koristi 7a Zemaliski Odbor pri sastavljanju
zakonske osnove.
Iz Ujfava sfnn^fe prsva.
Članak 3.
Miestni klubovi.
Mjestni klub stranke prava s a č i -
njaju pristaše stranke iz dotičnog
mjesta, o b ć i n e ili o k o l i š a , koji p o d -
p i š u o v a j pravilnik te plaćaju o d r e d j e n i
m j e s e č n i ili g o d i š n j i d o p r i n o s u b l a ­
g a j n u t o g a kluba.
Oni biraju izmedju s e b e o d b o r ,
koji ravna sa s v i m p o s l i m a n j i h o v o g
kluba z a vrijeme koje klub o d r e d i .
Z a d a ć a m j e s t n o g kluba j e s t :
1. Poticati rad stranke u d o t i č n o j
obćini.
2 . Držati što č e š ć e s a s t a n k e , te
na njima razpravljati o o b ć i m d o m o ­
v i n s k i m , s h a n n č k i m i mjestnim te
o b ć i n s k i m prilikama.
3 . Prije svake obće skupštine
razpravljati p r e m a n j e z i n o m d n e v n o m
redu o p o t r e b o m stranke u s v o m p o ­
dručju i ' z a k l j u č k e javiti upravi stranke.
A k o o k o l n o s t i to zahtjevaj'i, tražiti o d
u p r a v e stranke, da s e stanoviti p r e d -
l o g d o n e s e na pretres pred s k u p š t i n u .
Ali to treba da s e učini barem 8 d a n a
prije o n o g a d a n a za koji je s k u p š t i n a
urečena.
•4. Brinuti s e o u r e d n o m s a s t a v u
izbornih listina s v o j e o b ć i n e - o d n o s n o
i c i j e l o g kotar::.
5. Slati najmanje s v a k o g p o l u ­
g o d i š t a izvješća o broju č l a n o v a , o
v a ž n i m zaključcima i p o t r e b a m s v o g a
p o d r u č j a upravi stranke.
6. U d o g o v o r u sa ostalim k l u b o ­
vima dotičnog izbornog sreza predla­
gati vijeću-stranke k a n d i d a t e z a s a b o r .
7. Izabrati izaslanike na v i j e ć e
stranke i davati im o d n o s n e n a p u t k e .
8. Postavljat: k a n d i d a t e na o b ć i n -
ske i s v e d r u g e m j e s t n e časti.
9 . U djelo provadjati z a k l j u č k e
stranke te širiti njezin u g l e d i u javnim
poslima, pomoći svojim članovima i
pristašama, e d n o s n o tu p o m o ć tražiti
od u p r a v e stranke.
10. Širiti stranačku štampu i skr­
biti za t o č n e i br/..' obavijesti stra­
načkih glasila.
M j e s n u klub v& s v o j e č l a n o v e
odredjiva prema p»llikama redoviti
m j e s e č n i ih g o d i š n j i d o p r i n o s za p o ­
kriće stranačkih p o s a l a i te d o p r i n o s e
utjeriva te od njih d o p r i n a š a u s r e ­
dišnju b l a g a j n u stranke najmanje p o ­
lovicu.
M j e s m i klub, koji ima najmanje značaj: oba od velike važnosti. S jedne
d e s e t č l a n o v a , ima p r a v o birati j e d n o g a . strane strategijski, s druge ekonomski. Oba
izaslanika na vijeće Strünke. K l u b o v i , se momenta gotovo poklapaju, tako da će
(irednlitvo I uprava nalaze se na trgu
• 1
sv. Frane iza obć. perivoja
Vlastnik, Izdavatelj 1 odgovorni ure-
dnik JOSIP b R E Z G f l .
Tisko : Hrvatska Zadružna Tiskara u
= = = = = = = = = Šibeniku, u. z. s. o. j .
Br. 19.
koji imaju d o 3 0 č l a n o v a , biraju 2
izaslanika, a na svakih daljnih
č l a n o v a j o š p o j e d n o g a , nu nikad
30
v i š e o d 10. O v i m o g u g l a s o v a t i i p o
punomoći.
Izaslanici na v i j e ć e imaju s e i z -
kazati p i s m o m p o d p i s a n i m o d k l u b -
skog odbora.
Članak 5.
Vijeće stranke.
Č l a n o v i v i j e ć a su :
1. svi č l a n o v i u p r a v e s t r a n k e ,
2. svi č l a n o v i s a b o r s k o g k l u b a ;
3 . izaslanici mjestnih k l u b o v a ;
4 . oni č l a n o v i stranke, koje v i ­
j e ć e prema o d r e d b a m s v o g u n u t a r n j e g
pravilnika u svoju sredinu primi.
V i j e ć e stranke s a s l u š a v a izvještaj
s a b o r s k o g kluba i o radu n j e g o v o m
odlučuje, prosudjiva rad pojedinih
odbora i novinstva, bira _ iz s v o j e
s r e d i n e upravu stranke i razpravlja
o g o d i š n j e m izvještaju n j e z i n o m , bira
nazorni o d b o r z a p r e g l e d a n j e r a č u n a
g l a v n e b l a g a j n e , zaključuje o potrebitim
političkim i administrativnim pitanjima
stranke, p r o g l a s u j e u s p o r a z u m u s a
mjestnim k l u b o v i m a k a n d i d a t e za s a b o r ,
s u d i o stranačkim razmiricama, te ih
p r a v o v a l j a n o i b e z priziva riješava,
6 d l u č u j e o promjeni pravilnika o r g a ­
nizacije, u d e š a v a u s p o r a z u m u s a z a ­
k l j u č c i m a g l a v n i h s k u p š t i n a taktiku
stranke p r e m a drugim strankama.
V i j e ć e stranke s a s t a j e s e n a j m a n j e
d v a p u t a na g o d i n u .
Nutrnie poslovanje vijeća ure-
d j e n o "je p o s e b n i m pravilnikom.
*'
»* *
Ovaj i z v a d a k iz U s t a v a naše
stranke d o n o s i m o , da time p o t a k n e m o
n a rad s v e pristaše stranke prava.
B e z o r g a n i z a c i j e n e m a jakosti n i k a k o v a
stranka.
Jakost je n a š a u mjestnim k l u ­
b o v i m a , jer j e d i n o time šire m a s e
o s j e ć a j u da su oni o s l o n i jakost
stranke. N a š a stranka v a z d a je išla
z a time, da okupi p o m o g u ć n o s t i v a s
hrvatski n a r o d , p o s e b n o n a š seljački
elemenat.
N a rad, intensivni rad, prijatelji!
O r g a n i z u j m o s e Što j a č e !
Političke vijesti.
6ds';up i r o f s fjierchtolda. Iz Berlina
javljaju, da je odstup grofa Berchtolda g o ­
tova stvar. Njemu će se još dati prilike
da opravda svoju politiku pred delegaci­
jama, a onda će otići. Zamijenio bi ga
sadanji poslanik u Rimu Merey.
Protuaustrijske i protukatoličke d s -
monstracije u "Rimu. Dne 8. ov. mj.
došlo je ii Rimu do velikih izkaza proti
Austriji i proti Vatikanu, t b g dana bio je
medjunarodnr kongres katoličkih gimnasti­
čara. Vlada je povorku ginuiasta zabranila
te su katolički gimnastičari u skupinama
od 2 0 ljudi savitih zastava morala ići s p o ­
rednim ulicama da dodju Vatikana. Množtvo
je demonstrirah.) proti gimnastičarima] a
pred austro-ugarskim posianičtvom klicalo
proti Austriji, za talijanski Trst i Trento.
Demonstracije ponovile se u utorak. Voj-
ničtvo je oba dana moralo raztjerivati
niiiužt'vo. Uapšeuo je 50 osoba, medju
njima, i jedan ćastnik u civil''.
Granice izmedju Grnegore i Alba­
nije. Za Crnu Goru sad je od najvećeg
interesa rad komisije za razgraničavanje
s Albanijom, koja će, po prilici, uskoro
otpočeti svoj rad. Većina velikih sila već
je odredila svoje delegate.
Granice imaju za Crnu Goru dvojak
najbolje strategijske'granice biti u isto vn rabotu, a k «joj pripada i dr. Sunarić »dru­ i kada su Srbi odkazali svaku surafllju, B a r b a groždja. Pišu nam iz Stanko-
jeme i najbolje ekonomske. Taj najpovolj­ govima. • uijt se ministar doduše ustručavao primiti vaca: Vinogradi ovdje uspijevaju divno.
niji minimum u granicama bio bi, počinju;'' U . . . -kleru je dra. Drinkovića, da uslugu od uključivo hrvatsko-muslimanske Ima mnogo godina da groždje nije bilo
•d mora : izvraća. On fo čini kada prikazuje kao da većine (zakon o željeznicama), ali nije baš zdravije i čistije negoli je ove godine. Sre­
Obje obale, pri ušću Bojani, pa onda „Hrvatski Dnevnik" odobrava zabranu b o ­ nuždno, da bude netko ministar, pa da se ćom krupe nije bilo nimalo. Berba ne će
Bojanom, tako da Taraboš ostane Cr. Goti, sanske vlade proti Sunarićevu klubu, dočim osvjedoči o tom, da u Bosni ne može biti početi prije nego groždje podpuno a t
dalje preko jezera, preko Vrake na Marinu] ,,H. D." taj postupak najoštrije osudjuje. trajnoga i uspješnoga rada, iz kojega bi se sazori. Trgat će se tek poslije 25 ovog
pa preko visokih Prokleti ja, dok sidje na što smo već prenijeli u prošlom broju, kako jedna konfesija svojevoljno ili na silu izklju- mjeseca. Mašta će biti mnogo, budući da
Drin, kod uvora riecice Suraj. Na taj način je osudu svojedobno i razpust srbskih druž- čivala. Baron Pitner je u svoje vrijeme je ovdje vinogradarstvo dobro razvijeno.
bHo bi osigurano Crnogorsko primorje, po tava. Ak< onda, nije bosanska vlada jedna­ pokušao, da skalupi srbsko-musiimansku
reguliranje Bojane i isušivanje Skadarskog kom mjerom mjerila i družtvima pravaša većinu. To mu nije uspjelo, ali je donekle
jezera, a na sjeveru od jezera dolina r. „Hrvatski;., Dnevnika", nije ni ostalim hr­ uspio, da oslabi i onesposobi hrvatsko-
Cijevne, koja je vrlo važna za saobraćaj vatskim družtvima, pa ni Sunarićevim. muslimansku većinu. Razmjer medju konfe­ Gradske vijesti.
sa Gusinjem, Plavom, Peći i Gjakovicom, Složna braća bubnjaju nešto o Suna­ sijama je takav, da se mora pri svakom Za Družbu S S . Ćirila i M e t o d a pri­
Sa takvom granicom znatno bi se rićevu opozicionalstvu. Držimo dajepogrje- ozbiljnom radu u našoj zemlji računati na mili smo od omladine u Murteru K 20"—,
sva tri elementa. Polazeći sa ovoga stano­ sakupljenih prigodom sajma Male Gospe.
ublažio gubitak Skadra i Crna Gora b; sna mjer* iko se za taksametar rodoljublja
višta pokušali su gg. dr. Mandić, dr. Srškić ŽivlH darovatelji! Napred za Družbu!
bila obezbijedjena s t e strane i strategijski bi bosanskil: političara uzimlje okolnost, da li
dobila jake pozicije za ekonomski razvitak. je tko za radnu većinu ili za opoziciju. i Šerif Arnautović da sastave spomenuti Veliki k o n c e r a t u m j e t n i k a . Našem
program, u kojem su nastojali da prikupe gradjanstvu pruža se vanredan umjetnički
Aneksija novih srbskih kraljeva Srbski zakupnici u Bosni na primjer su užitak. Dne 18. ov. mj. u kazalištu Mazzo*
ogromnom većinom za saborsku većinu, sve ono, što bi moglo sve tri grupe složiti
Kralj Petar posebnim ukazom izrekao je leni bit će veliki koncerat operne pjevačice
isto tako i „Srbska Riječ", na programu k zajedničkom radu, a s druge strane da Cvijete pi. Cindro, violiniste Armanda Me-
aneksiju novo osvojenog teritorija i odre­
kako ga iznijesmo u prošlom našem broju, eliminiraju sve ono, što ove tri skupine neghella-Dinčica i pianiste Josipa Bozzotti.
dio granice novoj velikoj srbskoj državi.
a cijenimo da gg. Marko Mirković i. Pero razstavlja. To bi bile u prvom redu speci­ O gdjici Cindro stručnjačko je mnije­
Sto se tiče granica, mjerodavne su ove nje^ kao o vrstnoj i rutiniranoj pjevačici,
Magazin, srbski radikali i prijatelji Drinko- fično hrvatske i specifično srbske političke
o d l i k e : Prema Bugarskoj vrijedi odluka obsežnog i milog glasa te izvrstne inter-
vićevi, neće zato anatemisati dra. Srškića i tendencije. Hrvatskom državopravnom sta­
bukareštanskog mira. Prema Grčkoj prego­ pretaeije.
drugove. I baš ta okolnost, da će po svoj novištu u tom se programu ne prejudicira,' Vrline violiniste g. Meneghello-Din-
vori, što će ih voditi zastupnici srbske i grčke
prilici u bosanskom saboru biti moguća a jednako ostavlja taj program srbskim čića poznate su i van Splita. Nego g.
vlade. Prema Albaniji dijelom demarkacijona
grupacija saborske većine i manjine bez težnjama širom otvorena vrata. Meneghello-Dinčić prestavit će nam se i
linija, a dijelom odluke londonske reunije, kao komponista i to jednom piecom iz
te će to vrijediti sve dotle, dok medjuna- obzira na vjeru, dokazom je da ni vragovi
Gdja su ti Drinkovićavi . n a r o d n i " opere „Povratak". Kako je istoimenu operu
rodna komisija ne odredi stalnih granica. oko .Hrvatskog Dnevnika" nisu tako crni skjadao i Hatze, bit će zanimiva uporedba.
s v a ć a n i c i 7 Svećenstvo metkovićkog deka­
Dotle ostaje demarkacijona linija okupirana kada mogu stati skupa sa Šolom, Srškićem Tko je imao prigode da zaviri u partituru
nata (15 svećenika i redovnika) priobćuje
od srbskih četa. Prema Crnoj Gori kako i drugovima. U najgorem slučaju zaslužit ova Meneghellove opere, uvjerava nas da
u .Danu" slijedeću izjavu: je pravo glazbeno biserje i žalit je, da g.
bude sklopljena pogodba izmedju ove dvije će bar toliko obzira koliko gospoda bano­
„Hrvatska Rieč" je u zadnje doba više Meneghello, sa poznate svoje čednosti, ne
države. Prema Bosni ostaje stara granica. vinski koalicijonaši.
puta naglasila, da u svojim nazorima, koje izadje s operom na daske.
Drinopoljski vilajet proglasuj« s a Nije uostalom mnogo od vremena, razvija od nekoliko vremena dr. Drinković, Mladi pianista g. Bozzotti svratio je
n a z a v i s n i m . Prema vijestima iz Carigrada, kada dr. Drinković i dr. Krstelj nisu smagali nije osamljena, nego da iza sebe imade na se pažnju još kao glazbeni diletant;
cijeli drinopoljski vilajet proglasio se ne­ dovoljno riječi da se nahvale nadbiskupa mnogo t. zv. narodnih svećenika: mi, koji konservatorij stvorio je iz njega virtuoza.
Stadlera i nije tome davno da su baš tome Program ovog koncerta vrlo je biran,
zavisnim. Muftije, odličnici i uleme u Gimil- smo dr. Drinkovića kandidaturu nosili 1911. ima 11 taČaka sa 15 komada od prvih
džini, Dedeagaču, Ksantiu, Košikavakuj Ahi- istome Stadleru skupa sa Mandićem, Suna- i za nju se izlagali, i sa kojima je dr. Drin­ svjetskih glazbenika. Ulaznice, sjedala i
Čelebiju, Dahideru i Kirdžaliju priobćili su riće n, Vancašem i drugim bosanskim pra- ković više bio u doticaju nego sa svećen­ lože prodavaju se u brijačnici g. Cosola,
svoju odluku o proglašenju nezavisnosti vašima prepuštali riješenje hrvatsko-srbskog stvom koga drugoga kotara, slutimo, da u Ulazne cijene : prvi redovi sjedala sa ulaz-
listovima i obrazložili to tim, da su nepri­ spora. Može danas Drinković izvraćati takove svećenike koga i od nas mogao bi ninom k 4, ostali redovi sjedala sa ulaz-
koliko hoće, ali to su činjenice o kojima ninom K 2 . 8 0 ; ulaznina za parter i lože
jatelji džamije pretvorili u crkve, muslimane brojiti. K 2 ; ulaznina za djake, vojnike i djecu
silom krstili, a da se boje obešćašćenja mogu da posvjedoče toliki pravaški prvaci Primorani smo izjaviti, da mi medju K l . — ; ulaznina za galeriju 80 para; lože
žena i drugih grozota, ako se Bugari po iz Banovine i same Dalmacije, kudikamo takove svećenike ne spadamo i da se sa u II redu K 4., lože u III redu K 3.
drugi put vrate u njihova mjesta. Oni iz­ vjerodostojniji od firme Krstelj i drug. mišljenjem sadašnjim dr. Drinkovića ne sla­ Redjenje mladomisnika. Sutra će
javljuju, da će u borbi pomagati Grke, ta žemo; naprotiv izjavljujemo, da se slažemo presv. .biskup po prvi put rediti od presbi-
sc nadaju, da Porta njihovih krajeva nt će sa onim dr. Drinkovićem, kakav je bio i terata u crkvi sv. Lovre djakona fra Jeru
Matica iz Skradina redodržave Presv. Od«
ostaviti Bugarima.
Domaće vijesti. zalagao se na skupštini 1910. u Šibeniku,
pred saborom 1911. i prigodom agitacije za
kupitelja. Bilo sretno!
Kriza u Banovini imala bi se d o ­ carev, vijeće u ovom kotaru". Porota. Jučer je vodjena razprava
skora rijeiiti sporazumom izmedju baruna proti Sfmi Aleksiću iz Skradina, nastanjenom
Šibenik, 13. rujna. N a k n a d n i izbor z a bosanski s a b o r u Kotoru, radi prevare. Bio je osudjen na
Splitska .Sloboda", da otupi i obez- Skerlecza i koalicije. Izbori za sabor imali
u prvoj srbskoj kuriji inteligencije obavljen 3 godine.
krijepi prigovore »aše i vlč. Prodana protiv bi se obaviti već 18. ili 25. OT. mj.
je dne 9. ov. mj. Uzprkos živahnoj agitaciji + Marija G r u b i š l ć . Prekjučer je pre­
postupka dra. Krstelja i dra. Drinkoviča Za Izbornu reformu. .Narodni List" pristupilo je k izboru u Sarajevu kao i u minula Marija Grubišić Krstunova, milovidna
radi njihova rovarenja proti stranci i šu- donosi: Na 7. i 8. o. m. bio je okupljen okružju jedva 50 po sto birača. U Sarajevu djevojka, u 23. godini života. Jučer u jutro
rovanja sa protivnicima stranke bez i u Zadru medjustranački odbor za reformu je razmjer glasova nakon zajedničkog gla­ bio joj dirljiv i krasan sprovod. Mnogo­
mimo stranke, pita „Hrvatsku Krunu", kako izbornog reda za dalmatinski sabor. Odbor brojne vijence vukla su posebna kola, a
sovanja bio slijedeći: Kandidat „Srbske Rie»" neki nošeni su od naših krasotica. Težkoj
to da se ne skandalizira i ne pozove na je zaključio, da se uzme kao podloga ras­ i vlade Vukanović 197 glasova, kompromisni ucviljenoj obitelji i. tužnom zaručniku naše
red dra. Dulibića i drugove u Šibeniku, prave nacrt, koji je u svoje doba izradio oporbeni kandidat Pejanović 143 glasa, žalovanje u golemoj tuzi, a dobroj pokoj­
koji da bi bili voljni „bez i mimo stranke" zastupnik Dr. Smodlaka. samostalni kandidat novinar Čokorilo 24 nici bilo rajsko naselje !
sklopiti sa demokratskom strankom sporazum, Po tom nacrtu bile bi tri kurije : glasa. Pošto je Vukanović i u okružjima E u j e n P a n c e r u Š i b e n i k u . Poznati
izjavljujuć se spremni raditi i glasovati za
kurija obćeg izbornog prava (19 mandata), dobio pretežni broj glasova, pobjedio je hrvatski recitator i humorista g. Eugen
dojučerašnje „bezvjerce, framasune i nepri­kurija srednjeg poreza (21 mandat) i kurija Vukanović sa preko 100 glasova većina nad Pancer, absol". bečke dram. akademije,
jatelje vjere i crkve"/ Upit je uperen na višeg poreza (14 mandata), a trgovačko- stigao je u 5 benik, pa će nam sutra
obojicom kandidata.
vlč. Prodana, a radi o nama, pa zato i obrtničke komore birale bi, kao do sada, prirediti šaljivu literarnu zabavu sa vrlo
Ravnateljem valika raalka u Splitu biranim razporedom, Pobliže na oglasima.
odgovorit ćemo. 3 zastupnika. Bilo bi dakie ukupno
imenovan je g. Petar Macanović, profesor Početak točno u 8 sati n. večer. Ulaznina
Predsjednik pokrajinske naše orga­ 57 zastupnika biranih i 2 viriliste (katolički I. Mjesto K 1.30, II. Mjesto K 1.—, III.
na hrvatskoj gimnaziji u Zadru. G. Maca­
nizacije vlč. Prodan znade veoma dobro, nadbiskup i pravoslavni episkop). Mjesto 70 hel. Stajanje 50 hel. Djaci 30 hel.
nović poznat je kao vrstan, strog ali pra­
da je za nas u svemu i svačemu mjerodavna Predstavnici saborskih klubova, čla­ Kako je g. Pancer postigao u Zadru
vedan nastavnik, pa mu na zasluženom kao i širom Hrvatske te u Beču i inozem«
samo volja stranke, dotično odluka njezinihnovi odbora, izviestit će o pregovorima i
Imenovanju čestitamo. stvu svagdje najveći uspjeh, nada se i
mjerodavnih organa. Stranka prava nije zaključku odbora svoje klubove, te će kroz ovdje brojnom odzivu.
protivna nastojanju za okupljanje narodnih šest sedmica priobćiti zaključke dotičnih Dobrotvorka o b ć i n a V o l o s k o - O p a t i j a .
U Opatiji preminula je pred malo dana T h e E d i s o n K i n e m a t o ^ r a p h , nakon
sila, pače je to njen najpreči posao i naj-klubova. Materijal bit će p o tom ustupljen
grofica Adela del Mistro i ostavila oporučno dvomjesečnog praznikovanja, počet će
uzvišeniji zadatak. Nikada stranka prava zemaljskom odboru za izradjenje eventualne predstavama sutra. U prostorijama učinjene
nije odbijala zajednički rad sa drugim zakonske osnove. cijeli svaj imetak od 600.000 kruna obćini
su ponovno neke preinake, te se vlastnici
strankama, kada su u tome sve stranke Volosko-Opatija. Rodjaci pokojne grofica trse da pruže obćinstvu sve moguće udobnosti.
Program radna vaćina bosanskog
aapali su oporuku i namjeravaju povesti
vodili nesebični, narodni motivi. Takovu s a b o r a , o kojem smo javili u prošlom O b a l a u fyaslini. Nakon neumornog
parnicu jer drže, da je na sastav oporuke zauzimanja nar. zast. dra. Dulibića, počelo
spremnost pokazala je stranka prava i pri­ broju, predstavlja — kako veli „Hrvatski
djelovao jedan hrvatski prvak. se napokon gradnjom obale u Raslini.
godom poznatog sastanka u Zadru, i b a l Dnevnik" — maksimum zahtjeva, što ih
dr. Dulibić bio jc jedan od onih. koji su može sabor za sada staviti na eksekutiva B a n o v i n a b a z učitelja. Hrvatska vlada
se za stvar bili iskreno založili. te bečku, peštansku i na zajedničku vl*du. bila je razpisala natječaj za 130 učiteljskih
Naš list je uvijek dosljedno zastupao
Iz programa su doduše privremeno izpu- mjesta, ali nitko se nije natjecao, jer mladi Knjižara i Papirnica
to stanovište, a zastupa ga i danas. Nego štene neka tačk« — kao n. pr. jezično ljudi radi lošeg financijalnog stanja učitelja
ozbiljnim nastojanjem za zajednički, nese­ pitanje — ali će se bez sumnje umetnuti neće u učitelje. Govori se, da će vlada Juraj Grimani :-: Šibenik.
bični, obćenarodni rad ne možemo nipošto naknadno, svakako prije nego što će stranke dovući učitelje Čehe, gdje je do 6000 uči­
smatrati spletkarenja pojedinaca sa poli­ pregovarati s ministrom. Nema sumnje, da teljskih sila bez službe. Ima s v e propisane školske knjige
tičkim protivnicima, bez, iza ledja, pače iće se kod tih pregovora u programu što Paziv svim p č e l a r i m a u pokrajini. za c. K- Keformnu R e a l k u , <5ra-
protiv stranke. ita mijenjati ili bar donekle modificirati: Pčelarska zadruga u Janjini pozivlje na :-: djansku i Pučku Š k o l u . ,
: ;

• zahtjevi ć t se reducirati na onaj minimum,

s kojim su bez dvojbe računali sastavljači
prvi kongres dalmatinskih pčelara koji će S v e školske risaće i pisaće pred«
Složna braća oko „Rieči", .Slobode" se držati u foveru obćinskog kazališta u
toga programa. m e t e uz najumjerenije cijene*
I .Narodnoga Lista" podigla hajku na nas, Spljetu dne 16 oktobra o. g. u 9 sati jutro.
jer smo žigosali postupak bosanske vlade Ogroman je to program, tako obsežan Na dnevnom je redu : I. Pozdravni govor
proti pravaiima u Bosni. Vele, da sc kitimo i krcat •vim mogućim osnovama i refor­ sazivača ; II. Izbor predsjednika, zapisni­
tudjim perjem, jer da klub, koji je bosan mama iz svih područja javne uprave, da bi čara i dvaju dvjerovitelja; III. Pčelarstvo STAN ZA DJAKE
ska vlada zabranila, nije naših nego Drin- trebalo nekoliko decenija, dok se uz naj­ u Dalmaciji i njegova korist u obće ; IV.
kovtćevih sumišljenika. Mi za te Drinkovi- intenzivniji rad i uz puna zemaljske blagajne Organizacija dalmatinskih pčelara; V. Even- sa p o d p u n o m o b s k r b o m m o ž e s e
ćeve sumišljenike u Bosni ne znamo, niti sve to provede. tualia. dobiti kod gradjansk* obitelji.
nam je poznato da bi se Hrvati Bosne Temeljna ideja ovomu programu jest Mole se gg. predavači, da bi rukopis Stan udoban sa bašćom. Podpun
odrekli hrvatskog državnog prava i hrvat­ zajednički rad svih triju konfesija. Već je svojeg predavanja poslali na adresu pče­
nadzor nad naukom,
stva, kako ih se odrekao dr. Drinković. ministar Bilinski naglasio da on hoće pošto larske zadruge u Janjini.
T k o ž e l i d o b r o smjestiti s v o j e d i ­
Niti obstoji kakva Drinkovićeva dotično poto, da i adi sa sve tri konfesije i da on T k o želi imati izkaznicu za pogodnost
Sunarićeva stranka prava, nego postoji neće pružili ruku jednoj saborskoj većini, vožnja na parobrodima parobrodarskog jete, neka s e obrati na uredničtve
jedna Uranka prava koja je preko svojih koja bi i/.ključivala Jednu od ovih triju druitva .Dalmatia", nek s c obrati gosp. fcaseg lista, g d j e ć e d o b i t i p o b l i ž e
glasila već osudila Drinkovićevu izdajničke konfesija, Kad j« dolio do lomljenja kraha, Dinku Baselli, obćinskam tajniku u janjini. obavijesti.
 Pr«d|»Uta 1 a Šibenik. ..u' Sr ' ' Ortdnlftvo I uprava n a l a z e s e I M trg«
I flustro r Ugarsku goejlšnje K. 14—,
• i • s v . . F r a n e Iza o b ć , p e r i v o j a
polugodiinje I tromjesečno surai-
Vlasthlk, Izdavatelj i o d g o v o r n i urer
m j e r n o , m j e s e č n o K. 1 . 2 0 = = = =
Pojedini broj 10 p a r a = = = = = = = = • dnlk J O S I P bREZGfl

O g l a s i p o c l j e n l k u =============== Tiska : Hrvatska Zadružna Tiskara u

P l a t i v « I irtužlvo u Š i b e n i k , « . = = = = = = * = = = Š i b e n i k u , u. z . s. o . j .

• r t e « « « 1

« o d . I. £ibeniK,17 rujna 1913. Br. 2 0 .

Naši temelji. da utječu ria život i odluke stranke,

a zato je nuždno da se pristaše stranke
Imetak Austrije, gradjevine na morskoj obali 4 5 mi­
lijuna, vrijednost svih cesta je 1.279
organiziraju u mjestne klubove, da Hrvatske i Ugarske. milijuna i t. d. Ukupna vrijednost
Hrvatskom narodu sa stanovite odatle preko vijeća stranke vrše utjecaj svih sredstava za komunikaciju iz­
„bratske" strane dobacivalo i dobacuje i na vodstvo. Kako sadanje prilike u Kap imetak naroda smatra se nosi u Austriji 10,520.29,844 K.
Se, da je stvoren od Austrije. Nije stranci pokazuju, stanovitim ljudima skup. svih privrednih dobara, koji Vrijednost pokretnina je mnogo
zato nikakovo čudo, ako se sumnjiva išlo je u račun da tog upliva širokih stoje na razpoloženje jednom u državi teže izračunati, ali ipak se to pri­
vrela života predbacuju i stranci prava, slojeva puka na vodstvo stranke ne organizovanom narodu, dakle ne samo bližno može ustanoviti po statistici
kao emanaciji čistog hrvatstva, da se bude, i zato je dr. Drinković spriječio dobra, fizičkih, nego i pravnih osoba osiguranja protiv vatre. Po toj stati­
nas pravaše smatra parasitima koji ne organizaciju stranke, i ako se ovdje (udruženja, obćina, municipija, države, stici izlazi, da ukupna pokretna dobra
živemo vlastitim životom već životom u Šibeniku bilo našlo mladjih ljudi crkve itd.) T o narodno imanje sastoji u Ugarskoj reprezentiraju kapital od
i milošću Austrije. Kao i drugdje, i u koji se izjaviše spremni raditi za or­ se .iz nepokretnina, sredstava za ko­ 13,309.570.984 K. Od te svote 4.597
ovome je poturica gori od Turčina, ganizaciju. munikaciju i potraživanja, koja država milijuna predstavlja vrijednost stoke, '
tako i odbjeglice, izdajice pravaštva Potrebit je što brži i što inten­ ima u inozemstvu, ako se odbije dug 1.491 milijun neutrošena žetva, 681
ljući dušmani stranke prava od zakle­ zivniji rad. Stranku čekaju mnoga u jnozemstvu. Koliko je to imanje u milijun gospodarski strojevi i alati,
tih joj neprijatelja i dušmana narodnih. pitanja, o kojima mora da se izjavi. Ugarskoj i Hrvatskoj, a koliko u 656.727.000 roba i materijal indu­
Preko pedeset je godina odkada Osim izdaje u stranci, tu su još to­ Austriji ? strijskih poduzeća, 585.727.000 p o ­
su neumrli Ante Starčević i Eugen lika pitanja unutarnje i vanjske naravi, j U Ugarskoj i Hrvatskoj glavni kretno drž vno imanje, 2.019 milijuna
Kvaternik udarili temelje stranci prava, a posebice naša pokrajinska pitanja. dio narodnog imanja čini posjed zem­ sredstva za kućanstvo, 3.277. milijuna
a pola vijeka najnovije povjestnice Tu je u prvome redu pitanje izborne ljica-; Vrijednost toga imanja da se crkvene dragocjenosti, vrijednosti mu­
bilježi da je život stranke prava ne­ reforme za pokrajinski sabor i medju- odredi na tri načina: po prosječnoj zeja, roba u trgovinama.
razlučivo spojen ša životom hrvat­ stranački odnošaji. Kako mnogi znaci vrijednosti katastralriog jutra; po ka- Ukupna vrijednost pokretnih d o ­
skog naroda. Stranka prava držala se kažu, stranka imat će da izdrži nove tastralnom čistom prihodu od zemlji­ bara u Austriji iznosi 26.413.936.537.
uvijek one našeg velikog sugradjanina spletke, nasrtaje i nasilja sa strane šta;,po kome se izračuna faktični K.. Vrijednost stoke u Austriji 5364
Tomasea: „hljeb iz zemlje, lijepost iz udruženih protivnika, s kojima sklopiše čisti prihod, koji je u Ugarskoj 2.4 milijuna.
puka; puk nam je otac, a zemlja bratstvo oružja i izdajice pravaške puta veći,, koji se prihod kapitalizira Inozemstvo duguje Ugarskoj i
majka naša". T o je bio njen svag­ stvari. Za sve ovo potrebito je na po 4 /2°/ ;
1
0 po podatcima, koji se d o ­ Hrvatskoj u svemu 192.254.000 kruna.
danji kruh, njen svagdanji život. Ako vrijeme sabrat redove, da nas dogo- bivaju usljed nasljedstva zemljišta Ali zato je dug inozemstvu ogro­
je u životu stranke prava bilo samo djaji ne nadju nepripravne. Uputu za poslije smrti vlastnika. Kad se na man: ukupna potraživanja inozem­
gorčine, kao stranci puka i nije joj organizaciju mjestnih klubova doni- sva tri načina izračuna ukupno dobro stva u Ugarskoj iznose 8.-395.398.380
moglo biti drugčije dok su na obzorju jesmo u zadnjem broju, a sada je u zemljištu u Ugarskoj i Hrvatskoj, K, a vrlo znatan dio od togaodpada
narodnom samo mrke kape, niti joj red na svim vidjenijima da se late izlazi da je najvjerovatnija vrijednost na Austriju.
povijest mogla upisati zlatno doba rada. toga dobra 19.817,711.646 kruna. I u tome Austrija kud i kamo
dok puk joj nevolja i robstvo biju. Izbori god. 1911. pokazaše da Naprotiv ukupna vrijednost austrij­ bolje stoji. Njen dug u inozemstvu
U masama narodnim uvriježeno je mnogobrojna pravaška vojska. Ali skih Zemajja daleko je v e ć a ; ona iz­
;
ne premašuje njena potraživanja u
je korijenje stranci prava, i dok joj ta je vojska nesredjena, neorganizo- nosi (izračunata na isti način, kao i inozemstvu. U samoj Ugarskoj ima
Žile budu u srcu puka, stranka prava vana, i metoda prokušana onih izbornih za Ugarsku) 28.955,301.651 K. Austrija uloženo 4.074.000.000 mili­
ostaje stoljetni hrast koji prkosi buri borba, pod uplivom dviju perjanica i Drugu vrstu dobara Čine rudnici. junaša izvan Monarhije 426.929.000 u
i oluji. Vihori prolaze preko njene sadašnjih izroda, pokazala se pogri- Uku,pna vrijednost godišnjeg dobitka akcijama i 2187.000.000 u srećkama.
glave, a ona diže se još čvršća, još ješnom i vrlo pogibeljnom. Naši temelji od rudnika u Ugarskoj i Hrvatskoj Ukupna potraživanja Austrije u ino­
ponosnija, još stalnija da se odhrva moraju biti kudikamo solidniji, a to jeste" 147.694 milijona. Čisti prihod' zemstvu iznose 5.169.218.293 K, a
bijesu i gromu, da izčeka onaj dan ćemo postići ako naš rad u okuplja­ uzima se da je 4 0 % od bruto prihoda. ukupni njen dug u inozemstvu iznosi
kada će kd moma mlada, kićena i nju naših redova bude sustavan, p o - Ako se ta svota kapitalizuje uz 4 % , kruna 7.925.393.716, od t o g a o d p a d a
bujna, zagrlit vjerenika svoga, hrvat­ st6jan i na pučkoj podlozi. Nesredjene izlazi, da rudnici u Ugarskoj i Hrvat­ na Ugarsku samo neznatna svota od
ski svoj narod, .da piruje s njim pir mase samo slučajem mogu da izvo- skoj/reprezentiraju kapital od 1476 176.289.000.
uzkrsnuća. juju uspjehe; organizovahoj, discipli- milijuna kruna. Ako se tome doda Cjelokupna monarhija ima potra­
T o što mi proživljujemo u ove novanoj vojsci, pa i manje brojnoj, još 746 mri., koji kapital reprezenti­ živanja u inozemstvu 481 milijun, a
dane u našoj Dalmaciji, samo je na­ pobjeda uzfalit neće, a što kasnija raju rudnici soli, dobije se ukupna duguje inozemstvu 10.440 milijuna
ravni posljedak položaja što ga stranka bude, bit će snažnija i podpunija. vrijednost rudnika 2.213,185.592 krune. kruna.
zaprema u smjesi naroda ove monar­ Ta vrsta dobara je u Austriji Ukupna privredna dobra Ugarske
hije i borbe koju ona vodi. Što jače više nego dva puta v e ć a : vrijednost i Hrvatske iznose dakle u svemu
njeno nastojanje za oživotvorenje rudnika u Austriji proračunata je na 49.915 milijuna, dugovi inozemstvu
težnja narodnih, to silniji su i udari 5.629,888,920 K. 8.395 milijuna, dakle ostaje čistih
dušmana i to bijesnije rovarenje d o ­ Š i b e n i k , 17. rujna. Treću grupu nepokretnog imanja dobara u vrijednosti od 41.520 mili­
maćih odroda. Težko da je ikada S p o r a z u m s a d e m o k r a t i m a . „Hrvatska sačinjavaju zgradi. Njihova vrijednost juna K.
krvni dušmanin narodni kipio gnje­ Kruna" d o n o s i : „Spljetska ^Sloboda" p o - u Ugarskoj i Hrvatskoj daje kapital Ukupna vrijednost svih dobara u
vom i osvetom kao najnoviji izdajice tvrdjujuć obstanak „sporazuma" izmedju od 8.574.937.027 K. Austriji iznosi 91.655 milijuna. Kad
pravaštva koji su bili Šibeniku guja njenih ljudi i „Hrv. Rieči" veli,, da je to U Austriji ukupna vrijednost zgra­ se od toga odbije 6.925 milijuna duga
u njedrima. sporazum i,uma i srdca" i hvali ga kao da prestavlja kapital od 14.981.578.973 inozemstvu, ostaje 88.730 milijuna.
U prvi mah borba, koju prihva­ umjestna. Istodobno veli, da se i Dr. Dulibić krune. Po navedenim podatcima vidi se
tismo mi pravaši šibenski, osupnula dogovara s istim ljudima. Četvrtu grupu dobara čine sred­ i karakter i privredna struktura obih
je i zabezeknula pokrajinu, koja je „Hrv. Rieč" prenaša „Slobodine" rieči stva za komunikaciju : javne ceste, poli monarhije. Agrarni karakter Ugar­
na očigled toga ostala k6 besvjesna, i usvaja ih i čudi se našoj pristranosti, što željeznice, vodeni putevi, pošta, tele­ ske i Hrvatske očituje se već u tom,
nemoćna. A nije za Sudit se, kada se jedne osudjujemo radi toga sporazuma, graf i telefon. Poštanski troškovi kod što kod njih dvije petine ukupnih
znade, kako su sve živim narodnim druge n e . gradnje drž. cesta iznose u Ugarskoj dobara daje zemljište. Nadalje je vrlo
bojama i blistavim frazama izdajice Ovo s e zove izvrtanje. Potvrda o poprečno 22.176 K, županijske ceste karakterističan odnos jedne i druge
pravaštva ollčili bili protunarodno sporazumu izmedju „Hrv. Rieči* i d e m o ­ 11.352 K.' ar obćinske 3190 K., to je države m6narhije prema inozemstvu:
svpje nastojanje. Ali kako svakom krata izbila je na površinu istom sada, a ukupna vrijednost 11.395 kilometara Ugarska inozemstvu samo duguje, a
Čudu i tri dana dosta, omftvile sve ima već toliko vremena, da se pravaši van državnih/ 37.215 kim. županjskih i Austrija je svoj kredit u inozemstvu
one žive narodne boje i omrkle sve Šibenika tuže na pravaše u onom gradu. 44.668 kim. obćinskih cesta 817 izkoristila, da ga dobro uloži u
blistave one fraze, i pred narodom Ne dakle radi sama kakva prelaznog lo­ milijuna kruna. Tome se još ima Ugarskoj.
od svega toga ostade tek jedna g o ­ kalnog Izbornog kompromisa, nego, kako to pribrojiti 80.930.000 koju vrijednost Na jedno kućanstvo u Ugarskoj
lotinja : najnovije izdanje izdaje pod bilo konkretno toliko puta iztakhuto, radi reprezentiraju mostovi. Vrijednost Fra- odpada 15.227.76 K, a 4.948.34 K
Gvozdom. trajne sveze i stapanja sa naprednjacima u njinog kanala i Begejskog kanala ra­ duga, čisto imanje jednog kućanstva
Da ova najnovija izdaja ostane jednu stranku i radi nepravaškog kursa i č u n a š e na 107.579 K. a na regu- je dakle 10.279.42 K, u Austriji na
bez težih posljedica i da ne zaustavi radi novog „kulturnogpravca". Kad bi takav lir. nja rijeka utrošeno je 3 0 1 . jedno kućanstvo odpada 19.259.07 K,
milj. kruna. Željeznice u UgarsKoj i a duga 5.337.09 K, čisto imanje iznosi
nuždnog točka pri radnji koju stranka „sporazum" „uma i srca" nastao izmedju
Hrvatskoj (20.988 kim.) reprezentiraju prema tome 13.921.98 K. Na dušu
prava obavlja, potrebita je što jača „Hrv. Misli" i raznih „suncokreta", naravno
kapital Od 4131 -milijuna. Čist prihod odpada u Ugarskoj i Hrvatskoj d o ­
koncentracija pravaških redova, Što bi bilo, da bismo i mi i svi u obće pravaši
o d pošta, telefona i telegrafa iznosi bara u vrijednosti od 1.987.91 K, a u
Čvršća organizacija vodstva i pristaša. van Šibenika bili prisiljeni i o »Hrv. Misli"
17.031.000 K, što kapitalizirano uz Austriji 2.865.50 K. Razmjer imetka
Nemojmo zaboraviti da j e , sada.nja pisat sve ono što pišemo o „Hrv. Rieči".
Austrije i Ugarske jest 67,11:32.89.
borba u Šjberuku u jednu ruku i plod * A k a d ne" bismo to učinili onda bj,'dakako.
:
;
4» xi*je kapital o d • 425.791.000. K.
0

reakcije protiv neobuzdanog despo- opazka i čudjenje o našoj „pristranosti" Dakle-- ufcupna vrijednost svih sred­
tizma koji s e ' b i o uvukao u stranku bilp umjestno: {Aedjutim dodajemo za danas stava * a komunikaciju u Ugarskoj>i
prava, te se nameće dužnost da se samo upit: zašto, eventualno, Dru. Dulibiću •Hrvatskoj iznosi 5.864.555.529 K.
organizacija stranke provede jta što i drugovima u Šibeniku. „Sloboda" i „Hrv. • - U.Austriji vrijednost samih že­ Političke vijesti
Rieč" zatfjera o n o što ml njima zamjerarho, ljeznica^ je.~ preko' 9- milijardi, pošta, Austrija- i It&tija ti Albaniji. »Gorriere
široj pučkč] podlozi; kako bi setomo-
a što oni hvale, i kako je to, da su i ,,di- telegrafa i telefona 829.342.000 umjet­ della Sera" javlja iz Pariza, d a je politički
gućio što uži medjusobni dodir te
plaši" dobili dozvolu od Austrije, da se sa nih vodenih puteva 22.643.000 na re­ urednik lista „Echo de Pariš" odputovao u
onemogućili udari iz zasjede kakve
nediplašima slože? Ala ti ga i ta „Austrija" gulaciju voda potrošeno je 285.303.000, Skadar i da odanle piše svome listu, da su
nam spremahu gospoda Krstelj i Drin-
komedije pravi! — u Šibeniku". na podizanje luke u Trstu i ostale več nastali sukobi izmedju Austrije i Italije
ković. Široki narodni slojevi moraju
oko« prvenstva- u Albaniji..: Nije; moguće,- 4 a
dodje koja talijanska torpednjača u Valonu-
a da odmah iza-njè dodje i, austrijska.- U,
S k a d a r . j e Italija, dopremila jedno 60—90
.banovinska atrajoke- prava^. Sastajiku^je
justvovalo preko. 50 pristaša iz pokr^juie^
a bay{p se je sadanjim, političkim. položa­
jem, n Hrvatslcoj..: Stvoreni su zaključci .<r
šibenčaninu tjera krv u obraze i aemožemo ralnosti i koji bi lekcije o moralu morao
da pišemo o tome bez odvratnosti. davati osobama svoje jiajbjiže blizine.
Ove odluke Krsteljeve, izdane u. ime ,
Razpust obćine stvar je od malo sati. '
Obćinskog upraviteljstva a, bez sudjelova-:
Neželjeni načelnik ' u ovakvim' prilikama nja i proti volji petorice pbćinskih prisjed- 1

vojnika,' koje. je .tve. uzela -iz arnauttkih k o - radu i taktici stranke za slučaj digmiĆa iz-^, morao bi paziti đV ne dira u Melju osjet­ nika, može tf Krstelj -sam pribiti na svoje
lonija po Italiji, a dovela ih ovamo zato, nimnih mjera L raspisa saborskih.-jžbora. ljivost, pogotovo' da rief harači, da ne pu­ „pošteno" čelo, a. za javnost one ostaju
da p o k a l e narodu, kako talijanski vojnici Nadalje su raspravljali o. .materijalnom ' stoši obćinsku imovirfu, da ne pravi zuluma smeće, jer- onake nenvlaSU.ne. odluke može
izdavati kojimudrago propalica. O n o je
govore arbanaški. Austrija nije medjutim stanju organa „Hrvat" te je konstatirano, i neizaziva smutnje. Air dotepencu Krstelju
naprosto jedna krivotvorina, a počinitelji
ništa učinila osim što je svojim-.vojnicima da je stanje dobro i da je lisUi obstanak što je ttalo do Šibenika, do života i sigur­ te krivotvorine, Krstelj i Smolčić spadaju
razdijelila arbanaško-njemačke riječnike. Spor osiguran. nosti imetka Šibenčana! On provaljuje U onkraj brave.
izmedju Austrije i Italije početak je jedne družtva, on ucka svoje skutonoše na špi- Gradjanstvo mora uostalom biti na
I s t a r s k o - f r i e a n s k i z a s t u p n i c i i »Hr-.
veoma ozbiljne situacije. 'Kakav će konac junstva i razbojstva, on rasiplje i grabi čistu, dokle će vlasti trpiti ovakovu anar­
v a t s k o - s l o v a n s k i k l u b " . Zasj.. Ma,ndić na
toga da bude, ne može se reći. Ali većina obćinsku imovinu, izdaje fermane u ime hiju i zločinačke zulume. Hi vlasti nemaju
sastanku pouzdanika političkog družtva u Volje da nametnu svoj autoritet jednom
upućenih ljudi veli, da će albanski problem obćinskog upraviteljstva, neovlašteno i p r o ­
Dekanima govorio je o političkom položaju. prostom zulumćaru, a onda neka t o , pri­
biti najprije još riješen ratom izmedju tuzakonito, sve to uprkos gradjanstvu, u znaju, pa će gradjanstvo samo obračunat
Baveći se pitanjem klubova u parlamentu
Austrije i Italije. brk'zkkonu i vlastima, objestnO, nasilno i sa propalicama i zapriječit uništavanje o b ­
rekao j e : „Živa je bila želja naših zastupnika, ćinske imovine i nasilja proti sinovima. "
nekažnjeno.
' Nove s m u t n j e na B a l k a n u . Balkanske da bi došlo do jednoga samoga jugosla­ ovoga grada.
stvari kreću sve ljepšim pravcem. Dok su venskoga kluba svih hrvatskih, slovenskih Bilježimo samo činjenice :
prvi i drugi saveznici, naime Grčka i Srbija i dvojice srbskih zastupnika. U početku s t ' Dne 13. ov. mj. po Krsteljevu nalogu
s jedne strane, a Srbija i Crnagora s druge odmah ustanovio „Narodni Klub" u kojem Ivan B u m b e r . c. k. ključar t a m n i c a ,
K
Gradske Vijesti.
strane na najboljem putu, da se prije ili su bili- < irnik, Spinčić i Laginja, te Ry- došao je s kovačem Fulgosom, dao raz­ Interurbani t a l * r
'Mi s p o j Š i b e n i k a .
kasnije još počupaju radi medjusobnih novih barž i Gregorin iz Trsta, odnosno Gorice... biti ključanicu kancelarije vatrogasne kasarne Još prošle sedmice^ dovršene su radnje za
granica, dotle po logičnom teku dogodjaja, .Narodni Klub" imao je poglavitu svrhu da zatvorenu od zapovjednika Bulata. spojenje Šibenika sa telefonskom mrežom >
drinopoljski krvni neprijatelji. Bugarska i utire put i,Jugoslavenskom Klubu". Žalibože Krstelj nije ništa u vatrogasnom druž- pokrajine. Telefon nije još predan prometu,
Turska spremaju što uži savez za obranu, do toga nije moglo doći, najviše radi dal­ tvu jer po ustanovama družtvenog pravil­ jer se imadu obaviti neke formalnosti, ali •
ali i navalu. Poslije mira u Bukareštu, drugo matinskih zastupnika, koji su bih birani, nika, odobrenog od obćinskog vijeća, druž­ će, kako čujemo,. telefon biti otvoren o b - ,
ćinstvu najdalje do konca ovog mjeseca. ,
i nije bilo za očekivati. 0 tom se tursko- nakon strastvenih stranačkih borba. Radi tvenog zapovjednika imenuje i skida o b - U prošli četvrtak naš zastupnik Dr. Dulibić
bugarskOm savezu javlja preko Berlina iz toga je „Narodni Klub" stupio u pregovore ć i n s k a u p r a v a , te je ovoj povjeren i nad­ imao je prvi prigode, da telefonom bude
Carigrada, da su delegati Savoy i Taalat- sa „Hrvatsko-Sloventkom-Zajednicom" te zor nad družtvom. Krstelj je naprotiv, zlo­ spojen sa Zadrom*i da govori sa nadravna- .
beg ustanovili zasade tursko-bugarskog sa­ se odlučilo ustrojiti „Hrvatsko-Slovenski činačkim razpofoženjem, uveo u vatrogasno teljem pošta g. Tichyem, komu je tom
prilikom zahvalio na zauzimanju za tele­
veza za navalu i obranu, na koje au već Klub" u koji je stupio i naš „Narodni Klub" družtvo smutnju, stao razsipati družtveni fonski spoj Šibenika. Telefon funkcijonirao
obe vlade pristale. Bugarska da će s t o b ­ pridriavii slobodne ruke u svemu, što s e novac podmićujuć neke vatrogasce u svoje je izvrstno, čuo se i razpoznao glat kao da
vezati, da će Turskoj prepustiti Dedeagač tiče zasebnih pokrajinskih pitanja, i svoje vlastite svrhe. Krstelj siluje vatrogasce da se govori iz jedne t o b e u drugu.
za slučaj, ako bi Bugarskoj uspjelo, da posebno klubiko ustrojstvo. Proti tomu podpišu nekakvu tkroz izmišljenu tužbu Veliki k o n c e r a t u m j e t n i k a . Sutra
turskom pomoći dodjé do Ka vale ili do koraku diglo se dosta vike, te su narodni proti zapovjedniku Bulatu na tud, grozeći u večer, kako već javitmo, u kazalištu
Soluna. Turska će se obvezati, da će držati zast. Rvbari i Gregorin bili prisiljeni pod se vatrogascima da će izgubiti godišnju Mazzoleni, vijolinitta Meneghcllo-Dinčić,,
jaku ratnu mornaricu. Glede razgraničenja pritiskom javnog mnijenja ajihovih izbornika, nagradu i da neće biti Stavljeni na stražu operna pjevačica pl. Cindro i pianista
Bozzotti priredjuju veliki umjetnički koncerat.
izmedju Grčke i Srbije javlja se, da su pre­ a i privolom njihovog političkog družtva svi oni koji ne budu podpisali. Oni su do sada velikim uspjehom priredili
govori prekinuti, jer da Grčka previše traži. .Edinost", odstupiti od „Hrvattko-Sloven- Krstelj uveo je u družtvo posebnu koncerte u Trogiru, Mostaru, Korčuli, Rijeci,
.Hrvat" na ovo nadovezuje: Čudnovato! Od tkoga Kluba", ostajući ipak u „Narodnom stražu od dva vatrogasca, kojima se plaća Op*tiji i Trstu, a baš d a n a t koncertiraju-
Srbije avi „previše* traže, Najprije Bugarska, Klubu". dnevno 12 K. Nijedno vatrogasno družtvo u Zadru. Sva pokrajinska štampa najpo­
hvalnije se je izrazila o našim umjetnicima
onda Crnagora, a sada i Grčka 1 Sirota Njeki su nas hvalili — svršava" 'zast. u Dalmaciji pa ni vani nema ovu vrst stra- i njihovim koncertima, p a k i mi za to naj­
Srbija !1 Mandić — a njekoji napadali. Mi se ne žarenja i ne troši toliko koliko sada troši toplije preporučamo publici u Šibeniku, da
šibensko vatrogasno družtvo po naredbi
Bugari za k a t o l i c i z a m . Kako smo obaziremo na nikoga, imademo savjest po Krstelja. Ova straža ima nalog da spriječi ne propusti ovu zgodu, te da brojno p o ­
sjeti koncerat, jer će t e tu nauživati prave
već javili, u Bugarskoj razmahao se jaki kojoj radimo. U ostalom držimo se načela ulaz zapovjedniku Bulatu, da mu tako spri­ umjetničko-klasične glazbe.
pokret za prelaz na katoličku vjeru. Službeni da valja polagati račun svojim izbornicima, ječi vršenje počastne službe na koju ga 0 vijolinisti M,o Meneghello-Dinčić
vladin list „Mir" objavio je rezolucije, koje te budu li oni kada odsudili rad svojih postavilo i još danas ga drži obćinsko ne treba govoriti, jer njegovi veliki uspjesi
su prihvatili Bugari na skupštini u Kisten- zastupnika, znati će već ovi povući koti- upraviteljstva. Ovakovim načinom p o j e d e n u Italiji, • koji su prikazani onomadne u
dilu. U tim rezolucijama pozivaju bugarskog sekvencije". je s a v i m e t a k vatrogasnog družtva.
podlistku „Narodnoga Lista", uspjesi zatim
postignuti na ovome umjetničkom tournee,
egzarha, neka se sjedini s katoličkom crk­ 6 r a d n o j većini u b o s a n s k o m sa­ Izvršivaoc Krsteljeve samovolje jest jasno govore o umjetničkoj veličini našega
vom, da se pod pokroviteljstvom katoličkih boru izrazili su svoje stanovište članovi
jedan cesarsko-kraljski ključar tamnica — glasovitoga vijolinitte.
država oslobodi bugarska narodnost u Ma- bivše Hrvatske Katoličke Udruge na sastanku Pjevačica pl. Cidro i pianista Bozzotti
Ivan Bumber, koji; da postane zapovjedni­
cedoniji. Isti je dnevnik lanjske godine u Sarajevu dne 10 ov. mj. slijede&m za­ dvije su mlade sile koje sigurno čeka lijepa
kom Vatrogasaca, nema straha ni od gra­ budućnost, a osobito dražestnu pjevačicu,
slavio djelo katoličkih misionara u Bugarskoj ključcima :
djanstva ni od zakona ni od svojih pred- koja je svoj obsežni i jaki glas dobro usa­
i naročito preporučivao katolički konvikt i I. Saborski članovi, pristaše bivše H. postavlje.nih da izazivlje nemire i izvadja vršila školom u Milanu.
gimnazijurssumpcionista u Plovdivu. K. Udruge, ne stupaju u radnu većinu niti nasilja. Ulazne karte dobivaju se u brijačnici
Opozicionalni glasnik, .Dnevnik" u se upuštaju u ikakve obvezatne pregovore
Ovakovim načinom Krstelj hoće da Cosolo. Preporučamo svima najtoplije, da
Sofiji odlučno agitira za uniju. Dne 3. sep» sve dotle, dok se hrvatskom narodu ne ne propuste ove lijepe prilike nego da p o ­
uništi vatrogasno družtvo koje je Bulat v e ­
tembra donio je uvodni članak, u kojem dadne zadovoljština za uvredu, koja mu j t hrle u kazalište i da se naužiju umjetnosti,
likim trudom i samoprijegorom podignuo
poziva bugarsku crkvu, neka već -jednom nanesena time, što je vlada proskribirala + Josip Rl5n.0ri.d0- Prekjučer je
na visinu. Danas je vatrogasno družtvo za­ preminuo ovaj obljubljeni poštanski oficijal,
rastrga sve veze s .poganskim imperija* pravaški program, poznatim svojihf riješe-
slugom Bulatovom svim obskrbljeno. Bulat jednom učitelj crtanja na ovdješnjoj resici,
iizmom carigradskog patrijarhata", pa neka njem u pitanju pravaškog kluba u Sarajevu.
je priskrbio družtvu turanj, potrebite s t r o ­ nakon dulje težke bolesti, ostavljajuć iza
pripravlja podlogu za uniju s Rimom. II. U načelu odobravaju zajednički jeve, odijela, fanfaru, zastavu, bez da je sebe težko neviljenu gospodju, rodjenu
Članak se „Dnevnikov" završuje • ovim Složni rad svih triju konfesija u korist na­ obćina i pare potrošila preko preventirane Fosco. Jučer bio mu je veoma krasan
7

p o z i v o m : .Vrijeme je, da zbacimo sa sebe roda i zemlje. sprovod, uz mnogobrojno učestvovanje či-
godišnje svote, sve vlastitim zauzimanjem novničtva i gradjanstva. Vječni pokoj d o ­
pogansko pravoslavlje, naslijedjeno od velike III. Iz nacrta radnog programa imadu te podporom gradjanstva i osjeguravajućih broj mu duši. ' a ucviljenim obiteljima
bludnice Novoga Rima (Carigrada) i da se eliminirati ili drugačije stilizirati one družtava. Bulat je sakupio družtvu lijepi Rismondo i Fosco naše iskreno žalovanje,
krenemo drugim putem. Vrata su nam Rima .stavke, koje bi se mogle tumačiti ( a k o / d a broj prinosnika, kojih inače nije bilo, i svi
T u ž b e g r a d j a n s t v a . Iz gradjanstva
otvorena. Njegovi su pastiri ljubavi punog se njima prejudicira hrvatskomu državnomu ovi uvijek spremno podupiru družtvo i d o ­ čuju se tužbe da na zelenom trgu i na pa­
srca. Naročito su sada u veliko pokazali pravu. :
" " ' prinose svoj prinos, samo dr. Krstelj upi­ zaru nemože se ništa, izim smokava i p o -
svoju kršćansku ljubav.prema mukotrpnom IV. Članovi sabora — bivši udrugali — sani mjesečni prinos od 10 K nije dao, tako midora, kupiti iz ruku donosioca, jer to pod
bugarskom narodu. Neka bude dakle kraj zahtjevaju bezuvjetno, da se hrvatski sa­ da je danas dužan družtvu 6 0 0 K. Bulat nosom strnih redara pada odmah u ruke
pritrga, koje se danomice množe kao gljive.
takozvanom pravoslavlju. Svećenici, učitelji, borski klub preudesi u „saborski klub je radio da družtvo dobije i parnu štrcaljku, Ovu tužbu donosimo do znanja povjereniku
političari, širite tu ideju! Njome ćemo spasiti stranke prava", kako je to bilo odlučeno uredio družtvo, a gradjanstvo cijeni njegove g. Bumberu. .
narodnost!" Uredništvo dodaje, da katolički na zasjedanju vrhovne uprave stranke zasluge i ima u njega povjerenja, jer je Doušnik. Lijepi bebe Pave Kovačev,
pokret ima danas jaku podlogu u bugarskom prava. U „hrv. saborski klub", kakav je imetak družtva povećao, a povjerenja u kad mu potonule šajke, dao se na službu
narodu. danas i u kojem ima mjesta svim mogućim Krstelja nema jer on imetak obćinski sam doušnika. Tako njuška i douškuje Krstelju
programa, ne stupaju više. sve što čuje i ne čuje, valjda da udovolji
S p o r Izmedju Srbija i G r č k a . S p o ­ grabi i obterećuje obćinu sa ogromnim Krstelja, neka ne govori o njemu kao d o
uzdanog vrela uvjeravaju, da je doilo do Mlada m i s a u S k r a d i n u . Na, 21 o. dugovima. pred neko vrijeme. Sinoć je ovaj kampijun
: ozbiljnih nesporazumaka izmedju srbskih i mj. reći će u Skradinu prvu svetu mitu Ali Krstetjev zulum još ne svršava. douškivao policiji, da su t e nečiji konj)
grčkih zastupnika komisije, koja imade da Fra Jere Matić iz Skradina, Ovo je prvi Čuvara vatrogasnog družtva daje strpati u oteli ruci kočijaia i potjerali tami jednim
dijelom obale, pa je zatražio od policije
odredi granicu izmedju Srbije i Grčke. Ko­ fratar skradinjanin. čestitom mladomisniku zatvor, jer vrši naloge svog zapovjednika. bezodvlačno uredovanje. Lijepi bebe, na što
misija ne može da se složi u pitanju gleda srdačnO čestitamo, željom da njegova prva Kada mu ni to nije bilo dosta, da zasiti je spao! Odpremnički posli mora d a vrlo
nekih tačaka oko Gjevgjelija. Da izbjegne nekrvna žrtva bude na slavu B.ožju, a svoju živinsku dušu, dne 15 ov. mj. izdaje loše idju, a impresa ugljena nije upalila, p a
ozbiljnom sukobu, prekinula je svoje d o g o ­ njegovo djelovanje kao svećenika na ponos skupa sa poznatim kretenom drom Smol- zato dobar je i doušnički zanat.
vore, te o tom obavijestila svoje vlade. I rodnog mu mjesta i korist hrvatske d o ­ čićem u ime obćinskog upraviteljstva ne­ Nužda povjerenika n a d ž l v e l e m .
erbska i grčka vlada nastoje sada svim movine ! kakvu odluku, kojom istog čuvara Peru Prem bi obćina šibenska, na temelju zakon­
silama, da sebe i svoje komisije izvuku iz skih propisa, morala imati svog povjerenika
Zorića odpušta iz službe. Bez ikakve kriv­ nad živeži, ona ga ipak nema. Radi toga
toga neugodnog položaja. nje, bez iztrage, bez izviđa dotepenac vide t e svakojake stvari ne samo na ze­
Komisija z a iztraživanje n a s i l j a .
.Agence telegraphque bulgare" javlja, da
Zločinci u rukavicama. Krstelj baca na ulicu sina našeg Šibenika, lenom trgu, već i u krčmama, te, kafanama,
siromašnog Zorića, koji nikada nije zane­ koje mogu da uplivtiu s a javno zdravlje.
Sav nadzor nad živežom vrši d a n a t parta-
au članovi Carnegieve komisije za iztraži- Ne treba ih mnogo tražiti; o njima je mario svoje službe nego ju vazda revno i
lčno obćintko redarstvo.
vanje nasilja u balkanskim ratovima stigli prodrla slava s jednog kraja Dalmacije na ha obće zadovoljstvo vršio, tako da nije
u Sofiju i započeli svoj rad. Vlada im i drugi, a razniješe im ime razni zulumi, pro­ nikada od obćinske uprave, kojoj je p o ­
oblasti idu u svemu na ruku. T o je ista vale, nasilja i haračenja. Glava te bande je dložan, bio prikoren, Knjižara i P a p i r n i c a
ona komisija, koju su najneprijaznije primili dr. Ivo Krstelj iz Kućišta, pokopani načelnik č u v a r Zorić oženjen je a nema djece,
Srbi u Beogradu i Skoplju, a Grci u Solunu. Šibenika. pa je uzeo jedno siroče na dušu kao vla­ Juraj Grlmanl :-: Šlbtnik.
Čitatelji oprostit će aam što im kva­ stito dijete i hraaio ga svojim krvavim
rimo želudac i veselje ipomiajuč s v a ime/ trudima. To je djelo koje može samo da Ima »ve p r o p i t a n * š k o l s k e knjig«
Domaće vijesti. koje je od neko doba postale sinonim,
utjelovljen je svakog zla. Mi amo ih štedili
bude pohvaljeno. Krstelj naprotiv u odluci
veli, da Zorić drži u kući .nezakonitu djecu".
za c. K- Kcformnu KcalKu, Q r a .
nastojeći* da 0 lokalnim nalim stvarima pi­ Lumpu Krstelju probudio se odjednom
:-: djan&kju i P u č k u š k o l u . H
J a M a n a k b a n o v i n s k i h pravala. Dne
II. ov. mj. obdržavao se u Zagrebu kod šemo što manje. Medjutim postupak dra. osjećaj moralaotti i dolazi da daje lekcije Sve ikolske risaće i pisaće pred­
•ira. Mile Ster&Mća sastanak pouzdanika Krttelja i drugova takav ja,, da svakom o moralu oa, kojemu je kuća leglo nemo­ m e t e uz najumjerenije c i j e n e .

*r«<*>Ula » 4lfcti»IK »• 1
I flualro-Ugarsku godišnje
polugodišnje I tromjesečno
m j e r n o , m j e s e č n o K. 1.20====;
P o j e d i n i broj 1 0 para = = = = =
O g l a s i p o cljenlku
Plativ* I ukižlvo u Šibeniku.
(Iz krugova pravaške akademske
Nekoliko dana prije svršetka školske
godine pravaška akademska organizacija
„Kumičić" u Zagrebu pozvala je svu star­
čevićansku omladinu, bez razlike kulturnih
načela i pristaše obiju frakcija, na pouzdani
sastanak. Svrha tomu dogovoru u glavnom
bijaše o v a : izmjena misli o položaju u
stranci prava i stanovište akademske mla­
dosti prema razkolnicima; obrana hrvatskih
svetinja i pravS.
Mnogo se omladine odazvalo tome
pozivu. Divno bijaše vidjeti predstavnike
raznih pravaških grupacija, dotadanje naj­
ljuće osobne i političke neprijatelje, gdje
se n a p e k o n skupa nadjoše na tome sastanku
i to baš u času, kada se naši prvaci i vodje
razdvojiše i grdno posvadiše. Eto akade­
mičara prvih, koji zaboravljaju na sve ono
Što se medju njima dogodilo; opraštaju jedni
drugima sve uvrede, osvade i klevete; odu­
ševljeno se rukuju na pomirenje, pak se
napokon svečano zavjeriše složnim radom
kročiti naprijed.
Razkol u stranci prava bijaše povod
tome sastanku, s druge strane espanzija
srbstva na uštrb hrvatstva u javnom i p o ­
litičkom životu.
Govornici lijepim i zanosnim riječima
pozdraviše složni izstup akademske omla­
dine. T a što nas do sada dijelilo? Zar p r o ­
gram i načela? Ne, pobornici smo istoga
programa, a slijedimo ista načela: oživo-
tvoienje našeg državnog prava. Kulturnom
borbom u ludo trošimo svoju energiju, dok
je narod u robstvu. T o m e su istom dorasli
slobodni i jaki narodi, koji se ne boje za
vlastiti obstanak. J t r dok se mi medjusobno
prepiremo i koljemo, dotle protivnici naši i
oni naroda našega iz naše svadje i nesloge
izbijaju sebi kapital. Stoga cjelokupna aka­
demska omladina osudjuje najnoviji razkol,
koji razdvaja redove i ruši temelje svepra-
vaške sloge. U sudbonosnim časovima i
najkritičnijem vremenu cijepaju se duhovi,
kad moradoše solidnije učvrstiti redove na
o d p o r sili i na obranu hrvatskoga prava.
Momentano je neodlučna: ni za jedne ni za
druge. Budućnost će dokazali, koja je frak­
cija na pravoj stazi, koja se drži programa i
udešava svoj rad prema istome. T a d a će
omladina izreći svoju osudu i prijekor.
Medjutim ne zdvaja nego vjeruje i čvrsto
se nada, da će se svi pošteni i požrtvovni
pravaški rodoljubi u nedalekom vremenu
opet naći na okupu. Sve nesebične elemente,
kojima nije do ambicije i egoizma, veže
program. Svaki drugi uzrok nesloge, koji
nije načelne naravi, osobito pak osobne
zadjevice, tričarije i prkosi, lasno će se
zaboraviti, kad strančarska stvar i obće dobro
to zahtjevaju. Neka zavadjenima u tome
bude primjerom svepravaška sloga akade­
mičara, koji sada apeliraju na rodoljublje
svojih vodja.
Od početka balkanskoga rata zavla­
dala je obća srbomanija. Osobito se iztakoše
akademičari a napose dubrovački, bivši naj-
fanatičniji frankovci, koji se odiekoše svoga
imena, te se asimiliraše s ostalom n a c i o n a ­
lističkom omladinom, čiji ciljevi i težnje
d o b r o su nam poznati. Njih je slijedio
čitav niz ostale srednjoškolske omladine,
i neki naši dalmatinski radikali. Jednim
mahom zaboraviše svu prošlost obč«rani
slavnim pobjedama srbskoga oružja, pre­
stadoše biti e n o , što do pred balkanskim
ratom bijahu. Fravaši se identificiraju sa
Srbima, svojti sudbinu vežu s njihovim
ciljevima... Ne mrzimo braću Srbe — ne
' dao' Bog — ah nemožemo sve mirno i
hladnokrvno trpjeti, što se na štetu hrvat­
stva dogadja. Da ih volimo kao braću, nek
im 6luže za dokaz naše simpatije prigodom
rata. Dok su oni ginuli na bojištima, mi
smo slavili njihove pobjede, kupili milodare
tk ranjene i siročad, izlagali se tamnicama
i progonima, da uveličamo njihov« slavu,
HRVATSKA
" " =
K. 14
suraz
• •'
= =
ŠibeniK, 2 0 rujna 1913.
i da barem materijalno p o m o g n e m o na-
stradalima. Naše su misli strepnjom pratile
njih na bojnom polju. Svaka njihova p o ­
omladine).
bjeda bijaše naša a njihov poraz bila bi
bi nama sramota. Sve smo učinili, u čemu
mogosmo, da im pomognemo. Pak kao što
mi njih uvijek podupirasmo, podupiremo,
a i u buduće podupirat ćemo, isto tražimo
od njih uzvratnu ljubav : milo za drago,
da i oni nama pomognu pri ostvaranju hr­
vatskoga kraljevstva. T o nam je cilj, to
ideal. Neka ih u tom djelu vodi ljubav
prema rodjenoj grudi i naklonost prema
suplemenjacima. Svaku drugu akciju, koja
bi se kosila s našim stanovištem, smatramo
izdajničkom i protunarodnom, koju ćemo
svim dopuštenim sredstvima suzbijati.
Osobito nam na srcu leži hrvatsko
sveučilište. Pokušaji, da se i ovo pretvori
u nekakovu nacionalističku kulu, jako nas
zabrinjuju. Da taj naum ne uspije, dužnost
je cjelokupne pravaške omladine, da ener-
gički ustane proti najezdi te razvratne bu­
jice. Dogadjaji, koji se odigravaju na sveuči­
lištu, ne služe nam na diku, dapače nas
sramote, kao napadaji srbskih akademičara
na neke Bugare za drugog balkanskog
rata. Svaki je Hrvat morao posredovati i
miriti zavaljenu braću, a ne povladjivati
jednima, a osudjivati i napadati druge
— Bugare, tako da su ovi terorizirani
povratili se svojoj kući namjerom da se
više nikada k nama ne povrate, jer su se
uvjerili, da i na našem sveučilištu Srbi d o ­
miniraju. Nedajmo sveučilišta, neka nam
barem to ostane čisto hrvatsko, bez ikakove
natruhe. T o je naša svetinja, naš amanet.
Složno izstupimo u borbu za upravu „ p o d -
pornoga družtva", kao što se zavjerismo.
Ovoliko na znanje i ravnanje prava­
škoj omladini, a ujedno da upozorimo
pravašku javnost, koja se do sada ni naj­
manje nije interesirala z>= svoj pomladak,
na složni izstup naše omladine, da p o d u ­
pre akciju svoje uzdanice, poduzetu u ple­
menitoj namjeri, da brani hrvatske sve­
tinje i da miri zavadjene vodje.
Šibenik, 20. rujna.
A k c i j a p r a v a š k e o m l a d i n e . Iz
krugova pravaške akademske omladine
primili smo članak, koji uvrštavamo
na prvom mjestu. Korak omladine
hvalevrijedan je i mi ga, u ove dane
nesredjenosti i vrludanja, od srca po­
zdravljamo.
Motivi, koji potakoše akademsku
omladinu na složan izstup, oni su isti
koji izazvaše u čitavoj stranci prava
reakciju protiv nastojanja n e d h da
stranku svedu s njenog dosadanjeg
strogo državopravnog pravca na sklizko
polje nekih nacionalističkih maštanija.
U osudjivanju srbomanije, koja u po­
vodu srbskih pobjeda na Balkanu bila
zahvatila ponajviše mladost, složni su
svi faktori stranke te i vrhovna uprava
stranke prava i pokrajinske njene or­
ganizacije upućene su sada, da iz
s ojih redova trijebe sve ono što u
stranku ne spada, bilo one koji iz
pravaštva hoće da stvore podvornicu
srbstva, bilo opet one koji iz stranke
prava htjeli bi učiniti kvasac za ma-
gjarske težnje predstavljajuć mogućnost
oživotvorenja pravaškog programa u
okviru dualizma, te negacije svake
slobode i svakog prava hrvatskog
nar6da. Utrkivanje gospode Horva-
tovaca oko Hrvatske" sa koalicijo-
našima za vlast odurno je i mislimo
da izvan Banovine težko će bit pra-
vaša koga uloga Horvata i družine
neće biti ojadila i ogadila.
Nego pravo umujuć valja pravo
i zaključivati, suditi. Činjenica je, da
pravaši iz Dalmacije podpuno su složni
u nazorima sa pravašima iz Bosne,
Istre, sa pravašima oko „Hrvata", a
kako vidimo, i pravaška akademska
omladina jednakih je nazora, a ipak
nas nešto dijeli. Trebalo bi da pra­
vaška akademska omladina povuče iz
stanovitih pojava i logične zaključke,
pa dok je tu jedna organizacija pra­
vaška s vrhovnom upravom na čelu
koja je identičnih nazora te jednakom
odlučnošću pobija i magjaronstvo i
srbstvo u pravaškim redovima, dužnost
je svih pravaša okupit se oko nje i
podupirat je. Dobro je žaliti razkol,
ali zlo je stajati po strani kada se
zna da je frakcija dra. Horvata pod­
puno zaplovila magjaronskim vodama
i da je jedino vrhovna uprava stranke
sa drom. Milom Starčevićem na čelu
ona koja zastupa pravaški program
otvoreno i dosljedno, bez primjesa
magjaronštine, austrijanštine i srbizma.
U ovakvim prilikama stajati postrance,
biti neodlučan te ne izjavljivat se ni
za jedne ni za druge, isto je što i
osudjivati dobro a bodriti one koji su
na krivome putu.
Rekosmo, da je akcija omladine
dobra i plemenita, ali d a bude uspje­
šna potrebito je da u zaključcima
bude logična. Raditi za svepravašku
slogu a van svepravaške organizacije
nesmisao je i znači već obstojeće slo­
žne redove mutiti i rušiti. I u prošlim
borbama na hrvatskom sveučilištu
pravaška omladina našla je u dru.
Mili Starčeviću i drugovima najizda-
šnjiju podporu, ali pribavila im je i
razočaranje, jer se poslije iz pravaške
omladine izčahuriše nekakovi Mlado-
hfvati. Svaka nova nomenklatura do­
nosi narodu zbrke i štete. Izvan stran­
ke prava nema Hrvatskoj spasa, pa
zato i omladina, ako hoće biti pra­
vaška, mora biti u stranci prava.
Držat se postrance, stvarati nekakvu
zlatnu sredinu izmedju dobra i zla
nemoguće je a da se ne škodi dobru.
Ne preostaje dakle nego odrješit,
ravan put, čist pravac pa Bog !
P r a v a š k i klubovi u B o s n i d o ­
zvoljeni. Usljed energične intervencije
hrvatskog saborskog kluba, bosanska
vlada bila je prisiljena opozvati za­
branu pravaških klubova. Na konfe­
renciji hrvatskog saborskog kluba,
kojoj su prisustvovali svi hrvatski
zastupnici osim dvojice (disidenata),
predsjednik sabora dr. Mandić dao je
službenu izjavu, da je vlada zaista
opozvala naredbu kojom se bilo za­
branilo osnivanje pravaškog kluba u
1
Sarajevu.
Reklo se, da je vlada zabranila
osnutak pravaškog kluba jer je ovaj
bio od pristaša dra. Sunarića. Da je
to mnijenje krivo, dokazuje i okolnost
da je vlada zabranu povukla nakon
Što su bosanski pravaši uzeli stvar
kao obće narodnu. Hrvatski saborski
kiui), u kojemu se nalazi uz ostale
hrvatske zastupnike i toli napadani
nadbiskup dr. Stadler, uzeo je bio
stvar Sunarićevog kluba kao svoju i
stvorio iz toga kabinetsko pitanje, iz-
javljujttć da neće stupiti u pregovore
za radnu većinu dokgod vlada ne
dade zadovoljštinu za uvredu, koja je
bosanskim Hrvatima nanesena time,
što je vlada onom svojom zabranom
pravaški program proskribirala.
Činjenici je, da je proti postupku
vlade ustala" cjelokupna pravaška
štampa, a osobito odlučno i sarajev-
ki „Hrvatsk; Dnevnik", i baš energi­
čni izstup bosanskih pravaša dokazom
je da ne stoje one predpostavke o
Sunarićevu opozicionalstvu i Stadle-
rovu služničtvu, na što su cijelo ovo
pitanje o zabrani pravaških klubova
htjeli svesti bivši pravaši oko „Riječi"
i njihovi sibsko-demokratski prijatelji.
U r e d n i š t v o 1 uprava n a l a z e s e na tr§u
= sv. F r a n e (za o b ć . p e r i v o j a
VlastniK,, I z d a v a t e l j i o d g o v o r n i u r e -
' • dniK J O S I P £>r?EZQft.
Tlsk.a.: H r v a t s k a Z a d r u ž n a T i s K a r a u
============ Š i b e n i k u , u. z. s. o . j ;
Br. 21.
Logičan zaključak iz njihovih smionih
tvrdnja i napadaja, sada nakon uki­
nuća one zabrane, bio bi da Suna-
rićevo opozicionalstvo nije baš bo­
sanskoj vladi toliko pogibeljno i mrzko.
Takav zaključak nemožemo da stvo­
rimo, jer ga ne opravdava držanje
dra. Sunarića, kao što ni ostali hrvat­
ski zastupnici u Bosni, koji se nalaze
u hrvatskom saborskom klubu — a
ima ih i bivših zajedničara i bivših
udrugaša ničim nisu zavrijedili da
budu prostački psovani i vrijedjani u
svom karakteru.
Hrvatosrbi, Srbohrvati, s v e ,
s a m o n e Hrvati. „Sloboda" i još
neke novine sustavno ignoriraju hr­
vatsko ime bilo stapajuć ga sa srbskim
bilo podpuno izpuštajuć ga. Tako i u
izvješću o dogodjajima u Zadru, prigo­
dom kongresa talijanskih djaka, govori
se o Hrvatosrbima, o Srbohrvatima, da
se tako prikrije hrvatski karakter. T a ­
kove su kovanice istom prigodom
došle i u novine van Dalmacije. Ovo
bagatelisanje hrvatskog imena na
račun srbstva nemože a da ne
bude na uštrb hrvatskoj stvari i du­
žnost je svakog pravaša, da se ta­
kovom postupku odupre.
Toliko je bilo borbe i u saboru
u Zadru proti srbohrvaštini kao austri-
janskoj kovanici, a sada tu austrijansku
kovanicu upotrebljavaju i šire oni isti
koji je pobijali. Gdje je tu dosljednost,
a gdje i ozbiljnost?
Umjetnički konceraf.
U četvrtak večer u kazalištu
Mazzoleni, za prvi put u Šibeniku,
imali smo prigode slušati glasovitoga
i velikoga violinistu Meneghella-Din-
čića i naše dvije mlade umjetnjčke
sile pjevačicu pl. Cindro i pianistu
Bozzotti. T o je bio osmi koncerat
što ga ovi umjetnici prirediše na
svojoj tourneji po našim krajevima.
Umjetnički uspjeh bio je izvanredan,
a bilo je dosta odabrane i otmene
publike ; samo je žaliti da je parter
bio dosta slabo posjećen.
Violinista Meneghello-Dinči'č u-
mjetnički je velikan, kojemu se je i
Italija divila i kojim se hrvatski
narod može dičiti. U zadnje doba
sva domaća štampa sa najvećim pri­
znanjem pisala je o Meheghello-Din-
čiću iznašajući njegove umjetničke
vrline, te šibenski glazbeni krugovi
znali su već unaprijed da pred njih
stupa veliki umjetnik, ali' uza sve to,
naša očekivanja bila su u velike nad­
mašena i svi opazismo _ da je Me­
neghello-Dinčić na guslama' genij,
kakovi se rijetko radjaju.' 0 'njegovoj
divnoj tehnici, velikoj preciznosti,
jakosti i dubokoj ćustvenosti 'i njež­
nosti suvišno je govoriti ; bn je u
tome savršen. Kada se hoće o Me-
neghelo-Dinčićevom gudjenju govo­
riti, onda se može jedinu iztaknuti
preveliki i ja: i efekat, što ga: on
proizvadja u publici.
Vijoliu i arket u rukama Mene-
ghella-Dinčića postaju è u dottor na i
magična sprava, koja nadnaravnom
jakošću razpolaže i gospodari čuv­
stvima slušaoca. A^enegheflO-faiVčić
svu svoju veliku d ti sir \ror"šv*oje
gusle ulijeva u duše šliisayOS,*t,ć S"»ni
skupa sa guslama njegovim "stèhiii i
čeznu tugaljivo u E'egijama Bazžfffta,
te zanosno i čuvstveno proživljuju sve
one .andante", t r a n q u i l l e " ; triumfi-
rajući „finale" Beriot-jpvog Conccrt-a
br. 7. Dok Meneghello-Dinčić gjidi
Paganini-ev „Mose", 4°J$^i P a s e r a v 0
čudo, jer jednom ž i r o n r H I m o m on
proizvadja tako savršeno sve one
varijacije, e bi se reklo- da su pro­
izvedene raznim strumentima. U tome
komadu se je vidjelo, kakovu dotje­
ranu i savršenu tehniku posjeduje
naš Meneghello-Dinčić. Četiri zadnja
komada, što ih je gudio, bila su
ietiri prava bisera, nježno i ćustveno
odigrana, koji su svakoga raznježili i
ranijeli. Meneghello je na publiku
učinio preveliki dojam i bio je uvijek
u velike i burno aplaudirati, kako
jedino zanesena i oduševljena publika
može aplaudirati.
Dražestna i simpatična pjevačica
pl. Cindro posve nas je zadovoljila.
Glas joj je veoma jak i ugladjen, a
osim toga obsežan od nizkih do visokih
tonova. Ona je imala sreću da prva
propjeva hrvatski u Opatiji na javnome
koncertu. Za to smo baš zahvalni
umjetnicima da na svojoj tourneji
pohodiše i ovo naše hrvatsko liječilište,
a i za to e da i stranci tamo vide
kako Hrvati imaju dobrih umjetnika,
koj ma bi se i veći narodi mogli po­
nositi. Gdjica pl. Cindro je aplaudi-
rana, a na osobiti način kada je od-
pjevala „Tužnu pjesmu" iz opere
„Povratak" komponirane od Meneg-
hello-Dinčića, koju je morala opetovati.
Romanca je baš prekrasna i zanese
svakoga koji je čuje, tako da je do
sada uvijek morala biti opetovana,
.gdjegod se je pjevala. Na ovome
uspjehu mi od srca čestitamo kompo-
nisti, te želimo da ga ovo obodri da
iznese čitavu svoju operu na vidjelo.
Mladi Bozzotti je veoma dobar
pianista. Prati baš divno, umjerenom
jakošću, tako da zvukovi njegova kla­
vira ukrasuju izvadjanje onih koje
prati. Individualnost svoju pak pokazao
je u izvadjanju Regera i Streleckya,
gdje je pokazao dosta dobru tehniku
i interpretaciju. Mi zahvaljujemo na­
šim umjetnicima, da su posjetili naš
grad i priuštili nam pravi umjetnički
užitak, željom da nas čim prije opet
svojim dolazkom počaste.
Političke vijesti.
Mir izmedju pugarske i Turske.
Pitanje granica izmedju Bugarske i Turske
definitivno je uredjeno. Nova granica ide
s a ušća Marice preko užća Kezvaje sjeverno
o d Inijade i ostavlja Dimotiku, Drinopolje
i Kirkilise Turskoj. Trnovo, Mustafapaša i
Ortakkej pripadaju Bugarskoj. U principu
je postignut sporazum i u narodnom pitanju.
Sukob izmedju Albanije i Srbije.
Prilike na albanskoj granici sve više uzne­
miruju javnost, jer dolaze vijesti, da Arnauti
spremaju veće upade, nego što su bili d o ­
sadašnji i da naoružavaju svoje supleme-
njake u Granicama Srbije.
Iz Beograda javljaju: Prema privatnim
vijestima u okolini Djakovice i Prizrena
neki strani agenti nagovaraju Arnaute, da
s e odrneču u brda i da bježe preko granice.
D o sada je do 2 hiljade Arnauta nestalo, a
ž e n e su im ili pobjegle takodjer u brda ili
o n e koje su ostale, tvrde, da ne znaju gdje
s u im muževi.
Utvrdjeno je i to, da su ovi agenti,
koristeći s e slabim posadama na crnogorsko-
albanskoj granici, uspjeli da preko crno­
gorske zone unesu dosta pušaka u Srbiju.
U isto vrijeme kad se dogadjaju upadi
Arnauta na srbski teritorij, predstavnici ve­
likih sila interveniraju kod srbske vlade, da
povuče srbske čete sa nekojih pozicija u
granicama još- tačno neomedjene Albanije.
Na predstavku velikih sila srbska vlada
je odgovorila, da ona, i ako vidi za čim se
ide, ipak neće davati povoda zapletima,
nego će poslušati velike sile i povući srbske
čete iz Albanije.
Italija u Maloj Aziji. Iz Rima jav­
ljaju, da je turska v ada dala jednom
talijanskom družtvu koncesiju za gradnju
željezničke pruge od Adalije preko viso­
ravni Tauruša u Maloj Aziji. Pruga će biti
d u g a 154 kim. i otvoriće jedno plodno
područje, koje je osobito povoljno za g o ­
spodarstvo i kolonizaciju. U Tahtali zalivu,
u blizini Adalije, sastaju se trgovački p u -
tevi, koji vezuju Rodos i Cipar sa unutraš­
njom Malom Azijom.
PREDPLAĆUJTE SE NA
„HRVATSKU MISAO"!
mašta i vina. U ovu svrhu putujući učitelji Jpb.ovu ustrpljivost pokazali smo,
Naši dopisi. poljodjelstva sabiru dotične uzorke. Prepo- kada smo mjesece i mjesece podnosili sva­
Sinj, dne 16. rujna. [Premudra posla­ ručamo vinogradarima da im budu pri ruci kojake izazive od strane firme Krstelj i drug.
nica Dr. Grizice). U „Slobodi" od 4. t. mj. i dadu uzorke. Ali nasilna ona čeljad zadire svagdje,
br. 208. izašla je „Sinjska poslanica". Ton harači narodno d o b r o i uzimlje za nišan
je poslanice konfuzan, i očitu izbija, da je nevoljne, siromašne ljude, goni ih p o su­
poslanica pisana sa nekim strahom i zebnjom. dovima podmlčući sumnjive svjedoke.
Započimlje „obćinski brodolomci uvidjaju, Domaće vijesti. Kako da i ne planerao gledajući, kako
da ih afera načelnika Marovića i bezglavo Klub hrvatsko-slovenskih zastup­ dva doktora prava izdavaju odluke u ime
upravljanje fra Mihe vodi k neminovnom nika na istarskom saboru obdržavao je u obćinskog upraviteljstva bez znanja i proti
potonuću". Baš bombastički. Želio bi reći ponedjeljak dne 15. o. mj. u Trstu sjednicu, volji petorice obćinskih prisjednika, kako
javnosti, da još brže potonuće uzslijedi, da na kojoj se je razpravljalo obćenito o hr­ prave krivotvorine, počinjaju javna nasilja
Dr. Grizica iznese, u čemu se današnji vatskom pitanju i napose o sadašnjem p o ­ i zlorabe vlast, s toliko cinizma, žuči i
upravitelji obćine nalaze kao.brodolomci i ložaje našega naroda u Istri. Stvoreno je drzovitosti da je pravo čudo, odakle su
u čemu se sastoji bezglavo upravljanje fra raznih zaključaka jednoglasno, odnosećih naši ljudi smogli toliko ustrpljivosti. Koji
Mihe? Zar u tom, što mu prigodom sokol­ se na gornja pitanja i razpravilo razna šibenčanac može da ostane miran gledajući
skoga sleta nije nasio? mjestna pitanja. kako Krstelj baca na ulicu jednog našeg
Ponosom se može iztaknuti, da sinjska Autonomija katoličke crkve u Bosni. sugradjanina, čuvara vatrogasaca Zorića,
obćina vodjena je tako zdušno, pošteno i U Sarajevu obdržavaju se u nadbiskup­ upisujuć mu u zločin što je iz čovjekolju-
značajno, da joj para u Dalmaciji nije, a skom dvoru konferencije bos. herc. episko­ bivosti uzeo jedno tudje dijete, iz nahodišta,
osobito kada se uvaži, nakon onakove jadne pata i redodržavnika. U konferencijama pod svoje!
Tripalove uprave. Što se tiče sokolskoga učestvuju preč. o. del. Bastien, preuzv. g. Krstelj-Drinkovićeva „Rieč" nema srca
sleta, očito je poznato, da nije bilo onakova nadbiskup Stadler, presvj. biskupi Mišić, da spomene, zašto smo u prošlom broju
izkaza sa strane obćine i načelnika Marovića, Garić i Š a r i ć ; arhidjakon vrhbosanskog onakom žestinom ustali. I naša strpljivost
izgledalo bi sve pokopano, o čemu su kaptola protonar Košćak, franjevački p r o ­ ima granica, pa i danas Krstelju i njego­
sokolaši najbolju uspomenu ponijeli. vincijali Mihačević i Ostojić te superior vim savjetnicim poručujemo, da se okane
Sokolsko slavlje, onako kakovo je u hrvatske misije Družbe Isusove O. Dostal. ćorava posla, da se sprijatelje sa sudbinom
istinu bilo, vjerno je opisano u „Hrvatskoj Glavni je predmet ovih konferencija auto­ i ne siju novih neprijateljstva, da ne po*
Misli", a sve ostalo, što nakon 20 dana nomija kat. crkve u Bosni i Hrcegovini. ženju bure koju mi ne želimo ali koju oni
bulazni Dr. Grizica, izljev je samo njegove Nova Andrassyjeva stranka prama silovito izazivaju.
prikipljene otrovne žuči, jer mu njegova Hrvatskoj. Dne 14. o. mj. konstituirala
Borbe u vatrogasnom društvu imale
prijeteća pisma ostadoše ko i boj Don se u Pešti nova magjarska, Andrassvjeva
su odjeka u četvrtak u kazalištu prigodom
Quihota proti vjetru. Izstup Dr. Grizce proti stranka, sastojeća od starih političara koncerta. Zapovjednik Bulat poslao je u
načelniku Maroviću oslanja se na povik u sviju stranaka, koji su bili ili bi htjeli na
kazalište i prijavio političkoj vlasti svojih
»Slobodi", da načelnika treba utuci. vladu. U svom programnom govoru. An- šest vatrogasaca za običajnu stražu ; Krstelj
Koli fra Miho, toli druži „uskrsitelfi drassv se je taknuo i Hrvatske p o načinu
pak poslao je svojih šest. Kako Krsteljevi
mrtvaca" čekaju Dr. Grizieu na mezevu. svih magjarskih političara bez razlike stra­
vatrogasci nisu se mogli legitimirati nalo­
Ali, kad je željan toliko čišćenja ljudi druge naka. On je rekao : „U interesu uzpostave
gom zapovjednika, izaslanik političke vlasti
stranke, do poštenja mu stoji, da prije ustavnosti u Ugarskoj, kojoj je u posljed­
g. Stiassnv dao im je nalog da se odstrane,
počme čistiti i od gube prati ljude svoje nje vrijeme zadan težak udarac, ustavna
tako da je stražu obavilo onih šest vatro­
stranke, te da vjerno opiše javne afere straka želi, da bi što skorije prestalo izni­
gasaca koje poslao g. Bulat, koji je i kod
Tripala, Opare, Uroša Masovčića i drugih i mno stanje, što sada postoji u Hrvatskoj i
vlasti kao i kod gradjanstva još uvijek pri-
tad će se doviknuti: aferim, Dr. Grizico, i Slavoniji. Ovim je zemljama pod krunom
poznat za zapovjednika vatrogasaca i takav
ti si, i nitko drugi, onaj čovjek, koga je sv. Stjepana i u okviru državne zajednice
će biti, dokgod uživa povjerenje obćinske
Diogen svijećom usred dana na javnom s Ugarskom zajamčena tako široka podloga
uprave.
trgu tražio. za njihov razvoj, da uz dobru volju s obiju
Obćina je primila od kazališta pri­
strana mogu udovoljiti svi svojim g o s p o -
stojbu za vatrogasce, a Krstelj dao podje-
darskjm i narodnim aspiracijama. Ustavna
liti novac medju onih 6 svojih koji niti
je stranka nadahnuta iskrenim pr'jateljstvom
Gospodarstvo. i dobrohotnošću spram Hrvatske i Slavonije,
nisu stražarili. Tim je prikratio one druge,
ali ovi će već znati prisiliti ga, da oteto
Slaba ribarština. kojima su interesi posve istovjetni s inte­
vrati.
Okolicu šibensku izdalo je ljetno ri­ resima Ugarske. Hrvatski narod može biii
banje kao nikad dosad. Ukupno uzeto ribari uvjeren, da je stoga Ugarska spremna iz- T r g o v a č k a škola usavršivanja počet
nijesu izribali ni polovicu vrijednosti karbida puniti sve njegove želje do krajnih granica će upisivanjem trgovačkih pomoćnika dneva
što su potrošili. Bilo bi uputno, da ih p o ­ mogućnosti, naravno, uz očuvanje državne 22. ov. mj. Upisivanje slijedit će od 7 do
morska vlada pomogne, e da bar deficit zajednice". 8 s. večer u prostorijama c. k. velike r e -
plate. Obtužnica proti Dojčiću. Dojčiću formne gimnazije. Upisnina iznosi 5 K i
koji je pucao na komesara Skrlecza, uručio 16 para.
Dinamitardi. je sudac istražitelj optužnicu. Državni o d ­ Po § 99 b . obrtnog reda dužni su
Stižu nam tužbe s Krke i iz Skradina, vjetnik ga tuži radi zločinstva uvrede Veli­ pohadjati rečenu školu svi trgovački p o ­
da nema dana, kad se tamo ne tamani čanstva, označ. u § 6 3 . kaz. z., zločinstva moćnici koji nisu j o š navršili 19 godinu, a
riba dinamitom. Rek bi da je pomorskoj smetanja javnoga mira, označ. u § 305, si. nemogu dokazati da su već pohadjali sličan
vladi mala briga za naše blagostanje, kad a) kaz. z., zatim zločinstva uvrede članova zavod. Svi trgovci dotično obrtnici, koji ne
ona ovako nehajno pušta da se ova bogata cesarske kuće, označ. u § 64. kaz. z, i bi upisali svoje pomoćnike u rečenu školu,
ribarska podvornica tamani i uništuje. š t o konačno zločinstva pokušanog potajnog biti će prijavljeni obrtnoj vlasti.
rade njenih 40 ribarskih stražara ? Što tri umorstva, označ. u § 8., 134. i 135. toč. š k o l a za šegrte u našem gradu otvara
parobroda i sijaset činovnika, koji su d o ­ 1. kaz. z., što se kazni osvrtom na § 34. se na 1 došastog mjeseca. Pozivlju se g o ­
dijeljeni ribarskom odsjeku? Intesenti traže, kaz. z. p o višoj stavci § 138 kaz. z. (od spodari (majstori), da upišu svoje šegrte u
kad se pomorska vlada ne miče, od skra- 10—20 godina). ovu školu, e da izbjegnu posljedicama z a ­
dinske obćine, da se obrati Zemaljskom R a z p r a v a proti Dojčiću urečena je kona. Upisivanje će slijediti u jednoj od
Odboru, neka bi on uzeo u zaštitu naie već za 25 ov. mj., buduć Dojčić nije proti školskih prostorija kod sv. Frane dana 30.
blagostanje, a kad bi i ovaj se oglušio, tad obtužnici najavio nikakvih prigovora. t. m. od 9—12 sati prije p o d n e .
nek sazove na skupštinu gradjane, da oni Radna većina bosanskog sabora.
odluče o ovoj veoma važnoj stvari i p o - Hrvatski saborski klub nastavlja svoja vi­ The Edison Kinematograf daje d a ­
staraju se za čuvara, pa makar mjesečnim jećanja, da se omogući radna sposobnost nas i sutra: I. Arsen Dupin progucao kla­
doprinosom. sabora. Izabran je odbor od 5 članova, koji rinet (komično); II. Bračno putovanje, d r a -
matsko remek-djelo od 800 metara vrpce;
Ovome mi nemamo što nadodati, će pregovarati s ostalim strankama sabora
III. Gljivić kroti punicu.
jer smo više puta upozorili na ovo odlu­ 0 ovoj stvari. Razpoloženje za ustrojenje
čujuće faktore. Nehaj njihov prešao je radne većine do sada je prilično povoljno. U ponedjeljak i utorak novi razpored:
I. Jači od mržnje, velebna dramatska radnja
svaku mjeru. Ipak mislimo, da će se bez Hrvati traže jedino još ispunjenje nekojih
od 1100 metara vrpce; II. Skitalični trik
namještaja jednog privremenog ribarskog želja, koje su podredjene naravi. Drži se,
(komično).
stražara za Prukljan i Skradin težko stati da će ministru Bilinskom poći za rukom,
na put zločincima, koji rijedko uhvaćeni, da osposobi do jeseni sabor za rad.
bivaju kažnjeni odveć blago, te kazan ne Popunjenje obćinske uprave u M a -
odgovara nipošto zločinu počinjenom, a još karskoj. Dneva 17. o. mj. obavljen je izbor
manje koristi, koji je zločinac iz ovog zlo­ dvojice prisjednika obćine Makarske na
čina crpio. mjesto onih koji se nedavno odrekli. Je­
Hrvatska
Ribarstvo nam danomice nazaduje, a dnoglasno bijahu izabrani Silvestar Matu-
osobito oboritom ribom, kojoj je Prukljan lović, pravaš, prvim obćinskim prisjednikom
i Jaruga leglo. Ubite mriče, nestaje ribe. 1 Mate Šimić, od hrv. stranke, četvrtim
Zadružna Tiskara
Čudimo se, po onom što dinamitardi rade obć. prisjednikom.
u ovim predjelima, kako i jedne oborite Srbska štamparija u Zagrebu pred
ribe vidimo. Valjda Bog koju čuva, ko u likvidacijom. „Narodne Novine" priobćuju
korablji Noa, da se ne bi izkorenile. poziv na izvanrednu glavnu skupštinu dio­ u. z. s. o. J.
ničara srbske štamparije u Zagrebu, na
Ribari koralja. kojoj će biti predložena likvidacija štam­ - — U ŠIBENIKU
„Ribarska Koraljarska Zadruga" u parije.
našem gradu odpremila je i ove godine
jednu Iadju na ribanje koralja uzduž naše irradjuje s v t u tiskarsku
obale. Usljed hrdjavih vremena ribolov je
bio odveć slab. Gradske vijesti. struku spadajuće radnja
U fond „Hrvatske Misli" darovao je
Tipovi mašta i vina. g. F. Ž. Donadini K 3 mjesto čestitke mla- tačno, brzo I Jeftino.
Po nalogu ministarstva pozvana je domisniku Martinu Jurjeviću u Splitu. Uprava
ctnoložka postaja u Splitu da prouči tipove lista najljepše zahvaljuje.
 imjer__ natp. Prii

HRVATSKA
I»r«dplata »a SlbenlK = = = = = Uredništvo I uprava nalaze s e n a trgu
I flustro-Ugarsku godišnje K. 14—,
• •• sv. Frane iza obć. perivoja
polugodišnje I tromjesečno suraz-
VlastniK, Izdavatelj I odgovorni ure-
m j e r n o , m j e s e č n o K. 1 . 2 0 = =
P o j e d i n i b r o j 1 0 para = i» = - • dnIK J O S I P bREZGfl,

O g l a s i po cIjenIKu • '••-! TisKa ; hrvatska Zadružna Tiskara u

P l a M v * I a t u i l v « u &lb«niK«i. = = = = = = = = = = Š i b e n i k u , u. z. s. o. j .

Šibenik, 2 4 rujna 1913. Br. 2 2 ,

Izborna reforma za sabor.

P r a m a preinakama, koje j e učinio
Saborski o d b o r za izbornu reformu, predleži
slijedeći nacrt, sastavljen od dra. Smodlake,
a sadrži tri izborne kurije i to :
I. Pučko izborništvo.
II. Izborništvo srednjih poreznika.
III. Izborništvo velikih poreznika i " I . V e l e p o r e z n i č k o izborništvo.
trgovačkih komora.
Pučko izborništvo bira 19 poslanika,
Srednji poreznici 2 1 , veliki poreznici 14,
trgovačke komore 3 . Uz 2 virilista ( d o s a -
d a š n j i ) sabor bi imao ukupno 59 zastup-
tiika, od kojih bi / bila i z a b r a n a od pučke
l
3 Broj srezova i mandata pokazuje ova
kurije.
U svim kurijama izbori su i z r a v n i
(dfrekni) i tajni. Svaki birač ima samo
jedan glas, t. j . svaki vrši p r a ^ o g l a s a samo
U svojoj kuriji. Jedini su izuzetak tome
Vijećnici trgovačkih komora.
Izborne punomoći se u k i d a j u , t e i
ž e n e vrše lično izborničko pravo.
Žene bi kao poreznice imale pravo
glasa samo u kuriji veleposjednika ali bi
morale glasovati lično.
Izborno pravo bilo bi lično. Samo u
veleporezničkoj kuriji imale bi pravo glasa
zajednice i moralna bića. U d r u g i m k u r i j a -
ma porez svake i m o v n e zajednice ima se
razdijiiiti medju članove u razmjeru njl-
hova dijela te prema tome svaki z a d r u g a r
vrši pravo u kuriji kojoj pripada po svome
dijelu poreza.
I. Pučko izborniStvo.
. .. . . . .. .
Pučko] kuriji pripadah bi svi birači
... ... . ,'. . J
. ,
koji godišnje plaćaju manje od 8 kruna
, 1 8
' ^ * . . .
Izravnog poreza, te svi neporeznici.
Pučko izborništvo razdijeljeno je u
19 srezova te bi jedan zastupnik došao na
, ., -u -i e i • TJl i« _
S v a k i h 6600 izbornika. Svaki srez bira
* nadodale, da bi Srbima bilo osigurano 8
jednoga poslanika
Srazovi su slijedeći. : .ma duša
1. Zadar (grad Zadar s Arbanasima) 16.000
Ukupni broj birača u ovoj kuriji iz-
nosi od prilike 1.5.000, koji ukupno plaćaju
oko 800.000 kruna izravnih poreza na g o -
dinu. Na 1 zastupnika došlo bi prema tome
oko 700 birača i do 40.000 kruna poreza.
Imaju pravo glasa svi poreznici (ta-
kodjer žene i m o r a l n a bića) koji godišnje
plaćaju više od 100 kruna izravnih poreza,
a od toga najmanje 50 kruna za zemljanim,
kućarinu, obrtarinu ili prihodarinu.
tablica:
1. Zadar (pol. kotar Zadar)
2. Knin (pol. kotar Benkovac,
obć. Knin i Vrlika)
3. Šibenik (pol. kotar Š i b e n i k i
o b ć . Drniš i Promina)
4. Split ( p o l . kotar Split)
5. Makarska (pol,, kot. Makarska,
Metkovići, Imotski i obć. Sinj) 1 mandat
6. Hvar (otoci Brač, Hvar i
Vis)
7, Dubrovnik (pol. kot. Dubrov-
nik i Korčula)
8. Kotor (pol. kot. Kotor)
Ukupno bi bilo oko 2000 veleposjed-
ničkih glasova sa obilatim 1 milionom kruna
godišnjeg izravnog p o r e z a . Na 1 zastupnika
palo bi tome oko 140 birača i 70.000
kruna poreza.
Nadalje bi birale trgovačke komore 3
zastupnika i t o :
1. Zadar
x
2. Split
Q
„ S , .,
1
3 . Dubrovnik
Srbi i Talijani.
...U;.
„S oboda", pnobćujuć o v u osnovu,
, '. . ' ., . ' .. . ' F
• V
... f J
likih poreznika i trgoračkih komora), ne-
može se nikako dozvoliti da se udari onako
visoka porezna granica pučkog izbomičtva.
Saborski odbor udario je tu granicu n* 8
K, te bi prema tome pučkoj kuriji pripadali
svi poreznici koji plaćaju manje od 8 kruna
izravnog poreza te svi neporeznici koji su
navršili 24 god. života. Kuriji srednjih p o ­
reznika pripali bi svi oni koji plaćaju više
od 8 a manje od 100 K izravnih poreza
na godinu, dočim oni koji plaćaju više od
100 K pripali bi kuriji veleporeza. Kada se
uvaži, da je u Dalmaciji malena visina p o ­
reza zemljarine, to bi imali vrlo o g r a n i č e n
broj srednjih p o r e z n i k a , o s o b i t o u s e o ­
skim o b ć i n a m a . Prema tome srednje iz­
borničtvo imalo bi vrlo malo izbornika, a
3 mandata oni koji bi došli u to izborničtvo, bili bi
većinom oni koji plaćaju porez kućarine,
1 mandat l'čne dohodarine i obrtarine. Ovakav izborni
cenzus pogodovao bi svaki stališ samo ne
1 mandat poljodjelski, koji bi po tom bio majoriziran.
3 mandata A da bi u Dalmaciji bilo vrlo malo izbor­
nika srednjeg izbomičtva, t. j . onih koji bi
plaćali više od 8 K izravnog poreza, dokaz
je i prijašnji izborni red za carevinsko vi­
jeće, prema kojemu je sastavljen postojeći
1 mandat
izborni red za sabor, koji je ustanovljivao
izborni cenzus od 8 K, ali za siromašnije
3 mandata
zemlje, kao što su Dalmacija i Tirol, uči­
1 mandat
njena je iznimka te su izborno pravo dobili
svi oni koji bi, razporedani prama visini
poreza, ušli u prve dvije trećine poreznika,
:
tako da je taj izborni cenzus negdje bio od
same 2 K a možda i manje. Ako je stari
izborni red za parlamenat bio takav, ako
je takav i sadanji red za sabor, zašto da
novi izborni red ne bude bar onoliko d e ­
1 mandat
mokratičan? Vlada u tome potežkoća neće
1 mandat
, .. praviti, jer gdjegod je izborna reforma za
1 mandat
sabor uvedena, udarena je visina poreza
od 5 kruna za mjesta preko 10.000 duša,
a za sva ostala mjesta same 2 krune. Tako
je u Tirolu, tako je i drugdje.
t
{ g u č R e b r
Izborni postupak, kako je predvidjen
_ a u nacrtu, bio bi silno zamršen. Nesavladi­
1
Nacrt saborskog odbora htio bi s a b o r
od 59 zastupnika i to : 19 od pučke k u ­
rije, 21 od kurije srednjih posjednika, 14
od kurije veleporeza, 3 od trgovačkih k o ­
mora i 2 virilista, — to jest 16 zastupnika
više nego je sada. Ovo bi za naše prilike
bio luksus, a kvantitet zastupnika ne
bi sigerno ništa doprinio uredjenju naših
stranačkih prilika. Trebalo bi zato broj
članova sabora svesti na najpotrebitije.
Kuriju gradova nacrt saborskog o d ­
bora ukida, ali za to povišuje broj man­
data u kuriji veleporeza od 10 na 14.
Ovim se hoće jednostavno spriječiti d e m o ­
kratiziranje sabora. I razdioba mandata u
veleporezu je bezrazložna. Zašto da s r e -
zovi Zadra, Splita i Dubrovnika biraju p o
3 zastupnika, "a ostalih pet srezova po j e ­
dnoga ? U prvi mah izgleda da se hoće
nekima pogodovati, kojemu prigovoru tre­
balo bi svakako predusresti.
Nacrt saborskog odbora ima pred
očima, da se Srbima'osigura broj mandata
koji odgovara postotnom razmjeru njihova
pučanstva. U tome bit ćemo svi složni,
ali nacrt u ovome nije zadovoljio. Srbr
imali bi dobiti po prilici jednu šestinu o d
ukupnog broja mandata, iza kako se odbiju
mandati talijana koji uživaju osobite p r e d ­
nosti koje moraju biti" jednako na teret
Srbima kao i Hrvatima.
Zaokruženje kotaVa je nejednako i
umjetno. Zašto da svi izborni kotari ne
budu brojem pučanstva po prilici jednaki,
a ne da srez Kotorski u kuriji srednjih p o ­
reznika broji 10.800 duša, srez Splita 21.000.
Obrovca 26.800, Hercegnovoga 24.700,
dočim srez Omiša 44.000; Metkovića 43.000,
Imotskog 42.000, Benkovca ćak 46.000 i
Pitanje Talijana takodjer nije ovim
nacrtom pravedno i spretno riješeno. Mnogi
bi se još mogli sprijateljiti da se srez Zadra
zaokruži prama nacrtu i tako osigura Tali­
janima dva mandat?, ali neznamo na kojem
načelu daje im se 3 mandata u veleposjedu,
a jedan u trgovačkoj komori Zadra. Treba

vog posla i zapreka imalo bi se u r a z d j e ­ naći način, kako bi i Talijani bili zadovoljni
* „ , >° „ . e - i u Ki- u v e eporezničkoj kuriji — br. 2 i 8 u
2. A/p-(obć. P a g , Rab, Silba, Nin, , . . . . . . . . . . ljivanju poreza svake imovne zajednice a postupak ne bi izgledao izhitren.
' V . „ .?' onnno
t l x
veleporezmštvu i po svoj prilici j o š jedan
Novigrad, Sali) 30.000 . d u b r o v a C k o m v e l i k o m medju članove u razmjeru njihova dijela, Mi ćemo niže 'pokušati konkretizirati
-

3. Benkovac ( o b ć Benkovac, Bio- - g z a d a r s k o g p r a v o s l a v n 0 da tako svaki član zajednice bude uvršten naše gledište te predočiti, kako bi se osnova
grad, i sela o b ć . zadarske) 46.000 * s 6 K

medju izbornike odnosne kurije. Odatle bi odbora imala promijeniti da ima demokrat­
nastale silne tužbe, utoci, što bi davalo skiji, savremeniji i pravedniji temelj. Time
4. Obrovac (obć. Obrovac, Kistanje) 26.800 V a 1
s t r a n k a 5 a č u v a l a b , s v o j j h

prilike i zloporabama. mi nećemo još kazati' naše načelno stano­

5. Šibenik (obćina šibenska) 29.000 JJ*?* TlVsrZu l ™X dnostavan.
Izborni postupak mora da
Zato bi najuputnije
bude j e ­
bilo da
vište, koje je vrlo daleko od stanovišta sa­
borskog odbora.
6. Skradin ( o s t a l e obć.ne polit. kot. fi ^ u j z b o r n i š t v u , m a i l d a t
pravo izbora u pučkoj kuriji ima svaki dr­
Šibenik) /».uuu t r g o v a č k e komore). žavljanin koji navršio 24. godinu života, uz
* *
uvjete kao u izbornom redu za parlamenat, Sabor imao bi se sastojati od 48
7. 0/7jtf (obćine Drniš i Promina) 30.000 5

članova, od kojih 2 virilista i 46 bi­

Temeljem sastavu listina za pučku kuriju
+

služile bi listine za izbor zastupnika za ranih iz tri izborne kurije, koje bi

8. A),/,, ( o b ć i n e Knin i Vrlika) 39.000 ^ * ^
Q o r e j z l o ž e n J k g k o s a s t a y l j a č

parlamenat. Glasovanje u ovoj kao i u ku­ birale:

9. č p / « (grad Split) . . 2 1
- 0 0 0
n j e g o v d r . Smodlaka, sastavljen je na t e - riji srednjih poreznika imalo bi biti po ob­ I. Pučka kurija 18 zastupnika
10. Trogir ( o b ć lrog.r, Lecevica . ^ v a ^ d a g e n a j m e i m a j u ćinama. • II. Srednji poreznici 18
3 kaštelanske) 33.000 ^ j z b o r n e k u r j j e u g a b o r u ( z a s t u p s t v o U kuriji srednjih poreznika imao bi III. Veleporez 10
11. Omiš (obć. Om.s, P o j.ca, Krajina, ^ . d a i z a b r a n j n a t e m e I j u pravo glasa svaki državljanin koji plača : u Zastupstvo trgovačkih komora u
Muč, Klis i sela o b ć . splitske) 44.000- o b > ^ nadmašivati gradovima od 5 do 100, u selima od 2 do dosadanjem obliku je bezsmisleno, a
12. Sinj ( o b ć i n a Sinj) 40.000 m t r e , j n u g ^ e , a n o v a s a b o r a 100 kruna izravnog poreza na godinu. Ako nije niti potrebito jer trgovački i obr­
13. Imotski (obć.na Imotski) 42.000 s J. g e ^ u . Q v a j ^ bi se imovnim zajednicama dalo pravo tnički stališ moći će da u kuriji sred­
14. Atotovifl (polit kotar, Makar- z a o t f f o d e b a t C ) s t a y i o s e n a s t a n o v i š t e : glasu, to bi one kao takove vršile to pravo njih poreznika vrši veliki utjecaj.
putem punomoći. O n o razdjeljivanje poreza U svim kurijama izbori su izravni
ske i Metkovića) 43.000 p H ^ a « zastupstvo trgovačkih
imovne zajednice medju članove u raz­ i tajni. Srednji poreznici i veleporez-
15. ftpriar (otoci Brač , Šolta 27.000 J J $£ m m J a u broj mjeru njihova dijela komplicirano je te se nici, osim u svojoj kuriji, vrše pravo
ima napustiti, jer stvar je privatnika da glasa i u obćoj kuriji (kako je bilo
16. Starigrad (otoci: » v a r i Vis 27.000 ^ o r f ^va/- 0 p 5to/« in
0 0
prije za c. revinsko vijeće). Glasovanje
sami redovitim putem kod Poreznog
17. Korčula polit kotar Korčula) 28.000 ^ ^ ^ Ureda izhode promjenu poreznih tvrdki je obvezatno. Žene imaju pravo glasa
u veleporezu, ali bi morale glasovati
q $ e

da uzmognu svi članovi tvrdke posebice

18. Dubrovnik (pol kotar D u b r o v k ) 40.000 ^ J proporcionalno) zastupstvo; 4) rfa doći u izborne listine. lično. Izborne punomoći se ukidaju.
U veleporezu, da se sačuva karakter Glasovanje za prvu i drugu ku­
19. /fotor ( p o l . kotar Kotor) 36.000 ^ ^ ^ m J i m i š n j i

„ _ . .
II. Srednje izborništvo.
Izbornici su svi ounoljetni
plaćaju više od 8, a manje
izravnih poreza na godinu.
Izborništvo je razdijeljeno u 21 srez.
Svaki srez bira jednoga poslanika.
Prvih 17 srezova odgovara tačno u
opsegu istoimenim srezovima pučke kurije
'dti b*r. T. do br. 17.
,5 J t
ove kurije kao veleposjeda, imalo bi se riju slijedi u sijelu dotičnih obćina.
. . ... ftro/ mandata. dati pravo gfasa svim poreznicima (takodjer
ženama i moralnim bićima) koji godišnje
I. P u č k a kurija.
Pozabavit ćemo se dakle s tom o s n o -
birači koji ..vom kao novinari, prepuštajuć upravi stranke
plaćaju više od tOO kruna izravnih poreza, U pučkoj kuriji ima pravo glasa
od 100 kruna da odredi svoje načelno stanovište,
a od toga najmanje 50 kruna za z e m l j a - svaki državljanin koji plaća godišnje
rinu i k u ć a r i n u . u gradovima manje od 5 kruna, u
* *
Izbor u trgovačkim komorama, kakav selima manje od 2 krune izravnog
Svaka nova promjena u izbornom redu
je sada, upravo je bezsmisao. Ako se ne- poreza te svi neporeznici, uz uvjete
mora da bude odraz savremenosti i prilika
može provesti, da zastupnike trgovačkih sadržane u izbom'>m redu za parla­
" narodu. Dolazi ovdje i treći faktor, vlada,
komora biraju izravno trgovci i obrtnici, menat (24 godine itd.).
pa se i ovaj ima uzeti u obzir. Doći ćemo
0/ula zastupstvo trgovačkih komora najupu­ Pučka kurija ima 18 izbornih
a
jedne kompromisne osnove, kakovu
k o d o

tnije bi bilo ukinuli. kotara; svaki izborni: kotar bira jednog

Zatim slijede : n
J a
P r ž i t i dr. Smodlaka.
m e n t i o

18. Dubrovnik ( o b ć . Dubrovnik), sa 13.000 Kompromisna osnova dra. Smodlake,

zastupnika i tttaj
§ _ d u a korigirana od saborskog odbora, u prvom
19. Cavtat (sve ostale obć. polit. kot. redu nije demokratska, pučka. Prama sta-
dubrovačkog). sa 28.000 duša. novištu, koje u pitanju izborne reforme
20. Kotor ( o b ć . Kotor, Dobrota, Muo, P r - zauzimlje vlada, dalo s e j e izraditi osnovu

Kotar
1. Zadar (grad s Arbanasima)
2. P a j (sela obć. radarrke,
obć. Pag, Rab i SBbni
3. Biograd (obćine Biograd, Nin,
Novigrad, Sali) . .
4. Benkovac (obćine Benkovac, Ki-
stanje, Obrovac) . .
5. Šibenik (obćina Šibenik)
6. Skradin {obćine Skradin, Zla-
Duša e z a sada samo na crnogorskoj gra-
16.000 uci i prema novijim vijestima na Tuzima
ijeva, pa su Arnauti, iznenadivši
gorske posade, zauzeli neke p o -
1 ali su djelomice već otjerani. Crna
t je pozvala pod oružje nekoliko bri-
. :i Srbije bilo je manjih su­
44.000 koba, ali su mnogo ozbiljnije pripreme,
29.000 koje se opažaju k o d Arnauta.
. .
B. gradska „Samouprava* saobćuje, da
- T i r u ž a v a j u mase Arnauta
za Krstelja i Drinkovića, na ono sve, što
su podnijeli i kleveta i psovaka i progon­
stva popovi i fratri, ne doisto da sebe uz­
dignu, već Drinkovića i Krstelja, ne doisto
da sebi dobiju sjedala u parlamentu, nego
tima dvama, a sada da budu nišanom naj-
nizkijih kleveta njihova organa.
Prem je nezahvalnost najodurnija stvar
i najgoreg dostojna je prekora i prezira,
ipak najčešće i u najširoj dimensiji pojavlja
se tu, gdje bi najmanje morala da imade
proneiena vijest o navodnom pozivu bivšeg
bana Pavla Raucha u Budimpeštu u svrhu
konferirants «• - om predsjednikom
grofom ' ministrom za Hrvatsku
grofom Pejacsevichem označuje se u dobro
upućenim krugovima podpuno izmišljenom.
Razbijen , i odreka s r b -
skih zastupnika u Bosni. Dvanaest srb-
skih zastupnika „umjerene grupe" (oko
„Srbske Rieči") izdalo je proglas na narod,
u kojem« kažu ; a s« btti spremni s Hrva­
J

rin, Vodice, Tiesno,

da nagovaraju Arnaute traga, te oni, koji se njome kite, ubrajaju tima i muslimanima udruži! se da se o m o ­
Promina) . . . .
Iz Sr! ie n ' jzseljenje u Albaniju, gdje im ih u neku osobitu svoju zaslugu. gući saborski ra 1, ako bi vlada prihvatila
7. Drnii (obć. Drniš i Tfogir)
38.500 je oružje i da pokušavaju da unesu I Dr. Smodlaka bio je pravaš i pri­ program sastavljen od udruženih stranaka.
8. Knin (obćine Knin i Vrlika)
Nego — vele — vlada tjera protusrbsku
9. Split (obćina Split) . . . J8.00 ' 0 užje ii Srbiju. jatelj svećenstva, dok mu nije puhnuo drugi
P iliiika" javlja iz Ulcinja, da u Draču vjetar, pak napustio u taj mah jedno i drugo, politiku, a s druge strane zastupnici srbski
10. Klis (obć. Ućevica, Muć, H

agitira i organizuje Arnaute bugarski oficir te smišljaj i udri svega i svašta kako će oko „Naroda" samo kritikuju i onemogućuju
Klis, Poijka, Kaštela) 40.700
Markov, koji obećava Arnautima vojnu p o ­ omraziti sa svećenstvom, a zagrijat ga za svaki pozitivni rad. Buduć se u saboru ne
U. Sinj (obćina Sinj) . . . 40.000
moć i oružje naročito topove i mitraljeze srbstvo i za bezvjerje. može ništa postići, polažu svoje mandate.
12. Imotski (obćina imotski) . . 42.000
iz Bugarske. Markov organizuje i arnautske Tko god vidi rabotu Dr. Mate i dru­ Istodobno je i Š^ola položio čast podpred-
13. Makarska (obć. Makarska, Kra­
čete. Sve ovo je poznato vladi, te i ako žine, nemože drugo da si predstavi nego: sjednika sabora.
jina, Vrgorac, Gornje
Primorje) -.. . . . ne že i sada nikakvih komplikacija, morala on je vjerna i istovjetna kopija Dra. Smo­ S druge pak strane javlja se, da je
14. Supetar (obćine otoka Brača i je poduzeti nužne mjere. Na posljednjoj dlake, on se je podpuno iz pravaša pretvorio ovo 12 srbskih zastupnika položilo mandate,
Visa, obćine Šolta i svojoj sjednici vlada je odlučila da pošalje- u naprednjaka najizrazitije i najčišće pasmine, jer im nije uspjelo predobiti vodju Jeftano-
Omiš) pojačanja na granicu, pa će biti poslano njegova je transformacija pedpuna. vića da sudjeluje u radnoj većini.
15. Metković (obć. Metković, Opu- — ili je to već učinjeno — nekoliko pu­ Što još on i družina kriju se pod Slet S o k o l s k e 2upe „Ban Paližna".
zen, Janjina, Kana, kova i pojačana žandarmerija, a izdata je plastom pravaštva, to nije ništa drugo nego Župa Bana Paližne. koja obuhvaća sokolska
Orebić, Trpanj, Ston, naredba, da se iz Albanije zabranjuje sva­ da privuče lakovjerni i neupućeni svijet. družtva Zadar, Arbanasi, Bibinje, Biograd,
Slano i Zaton) , . 35.500 kome prelaz na srbski teritorij. Klevetati, crniti i lažno denuncirati i Novigrad, Filip-Jakov i Rab, priredjuje na
16. Korčula (otoci Hvar, Korčula Ako dodje do arnautskih napada, to same pravaše, zvati sve druge stranke u 12 listopada t. g. svoj župski slet u Biogradu
i Lastovo) . . . . 39.000 srbska vojska će ponovo zauzeti sve pomoć proti njima, napadati pravaško sve­ na moru, uz sudjelovanje biogradske o b -
17. Dubrovnik (obć. Dubrovnik, Cav­ strateške pozicije, koje osiguravaju srbski ćenstvo, koje je takoviće dizalo na naj- ćinske glazbe i fanfare Sokola zadarskog.
tat, Lopud, ilijeka, teritorij, a koje j e Srbija napustila na za­ častnija mjesta, bježati od sudbine pravaške Vježbat će se skupne zadarske vježbe uz
Sipan, Mljet) . . . 27300 htjev velikih sila. Srbska vlada je o tom i nepokoravati se, što je drugo nego očiti pratnju biogradske obćinske glazbe. Prema
18. Kotor (obć. Boke Kotorske) 35.500 preko svojih zastupnika izvijestila velike izstup iz stranke i nastojanje, da se pra­ pripravama pouzdano je očekivati da će I
sile, kao i o tom, da će za sve štete od vaštvo uništi? Pak još, da takovi zapremaju ovaj slet biii lijepi izkaz sokolske misli.
II. Kurija srednjih poreznika. arnautskih upada i za troškove, prouzročene odlična mjesta u upravi stranke prava ? ! Najavljena su zastupstva bratskih sokolskih
Kurija srednjih poreznika imala anarhijom u Albaniji, tražiti od Albanije na­ župa iz pokrajine.
bi isto 18 mandata. Zaokruženje iz­ knadu i preuzeti za mir u budućnosti mjere, Gradac (Gornje Prmorje), 21. rujna. „Hrvatski Sokolski S a v e z " priredjuje
bornih kotara ostalo bi kao u pučkoj k o j e će ovakve upade učiniti nemogućima. Ovih je dana pošao na dopust naš post- od 1—30 studenoga ov. g. prednjački tečaj
kuriji. Velike sile su naročito upozorene, da majstor g. Ljubo Babčević, a zamjenio u Zagrebu. Prijave neka se šalju na „Teh­
ga je pošt. oficijant g. Draganić. Ovaj se
Pravo glasa u kuriji srednjih Srbija, dodje li do većih upada, neće okli­ nički odbor H. S. S." Zagreb — Gundulićeva
jevati, nego ć e raditi po svojoj uvidjavnosti gospodin nekim Gračanim odmah svidio. 26. najkasnije do 30. listopada o. g.
poreznika imao bi svaki državljanin,
Mi nemamo ništa proti tomu, ali u ime
koji je navršio 24 godine života, a 1 po potrebi samoobrane, odklanjajući od
kršćanske ljubavi, pa i naravnog morala
plaća godišnje u gradovima više od sebe svaku odgovornost.
Nadalje su dne 21. ov. mj. došle prosvjedujemo proti javnim i privatnim
5 a manje od 100, u selima više Od podvalama koje neka nesavjestna čeljad Gradske vijesti.
2 a manje od 100 kruna izravnog viesti, da se stao buniti drenički kraj šire proti uglednom, točnom i savjestnom
poreza. izmedju Štimlje, Prištine i Djakovice. Taj •' Reformna realna gimnazija u našem
kraj je gorovit i tu je bilo središte arnaut­ činovniku g. BabČeviću. Ako imate što
gradu broji 240 učenika u 5 razreda s us-
III. Kurija v e l e p o r e z a . skih buna protiv Turaka, jer Arnauti nikada proti njemu, s dokazima van, jer iz busije
porednicama u drugom i petom razredu,
navaljivati nije dostojno ni pošteno, Ako
Ova kurija birala bi kao i dosad nisu htjeli priznati poreze. ga napadate samo zato, što je čestit rodo­
koji imaju po 52 učenika. Upisalo se i 12
10 zastupnika. Pravo glasa imali bi U Drenici su Arnauti spalili obćinsku učenica. Nastavničkih sila ima 14.
ljub i savjestan činovnik, on se tim je­
svi poreznici (takodjer žene i mo­ zgradu, sve spise su uništili • poslije dugog dino ima da ponosi. — Pravaši.
Izlat Omišana na šibenske vino­
ralna bića) koji godišnje plaćaju više mučenja ubili predsjednika obćine i pan­ grade. U nedjelju 21. ov. mj. priredila je
od 100 K. izravnog poreza, a od toga dura, a onda se odmetnuli u goru. obćina omiška parobrodom „Svačić" za
najmanje 50 kruna za zemljanim i I iz okoline Mitrovice javlja se o težake svoje obćine izlet na šibenske vino­
sitmljivom kretanju Arnauta.
kućarinu.
Prema posljednjim vijestima Arnauti
Domaće vijesti. grade. Predvodio je izletnike — njih preko
Z a s t u p s t v o u veleporezu Je 100 — obć. vijećnik g. Nikola Dujmović.

P roporcionalno, te cijela zemlja Su doista uspješno napali Tuzi i zauzeli ga,
ini jedan izborni kotar.
Srbi i Talijani.
Proporcionalnim zastupstvom u u Elbasanu, da izmedju katolika i musli­
veleporezu, riješeno bi bilo najjedno­ mana traje neprestano klanje i krvne osvete.
stavnije i najdičnije pitanje Talijana, Esad paša ima velike magazine hrane i
koji bi prema tomu imali: dva man­ municije, i o svom trošku izdržava pedeset
data Zadra (u pučkoj kuriji i u ku­ oficira.
riji srednjih poreznika) te po prilici,
prama svojoj snazi, četiri mandata u
veleporezu.
Srbi imali bi osigurane kotare
br. 4, 8 i 18 u pučkoj kuriji i u
kuriji srednjih poreznika to jest 6, te
bar jedan mandat u veleporezu dakle
7, a uračunav jednog virilnog člana
imali bi u saboru 8 svojih članova.
Zaglavak.
Ovako bi dakle izgledao nacrt
saborskog odbora, po nama izprav-
Ijen i pojednostavnjen. Prednostima
tu, da bi se kotari pučke kurije i
kurije srednjih poreznika, pokrivali,
da je zaokruženje kotara pravilnije,
da bi broj birača u kuriji srednjih
poreznika bio veći, da je sastav listina
jednostavan, a pitanje zastupstva Ta­
lijana i Srba uslijed proporcionalna.i;
zastupstva u veleporezu riješeno po
načelu brojne i porezne snage.
Svakako dobro je, što je priob-
ćenjem osnove dra. Smodlake, izprav-
Ijene od saborskog Odbora omogu­
ćeno javno pretresanje, pa je za
očekivati da će u tom pretresanju
pasti još štOgod dobra, u interesu
same stvari.
Političke vijesti.
Nemiri u Albaniji. Sada se i oficijozno
priznaje, da neredi na albanskoj granici
imaju daleko ozbiljniji karakter, ntgo što
M isprva mislilo. Do jačih sukoba doduše
potisnuvši ondašnju crnogorsku posadu.
Čini se, da Arnauti još drže Tuzi.
Iz Bitolja javljaju trgovci, koji su bili
Naši dopisi.
Iz južne Dalmacija, 20. rujna. (Na
adresu Dra. Drinkovića i družine). Dok je
Dr. Drinković u svom listu napadao pojedine
svećenike, još je pogdjekoji lakovjerni mogao
štogod podvojiti. Nu kada je udario u jednak
bubanj proti svemu svećenstvu, te u tom
postao dostojni baštinik .Naprednjaka* i
obiju „Sloboda* bez podloge i bez tračka
dokaza za i ciglu svoju tvrdnju, svaki i na
pol očiju može da upozna, kamo je taj
goso sa družinom napeo jedra.
Svatko može bez domišljanja i mozganja
uvidjeti, da su Dr. Drinković i družina ne
samo pravaštvo objesili o klin, nego ga
pače stavili na lomaču, te sa svih strana
podJfgaju, da ga prometnu u prah.
Drinković i Krstelj, koji su uz
burni pljesak na šibenskoj skupštini izticali
vjerska čuvstva i nabrajali žrtve i zasluge
svećenstva za hrvatsku svijest naroda, na­
padati demokratske novine kao najnizkije
klevetnike i demoralizatore te lažee, sada
se s njima istovjetuju. To su stvari koje
moraju da čovjeka dovedu do stalae raz-
sudbe: da ti ljudi ili nijesu bili pri zdravoj
pameti na skupštini u Šibeniku i do nazad
malo mjeseci, ili da nijesu u tom razdoblju
bili svijestni, što govore i što pišu, ili da
ti ljudi nijesu sada pri svijesti i nijesu mo­
ralno odgovorni. Aut, aut. Tu se nemože
Izbjeći, ili jedno, ili drugo.
1 nije moguće drugo kada se pomisli
na one žrtve svećenstva, koje je pretrpMo
sa izbora u drniškom i neretvanskom kolaru
Sjednica uprave stranke prava.
Predsjednik pokrajinske naše organizacije
vic. Prodan sazvao j i za nedjelju Z8. ov.
mj. u Splitu u 10 sati prije podne sjednicu
uprave stranke, i to radi izborne reforme
i onutarnjih pitanja stranke, pa i da se
konačno odluci o sazivu vijeća.
Užasno nevrijeme. Ova godina p o ­
kazuje takovih prirodnih pojava da ih
svijet ne pamti. Prošli četvrtak oluja s kru­
pom uništila je veći dio Hrvatske nanijev
više milijuna kruna štete, jer je porazbijala
prozore, digla krovove, uništila vinograde,
poubijala stoku, a nastradalo je i nekoliko
ljudskih života.
I mi u Dalmaciji doživjesmo prošle
nedjelje prirodnih strahota. Dne 19 ov.
mj. večer oluja s krupom uništila je kru-
narske otoke kod Murtera i okolišna mje­
sta. Padala je ogromna krupa, koja uništila
sve, polomila loze i masline, porazbacala
opeke sa krovova itd. Osobito je nastradao
otok Žut, gdje je krupa poubijala 600 ko­
mada blaga. Jedan čovjek ranjen je od
krupe u nogu. te je dopremljen u Šibenik
na liječenje. U Filipjakovu nadjen je jedan
komad krupe dug 120 cm a debeo 30
cm. Nekom Ježini odkinut je kljun broda,
drugome jedno veslo skršeno u tri komada,
jednom novom brodu probilo je bokaportu
itd. Strahota i šteta su ogromne te je nar.
zast. dr. Dulibić brzojavno zatražio od vlade
pomoći.
Hrvatsko pitanje, kako javljaju iz
Budimpešte, razpravljat će se na ministar­
skom vijeću u Pešti, koje sazvano za 25.
ov. mj.
Barun Skcrlecz, koji se znatno o p o ­
ravlja, imati će naskoro zgodu da potanko
obavijesti ministra predsjednika o onim do­
govorima, što ih je vodio još prije atentata
sa hrvatskim strankama i političarima. Na
temelju ovih izvještaja obavijestit će ministar
predsjednik ministarsko vijećć o akciji, što
ju je zasnovao kraljevski povjerenik za ri-
ješenje hrvatske krize, te će ujedno zatražiti
odobrenje od čitavog kabineta. U listovima
Izletnici, kojima je sve tumačio vinogradar­
ski povjerenik g. Štrekslj, ostali su izne-
nadjeni gledajući krasno uredjeno šibensko
polje.
Vatra. Jučer u l i po s. u noći
četiri vatrogasne trublje davale su po cije­
lom gradu znak vatre. Uzbudjeno gradjan-
stvo trkalo je po ulicama ko ludo pitajući
gdje gori. Po insistenciji trubalja držalo se
da gori veliki dio grada, dočim vatra bila
je na dtmljaku kuće Miagostović kod „če­
tiri gusteme, a ista bila je ugašena jednim
vidrom vode po jednom stražmeštru mje-
stnog domobranstva. Na prvi znak trublje
zapovjednik Bulat potrčao na mjesto vatre
te obašao i uvjerivši se da nema ništa u
stvari naredio vatrogascima koji su se bili
uputili sa jednom štrcaljkom, da se povrate.
Velemožni „načelnik" digao se sa
slatkog počivanja te uletio u vatrogasnu
kasarnu, da se obuće kao vodja, ali na
žalost kaciga nije mu pristajala.
Krstelj sad interesuje se za obćinstvo
i skače, sa postelje za jedan gorući dimljak,
dočim prije pri velikim i pogibeljnim va-
trama vidjao bi se stoprv u 8 sati jutro.
Strah od kolere. Preksinoć večer
raznio se po gradu glas, da je jedan putnik
u Hotel Krka oholio na sumnjivim znako­
vima kolere Liječnici su medjutim konsta­
tirali da o kokri nema govora, te se je
dotični stranac povratio u svoj rodni
Drniš.
Sudbeni činovnik
teK umirovljen, star 3 2 g o d i n e , s e
Kaucijom, traži mjesto Kod trgo-
vačKe firme, p o d u z e ć a , z a v o d a ili
odvjetniKa. Pobliže obavijesti daje
uredničtvo.
STAN od više s o b a s a b a s ć o m
i terasom, na najljepšem položaju,
iznajmljuje s e odmah. P o b l i ž e u.
uredničtvu.
 I fluair» - Uf »r»k.u |«đ1irvj« K. 1 4 - ,
»olu|«dlii\Jc I tromjesečne suras-
injtrn«, m]r>t£no K. 1 . 2 0 = = = =
Pojeilnl broj 1 0 para = = — =
Oflatl • • cljonlfcu ••• • ' •
I 1
Hekoliho reminiscencija.
(Od pravaša izvan uređničtva).
U glasilu starčevićanskog djačtva
Mlada Hrvatska" god. II. 2. nalazi
r
*e u izvještaju o političkom stanju u
Dafiaciji medju ostalim ova markan­
tna stavka : „Pravaši sada imaju 7
zastupnika. Prema tome su pravaši
dobili 4 nova mandata... Kako se
vidi, pravaštvo u Dalmaciji napreduje.
Kad bi samo mogli dalmatinski pra­
vaši izključiti iz svoje sredine nek«
umišljene veličine i buntovnike ala
Drinkćvić, još bi bolje napredovali".
Sud omladine, koliko je prije
bio prenagao, toliko je sada oprav­
dan i istinit. Svoju tvrdnju obrazlo­
žit ćemo Činjenicama, koje će razja­
sniti sadašnje držanje glasovitog vi-
kača-razarača, silendžije-vrtokape, re-
votucionarca na papiru, dok u praksi
najmirnije jagnje, mizerija i puzavac,
na djelu danguba, koji ne vrši niti
dužnosti svojega zvanja.
Sila se logike i činjenica ne da
zasuti ni ugušiti pustim frazama, tvr­
dnjama bez argumentacije, bezobzir­
nim klevetanjem. Tko se tim sred­
stvima služi, brzo se pokaže u jasnoj
slici, a klevete i sumnjičenja padaju
na njegovu glavu.
Valja priznati, da je Drinković
pun sjajnih osnova, ali kad dodje
vijeme da se osnove izvode, batali ih,
pak kuje nove i oprečne prvima. Tko
pozna toga čovjeka, njegov ekspanzivni
temperamenat, naprasitu ćud, prkosno
i osorno ponašanje, lako će prosuditi
čitavi kompleks najnovijih njegovih
varijacija. Razni izvanjski dogadjaji
jako uplivišu na njegov mozak. Ner­
vozna njegova mašta bulazni, stvara
kojekakve iluzije i utopije. Biva ne­
miran i nesnosan dok je u tćme
stanju zanosa. Svakoga napada, psuje
i grdi, tko mu ne begemiše. Os6bito
je doprinio balkanski rat, da je on
izgubio busolu; transformirao ga od
glave do pete. Igrajuć se dipl6mata
dalekosežnih vidika, zadojen novim
idejama, željan slave, gurnuo se u
duboko more; skrenuo je s pravca
tradicijonalne pravaške politike. Bit
će, da na bazi realno-idealnoj stvara
novu grupu, koja će udarit temelje
novoj pravaškoj politici kao neounić-
niste Dr. Bošnjaka i Dr. Horvata. Po
svom djelovanju i pregnuću nastoji
srušiti staro, a podignuti nešto nova,
„radikalnijega" — narodno neovisnu
stranku prava, koja će svojih dahom
razplamtiti novi život, iz kojeg će
žarke iskre vrcati i razvijetljivati ma­
hom čitavu pokrajinu, i preko gra­
nica zasjati na daleko.
Shvatili svu makinaciju, te se
najenergičnije oprijesmo. Tražili smo
i tražima obrazloženje: kamo sve to
vodi ? Htjedosmo da vodstvo, dapače
cijela stranka o tome bdluči, a ne
jedan čovjek — nestalnih ideja — i
to na brzu ruku, koji će sutra poža­
liti što je danas odobrio. To je bio
glavni uzrok svih daljnih razpra i
nesuglasica. Stvorio se nepremostivi
jaz medju starom strujom pravaškom i
medju njim, rnedju konservativcima i
neokoalicijonašem. Neshvaćeni genij
našao se osamljen sa svojim kolegom
Dr. Krsteljom. Ali kako da zavara
javnost ? Trebalo je dobaviti se gla­
sila.. Znade on dobro, da je Štampa
silna moć, koja intensivno djeluje na
javno mnijenje. Toga radi oteo je
Kat stranci prava, a ne mi njemu,
kao što je drzovito tvrdio, te sada
iiuži proti stranci za interese firme
Kistelj i drug. Svrha je bila posti­
gnuta. Sad je trebalo ocrnjivanjem i
1
-mm I «laoatfaoam
Šibenik, 2 7 rujna 1913.
denunciranjem utuci protivnike. Iza­ dokaz da je Drinković pao im u stu­
zivani nijesmo mogli reagirati, jer picu. Saobćenje skupštine obdržavane
bijasmo bez oružja — vrata redakcije ti Spljetu dne 21. IX. izmedju pred­
bijahu nam zatvorena. Silom prilika \ stavnika narodne, napredne i srbske
bijasmo prisiljeni pokrenuti novo gla­ Stranke glasi: „5 obzirom pak na
silo, za interese stranke prava a ne predstojeće obćinske izbore u Ši­
pojedinih osoba, da obranimo čast i beniku, odlučilo se pozvati
ponos oklevetanih, a klevete saspemo spomenutih stranaka na
u grlo klevetnicima. Nijesmo htjeli izstup s narodnom i neovisnom stran­
ali moradosmo prisilno, a pravaši kom prava". Ovo je analiza svega
grada Šibenika oduševljeno nas poz- Onoga što je bilo i što će biti. Pakt
draviše, dok čestitkama ni kraja ni je uglavljen. Drinković im se ponudio,
konca. da sruši nas pravaše. Pak što se od
Bijasmo okršteni kojekakvim ne­ has dogadja, hoće da se prenese i u
slanim i pogrdnim imenima; rečeno pokrajinu, jer netko traži razsulo
nam je da smo austrijski detektivi, stranke i sabire pristaše. Medjutim
pokorne sluge, aulički klerikalci. Nje­ nadamo se, da će malo, vrlo malo,
gova je zasluga, da nas i protivnici nasjesti toj megalomaniji.
s toga napadaju, te sve pravaše bez Kako se brzo promijenio taj
razlike, koji ne odobravaju Drinkovi- Čovjek! Tempora mutantur.... Tko bi
čevu stranputicu, proglašuju austrij­ se usudio reći Drinkoviću nazad par
skim diplašima. Prvi nas je tim dičnim mjesecj, da će se on i Biankini naći
epitetima krstio podpresjednik stranke skupa u bratskom zagrljaju, da će on
prava, a kumovi bijahu oni oko »Na­ MStati na 6branu političkih bludnica,
rodnoga lista" i „Slobode*. To nam odroda, izdajica itd., kako ih je sam
nije ništa nova; čuli smo već više dostojno nazivao,, da će od njih po­
puta istu letaniju od naših i Drinko- korno i ponizno moljakati pomoć, da
vićevih protivnika, a sadašnjih nje­ qtuku pravaše? Ako smo mi zabasali,
govih obožavatelja radikala i požr­ je li on dosljedan svojim nazorima?
tvovnih borioca za hrvatstvo, za mate­ Nije li se on sam iznevjerio vlastitim
rijalno blagostanje mukotrpnog naroda. tlječima i tvrdnjama? Bježi od nas
T o smo više puta čitali po listovima, jer smo tobože austrijanski klerikali,
slušali na skupštinama i sastancima; S priklanja se patentiranim robijašima,
pak se od čuda snebivamo, gledajući, kako ih je on više puta definirao.
kako se naš vodja služi istim onim Prema svemu tome, Drinković je pra-
oružjem, kojim su i demokrati i naro­ vaš, ako pravaš znači jedno pisati,
dnjaci i Srbi njega šibali, da dokaže drugo misliti a treće raditi.
neosnovanost svojih tvrdnja. Drinkovićev rad kroz ovo zadnje
Nije ga zadovoljila izjava pred­ vrijeme svadja se na ništicu. Prkosi
sjednika vlč. Prodana, da je spor svakomu; zaključci mu uprave ne
samo medju šibenskim pravašima stvar imponiraju; ne pokorava se stranačkoj
lokalne naravi, k6ji bi se s malo više disciplini; cijepa redove; šuruje s dru­
mara i dobre volje — popuštanjem gim strankama...
s jedne i druge strane — dao izgla­ Neustrašivo nastavljaj, družino,
diti. Ne, on ne popušta. Uvrijedjena dalje raditi u tom duhu slabeći redove
veličina traži zadovoljštinu. Tko je starčevićanstva, zapriječujući širenje
onaj drznik, koji bi se usudio njemu ideje hrvatskog državnog prava; ali
— Dr. Drinkoviću oprijeti se ? Svak se vas pri tame upozorujemo, da od­
mora robski pokoriti i njegove stope bacite krinku pravaštva, kojemu ste
slijediti. U više je navrata predsjed­ se iznevjerili, kako to vaša djela po-
nik dokazao i oprovrgao njegove krive tvrdjuju. Budućnost će dokazati, da
nazore ob onome što on tvrdoglavo ćete i vi evolucijom kao što Biankini,
i hotimično laže. Ali njega ni brige,, Trumbić, Tresić i drugi pretopiti se
za sprdnju prima on opomene. Reklo s naprednjacima. Kulturnih ste načela
se je, da u stranci prava, i ako ima istih, a pitanje srbstva riješiste.
moguće nešto austrijanštine, koja je Do nas je, da se već jednom
apsolutno neškodljiva, to je svakako naš narod osvijesti i podigne; da se
u manjoj m\er nego li u ikakovoj otrese kojekakvih nametnika, koji po
drugoj stranci, te medju osobama, što po to hoće, da njihova riječ bude
s kojima se on bratimi. Ali on uporno mjerodavna i kompetentna za čitavo
tvrdi i nitko mu ta naklapanja fikse pravaštvo. Neka slobodno sva pra­
ideje iz gjave izbiti ne može. Žar smo vaška javnost prouči i ispita rad naš
mi izazvali reakciju našim nekorektnim i naših zastupnika, neka ga paraganlra
postupanjem, bilo da smo dali povoda, s onim ostalih stranaka, pa neka nam
da nas se s naše strane tako crni sudi i osudi nas, ako smo se bilo
pred javnošću, bilo da smo se ogri­ čim ogriješili o načela i zaključke
ješili o stranački program, bilo da stranke. Pronadje li nas se krivim,
stvaramo nešto izvan stranke ili možda pokorit ćemo se osudi i povuć ćemo
protiv nje? Ili je naše držanje uobće konsekvence. Rušiteljima pak neka
drugačije, nego što je do sada bilo? se glasno i jasno dovikne: Dosta je
Je li se morao svaki nastali spor ri­ više! Ili se povratite na stazu, te bu­
ješiti legalnim putem u samoj stranci dite s nama, ili vama mjesta u stranci
a ne izvan nje? Je li bilo nužno sa­ prava nema, a onda — u ratu kao
zivati na skupštinu u Šibeniku pristaše u ratu!
sviju nepravaških stranaka, da osude
politički rad Dr. A. Dulibića, dt izraze
svoju nepouzdanicu čovjeku, kojega
oni nijesu birali? To je tako protu­ Naša dnevna pitanja.
slovno, ali ipak proračunano jer se na Piše pravnik Jos. Jan de Wael.
taj način imao uništiti ugled onoga, B r u x « l l e s , 24. rujna 1913.
koji je toliko toga žrtvovao za stranku,
a kao zastupnik za svoj narod i rodno Vjersko pitanje. — Socijalno pitanje. — Iz­
borno pitanje.
mjesto.
Karakteristično je i to, da sve U prvom mom članku, izašlom u 9»
nepravaške novine odobravaju i po- broju Vaše dične H r v . Misli", obećao sam,
w
vladjuju držanje Drinkovića, što više da ću se u nekoliko navrataka pozabaviti
Srbi radikali i demokrati njegovi su dnevnim pitanjima naše malene ali katoličke
intimni, i njima stvara on planove, države* Ovim evo me, d a svoje obećanje
oni mu suradjuju u „Rieči" itd. itdt iz punim u nadi, da će se, meni draga, hr­
A „Sloboda", spljetski naprednjački vatska javnost najugodnije zanimati i za ovo
organ, širi se i šepiri — najbolji par mojih redaka, koje kao prijatelj Hrvata
•• v,;mnr »w. Pran« iza oac. perivoja
VlastniK, Izdavatelj I odgovorni ura-
dniK josir bRczaa
TISM : Hrvatska Zadružna Tiskara u
iniBinii SlbcnlKu, u. t . s. • . 1.
Sr. 23,
upravljam o našim najživotnijim pitanjima,
kojima je i belgijska javnost b a š u ova
vrijeme najradije zainteresovana.
Od svih naših pitanja na prvom »e
mjestu iztiče vjersko pitanje. O n a je u nas,
možemo reći, barem prividno riješeno, jer
pristaše stoji činjenica, da je većina katolika u našem
zajednički državnom saboru. U pravednim državama
sabor je odraz pučke duše. Prema tomu
načelu, koje je kod nas stvarno istinito,
svak može steći približni pojam našeg obćeg
stanja u vjerskom pogledu. Nego ovdje
nemožemo zanijekati, da vjersko pitanje nije
i kod nas izvrgnuto svim napadajima sa
strane slobodnjačke štampe, kojoj kod nas
ne upaljiva tako lako kao kod vas. T o ka­
žem p o o n o m e , što mi je pripovjedao moj
dragi prijatelj i drug o. GanČević. Mislim,
da je svemu ovom oporbenjačkom radu
kriva kleta politika. Ovako je kod nas u
istinu, a ne dvojim da nije i kod Hrvata.
Opravdana je nada kod svih zdravomislećih
Belžana, da naše vjersko pitanje svagdano
ide naprijed. Drukčije prilike, nego li ih
Sprovodimo, možda bi i druga nagovještanja
donijela. Ali mi s e nadamo, da će prilike i
nadalje nama u prilog biti, i našu državu
još katotičkijom učiniti.
Za vjerskim pitanjem slijede mnoga
druga, koja riješenje očekuju. Jedno od tih
jest i socijalno. Kod nas u Belgiji ovo s«
pHanje najsporije ali i najrazboritije riješava.
D o s a d a smo mi mnogo družtvenih pitanja
riješili putem raznih zakona, a eto i s a d a
se zakon u istom smislu sprema. Početkom
dojduće godine razpravljat će se zakonska
osnova, koju je iznijelo Radno Ministarstvo
(«Ministère du Travail"), a koja radi o
toma* da obvezatnim učini osiguranje s v a ­
kog radnika proti starosti, bolesti i prerane
slabosti. Ovo je kod nas važno, jer je Bel­
gija zemlja većinom radnika. T o m osnovom,
kad bude uzakonjena, bit će usrećena i dr­
žava i radnik i g o s p o d a r . Mnagi razložna
drže, da će se o b avaj osnovi na dugo i
dugo razglabati, jer, kako vele naši obrtnici,
danas se obrt nalazi u kritičnom položaju.
Ipak što bilo da bilo, naši će ljudi glaso­
vati za ovu osnovu, jer vazda imaju pri
pameti dobrobit naroda. 1 sada bi se o toj
osnovi debatiralo, da nema još drugih zao­
stalih pitanja, koja traže što skoriji odgovor.
Na trećem mjestu dolari tekorno pitanje.
Ovo je kod n a s najrazvikanije, pa stoga
zaslužuje, da sec njime upoznaju malko p o ­
drobnije i Hrvati. Naši socijalisti najžilavije
se zanose, za ovim. Ovogodišnji naš obći
štrajk u prošlom travnju bijaše nedonošče
tobožnje nepravedne belgijske izbornistike.
O b ovom štrajku pišao je lijepo i realno
o. Anton Gančević u »Riječkim Novinam*
u dva, ako se d o b r o sjećam, navratka. Ovo
pitanje sada izpitiva posebni odbor, i iz­
gleda, da će se i ovim radom naša država
prodičiti nad ostalim evropejskim državama.
Za bolje razumijevanje današnjeg izbornog
položaja iznosim malko povjesti.
U početku kod nas imahu pravo gla­
sovanja samo oporezovanick D o god. 1848.
razno se je oporezovalo osobe prama mje-
stim i napučejiosti. Viši je bio porez p o
gradovima nego li p o selima. Od 184S.
porez ili bolje izborna plaćarina nastade
svagdje jednakomjerna, a bje svedena na.
minimum dozvoljen nam našim ustavom
iz god. 1830-31. Obćinski i pokrajinski
izbori ne bijahu tačno uredjeni ustavom,
pa stoga nije zamijerke sa pravnog gledi­
šta, ako je redovno zakonodavstvo ovdja
udijelilo pravo glasa i usposobljenicira
(„les capacitaires") t. j . onima, koji MI
dokazali ili mogli dokazati stanoviti stupanj,
školske n a o b r a z b e . Broj birača bijaše u
velikom nerazmjeru naprama ukupnom!
broju s t a n o v n i š t v a : 135.000 glasova t u 7
milijuna stanovnika. Uslijed ovoga god*
1890. pojavi sa rsvizijonističko gibanje u
svim. političkim strankama, koje urodi time,
da se je tri godine kasnije preuredio dio
našeg ustava u koliko se tiče prava gla­
sovanja. Sada je dobio pravo glasa svaki
gradjanin od 25 godina. Ali što je - nješto
osebujnijega, to je, da kod nas pojedinac
može imati i više glasova. Tako n. pr.
svaki otac obitelji 35 godina star, ima
dva glasa, dočim tri glasa posjeduje svaki
birač bio usposobljenik bio opbrezovanik
uz stanovite uvjete. Kad smo ovaj novi
red glasovanja dobili, socijaliste odmah
započešc tražiti svcobće pravp glasa. Pred
dvije godine sa političkih razloga složiše se
u tomu i naši liberalci .sa socijalistima tc
napraviše kartel, ali bješe slavodobitno
potučeni u izborima g. 1912. Uobće većina
katolika nije se ni najmanje protivila pre-
tresivanju toga pitanja, dapače mnogo ka­
tolika bijaše pristalo uz sveo'bće glasovno
pravo. Ali socijaliste se zaprijetiše i sa
obćim štrajkom, ako se vlada odmah ne
upusti u razpravu sveobćeg prava glasova­
nja, i ako ne bi primila ovo putem ustavne
prcuredbe. Nego, meni se čini, pokoriti se
ovim socijalističkim prohtjevima bila bi
smrt parlamentarnog režima. Pravo je p o ­
tom imala vlada i većina, što su bezuvjetno
odbacili pretres ovoga pitanja prama za­
htjevima socijalista. Čuli ste i čitali, što je
prouzročilo ponašanje saborske većine u
taboru socijalista. Kad su socijaliste dočuli
za o d g o v o r i namjeru vladinu u poslu
sveobćeg prava glasovanja, smjesta jnire-
diše sastanak, na kojem utanačiše „obći
štrajk" unatoč oporbe svih njihovih vodja,
kao Van-der-Vcldc-a i dr., koji su već
unaprjed predvidili ,fia*co" njihova p o d -
hvata, kako se je zbilja i dogodilo. Vlada
je bila preduzela sve mjere, da izbjegne
svim nemirim i pretjeranostima. Tečajem
samoga štrajka vlada je dala razumjeti so­
cijalistima svoje mnijenje i svoje razpolo-
ženje tako, te je stvorila posebnu komisiju,
kojoj je zadaća, da izpita, je li preuredba
izbornoga glasovanja koti za obćine toli za
pokrajine nužna ili pak poželjna. Ista ta
komisija nadalje ima se pozabaviti i sa
preuredbom glasovnoga prava za sabor u
slučaju potrebe. Vlada je naručila ovoj
komisiji dvostruki posao poradi toga, što
se za pokrajinsko i obćinsko zakonodav­
stvo zahtjeva jednostavna saborska većina,
dok za zakonodavstvo, koje se odnosi na
sabor, hoće se dvije trećine zastupničkih
glasova. Ja se nadam, da ćemo do godine
imati svoju izbornu promjenu za pokrajine
i obćine. Kakova će to biti promjena ?
Težko nam je još za sada proricati, ali
nećemo sigurno pogriješiti, ako rekosmo,
da će to biti svakako bolje i zadovoljnije
po naše belgijsko pučanstvo, nego li dosad.
Eto to su vam u kratko naša nekoja
važnija pitanja. Drugi put pozabavit ću se
našim školskim pitanjem, koje će dobro
doći svakom prijatelju Belgije. Osim školstva
imamo mi još i drugih pitanja, na koja ću
Vašu pozornost od vremena do vremena
svraćati.
Političke vijesti.
Pred novim r a t t m na B a l k a n u .
Usljed nemira u Albaniji Srbija i Crnagora
mobilizuju. O dogadjajima, koji izazvaše
fe mjere, javlja, se -slijedeće: „Petit Pari-
sien" javlja : Po svemu se čini, da je Esad
paša proklamovao suverenitet sultanov u
Albaniji. Stoga se računa s mogućnošću,
da će Srbija biti prisiljena, da vodi rat
protiv Esad paše. Ova mogućnost nalazi
potvrdu u jednom telegramu iz Atine. u
kome se veli, da je grčka vlada uputila
cirkularnu notu velesilama, u kojoj se sile
pozivaju, da intervenišu, da bi se s obzi­
rom na akciju Esad paše šta prije sklopio
mir izmedju Turske i Grčke. Prema daljim
vijestima, koje su stigle u Pariz, iznenada
je obustavljeno otpuštanje rezervista u
Grčkoj i grčke čete se koncentrišu na
istočnoj granici,
„Deutsches Volksblatt" javlja, da
srbska v|ada namjerava okupirati Albaniju,
U diplomatičkim krugovima se položaj
smatra kao vrlo ozbiljan. Dalji zapleti
mogu nastati i otuda, što još nije podpisan
grčko-turski mirovni ugovor.
„Petit Parisien" drži, da su-ovdje po
srijedi bugarske mnhinacije.
O bojevima saznaje se slijedeće: Debar
j e napušten a ponedjeljak li podne. Arnauti
-Su ušli u Debar posle podne i otpočeli
pljačku. Arnauti su ostali u varoši. Zapalili
su javne zgrade i srbsk« domove.. Vlasti i
većina stanovništva atišlo je u Strugu i
Ohrid.
• Srb'ske slabe čete se-povlače, zadrža­
vajući napredovanje Arnauta prema Kičevu.
U utorak su Arnauti nastavili prodiranje i
stigli pred Kičevo. Arnauti su spremali
i napad na Gjakovicu, ali videći tu jaču
vojsku, odustali su. Došlo je samo do čarki.
Bojevi kod Debra bili- su vrlo žestoki.
Srbi su bili prisiljeni da se povuku jer su
bili u velikoj manjini. Arnauti su imali preko
100 poginulih. Na obadvije strane ima mnogo •
ranjenih.
Broj Arnauta, koji udaraju na granicu,
neprestano raste, tako da ih sad ima na
frontu preko 25.000. Stratežko vodjenje i
naoružanje Arnauta je podpuno stručno i
moderno.
Kralj Petar je naredio, da se mobiliše
veći-broj vojske. Mobilisan je prvi poziv
jedrre divizije, a pozvan na vježbe drugi
poziv sviju divizija. Sastavit će se naročiti
kor od 30.000 vojnika. Pojačanja 6e šilju
neprekidno.
Kralj Nikola vratio se iz TopHce
i pjedsjedao je ministarskom savjetu, koji
vijećao o vojnim mjerama protiv Arnauta. i
Crna Gora će pojačati garnizone na i gra- ;
nici, da osigura mir u pograničnim krajevima.
O dogodjajima utorka javljaju iz Beo­
grada, da je 20.000 dobro oboružanih Al­
banaca napalo srbsku pograničnu poziciju
Episkopeja pokraj Debra, gdje je došlo do
žestokog boja; boj se završio sa težkim
porazom Albanaca koji su se morali povući
uz velike gubitke, nakon što su - razorili
okolišna sela pod vodstvom lse Boljetinca,
Srbske čete utvrdile su sve važnije pozicije.
Na srbskoj strani pao je jedan kapetan i
više vojnika. Uzduž čitave srbsko-albanske
granice dogadjaja se dnevno sukobi izmedju
Srba i Albanaca. Do sada su Albanci svuda
razbijeni. U Debar i Prištinu odaslana su
ponovno veća pojačanja.
Zadnje vijesti iz Beograda glase:
Arnauti nastavljaju forsirano prodiranja
u tri pravca: na Djakovicu, u pravcu G o -
stivara i u pravcu Struge. Kolona, koja je
uzela Debar, ide na Gostivar, a jedan dio
na Strugu, kuda ide i jedna nova kolona
iz Elbasana, da se sastane s prvom. Sta-
novničtvo iz Struge povuklo se u Ohrid.
Na poziv načelnika Arnauti nisu htjeli da
se povuku, nego su ostali u Strugi. Iz Ple-
kopeja i Debra uspjelo je pravovremeno
ponijeti drž. arhiv i novac. Arnauti su već
stigli u Mavrovo na putu u Kičevo. Galičnik
je pao u njihove ruke. Svuda Arnauti pale
kuće i' ubijaju zaostale. Kod Djakovice sil
dva dana vodjene manje borbe, u kojima
je palo 120 Arnauta. Poginuo je jedan
srbski oficir i više vojnika. Poljski telefoni
su bili presječeni.
U Skoplju je kružio glas, da je pala
Djakovica, ali nije do sada još potvrdjen.
Naprotiv potvrdjuje se, da su Arnauti zau­
zeli Strugu.
Na čitavoj granici nije bilo više od
10.000 srbskih vojnika. Arnauta je sve više.
Do sada ih ima preko 30.000.
Ustanovljeno je, da su provaiu orga­
nizirali -članovi provizorne albanske vlade.
Nekoji ministri držali su zborove, na­
govarajući ljude na upad u Srbiju, govoreći
im, da su umarširali već Bugari u Austriju,
pa da će se lako svi upadači sastati u
Skoplju I razdijeliti Srbiju. Ova obećanja
imala su uspjeha i omogućila su organi­
zaciju upada.
D o m a ć e vijesti.
Dojčić pred s u d o m . Dne 25. ov.
započela je pred zagrebačkim sudom raz-
prava proti Stjepanu Dojčiću. koji je dne
18. kolovoza o. g. pucao na komesara
Skerlecza,
Nješto poslije tri četvrt 9 sati dočitao
je predsjednik 11 stranica sadržavajuće
obtužnice. na što je obtuženik ustao, da
bude preslušan. Na višekratna pitanja, sa
smieškom izjavljuje, da se ne smatra krivim
za ijedan od obtuženih čina, a za treći,
atentat, smatra se sasma čistim.
Glede pasusa Dojčičevog govora pri­
godom predavanja braće Seljan, gdje je
rieč o Čuvaju kao „tiraninu", razbojniku*
potvrdjuje obtuženik: Jest, tako je ? To
sam govorio i kod toga ostajem I
Predsjednik: Je ste li znali, da vaš
govor i članak za novine, sadržavaju zlo­
činstvo uvriede veličanstva i vladalačkog
doma te smetanje mira ?
Obt. : Jesam !
Predsj. Držite li, da je to dozvoljeno ?
Obt. : U Americi da ! Govorio sam i pisao
u duhu, kekav tamo vlada. Inače bi me
izsmijali.
Predsj.: Za što ste otišli iz Amerike ?
Obt. :• Da ubijem tiranina Cuvaja.
Obtuženi: pripovijeda, kako je tražio
po Zagrebu i Pešti bivšeg kr. povjerenika.
Kad je čitao, kako si je njegova supruga
uredila u banskoj palači zimski vrt, uzplam-
tio je tako, da je na zid bolnice milosrdnika
u Zagrebu napisao nekoliko pogrdnih rieči
protiv Čuvaju, radi čega ga je redarstvo
odsudilo na 14 dana zatvora. U Pešti je
tri put tražio Cuvaja sa revolverom. Sa­
znavši, da je dr. Unkelhausser počeo vo­
diti upravu zemlje, primirio se, ne smatra­
jući ga odgovornim za stanje u Hrvatskoj.
Ali kad je i dr. barun Skerlecz postao kra­
ljevskim povjerenikom, odlučio je ovoga
ubiti i zato je došao tri dana prije atentata
u Zagreb.
Predsj.: Za što ste pucali na kr. p o ­
vjerenika ? Obt: Da ga ubijem; da izvedem
čin pravednosti naprama onima, koji nas
tlače i zakon gaze. Predsj.: Jeste li vi na to
zvani ? Obt. : Po zakonu ne, ali po duši
da ! Predsj.: Zar mislite, da je dozvoljeno
ubiti čovjeka ? Obt.: U tom slučaju da !
Takovo mišljenje vlada u Americi. Iza mene
stoji petsto hiljada ljudi i ja nisam zadnji.
Mi nemožemo dići revolucije, jer vojska
sastoji se iz raznih naroda, pa ako se jedni
dignu, ustanu drugi protiv njih. Preostaje
nam dakle samo atentati.
Sudac Rakoš; Kakav ste uspjeh mi­
slili postići time, ako ubijete kr. povje- "
renika ?
Obt.: Znao sam, da će doći drugi
komesar, ali da će i taj biti ubijen. Predsj.:
Je li vam sada žao čina ? Obt. : Nije. Ba­
run Skerlecz nije umro. Da je poginuo,
žalio bi čovjeka, a ne komesara.
Predsj. Niste li mislili na to, da bi
mogli i koga drugoga ozlediti ? Obt.: Onda
me nebi bilo ovdje, već pod crnom zem­
ljom. Ja ne mogu gledati tudje krvi, ali
izdajničku da !
Iza preslušanja svjedoka uzeo je riječ
državni odvjetnik Mesarić i veli, da je Dojčić
pao žrtva američke agitacije i surovoga pi­
sanja američkih hrvatskih novina. Dojčićev
branitelj dr. Španić govori u uvodu svoga
govora najprije principijelno o političkom
zločinu, a onda dokazuje nekrivnju i loš
odgoj svoga klienta i moli sud, da Dojčića
od krivnje riješi. Na to uzima riječ sam
obtužnik Dojčić. Počinje da obširno govori
o ruskom revolucionarnom pokretu, ali mu
predsjednik ne dopušta, da o tomu govori.
Malo iza toga povlači se sud na vijećanje,
da donese osudu.
Predsjednik senata Wendler čita osudu
na 16 godina težke tamnice, a kano moti­
vacija osudi navodi javnu bunu, uvredu
Veličanstva putem „Hrvatske Zastave" i pre­
davanja u Americi, i konačno pokušaj umor­
stva na kr. povjereniku. Sud je Dojčića riješio
od obtužbe uvrede članova carske kuće.
Proti osudi je uložio Dojčić i njegov
branitelj ništovnu žalbu, a državni se od­
vjetnik s osudom zadovoljio. Kada su Doj­
čića iza toga vodili iz dvorane, rekao je:
Pošto je kazna prevelika, ulažem ništovnu
žalbu s prizivom. Da živi Hrvatska i Hrvatski
Narodni Savez u Americi! Da žive moji na­
sljednici, koji će doći pohoditi komesare!
Tisza o h r v a t s k o m pitanju. „Az
Ujsag" objelodanjuje interviev sa ministrom
predsjednikom grofom Tiszom, u kojem se
ovaj obširno izjavio o svim aktuelnim pi­
tanjima unutarnje i vanjske politike, kao i
0 hrvatskom pitanju. U onom dijelu inter-
vjeva, koji se tiče Hrvatske, rekao je mini­
star predsjednik : Svaki Magjar, koji znade
izpravno prosudjivati; mora sebi kao pre­
duvjet narodnog obstanka postaviti za
glavnu zadaću, da njeguje dobre odnošaje
sa Hrvatskom. Ja se bavim sa ovim pita­
njem veoma mnogo od onog časa kad
sam preuzeo mjesto ministra predsjednika,
te mu idem u susret s najvećom pažnjom,
1 ako je atentat na kraljevskog povjerenika
baruna Skerlecza izazvao privremeno odga^
djanje jer hvala Bogu sadašnje zdravstveno
stanje kraljevskog povjerenika dozvoljava
da se opet prihvati posla za sporazum.
Samo se po sebi razumjeva, da uspjeh
ovih nastojanja zavisi u prvom redu što
naša hrvatska braća pripravljaju se da opet
uzpostave valjanu ustavnu svezu i održanje
sadašnjeg državnopravnog odnošaja na lo­
jalan način. Ugarska vlada činit će u ovom
pravcu korake sve moguće i mi ćemo
s e brinuti zato, da se na osnovci zak. čl.
I. riješe sva neriješena pitanja, koja su
do sada davala povoda raznim trvenjima,
Znakovi za to s u . veoma povoljni, ali
j * sebi još danas nemogu stvoriti jasnu
sliku o tom, te će moguće biti. nužna t a -
kodjer i posebna zakonska osnova, da se
postigne taj čili.
S m r t d o b r o i l l j t č n l k a . Iz Makarske
primamo : Dne 25 ov. mj. preminuo je rie-
nadno od srčane kapi kotarski liječnik Dr.
Defranceschi. Nemili slučaj duboko se k o -
snuo gradjanstva, jer je pokojnik, radi
svojih vrlina, dobrote srca, milosrdja prama
nevoljnicima i sirotama bio vrlo obljubljen.
Sutradan bio mu sjajni sprovod, te su
smrtni ostanci preneseni u rodni Zadar.
Pokoj vječni plemenitoj duši !
G r a d s k e vijesti.
Na sastanak u p r a v « stranke p r a v a ,
koji se obdržava sutra u Splitu, odputovali
su odavle nar. zast. dr. Dulibić i Vladimir
Kulić.
R a d i uvreda Veličanstva bio je tu­
žen sudu mladi Budiša iz Rogoznice, sin
odličnog našeg pristaše Filipa Bogavčića-
Budiše. Stvar se odnosi na dogadjaje pri­
godom prvog balkanskog rata. Bio je rije­
šen na prvoj razpravi, a isto tako i u o b ­
novljenom postupku. Veseli nas, da je
pravedna stvar pobijedila.
P r v a plovidba b r z o g „ B a r u n B r u c k "
slijedit će iz Trsta dne 5 listopada, a sutra­
dan u ponedjeljak u 10 i po prije p o d n e
stići će Šibenik.
V a t r o g a s n o d r u ž t v o . Drinković-Kr-
steijeva „Rieč" piše da bi zapovjednik Bulat
bio poslao na stražu u kazalište prigodom
zadnjeg koncerta jednoga tobože koji nije
vatrogasac. Želili bi znati koji bi to bio-
koji je bio na straži a ne pripada četi?
Nadalje veli „nema nego samo petoricu
uza se; u istinu obljubljen vodja". Da je
cijela četa bila uz Bulata, to je s v a k o m u
dobro poznato, prije nego je Krstelj p o č e o
nagovarati i mititi s kojekakvim stražama
vatrogasce, te protivne njemu zatvarati p o
redarstvu i tjerati iz družtva. Na ovakav
način lako je nagovoriti četu protiv z a p o ­
vjednika, jer neki iz stiaha a drugi iz inte­
resa, ali pravog -razloga protiv Bulata nema,
jer što je on učinio i koliko se zauzimao
za družtvo, to je i sljepcu vidljivo, dok
Krstelj zna samo figurirati kao član sa mje­
sečnih K 10-— a nikad plaćati, te imati
zaostatak od K 6 0 0 — . Uza sva podmići­
-
vanja i zastrašivanja, uza spriječavanje pri­
stupa Bulatu, tu ipak je / čete ostala njemu
1
3
vjerna, onih koji se nisu dali zastrašiti niti
podmititi.
Udarila ga k a p . Prečastnog don Ju-
lija Paljetka, rodom iz Dubrovnika, nasta­
njenog u našeg gradu, udarila je preksinoć
kap u nogu i u ruku, tako da je o s t a o
skroz nesposoban.
P o z i v p č e l a r i m a . Obzirom na s a ­
stanak dalmatinskih pčelara, koji će biti u
Splitu 16/10 o. g. u svrhu organizacije i
uredbe dalmatinskog pčelarstva, molim ovim
znance i prijatelje pčelare ovoga kotara da
pristupe na pouzdani sastanak kod mene u
nedjelju 5/10 u IO /« prije podne, e da i ml
1
u tu svrhu izvršimo svoju dužnost i p o r a ­
dimo u koliko je moguće za što bolju bu­
dućnost ove privredne grane. Svima p r e -
poručam za nefaljeni dolazak. G r g o G i r i a r ,
diplomirani pčelar, cesta c. k. Tribunala.
Javna zahvala.
Na divnom ispadu moje svečanosti
„Prve sv. Mise" u rodnoj mi grudi, Skra*
dinu, smatram se dužpim javnim putem za­
hvaliti se preč. opatu Don Ivi Kataliniću,
o. Augustinu Skomrlju, franjevcu, uglednom
Obćinskom Upraviteljstvu, na čelu mu
Marki Mudražiji, načelniku; takodjćr r o d o ­
ljubnom gradjanstvu; velešt.. Crkovinarstvu,
svoj rodbini i prijateljim; g. Lokasu, n a d -
učitelju. Neka je moja osobita hvala skra-
dinskim pjevačicam i orguljašim g. Vranji-
canu, Lokasu, N. Stipandžiji.
Bog dragi blagodario ih, a moja har«
nost ostat će do hladne ploče.
Bilo sve: Ad majorem gloriara D e i !
Uz lozinku: „Sve za Vjeru i za Do%
movinu!"
O. ferko Matić,
mladomisnik.
S k r a d i n , 23. IX. 1913.
Sudbeni činovnik
tcK umirovljen, star 3 2 g o d i n e , s a
Kaucijom, traži mjesto Kod trgo-
vačKe firme, p o d u z e ć a , zavoda Ml
odvjetnika. Poblize; obavijesti daje
uredničtvo.
 . natp—

P r e d p l a ú ¿a Šibenik, ' • ••»''•>,.'==

MW
Uredništvo I uprava nalaze se na trgu
I Austro-tígarsKu'godis'rvjíí K. 1 4 — ,
fiolugodiinjc I tromjesečno suraz- ========='s'v. Prane iza o b ć . perivoja

mjerno, m j e s e č n o K. 1.20 = = = = = VlastnlK, Izdavatelj i odgovorni ure

Pojedini broj i t í p a r a ' = = = = = = = = = = = = = |1 ; 1
l dnjk, J O ^ J F f . ^ R E ^ G f l , , ,

' Oglasi po rlj>nl|r•! '— , ,. T i s k a : hrvatska Zadružrva.Tjskara u

Plativo I utužlvo u Šibeniku.
I I H ============== Šibeniku, u. z. s. o . j .

ŠibcniK, 4 listopada 1913. Br. 24>

Sa sjednice uprave se obvezuje, da će tu željeznicu sagraditi u se uz 20.000 Arnauta protiv Srba bori 40.000 Zadarskb neriješeno pitanje grijeh je,
roku od deset godina. macedonskih Bugara. koji leži na duši onih, kojima se narod po­
stranke prava. U ovaj mah medjutim više zanima Austrija i Italija intervenirale su u Beo­ vjerio da ga vode, a osobito onih, koji za
pozadina ovog bugarsko-turskog mira, i gradu, da bi se operacije srbske vojske punih 50 godina, što upravljaju autonomnim'
Sjednici uprave stranke prava, tu.se izpoljava gotov bugarsko-turski spo­ ograničile prema zaključcima poklisarske organizmom Dalmacije, ne učiniše ništa drugo
obdržavanoj u Splitu dne 28. rujna razum za navalu protiv Srbije i Grčke. reunije. Srbi medjutim neprestaju nagla- nego raširiše strančarstvo i ličnu mržnju,
1913,, prisustvovao je 21 član, a osiromašiše zemlju osiguravajući jedino svoje
Za slavenstva sprema se dakle još šivati, da su u ustanku Arnauta prsti Au­
ostali su izpričali svoju odsutnost pristaše, a ne mare da obrane i one neznatne
jedno novo poniženje. Treći balkanski rat, strije i Bugarske. Sprega se tako mlivo za
1" izrazili svoju podpunu solidarnost tečevine, koje bi nam bile ustavom zajam­
koji je neizbježiv, ima da bude odmazda nove svjetske zapletaje, u kojima će Balkan
8a zaključcima uprave. čene.
Bugarske i Turske, kako je prvi bio unište­ u godinu dana po trćći put zaigrat krvavo
Predsjednik D. I. Prodan, p o z - nje Turske, a drugi poniženje Bugarske. Nemarni, shvaćanje i borbu ostaviše
kolo, a po drugi put pružiti svijetu ogavne
draviv članove i radujuć se što su Bugarsku moći će se da prekori radi sa­ puku, da zato i časove cijelog svog kratkog
prizore bratoubilačke borbe.
pristupili skoro svi i tim dokazali veza sa Tuskom,. ali ona uvijek može da odmora žrtvuju onom uzvišenom osjećaju,
S v o j u skrb z a interese stranke i n a ­ se pozove na primjer Srbije, koja se uorta- koji ti mnogi tobožnjaci izrabljuju obećanjima,
roda, predje na prvu tačku dnevnoga čila s Grcima, starim slavenožderima, i pa sramotno počivaju i — tove se.
r e d a : Izborna reforma, i podieli rieč Rumunjima da uništi Bugarsku i tim dopri­
Razpust šibenske obćine. Valjda iz osobnih obzira ne bore se
Dru. Mati Drinkoviću za izvješće. U nijela da Turska potjera Bugare iz Tracije. proti talijanstvU; a narod, neka, slećujući se
Akcija za s p a š a v a n j e utopljen'ka.
r a z p r a v i , koja j e trajala d o kasne Iztočni grijeh leži u savezu Srbije s helen- oko te pogibeljne i dosadne žerave, zabo­
Večeri i u koju su se povukli sveu­ stvom, koje se na račun slavenstva osililo „Sloboda" in capite te „Hrvatska ravlja na ostale velike rane, koje tište naš
kupni odnošaji, učestvovali su malne i postalo objestno. Ovaj će svoj grijeh Sr­ Rieč" i „Narodni List" nose razne vijesti o život. Potražiše mandate valjda zato, da u
Svi članovi Uprave. Izborna refoimna bija prije ili kasnije ljuto okajati i nitko razpustu obćine naše, komentiraju ih i bečkom parlamentu glasuju za tuđje interese,
o s n o v a proglašena j e neprihvativom nepristran neće zamjeriti Bugarskoj, ako udaraju desno i lijevo, a da se zapravo ne a za nas ne znaju i kad nas vide klone
i povjereno j e Predsjedniku, da p r i - uznastoji bilo kako da se odšteti za ono razabire iz njihove pisanije što su htjeli ni nas se kao inferijornostl. I mi gojimo ta­
Obći medjustranačkom o d b o r u m i n i ­ što joj bratska nevjera skrivila. što hoće. kove ljude, koji se nas srame, od kojih u
m u m preinaka, koje stranka prava u Mi nismo upućeni — kao gospodari težkim prilikama ne možemo čuti ni savjeta
Dalmaciji smatra pravičnim i neodklo- Predznaci za ovaj veliki treći sukob spomenutih listova — u tajne pregovore i ni riječi, do kojih treba doći pognute glave,
h i v o potrebitim. na Balkanu već su tu : s jedne strane su dogovore izmedju namjestničtva i zem. od­ pozivati ih drhtajući, pa, ako dodju, dodju
odnošaji izmedju Turske i Grčke, s druge bora, te nam nije poznato, što je sve na
. Odlučeno j e sazvati Vieće stranke samo zato, 4a budu i otidju kao da nisu
pak strane u krvavim sukobima izmedju Stvari.
Ito prije. ni bili.
Amauta i Srba. Mi tražimo za našu obćinu ono isto
Glede sporova u stranci Pred­ Ovu izjavu dajem« ojadjeni neenergi-
U konfliktu Izmedju Turske i Grčke što tražimo za svaku drugu: da privremena
sjednik upozoruje na tačku 6. § 3. jom i nerazpoloženjem naših vodja za svoj
vlada podpuna riejasnoća, niti je moguće uprava bude poštena, nepristrana i da se
„Ustrojstva vrhovne uprave stranke narod. Izkazaše se takovima osobito prigo­
saznati za prave zahtjeve Turske. strogo drži zakona.
prava" gdje je ustanovljeno, d a u dom zadnjeg kongresa talij. akademičara u
djelovanje vrhovne uprave stranke Dok se u Ateni pregovori vode o Ovo sve znadu i protivnici, znadu i Zadru, kada čast i navodni karakter zemlje
prava spada i „rješavanje eventualnih vakufima i kapitulacijama, dotle Turska Dr. Krstelj i družina, pa su stoga tražili, povjeriše hladnim žandarskihr bajunttama,
političkih ili osobnih sporova triedju gomila vojsku za okupaciju otoka Kiosa i što je javna tajna, od c. k. vlade, da im dok je svakome poznato neumorno zauzi­
pojedinim pravaškim organizacijam i Mitilene. Istina, odluka o pripadnosti egej­ ona dade obćinu u ruke! Tako su gospoda manje tudjinaća n. pr. predsjednika istarskog
ppjedinim narodnim zastupnicima", skih oslrva prepuštena je još londonskim došli do ideje nekog upravnog odbora, u sabora i Ostalih mu drugova za svoje, onoga
Uslied čega Uprava prepušta riešenje mirom odluci velikih sila i Grčka se o tom komu bi oni imali absolutnu većinu. Sada dana u samom Zadru. A naši naprotiv pre-
S p o r o v a vrhovnoj upravi naše stranke. ne može ni upuštati u pregovore s Tur­ po njihovom pisanju, izgleda, da im ta pustiše narod sebi, koji — i ako nezaštićen
* * skom, sve kad bi htjela. A i Turci ne sretna misao nije sasvim upalila, pa se — dao je oduška svdjim ' povrijedjenim :

traže da o tom pregovaraju, i zato su for­ kaju, što će biti imenovan odbor i volili bi osjećajima, pa uvidjev apatiju svojih za sebe,
Obzirom na dogodovštine i na
malno istinite tvrdnje odgovornih tur­ samog c. 1c. komesara! Tako pišu složno izjavljuj« toj kozmopolitskoj masi ili političkoj
bojazan nepravaških čina ili struja
skih državnika, koji dementuju vijesti, svi sada. birokraciji, koja njegove" osjećaje nazivlje^
od strane pojedinih članova stranke
da je grčko-turski spor nastao radi ostrva. Mi samo pratimo tu protivničku smi­ „nevrastenijom", da su prestali d?ni obe­
prava, na Predsjednikov predlog
Ali i okupaciju istočne Tracije su Turci ješnu rabotu, a osvrnut ćemo se na nju ćanja, jer u njemu živi velika volja, koja
k o n s t a t o v a n O je istomišljenje Uprave
izveli pod izgovorom, da zaštite tamošnje obširnije bude li potrebito. hoće da obori sve te neznatne nepril'ke,
g l e d e sliedećih eksplikativnih resolu-
Muslimane, pa su tek naknadno poveli pre­ za koje se borimo od preko po vijeka i da
Cija, odnćsno dvaju putokaza z a pra- Krstelj prosi!
govore s Bugarskom, odnosno prisilili je, se sredi oko drugih važnijih pitanja o kojima
vaše ;
da se odrekne istočne Tracije. Citri se, da Prenašamo iz „Hrvatske Krune": „Ši­ ovisi ugled i život naroda.
1. „Stranka prava uzdrži i na­
isti postupak misle upotrebiti i protiv Grčke. benski otačbenik, bivši načelnik gosp. Marko Tvrdimo, da je uzrok našem političkom
dalje tradicijonalnu svoju posvemaš­
Po jednoj vijesti beogradskog „Bal­ Stojić, na glas, da će se vladinu povjerenika zastoju neosjećanje tobožnjih nam vodja za
nju neodvisnost nazora i rada od
kana", predstoji mobilizacija čitave srbske po razpustu obćine staviti uz bok kaoodbo- svoj narod i za to se zavjeravamo, da ćemo,
postojećeg, Hi eventualno bilo kojeg
vojske protiv Arnauta, koji traže sjedinjenje raša i jednog talijanaša, upravio je, kako ustraje ii se i nadalje ovim putem (što je i
drugog protivničkog političkog i držav­
nam javlja, žestok prosvjed na Zemaljski sasvim vjerojatno), istupiti odvažno proti
nog sustava i njegovih provadjača . s Albanijom svih onih krajeva naseljenih
u

Odbor, jer da bi se imenovanjem talijanaša svakome, koji na taj način bude zatornikom
2. „Težnja k slobodi i jedinstvu Amautiroa koji mirom u Londonu bijahu
taklo u hrvatski značaj Šibenika i obnovilo narodnog napredka i svijesti".
hrvatskoga naroda, budući prema dodijeljeni Srbiji i Cmojgori. Prodiranje
bi se neke nemile uspomene iz obćinske pro­
Starčevićevoj nauci absolutne naravi,Arnauta slijedi po stanovitom vješto izra-
šlosti u onom gradu".
nije vezana uz nikakve prejudicijalnedjenom planu, a i oružje te municija mo­
Mi nadodajemo, da je ovo bio predlog
derne su izradbe. Arnauti provalili su u tri
uslove tudjeg teritorija ili tudjih inte­
kolone: Sjeverna je udarila prema Djakovici
Zemaljskog Odbora na želju Dra. Krstelja. P o l i t i č k e vijesti.
resa, nego ima pred očima jedino Krstelj kod svih stranaka prosi, pa i kod
J Prižrenu, namjeravajući očito, da prodre Bugarsko-turski sporazum. Beo­
teritorij, prava i interese hrvatskoga talijana!!! samo da se održi... alt kao što
na gornje Kosovo. Južna kolona krenula je gradske novine donose slijedeću senzaci-
naroda". i kao t k o ? ? ! !
od Elbasana uz rijeku Škumbu prema Strugi jonalnu vijest:
„Hrvatska Kruna" na o v o nado- Korak gosp. Stojića proti dešperater-
na Ohridskom jezeru, a odatle bi- naravno „Diplomatski krugovi uvjeravaju, da
daje : Nećemo počinit indiskreciju skom i renegotsknm djelovanju Krsteljevu
dalje u pravcu Struga—Ohrid—Resen—Bitolj. se bugarski '-turski pregovori za navalni
ako radi boljeg razumievanja upozo­ odraz je ogorčene šibenske rodoljubne duše
Srednja kolona, najjača i koja je do sad savez vode na bazi:' da Bugarska propusti
rimo, da su gornje dvie resolucije koja ne može da trpi sramotne trgovine
imala najviše uspjeha, udarila je na Debar tursku vojsku (koja je već mobilizovana i
imale na umu sveukupne novije n e z ­ s narodnom čašću i špekulacije s obćinskom
i zauzela ga. Tu se razdijelila u tri odjela. iñia 250.Ó00-vojnika)' u Macedoníju i Alba-
drave pojave u stranci prava, s ovu imovinom. Ujedno je ovaj korak i najrje­
Od Debra vodi jedan put (koji na zapadu niju, kojoj bi ' Turska dala autonomiju, a
j , takodjer s onu stranu Velebita,"u čitije oprovrgnuće svih onih glasina, koje
izlazi na Drač) na istok za Kičevo, gdje se Bugarska ili za to d o b i l a naknadu u T r » -
svim , uobće pokrajinam cjelokupne Krsteljevi plaćenici tvrde po gradu i selima,
siječe sa putom, koji ide iz Skoplja uz kiji. D.i 'b'uga'rška he da povoda uplitarfju
naše 'donuovine. očekujuć o d svih kao da bi g. Stojić bio uz Krstelja/ Krstelj
Vardar preko Tetova, Gostivara i Kičeva Rum'unjskeV proglasio bi se teritorij r.a tro-
pravaša bez razlike, da se najpomnji- svjestnih i čestitih Šibenčana neće imat u kutu KaragaĆ — Ksantí—Gimildžina autonom­
Vije u svakoj prigodi i prema svemu na jug za Bitolj. Kičevo je dakle vrlo važna
svom družtvu. nim, pa bi Turci preko ujegi prebacili
1 svakomu čuvaju svega, što bi bilo razkrsnica putova i razumljivo je, što su
vojsku.
•kadro. i . u najmanjoj mjeri zasjenit Arnauti pošli da ga zauzmu. Drugi put iz
Debra ide dolinom Goleme Rijeke preko Šibenik, 27. rujna. Savov je 'na taj plan pristao, Načović
čistoću pravaških ideala..
Mavrova na Gosti var, gdje se ukrštava sa 0 pit? nju zadarskom primili smo sli­ još nije, nego je izvijestio o planu faktore
onim koji ide preko Tetova iz Skoplja. jedeću izjavu hrvatske i srbske omladine u u Sofiji. U Sofiji se joŠ kolebaju: traže, da
Treći put vezuje, uz Crni Drim, Debar sa Zadru: im Turska dade veće kompenzacije u T r a -
Strugom i dalje sa Ohridom. Arnautska . „,Pitanje zadarsko, gdje u obćini žive ciji, a da'obne Srbima'i Grcima Macedoníju
Treći balkanski rat. srednja kolona razdijeljena je prema tim 2,9.00 Q Hrvata i Srba sa '9000 besvjesne i
f
i proglasi ju autonomnom uz zaštitit bugar­
odnarodjene, mase., koja se «azjylje talija- skog elementa. Medjutim i i ni"''se', da SH ovi
' AUr; izmedju Bugarske i Turske pod­ putevima: jedan; odjeli p'ošaO ! jfc Od' sjever
planovi zapeli' ili propali.
esim ''' 1

jfeV Gjavn'e? tačttfc već davno su pp- na Ma vrevo, drugi na Kičevo, a treći na
1 ninijjjt.na sramotu je 'čitavom našem narodu,
a.o-spbit'o, Dalmaciji, gdjt; ži,vi 98°/ homo­ , ,Ováj plan Bugara", aa dovedu Turke
j z n a t e , Siiv,i£e ' jSu^ajskoj
tt dopuštena je jug, na.StrugV ^ ' 0

genog elementa hrvatskog i srbskog imena. TiMacedoniju,Izaziva ovdje veliki) ogorčenje".

podpuna- ^upotreba željezničke P, Ug£ od .'Prama informacijama Wiener Ajlge-
r B

Jedrena do Dedeagača i na turskom teri­ meine Zeitung-a", Arnauti su u neprekidnim Pitanje zadarsko neriješeno je uslijed
toriju tako, da se njom može služiti i za bojevima pobjedonosno prodrli od Debra nemarnosti naših političkih otaca, koji u
prevoz municije i vojske, to sve dotle dok preko Struge- do Gostivara te zarobili 300
Bugarska ne sagradi na vlastitom teritoriju Srba i 20 topova. Operacije^.Arnauta n a - '
: zatišju f mirnoći hoće da uživaju svoje
matuzalemskc dane spavajući na tobožnjim
PREDFUĆUJTE SE NA
Željeznicu na Egejsko more. A Bugarska preduju i protiv Kičeva i Ohrida, gdje. 4a^ lovorikama stare. slave, „HRVATSKU M I S A t " !

Srbskl liberalizam.
Već mjesec dana tjeraju Srbi u
Bosni i van nje nečuvenu hajku radi
prelaza pravoslavne djevojke Gjur-
ga vrlo smutilo, te za vrijeme službe božje
narodu je kazao, što se je u pravoslavnoj
crkvi govorilo, te kao pravi pastir narod
je upozorio, da više nikad u crkvi njihovoj
nikakvomu ne smiju činu prisustvovati.
zakonskih osnova, koje će doći na pretre­
sanje u saboru, i potrebu, da se o njima
čuje i srbski glas i razvije borba u saboru.
Atentat bombom na fluvernerovu
palaču na Rijeci. U noći od 2 na 3. ov.
tek danas dobili, a više njih uobće ga nisu
primili, premda članak 23 družtvenog pra­
vilnika propisuje, da se članovima mora
priobćiti dnevni red skupštine tri dana prije.
Ovu skupštinu sazivlje Krstelj za Iz­

8 'inke Pavlović na katoličku vjeru,

jurgjinka je punoljetna i učinila je
to iz vlastite pobude i živog uvjerenja,
Pitam sada gosp. dopisnika, je li na
stvari ovako, ili kako je on javnost krivo
izvjestio, samo da se u današnje doba j o i
mj. počinjen je atentat bombom na guver-
nerovu »olaču na Rijeci. Čitav arhiv uništen.
mjenu i biranje obraničkog
predloži.
suda te slučajni
Kako obranički sud od sedam
lica, izabran na zadnjoj redovitoj skupštini,
koje neslomiše nikakovi nagovori ni više napada na katoličko svećenstvo, koje, B r a ć a Radić razkrstill 5« medju- još zakonito postoji, niti mu izmakao rok
prijetnje pravoslavnih hiereja i njihovih čuvajući narod svoj, na najpodliji se način sobom »Hrvat" bilježi glasinu, da su sa niti se je bilo tko zahvalio, novi obranički
pomagača na Konaku. izvrče i ocrnjuje. Čuva i krije pravoslav­ braća dr. Ante i Stjepan Radić, vodje se­ sud nemože se birati prije redovita skup­
Statistički je dokazano da je u nog župnika koji je prvi rukavicu bacio, ljačke stranke, posvema razkrstili. Medju štine (čl. 5 0 ) , koja se obično sastaje u si­
Bosni više prelaza iz katoličanstva u a katoličkog župnika napada, u čemu isti njima je napetiji odnošaj već od studenoga ječnju. Krstelj dakle hoće da samovoljno i
druge vjere nego prelaza inovjeraca neki imenom katolici na žalost uživaju. prošle godine. Napetost medju njima je već protuzakonito izabere novi obranički sud,
u katoličtvo. Ipak katolici ne podigoše Pozivljem s toga tog junaka dopisnika popuštala, kad li se pred više tjedana opet da onda uzmogne po miloj si volji pašovati.
radi toga nikada buke. I u našoj Dal­ N. J . da izadje sa podpisom, te da se ponovila, te je Stjepan Radić počeo očiju­ Obzirom na to, kao i obzirom na
maciji dogadja se po koji slučaj pre­ kati sa frankovcima, što da dr. Ante Radić okolnost da na skupštine Krsteljeve nijedan
javno ogledamo i stvar u pravom smislu
laza na pravoslavje, djevojaka i ne- drži nemoralnošću. Do prekinuća medju čestit naš gradjanin, koji zazire od noža i
razbistrimo. Doklegod ovo ne učini, smatram
punoljetnih, radi udaje od pravoslavnih njima da je došlo sada radi jedne bro- revolvera, nemože doći, ogromna većina
ga podlim kukavicom i lažeem.
vjerenika i njihovih roditelja na tp šurice, koja je po sadržaju namienjena Članova družtva n e ć e prisustvovati ovoj
Vrlički katolik.
prisiljenih, pa nitko o tome ni pisnuo Hrvatima u Americi, ali pisana je na adresu nezakonitoj sjednici.
nije. Skradin, 26. rujna. {Mlada misa). Naf~ baruna Skerlecza. U toj brošuri da Stje­ Prva zapljena. Broj 23. bio nam je
U Bosni naprotiv radi jednog vrli rodoljub i mješćanin 0 . Jerko Matić, pan Radić odvraća prekomorske Hrvate zapljenjen radi izvješća o procesu proti
od političkih atentata te im povodom
sporadičnog slučaja podiže se upravo mladomisnik na veselje i diku grada Skra­ Dojčiću, prenesenog iz zagrebačkog „Hrvata".
nedostojna hajka na poglavicu kato­ dina, primiciraše na sv. Mateja Apošt. na Dojčićevog slučaja daje pouku i savjete. 0 tome primili smo slijedeću odluku: C. K.
Da se je dao na pisanje te brošure
ličke crkve u Bosni, preuzv. nadbi­ svojoj rodjenoj grudi. Okružni Sud u Šibeniku kao tiskovni rije-
skupa dra. Stadlera. Dogodilo se pače, Koliko ga njegovi mješćani ljube, to lih iz patriotičkih motiva, žrtvujući i trud šavajući prijedlog c. k. državnog odvjetničtva
da je pet Srba virilista u bosanskom je najbolje pokazao sjajni ispad svečanosti. i trošak za štampanje brošure, ma da od 28. rujna 1913. posl. br. Ss 60/13/1
saboru, medju njima četiri pravoslavna U nedjelju na 21. proš. jutrom uputi znade te knjižica neće tamo naići na sudi:
biskupa, zaključilo, da u prvoj sabor­ se povorka biranih gradjana, na čelu prodaju poput onih prijašnjih njegovih I. Sadržaj ulomaka: a) od riječi „U
skoj sjednici pokrenu pitanje i uzmu im preč. opat Don Ivo Katalinić ig. Marko spisa, namienjenih „Amerikancima". Dapače tom slučaju" do „Obt. nije« i b) od riječi
riječ o „prevedenju* Gjurgjinke Pav­ Mudražija, načelnik, da digne č. mladomisnika. on se je dao na tu žrtvu, ma da znade, „Da živi" do „komesare" članka „Dojčić
lović na katolicizam, kao i o izjavi Vraćajući se gorespomenuti i prispjevši pred da će time pred amerikancima izgubiti još pred sudom" štampanih na drugoj strani u
nadbiskupa dra. Stadlera, da za njega crkovna vrata, zvona miloglasno zaslaviše, ono malo ugleda, što mu je preostalo. I trećem stupcu u periodičnom časopisu „Hr­
ne vrijedi vladina naredba, ako je nije a orgulje vještački zasviraše, što sve trajalo makar se poslie izdanja ove brošurice ne vatska Misao" broj 23. objelodanjen u Ši­
može nadati više ni filiru podpore iz Ame­
papa odobrio. Srbi virilci izjavit će dok mladi Levita ne započe sv. misu. beniku dne 27. rujna 1913. tiskom „Hrvatske
se da ne mogu radu saborskom su­ Dirljiv je bio govor prač. opata, upravljen rike, koja mu je do sada uviek jače ili Zadružne Tiskare" odgovornog urednika
slabije pritjecala u pomoć, on se nije ža-
djelovati sve dotle, dok nadbiskup mladomisniku i gradjanstvu. Mnoge su oči Josipa Drezge sadržavaju skrajnosti pre-
dr. Stadler stoji u toj svojoj časti. orosile se na spomen pok. roditelja mlado­ cao tu brošuru napisati i izdati što mu dr. stupka po § 305 K. Z.;
Ante Radić kruto zamjera. Ne toliko radi
Lijepi kampijuni liberalizma i misnika. II. potvrdjuje obavljenu zapljenu;
vjerske snošljivosti ti pravoslavni Orgulje i pjevači kao da sa natjecahu toga, što je time prekinuta svaka materijalna III. izriče zabranu daljnjeg razpresti-
vladike! melodiji, osobito kad časni mladomisnik veza izmedju Radića i Amerike niti zato, ranja zapljenjenih ulomaka;
zaori „Gloria". što bi možda gospodin dr. Ante Radić bio
IV. naredjuje uništenje zapljenjenih
Nakon divna ispada sv. mise zaori znatno opriečnoga mišljenja o atentatima
primjeraka i onih. koji bi se još zapljenili,
mladi Levita »Tebe Boga hvalimo" prosti-' od svoga brata Stjepana, već s toga, i t o
Naši dopisi. jedivši pjevači uz orgulje. Dok oni melo­ se njemu ovakvo iztrčavanje u sadanje
razmetnuće odnosne tiskarske sprave i pro­
doba ne čini oportunim, pošto bi kod to­ glašenje odnosne odluke.
Drniš, 27 rujna. (Obćinsko Vijeće.) dično pjevahu, mladomisniku kroz to ljub­ Obrazloženje: Sadržajem gornjih ulo­
likih naših ljudi, kakvi već jesu sumnjičavi,
Lažna je vijest bačena u „Slobodi" da ob­ ljaše sa ruka. maka nastoji se zavesti druge na djela po
ćinsko vijeće, sazvano za 25. t. mj., nije Nakon svega toga odpratiše mlado­ moglo proizvesti dojam, kao da Stjepana
Radića pri izdanju te brošurice nisu vo­ zakonu zabranjena § 305 K. Z. C. K. Okružni
moglo djelovati, već je Isto vijeće za 27. misnika gorespomenuti uz rodbinu, brata i
dili samo patriotski motiv; i duboko osvje­ Sud u Šibeniku odio VI. dneva 29. rujna
t. m. odgodjeno. A isticao se je dopisnik sestru do njegova doma. Na 1 sat p. p. 1913. Silobrčić.
dočenje.
i baš uredno nasamario tvrdnjom, da je slijedio objed, na komu bijahu mnogi od­ Vjenčanja. Naš glavni suradnik g,
djelovanje istoga vijeća nemoguće, Opozi­ lični gradjani. Preko objeda redale se na- Zato, da je već tih koraka Stjepana
Ante Škalabrin vjenčao se je na 28. rujna
cija od 14 ih na broju, sve birane gospode zdravice svečaru, izmed kojih se istakao: Radića bratu Antunu dosta i previše; po­ sa milovidnom gospodjicom Vjekoslavom
propalih veleposjednika te varoških nadrimu- Preč. opat, g. načelnik, g. Petar Matić, g. gotovo, kad je imao svoje posebno mnijenje Gaspardi. Sretnim mladencima cjelokupno
draca, sa dva visokopoložena pučka meitra, Lokas, nadučitelj, pošt. o. Skomrlj, napokon i o onoj pomoći, što ju je Stjepan Radić uredničtvo od sveg srca čestita!
sa svojim Capo della banda poznatim vrti- sam svečar. omogućenjem izbora delegacije dru. Toma-
Radi preseljenja tiskare u vlastitu
kapom Dr. Štambukom (živilo Stikolo i U večer na 6 sati započe blagoslov šiću pružio, pa se razkrštava s bratom
zgradu bili smo prisiljeni izostavit broj od
Kanjine !), došla na vijeće, ali ne da vijeća uz asistencu koga je obavljao č. mlado­ Stjepanom, a po svoj prilici da će se povući
srijede.
za dobro naroda, jer mu dobra nikada nije misnik. Iza svega tog gradjanstvo da dade i iz političkoga rada, prepustivši Stjepanu X Imenovanje dra. Kolendlća. Profe­
ni želila, već da ometa. Započe vijeće, a oduška svojoj radosti bac?,lo raznovrstne posvema to polje; naročito, što se Stjepan sor naše realne gimnazije dr. Petar Kolcn-
njih stade krivljavina ko pobodenih junaca. vatre uz slavljenje zvona. sprema podupirati i novu vladu, sad bilo
dič imenovan je dopisujućim članom arhi-
Krivili se i derali tako da ih je narod sa- Sve veselo sve radostno! Sve za Vjeru koja mu drago, jer da ima utanačenje za
vamog savjeta u Beču. Čestitamo !
žalijivao govoreći : Bože sačuvaj nenadne! i za Domovinu! sve slučajeve i sa svim strankama, koje kod
Lloydov parobrod „Baron Bruk"
Zahvaliti je ustrpljivosti te hladnokrvnosti sastavljanja vlade dolaze u račun.
obavljao je ovih dana pokusne vožnje
gospodina načelnika, koji je mogao trpiti Nove poštanske marke u Bosni. prevaliv 17 /a l m i l
J a
>
n a
J
sat t o
7, e s t 1

bjesomučnu čeljad, da nije došlo do groz­

nih prizora. Palo je krasnih viceva sa strane
slušateljstva k a o : „krive se goveda jer
nema jasala" itd.
Uza svu mačju deraču, vijeće je ra­
Domaće vijesti. Ratno ministarstvo kano vrhovna direkcija milju više nego čine brzi „Prinz Hohenlohe"
bosansko-hercegovačkih pošta javlja, da će 1 „Barun Gautsch". „Baron Bruck" stići će
God dra. Mile S t a r č e v i ć a . Pred­ 15. listopada o. g. zdati nove poštanske
;
u naš grad u ponedjeljak u lOVi prije
sjednik vrhovne uprave stranke prava dr.
marke u vrijednosti 2, 6, 10 i 20 filira. podne, a proslijedit će put Splita i Alba­
Mile Slarčević slavio je dne 29 rujna svoj
Marke suizradjene na hromskom papiru i nije u l i / « . Na povratku bit će u petak u
1

dilo te većinom glasova zaključivalo, a kad imendan i 52. rodjendan. Tom prigodom ukrašene sa slikom ženske u narodnoj b o ­ 5 sati u jutro. Gradjanstvo moći će da
se je dnevni red izerpio, načelnik je zaklju­ narodni zastupnik dr. Dulibić, u ime šiben­ sanskoj nošnji. Vrijednost je označena u parobrod razgleda.
čio vijeće u 11 i po prije podne. Ovoliko skih pravaša, upravio je svečaru srdačnu lijevom i desnom uglu arapskim brojkama. Ovim spojem doskočeno je velikoj
za sada kao kroničari. brzojavnu čestitku izričuć mu ujedno čuv­
Ove će marke vrijediti samo za promet u potrebi Šibenika. Odlučujući čimbenici uvi-
stva dubokog poštovanja. Idealnom prvaku
Bosni i Hercegovini i u Austro-Ugarskoj. djet će da su svi prigovori, koji se iznašali
Vrlika, 25. rujna 1913. U broju 114. i vodji narodnom, karaktera neslomiva ko
„Naše Jedinstvo" od 23. rujna neki dopisnik stijene rodnog mu Velebita, neka su i naše Dvoboj u Zadru. Dne 2. ov. mj. bio proti pristajanju brzih parobroda u našoj
usudio se drzko lagati i klevetati mnp. ka­ iskrene želje i čestitke ! se u Zadru dvoboj izmedju dra. Kožula, luci, bez ikakva temelja. Gojimo sigurnu
toličkog župnika, da je anatemisao i rekao, pravaša i dra. Bučevića, talijanaša, jer je nadu, da će uprava Llovda odredit shodno,
Na obranu glagoljice. Piiu nam iz da i ostali njeni brzi parobrodi tiču Šibe­
da su upali u smrtni grijeh svi oni, koji su Splita 26. rujna: Danas je bio sastanak ovaj zadnji apostrofirao prvoga prigodom
nik, da tako udovolji pravednosti i potrebi
prisustvovali parastosu za poginule osvetnike svećenika glagoljaša iz ove biskupije na kongresa talijanskih djaka u Zadru. Dr.
Kožul je Bučevića težko ranio. koju iziskiva veliki promet šibenske luke,
Kosova. Polako gosp. dopisnice, jer stvar obrano glagoljice. Uzele su se u ozbiljan
stoji sasvim drukčije, i to ovako: Uredbom ove pruge izpunjeno je
pretres najnovije naredbe o zabrani porabe „Providnost", uzajamna pripomoćna
jedno od tolikih nastojanja našeg zastup­
U nedjelju dne 17. kolovoza držao se glagoljice u biskupiji poimence u gradu zadruga nam javlja da će ovih dana pris­
nika dra. Dulibića, koji je za stvar uložio
parastos, kojemu su prisustvovali zaisto i Splitu. Sastanaku je presjedao Don Frane pjeli k nama jedan od njezinih činovnika,
sav mar i upliv. Bila i ostala njegova ple­
vrlički katolici, o kojem i o kojima katolički Ivanišević. Učešće je bilo brojno, razprava da kupi članove za istu. Mi toplo prepo-
menita nastojanja za rodni Šibenik okru­
župnik nije nikad niti besjede progovorio dosta obiirna i temeljita, u kojoj su sudje­ ručamo svim našim obćinarima, osobito
njena jednakim uspjehom.
s oltara, niti kazao, da su upali u smrtni lovali monsig. Fr. Bulić, Dr. Bervaldi, Dr. poljodjelskom stališu, ovu našu mladu za­ Promjena voznog reda. Prvim ov.
grijeh svi prisutnici parastosa, već je na­ Alfirević. Don I. Lubin i dr. Prihvaćen je drugu, kojoj je namjenjena plemenita svrha, mj. parobrodarsko družtvo „Dalmatia* uvelo
protiv istina da ja pravoslavni župnik Gojko zaključak : prikazati spomenicu za uzdrža­ da naš narod priuči štednji i tako ga eko­ je na prugama iz Trsta u Dalmaciju jednu
Sinobad proklinjao svoje župljane • razloga vanje prvainje porabe u svim crkvam nomski pridigne, da bude ravan drugim promjenu. Parobrod naime pruge Trst-Kof-
koji slijedi. Mnogi i mnogi pravoslavni se­ grada i biskupije, suviše isposlovati kod narodima. čula ne polazi više iz Trsta u utorak popodne
nego u srijedu, tako da u Šibenik dolazi,
ljaci zavjetovali se ove godine sinjskoj Vatikana da izašalje posebnog delegata na Iz Kaštela nam javljaju da jamstva mješte u srijedu, u četvrtak u 3.30 pop.
Gospi. Za to dočuo pop Gojko te na 3 1 . amošnjc strane i uvjeri se o potrebi gla­ počima sa 6 ov. mj. Uslijed nastalih krasnih Na ovaj način Šibenik ima u četvrtak 3
kolovoza o. g. s oltara javno govorio svo­ goljice. Bi imenovan naročiti odbor, koji vremena vrst je mašta izvrstna, te već sada pruge iz Trsta, dočim u srijedu niti jedne.
jim župljanim, da su prokleti svi oni, koji će sporazumno sa centralnim odborom sve­ u maštu ima 2 0 — 2 1 % sladora. Toliko na Neznamo, koji su razlozi vodili upravu
se zavjetuju latinskomu svecu; za ovu go­ ćeničke organizacije uputiti ovaj posao. družtva pri uvedbi ove promjene, ali je
znanja mušterijam i trgovcima. svakome u prvi mah bjelodano, da je bez-
dinu, ako je itko bilo koji zavjet učinio, Držanje srbskih grupa u Bosni. P o ­ smislena.
neka ga slobodno izvrši, ali do godine, kad vodom pisanja .Srbske Riječi", koja je tra­
U obćini kao u vlastitoj podvornicl
bi on čuo, da sa je itko zavjetovao latin­ žila, da i Srbi iz opozicije polože mandate
skomu svecu, da će ga istjerati iz crkve i u bosanskom saboru, izjavljuje sarajevski Gradske vijesti. postupa Krstelj. C. k. ključar tamnica Ivan
Bumber, usljed odredbe svojih predposta-
sa uvijek mu zabraniti ulaz u crkvu. .Narod", da bi to bila velika pogreška, jer vljenih, nije više u vatrogasnom družtvu, a
Opat jedan zulum u Sokolu. Za sutra
Dne 8. rujna o. g. dočuo za tt vtteč. bi tim Srbi omogućili, da se u saboru radi Krstelj je sazvao izvanrednu skupštinu S o ­ Krstelj ipak mu i za mjesec liatopad daje
plaću iz obćinske blagajne. Mi znam«, da
katolički župnik od istih pravoslavnih, ito bez Srba i protiv Srba i ističe važnost onih kola. Mnogi od naših sumišljenika poziv su je Krstelj veliki kavalir — a tudjim.
 P r t d p U U za Šibenik = = = = =
ttrednlStvo I uprava nalaze se na tnju
I flustro-ugarsku godišnje K. 1 4 - ,
polugodišnje ' tromjesečno suraz-
J
sv. Frane iza obć. p e r i v o j a

mjerno, mjesečno K. 1 . 2 0 = = Vlastnlk, Izdavatelj I odgovorni u r e -

Pojedini broj 10 para — 1
t- ^—u " • dnlk J O S I P DREZGfl
Oglasi po cljenlku r-:
T i s k a : Hrvatska Zadružna T i s k a r a u
Plativo I utužlvo u Šibeniku. = = = = =
= = = = = = = = = šibemku, u. z. s. o. j .

Ixlaxl ürledom t anhoton

Göd. I.
Šibenik, 8 listopada 1913. Br. 2 5 .

„Riješavanje" hrvatske krize. nimalo

obvezana
ljati,
stegnut,

izmedju
u svoje
tako
vrijeme
Berlina
da,

i
dok
ugovor
Beča toga
j e Italija
obnav­
nije
shvaćenih
panja
interesa Turske,
iz p a s i v i t e t a trojnoga
te pored
sporazuma u
istu­

slučaju umješavanja drugih faktora, razumno

Dosta je spomenuti jedno ime, e darske neovisnosti. Koalicijonaška n e ­ trebalo. i moguće.
da se shvati značaj i zamašaj riješa- vjera diže opet na površinu mumije U isto doba zaključena j e nekakva Kako sada stvari stoje i prema po­
vanja hrvatske krize kojeg se pri­ i baca Hrvatsku pedeset godina na­ klauzula u pogledu Ba kana, p o kojoj,
:
kada datcima, koji su d o s a d poznati, u Beo­
hvatila hrvatsko-srbska koalicija u trag. T o je rezultat tolikih plemenitih bi s e Austrija našla prinukanom proširiti gradu s u mnijenja, d a ć e ili d o v e s t i do
zajednici sa komesarom barunom nastojanja i tolikih žrtava, nakon svoje granice prama teritoriju balkanskom, evropskog sukoba ili ć e s v r š i t i okupacijom
Skerleczom. Aurel pl. Fodrocy pod- idealnih podviga i nakon atentata Ju- Italija ć e m o č i d a traži o d š t e t e teritorijalne i diobom v e ć e g dijela, ä možda i cijele A l ­
ban je one vlade, koja će da provede, kićeva, Planinšćakova i Dojčićeva. A takodjer na Balkanu. O b ovom s eje radi banije izmedju Grčke, Srbije i Crne Gore i
po koaliciji toli naglašivane, „slobodne" Stjepan Radić piše američkim Hrva­ Turske n a r a v s k i šutilo, ali d o k a z imamo u to d i o b o m definitivnom, koju ć e najposlje
Izbore. T o je onaj zagrebački veliki tima poslanicu proti političkim aten­ odreci Austrije n a N o v i p a z a r . D a je Austrija Evropa sankcionirati. U ostalom, vidjet ć e
župan Pejačevićeve magjaronske vlade, tatima... (Aehrenthal) anektirala Novipazar, Italija b i se n a efektima postepenoga napredovanja
koji je na županijskim skupštinama s e bila d o m o g l a p o svoj prilici V a l o n e , š t o srbske i grčke vojske u unutrašnjost Alba­
govorio, d a j e z a o p o z i c i j u p o t r e ­ u Beču nipošto nije s e htjelo i zato se nije doskora šance o v a k o v o g a riješenja. D o
b i t a p u š k a . Bijaše to pred one gla­ Šibenik, 8. listopada. radje odrekoše novopazarskog sandžaka. sada su te šance d o b r e , ali čini s e d a nije
sovite svibanjske izbore, kada su Politički položaj u Hrvatskoj naše Isti r a z l o g , k o j i j e n a v e o Austriju d a ni n a m j e r o d a v n i m mjestima Atene i B e o ­
zagrebačke kuće i dućane poplavili vrhovno pravaško glasilo „Hrvat" ovako se odrekne Novogpazara, tumači i rezer- grada još posve tačno i definitivno riješeno
plakati sa nadpisom: „Tomašiću, gdje tumači : Komesarijat ć e biti d i g n u t a b a r u n vatno držanje Austrije u sadanjoj krizi. U drugo osim z a sada vojnog prodiranja i
si?" Godine 1910. Tomašić je već dr. Skerlecz imenovan banom d o prove­ Berlinu mogu poricati koliko g o d ih v o l j a , vojne okupacije. Politička strana pitanja
mogao da odgovori: tu sam! — a denih saborskih izbora, nakon kojih ć e ali j e i s t i n a d a j e Njemačka više od j e ­ riješit ć e s e t e k p o s i j e .
ljetos može da on sam stavi upit koa­ pregovarati sa zastupnicima stranaka, koje dnoga puta podrezala Austriji krila. Ovaj
liciji: gdje si? Nova naoružanja Austro-Ugarske.
stoje na nagodbenom temelju. postupak b i o j e velika pogriješka te je
Dne 3 . o v . mj. obdržavano je u Beču z a ­
Rezultat pregovora koalicije sa Izbore će voditi vlada s a velikim žu­ urodio lošim posljedicama i za intervenciju
jedničko ministarsko vijeće. Glavni predmet
barunom Skerleczom (a ne Škrfcom, panima, koji ć e gotovo svi biti u z e t i iz njemačku u istoku.
vijećanja bijaše program rada z a nastajne
kako ga pišu koalicijone novine samo redova našega činovničtva, a izbore ć e 0 izstupu Austrije iz trojnog saveza
delegacije. Zaključeno je, d a s e broj go­
da ga učine popularnim) jest u z k r i - morati tako provadjati. da ne budu jedni govori se i u drugim novinama. Rimski d o ­
dišnjeg novačkog kontingenta povisi z a
ilvanje i rehabilitacija magjaron- unionisti imali razloga previše s e tužiti n a pisnik „Journal d e G e n e v e " objavljuje jedan
novih 40.000 momaka. Z a t o ć e biti nuždan
Stva, to jest protivno od onoga za oblastno predpostavljanje drugih i d a dodju svoj članak, u kojem veli, d a a k o s e m o ž e
vanredan trošak o d 24, a p o N . F. P r e s s e
čim je išao pakt koalicijonaško-pra- u sabor unionisti svih nuanca Na to ć ev j e r o v a t i g l a s i n a m a , k o j e s e okolo ši e
r
i
od 5 0 milijuna kruna. Zapovjednik morna­
vaški. Da se objasni pravac i duh se pozvati koalicija d a izkupi svoju rieč, č l a n c i m a , koji s u izašli u jednom dijelu
rice izišao j e s novim mornaričkim pro­
kojim će ići uprava u Banovini, vidi da će raditi zajedno i sa starim unionistima, austro-ugarske štampe, Monarhija će izstu-
gramom, u kojemu traži izgradnju četiriju
se po elementima kojima se barun koji ć e biti i z a b r a n i , a koalicija s ep i t i i z t r o j n o g a s a v e z a . T o m u b i i m a l o b i t i
daće
novih dreadnoughta. Ministarsko vijeće j e
Skerlecz okružio. Osim Fodrocva, tog t o m e odazvati, jer rieč je rieč. p a s en e - krivo držanje berlinske vlade, a i činjenica,
odobrilo 1 5 0 milijuna kruna z a gradnju
ogavnog magjarončine, tu je tek ime­ m o ž e o d n j e o d s t u p i . T o d a ć e j o j biti t i m d a Monarhija n e nalazi u trojnom savezu
dvaju novih dreadnoughta, dočim j e čitav
novanih pet velikih župana, sve starih lagje učiniti, š t o će joj s e reći, d a s u i z ­ d o s t a p o m o ć i . Politika, š t o je Monarhija u
program zapovjednika mornarice u načelu
ljutih magjarona, a dostatna su imena b o r i bili s l o b o d n i , p a č e m u s e o n d a pro­ p o s l j e d n j i ' v r i j e m e p r o v o d i p r o t i v Italije,
odobrilo. Suviše odobreno je 4 3 5 milijuna
Hideghetva i Zmajića, da se vidi, tiviti ? ! Vlada s a velikim županima će i potvrdjuje (iva nagadjanja. Ako u Beču
kruna izvanrednih -troškova za nedavne
kakva će to sloboda zavladati Bano­ poslie toga ostati činovnička, d a s e tako doista n e misle n? to, o n d a n e m a ni s m i s l a
krize u p o v o d u dogodjaja n a Balkanu, tako
vinom. Hideghetv je, rodom i osje­ ne izazove trvenje ili ljubomornost medju progoniti Talijane, kano što s e t o čini i
da ć e na o b e poli monarkije odpasti ljetos
ćajem Magjar, kao veliki župan osilio unionističkim frakcijama, k a d b i s e ti d o ­ činilo' bi s e , d a a u s t r o - u g a r s k i d r ž a v n i c i n e
ukupno 6 0 0 milijuna kruna vanrednih tro­
u kitnjastom Srijemu magjarstvo, srb- stojanstvenici u z e l i iz j e d n e f r a k c i j e ,
a druge z n a d u d a izmjere d o m a š a j svojih djela. U
škova.
stvo i pangermanstvo, a Zmajić je ne, pošto je, kako s e veli, z a s a d a izklju- svakom momentu, a k o Austrija hoće d a
kao kotarski upravitelj na Sušaku bio čeno, d a bi koalirci mogli imati aktivnog ostane u trojnom savezu, nije m o g u ć e pro­ Austrija i S r b i j a . P a š i ć j e u b i o B e č u
zator hrvatstva na Primorju. udjela u vlasti. D o toga d a bi moglo doći tumačiti austrijsku politiku protiv Italije. i konferirao s ministrom vanjskih posala
grofom Berchtoldom i ministrom zajednič­
Skerlecz, Fodrocv, Hideghetv, istom kasnije, s vremenom, kad se članovi Iza k a k o je dopisnik izpitao austrijsko-tali-
kih financija Bilinskijem. N a k o n o v o g Paši-
Adamović, Milanković, Zmajić, Trnski koalicije pokažu svojim djelovanjem pouz­ janske odnose u a l b a n s k o m pitanju, s v r š a v a
ćevog posjeta u bečkim krugovima pre­
(sin slavnog oca), to li su zar imena dani prema gore. svoj interesantan članak: D o s t a je, d a se
vladava mišljenje, a k o Srbija uistinu želi
koja će Banovini osigurati slobodu, Na sve će se p a k unionističke frakcije izpitaju s v a o v a fakta, da s eodmah vidi,
prijateljski odnošaj sAustro-Ugarskom, d a
provesti izbore tako da izadje iz njih apelirati, d a se zadovolje s ovakvim rieše- da su austrijsko-talijanski odnosi došli u
ima izgleda d a će se na ovoj osnov' moći
nepatvorena volja naroda, naroč to šenjem o s o b n i h pitanja, te d a omogućenjem ovim danima svakako do veoma kritičnog
dovesti d o povoljnog riješenja sva trgo-
pred riješavanjem velevažnog, sudbo­ saborskog rada i votiranjem proračuna p o ­ i delikatnog stadija.
vinsko-politička i željeznička pitanja.
nosnog pitanja financijalne n a g o d b e ? ! mognu zemlji iz a b n o r m a l n o g a stanja. 1 „Vossische Zeitung" bavi se pitanjem
Sam Pašić izjavio je izvjestitelju
Prognozu može se lako odsjeći: u Koalicija, u nuždi, ako ne može d a trojnog saveza t e veli, d a je Austriji dodi­
„Neues Wiener Journala" : „Kod nas u
sabor će ući većina koja će biti kadra bude drugačije, da će s e pokoriti i ova­ jalo u njemu stati. Ide s e u susret novim
Srbiji postoji najbolja volja i vruća želja,
da prihvati financijalnu nagodbu prama k v o m stanju silom o k o l n o s t i h , ali ć e d o ­ g r u p a c i j a m a velesila te Austrija traži nove
da se naš odnošaj prama Austro-Ugarskoj
Željama Magjara; dosljedno, ovako zvoljavati vladi s a m o kratke indemnitete, s a v e z n i k e . N a o v o Austriju n a v o d i i zlovolja
razvija u prijateljskom smislu. Mi dakako
sastavljena vlada imat će za zadaću tako, d a k a d b i činovnička vlada počela s rezultatom d r u g o g b a l k a n s k o g rata, a p o ­
uzimamo obzir na naše interese, ali s m o
da iz izbora iznese pobjedonosne bivati strančarska, d a bi b r z o ostala b e z tiču je i n e k e manifestacije u p r i l o g boljim
toga mnienja, da ti interesi nisu u p r o t u ­
unioniste raznih frakcija, medju ko­ indemniteta i dospjela u vanproračunsko odnošajima s Francuzkom i Rusijom.
slovlju s interesima Austro-ugarske. Ja s a m
jima će dominirati stari magjaroni, stanje. Najveća potežkoća, da je ipak još
tim više toga osvjedočenja, što su se sva
dočim sadašnji koalicijonaši će medju u pitanju sastava delegacije i regnikolarne
politička pitanja, glede kojih je postojale
njima izčezavati. Glavna sila i poznata
Khuenova izborna procedura biti će
deputacije,
kojima
jer koalicija
bi u eventualnim
traži garancije, p o
sporovima sa
Političke vijesti. različito mnienje, podpuno riešila. Ako se
s a d a j o š uviek razpravlja, tiču s e ti p r e ­
uperena protiv pravaša, koji će smjeti Ugarskom, kako peštanska delegacija, tako Dioba Albanije. B e o g r a t s k i izvjestitelj
govori samo trgovačkih i narodno-gospo-
ući u sabor tek u tol kom broju da i hrvatska regnikolarna deputacija izstupila „Srbobrana" saznaje, d a je Rumunija, i to
darskih pitanja. Ni o v d j e ne postoji nika-
ne budu u stanju spriječiti obnovu jednodušno. posve ozbiljno, upozorila sve interesovane,
kova razlika u shvaćanju, p a j e sigurno,
financijalne nagodbe. da neće nipošto ostati neutralna, akos e
da ć e s e naći modus, koji ć e zadovoljiti
s bilo koje strane pokuša mienjati bukure-
Koliko li plemenitih nastojanja, interese jedne i druge stranke i koji ć e
ški mir. O v a o p o m e n a , slična onoj prije
da se narod Banovine u što zbije-
nijim redovima pripravi zaovaj momenat,
Austrija izlazi iz srpsko-bugarskoga rata, nije prazna reč,
nam
Ja s a m toga
omogućiti, d a nadjemo
ugodnog
povoljan
osvjedočenja,
izlaz.
da i
ode utaman! Financijalna samostalnost trojnog saveza? kako
Grčkoj
ni o n d a nije b i l a . N a d a l j e j e N j e m a č k a
obećala svu podporu i tako reći
austro-ugarska vlada i m a d e d o b r u volju š t o
i onemogućenje uzkrisivanja magja- prije dovesti do sporazuma. J a bih ostao
garantirala, d a s e neće n a njenu štetu ko­
ronstva bijahu glavne tačke pakta U berlinskoj smotri „Greif" historičar možda dulje u Beču, ali m e moja
načno ništa izvršiti. T r e ć i fakat b i o je taj,
stranke prava sa hrvatsko-srbskom Friedjung piše o postanku i o sadržaju trojnog vlad? zove k u ć i . Ali j a s a m s p o s l a n i k o m
d a s u sile t r o j n o g a sporazuma dosta jasno
koalicijom. Radi toga Cuvajev kome­ saveza te osvjetljuje neke tačke oslanjajuć Jovanovićem sasma istoga mnienja i z n a d e m ,
ostavile Srbiji, Grčkoj i Crnoj Gori posve
sarijat i mrcvarenje našeg naroda u se dijelom na priobćenja koje mu učinili d a s a m o v u stvar povjerio najboljim ruka­
slobodne ruke odnosno Albanije za
s v e m a . Ja s a m stekao to uvjerenje, d a će s e
Banovini, a sada sve te žrtve bivaju pokojni ministri vanjskih posala Aehrenthal
slučajeve, p a i za slučaj, a k o b i njihova
uzaludne. Ako koalicijonaši nemaju i Kindlerwaechter. s v a p i t a n j a riešiti p o v o l j n o i d a n e m a v i š e
akcija izazvala o p a s n o s t većih komplikacija,
volje za borbu, čemu su sklapa'i pakt Friedjung ponajprije prikuplja histo­ potežkoća, koje bi nas mogle razdvojiti.
i tim izazivali bijes vlastodržaca, čemu rijat saveza. Spominje, kako j e Italija god. Najposlije imade dosta znakova, d a Ja s a m s rezultatom svoje misije u Beču
zavaravali mase naroda? Mješte fi­ 1887. sklopila s Njemačkom i s Austrijom se N j e m a č k a boji, d a Albanija ne postane podpuno zadovoljan".
nancijalne samostalnosti i narodnih posebne ugovore, a to j e bio prvi oblik kamen razdora izmedju Austrije i Italije, a
S tim u savezu opet s e pojavljuju
stranaka na kormilu zemlje, imat će trojnog saveza; Italija i Njemačka obvezaše time i trojnoga saveza, p a d a joj n e bi
viesti o polazku kralja Petra u Beč.
Banovina i dalje da snaša financijalno se uzajamno pomagat se oružjem, ako bi bilo nemilo, da tog kamena smutnje ne­
i gospodarsko robstvo te pašaluk jedna ili d r u g a bila napadnuta o d Fran- stane s a horizonta. Ili d r u g i m riječima, Parlamentarna djelatnost u Austro-
magjaronski. cuzke. T e k godine 1897. sklopljen j eiz- aktivno bi mogle sudjelovati u komplika­ Ugarskoj počimlje današnjim danom, kada

Eto, na koji način riješava se medju tri države jedan jedini ugovor, a cijama samo Austrija, Turska i Bugarska se sastaje ugarsko-hrvatski zajednički sa­

kod nas dugotrajna i težka kriza, u izmedju Beča i Berlina izmjenjena je izjava, pored Albanije. Pitanje j e , d a li j e t o u č e ­ bor u Pesti.

kojoj se čitav narod bio založio da u kojoj se kaže, d a ugovor austro-njemački šće kod neutraliteta Njemačke, aktivnosti Dne 2 1 . o v . mj. s a s t a j e se carevinsko
izvojuje bar nešto slobode i gospo­ o d g o d . 1 8 7 9 . nije ugovorom g o d . 1887. Rumunije, zajednice Srbije i Grčke i dobro vijeće. N a d n e v n o m redu prve sjednice jest
proračun za prvo polugodište, izbor u de­ Nu ona poruka je s u m n j i v a izvora i Napadaji na dra. Kreka. Slovenski prvom vožnjom dano prilike odlučujućim
legacije i mali financijalni p l a n , Medjutim zlonamjerno izbačena. Nijedan pravaš iz liberalci više v r e m e n a vodili su b j e s o m u č n u faktorima vlasti i Llovda d a se a'vjere, k a k o
počet će ponovno ćeško-njemsčki prego­ Imotske krajine, k o m e su poznate okolnosti, hajku protiv zast. d r a . Kreka, prvaka slo­ je s v e bajka što se o potežkoćama prolaza
vori. Čini s e , d a a e zasjedanje parlamenta nemože onako d a sudi, p a sjegurno se onaj venske pučke stranke. D a ga utuku, stali kroz šibenski konao te o g u b i t k u vremena
teći gladk. p r a v a š krije d r u g o v d j e . Čemu Dr. Drinković su iznašati izmišljotine o njegovim odno­ g o v o r i l o . O č e k i v a t j e , d a će i u g . h r v a t s k o
Delegacije sastaju se d n e 1 6 . ili 1 7 . upliće jedino I m o t s k e fratre? T a svak a m o šajirna s jednom ženskom. D r . Krek nije parobrodarsko družtvo slijeditprimjerLloyda,
studenoga u Beču. Ponajglavniji predmet znade, da svećenstvo ovamošnje nisu sami tužio dotične listove, jer je znao da su a Lloyd sam da će protegnut pristajanje
bit ć e im b a l k a n s k o pitanje, novi zahtjevi fratri, nego da imade, dapače viši broj, porotni sudovi u rukama liberalaca. Sada Šibenika i na ostale svoje brze pruge.
ratne mornarice, povišenje novačkog kon- župnika i popova, a d a jedni i drugi orga­ su izpostavljene razne makinacije ljubljanske Igra r i j e č i . K r s t e l j se hvata formal­
tigenta za novih 40.000, te pokriće vanre- nizirani i složni stoje u Stranci Prava. Vara obćine u sastavu porotničkih listina. Dr. n o s t i i riječi, k a d a hoće d a otupi i omalo-
dnih vojnih troškova prigodom balkanske se dakle „Rieč", k a d bi hotila svećenstvo Krek je u saboru zagovarao, da se provede važi k o r a k g. Stojića k o d Z e m a l j s k o g Od­
krize. razdvojiti, jer rodoljublje njima je preče reforma porote, da se uvrede poštenja p o ­ bora. A mi ostajemo pri tome i Krstelj,
Borbe na Balkanu. Iz Beograda n e g o li k a m p a n i l i z a m imotski i omiški, a p o činjene š t a m p o m p r e d a d u redovitim s u d o v i m a ako ima srca, neka porekne, da je kod
javljaju, d a su Arnauti konačno odbijeni sa tom j e vidljivo, d a imotski fratri ne traže i t o m prilikom oprovrgao je s v e izmišljo­ Zemaljskog Odbora radio u onom smislu.
svih položaja na zapadu Prizrena. Ustanak sebi pristaša p o o m i š k o j kiajini, jer tamo tine o odnošaju s dotičnom gospodjom,
nije n j i h o v o polje. T o su s a m o želje o r a z - Darovali su v l č . D n , K . S t o š i ć K 3
arnautski može se smatrati ugušenim. k o j a je izjavila pismeno i pred svjedocima,
dvoju pojedinaca, a ostati će stalno samo u fond „Hrvatske Misli" a gosp. Josip
Parižke novine javljaju, da je i u da je sama širila o n a k o v e vijesti nagovo-
upisane u katalogu „njihove puste želje". Peršen iz Z a g r e b a K 2 z a D r u ž b u S. Ćirila
novopazarskom sandžaku buknuo ustanak. rena o d liberalaca, dočim ' ' a je s v e p r o s t a laž.
Prama tomu i onaj p r a v a š od „Hrv. Rieči" i Metoda, mjesto čestitke prigodom vjen­
Grčko-turski rat smatra se neizbježi- 6 d b o r za proslavu Milanskog Edikta čanja našeg glavnog suradnika.
vim. Turska ne d a Grčkoj nijednog otoka. kada bi shvaćao tančine i smjer poruke
u Spljetu j a v l j a d a s u p r e d s t a v e z a n e v o l j u
Vrhovni grčki š t a b preselio s e iz S o l u n a u uredničtva^anijekao bi mu svoj podpis, Kako Krstelj lažno izvješćuje Z e ­
odgodjene i utanačene za 25, 26, 2 7 , 2 8
Kavalu. kada bi u o č i o n a čigov mlin v o d u navraća listopada. Usljed toga svečanost će u S o ­ maljski Odbor. K a d a j e o n o m a d n e Krstelj
Za Bugarsku s e veli, da mobilizira u onakovom pisanijom. linu biti u nedjelju d n e 2 6 listopada, u sred bio urekao u nekim odlomcima seoske zbo­
potaji. Bumunjska p a k izjavljuje se solidar­ Dr. Drinković sjegurno je stavio svoje predstava. Potanji program bit će objelo­ rove, d a i tim z a s e agitira, pet obćinskih
nom sa Srbijom i Grčkom. želje u u s t a t o b o ž n j e m u dopisniku, jer nanj danjen na svoje vrijeme. prisjednika pritužilo s e proti samovoljnom
Rastignac u rimskoj „Tribuni" piše, porazno djeluje, da su mu ovamo slabi postupku Krsteljevu na Zemaljski Odbor i
Za brzojav u Zatonu. Trgovačko-
da Evropa nema prava mješat se u even­ meterizi, p a bi h o t i o i o v a m o med pravaše na namje?tničtvo. Zemaljski Odbor zatražio
obrtnička komora u Zadru poduprijela je
tualni g r č k o - t u r s k i rat. klinom. Ovamo su pravaši, pa bili svje­ je o d obćinske uprave izvješće o stvari, a
zahtjev seljana Zatona k o d Šibenika, d a se
Sitne vijesti- N j e m a č k i c a r V i l i m p o ­ tovnjaci ili s v e ć e n i c i , zbijeni u redove, a n a to j e K r s t e l j s a m odgovorio, naravski
u njihovu mjestu ustanovi brzojavni ured.
sjetit će Prag. njiva j e o v o t v r d a za D r i n k o v i ć e v u šalicu. opravdavajuć sebe, d a su se seoski zbo­
Tijesno i Zlosela u parobrodarskom
— N a mjesto grota T h u r n a imenovan Najbolji je tome dokaz d a s e n i t k o nije ni rovi uricali i prije b e z s j e d n i c e obć. uprave,
prometu. Trgovačko-obrtnička komora u
je a u s t r i j s k i m poklisarom u Petrogradu grof makao, k a d je tobož D r . Alfirević hodao da tomu nije n i t k o prigovarao i da je o n
Zadru zaključila j e p o d u p r i j e t i , d a j e d n a o d
Friderik Szapari. po krajini, d a rekrutira sebi pristaše, niti sam, doznavsi za prosvjed prisjednika,
parobrodarskih pruga Zadar-Pakoštane-Hra-
— U Brnu su d n e 6. ov. mj. bile je k o m e palo na pamet da reagira proti od obdržanja seoskih zborova odustao i
mina bude produljena d o Zlosela, a ostale
velike demonstracije Čeha. Mnogo ih r a ­ njegovu dolazku, k a o š t o ni d o l a z a k D r a . d a ih f a k t i č n o nije ni držao.
tri d o T i j e s n a .
njeno. Zastupnik Stransky bio je uapšen, Drinkovića nebi pobudio k o d amošnjih p r a - U ovom izvješću Krstelj svjestno
a kasnije pušten. vaša ničije z a n i m a n j e . Mi pravaši, dapače, Tribunj i Zablaće u parobrodarskoj izvrče i iaže. A k o s e prije uricalo seoske
— Bugarski generali Kovačev i Ivanov ne vidimo ovamo njegovih pristaša, niti pruzi. Uprava parobrodarskog družtva zborove bez sjednice obć. uprave i ako
stavljeni su pred ratni s u d radi poraza osjećamo kakovih dviju struja protivnoga „Dalmatia" pristala je na molbe seljana proti tome nije bilo p r i g o v o r a , t o je m o g l o
Tribunja i Zablaća, poduprte o d zast. d r a . i biti k a d a j e čitava obeinska uprava je­
kod Bregalnice, dotično k o d Kukuše. smjera. T a čarapa, nije n a tu nogu „Hrv.
Dulibića, te će odsele parobrodi ovog d n o d u š n a . Ali K r s t e l j u konkretnim sluča­
Rieči"!
družtva pristajati u dotična sela triput u jevima radio je mala fide, znajući d a je
Kukavičluk, Ignorancija sedmici.
tomu skoro čitava obćinska uprava pro­

i podlost! D o m a ć e vijesti.
tivna. Nije
za tužbu
p a k istina, d a j e Krstelj,
prisjednika, o d obdržanja
saznav
zborova
Krstelj-Drinkovićeva krezuba zgraža Skerlecz ban. Iz P e š t e javljaju, da G r a d s k e vijesti. odustao, nego je naprotiv u Dubravu, Ro-
se, što se je naš list u srbsko-bu- će barun Skerlecz postati banom. goznicu i Primošten išao, a zborove nije
garskim odnošajima usudio postavit Protuzakonitoj skupštini Sokola, n a obdržavao samo za to, jer seljani nisu
Sastanak zastupnika. „ N a r o d n i List"
se na objektivno stanovište, pa sve kojoj j e Krstelj d a o birati protupropisno htjeli pristupiti. A k o je Krstelj u dotična
javlja, d a ć e s k o r o , prije o t v o r a c a r e v i n s k o g
prevrće očima, kako je to nedostojno obranički sud, prisustvovalo je tek 6 5 čla­ mjesta pošao radi zabave i radi svojih
vijeća, imati u Z a d r u sastanak članovi sa­
i sramotno. Krezuba osjetila je p o ­ n o v a o d p r e k o 3 3 0 . Član akademičar Josip privatnih stvari, zašto j e o n d a v o d i o sobom
borskog kluba i zastupnici na carevinskom
trebu, da se, u pomanjkanju pred- Berović pročitao je prosvjed proti skup­ činovnike i platio ih, ne iz svoje, nego iz
vijeću „Hrvatske stranke".
platnika Hrvata, preporuči pravoslavnim štini i izrabljivanju Sokola u osobne svrhe, obćinske blagajne?
parosima i kaludjerima, pa se zato Imenovanja velikih župana. N j e g o v o te se od n a l i s n e k o l i k o sokolaša udaljio.

okosila na nas podmetajuć nam i je V e l i č a n s t v o podijelilo 2. listopada Aurelu Prva vožnja Llovdovog „Baron Promjene na Kot. Poglavarstvu.
Namj. koncepist g. Norbert Filauss pre­
i ono čega nismo rekli. pl. Fodrocy-u rang i karakter odjelnog B r u c k " , k o j i je u j e d n o i prva brza pruga
predstojnika i imenovalo ga upraviteljem mješten je u Dubrovnik, a u Šibenik dolazi
Tako nam krezuba podmeta, da z a Š i b e n i k , i z a z v a l a je u n a š e m gradu v e ­
unutrašnjeg odsjeka (podbanom) kod ze­ namj. konc. vježbenik Petar Mikelić.
smo zloradošću zabilježili tobožnje liko' zanimanje. U ponedjeljak oko 10 s.
maljske vlade. Imenovan je veliki župan
uspjehe Arnauta proti Srbima i to jutrom graujanstvo se u velikom broju Vjenčanje. D n e 6 . ov, mj. vjenčao
srijemski Ivan Adamović Čepinski velikim
prama informacijama „Wiener Allge­ sjatilo n a obali. U 1 0 y s. n a tvrdjavi
4 sv. se vrli g . S e k s o Dunko, sin odličnog našeg
županom virovitičkim ; bivši veliki župan
meiner Zeitung-a". Dostatno je da Ane podignut j e znaK slobodnog prolaza. pristaše g, A n t e S e k s a , sa dičnom gdjicom
Imbro pl.Hideghetv velikim ž u p a n o m sriem-
konstatiramo, da mi toj vijesti nismo U samih 1 5 časa „baron Bruck" prevalio Jelicom Petrovac iz Z l a r i n a . Sretnom paru
skim ; umirovljeni veliki župan Vukašin
dodali nikakvog komentara, da smo je p u t o d Z l a r i n a d o obale kroz konao te naše srdačne čestitke.
Milanković velikim županom ličko-krbav-
ju tek registrirali, onako isto kako je p r i s t a o na obalu glatko, brzo. P u t od Kazalište. T a l i j a n s k o družtvo Dante
skim ; vladin tajnik Dragutm vitez Trnski
ju donio i zagrebački „Srbobran". Zadra d o Šibenika trajao je cigla 2/l
2 sata cav. Cappelli dati će u kazalištu Mazzoleni
velikim županom požeškim ; vladin tajnik
To je već običaj u novinarskom te je p a r o b r o d stigao u n a š u luku taćno u četiri p r e d s t a v e . U subotu 11. ov. mj. da­
dosadašnji kotarski upravitelj na Sušaku
svijetu, da se registruju i protivne odredjeni sat. Plovio je dakle brzinom o d vat će s e „Tristi amori" od G. Giacosa.
barun Zmajić velikim ž u p a n o m riječko-mo-
vijesti, što smo učinili i mi, onako 16 milja na sat, dočim je u stanju, kako Prodaja ulaznica, loža i sjedala k o d g. A.
druškim. P o d ž u p a n virovitički L a b a š riješen
isto kako danas bilježimo vijesti po se to vidjelo na pokusnim vožnjama, da Cosolo.
je s l u ž b e . V l a d i n je savjetnik F r a n j o Haladi
Srbiju povoljne. Drago nam je, uo­ prevali 18.2 •ilja na sat.
imenovan banskim savjetnikom. The Edison K i n e m a l o g r a p h . Večeras
stalom, da Krstelj-Drinkovićeva kre­ Na parobrodu se nalazio namjestnik
i s u t r a : I. D n e v n i k Pathe b r . 3 1 A i B ; II,
zuba hoće da bude srbskija od samog Osude radi Gjurgjinke Pavlović. grof Attems, podpredsjedmk Llovda Singer,
Čar pozornice, 8 0 0 metara v r p c e ; III. b e b e
„Srbobrana". S r b s t v o je našlo okrilja kod bosanske po­ generalni direktor Llovda Frankfurter i
i crna ruka (komično). U petak i subotu
Naše držanje u srbsko-bugarskim licije, k o j a j e p o v i š e m nalogu povela po­ uljarski konzulent Artmann, koji putuju do
elitni program.
odnosima jednako je držanju našeg stupak protiv onih osoba koje su u slučaju K r f a te s e i s t i m p a r o b r o d o m vraćaju. O p a -
vrhovnog pravaškog glasila „Hrvata", Gjurgjinke Pavlović n a v o d n o prekršile inter- zismo na parobrodu i prisjednika Zemalj­
koji pače piše tako da se je „Srbo­ konfesionalni zakon. Radi toga bili s u p r e d skog Odbora dvorskog savjetnika dra.
bran" oborio na nj radi njegovog sarajevskog povjerenika pozvani župnik Jerka pl. Tomasea. Sudbeni činovnik
bugaraštva. Eno članaka „Hrvata" Predmerski, Gjurgjinka Pavlović i nastojnica Na parobrodu je bilo m n o g o svijeta,
tek, umirovljen, star 3 2 godine, s a
„Tajni sporazum izmedju Turske i manastira u kome je o v a bila smještena. od k o j e g dosta se izkrcalo u našem gradu,
Kaucijom, traži mjesto Kod trgo­
Bugarske" od 30. rujna i „Bugarska Župnik Predmerski osudjen je na 3 0 0 kruna Prama voznom redu, parobrod je
vačke firme, poduzeća, zavoda ili
i Srbija" od 1. listopada, na što se globe, Gjurgjinka Pavlović na 20, a pred­ ostao u luci č i t a v j e d a n sat, za koje vri­
odvjetnika. Pobliže obavijesti daje
je osvrnuo „Srbobran" u bilježkama stojnica manastira n a 10 k r u n a globe. jeme je namjestnik sa svojim družtvom, u
uredničtvo.
od 2. listopada. Krstelj-Drinkovićeva Gore čuške u lice slobodi od ove pratnji nar. zast. d r a . Dulibića, o b i š a o grad
firma nije imala kuraže da napadne policijske osude može valjda da dade samp i na koncu razgledao izloge koraljske i
na dra. Milu Starčevića, pa je napala Rusija. Ljudi drugdje prelaze iz j e d n e vjere spužvarske zadruge te brusaonu koralja,
na nas. Kukavički i podlo! u drugu, nekome ćak padne na pamet da izraziv se veoma laskavo o ovim dvjema STAN od vise s o b a s a b a š ć o m
se odjednom proglasi bezvjercem, a da p o ­ granama obrta koje imaju svoje polje iz- i terasom, na najljepšem položaju,
licija i sudovi nikad ne nadjoše uputnim i ključivo u šibenskom kotaru. iznajmljuje s e odmah. P o b l i ž e u
zakonitim proti dotičnima uredovati. Ta Gradjanstvo je imalo prilike da raz­ uredničtvu.
Naši dopisi. zakoni zajamčuju slobodu savjesti. Gjur­ gleda parobrod, veličine kao „Barun
Iz Imotske k r a j i n e . U „Hrv. Rieči" gjinka Pavlović je punoljetna, a jer je p o Gautsch" i „Prinz Hohenlohe" ali v e ć e b r ­
ima poruka uredničtva: „Pravaš" Imotska svojoj s l o b o d n o j savjesti prigrlila katoličku zine, r a z k o š n o opremljen i udoban.
krajina.
stranci
Po
prava 1
njoj, na dokaz,
po c i j e l o j Dalmaciji
da je spor u
razširen,
vjeru,
izrabljivanje
mora da
državne
bude esudjena!
vlasti u svrhe
Ovakovo
vjerske šibensku
U 11'/2 s. „ B a r o n
luku jednakom
Biu^k"
lakoćom.
ostavio
Gene­
je Hrvatska
Tiskara
hoće da sc protura, k a k o j e D r . Alfirević u nesnošljivosti zovu inače klerikalizmom i

Zadružna
ralni ravnatelj Llovda g. Frankfurter i za­
tu s v r h u na mig vlade hodao i letao po reakcionarstvom, ali j e r s e tiče s v e t o g p r a - povjednik parobroda k a p e t a n g. Lučić izra-
Imotskoj i Omiškoj krajini, e d a p r i v u č e s e b i voslavja, i najodumija i najnezakonitija ziše s e da j e p r o l a z kroz konao šibenski
pristaše „imotskih fratara", k o j i d a su A l - policajska sredstva dobivaju lice libera­ U. Z. S. O. J.
bio vrlo lak, neosjetljiv. A kako da i ne
fireviča srčano p r i m i l i . Al k a d a za t o čuli lizma. bude, kada moderne bojne ladje austrijske
drugi xvijestni pravaši, ustadoše proti tomu, Za vodovode u Dalmaciji dalo je mornarice prolaze konalom usred noći i U ŠIBENIKU
t a k o , d a i u I m o t s k o j krajini i m a d u u s t r a n c i
dvije struje: j e d n o j d a je v o d j a D r . Alfirević,
ministarstvo d v a milijuna kruna. O v o m s v o ­ utrnutim
bez opasnosti.
svjetiljkama b e z ikakve zapreke i
izradjuje sve u tiskarsku
tom s a g r a d i t ć e s e 14 v o d o v o d a , od kojih
a drugi nezavisni, d a slijede „Hrv. Rieč" — četiri veća, medju njima i šibenski, za Šibenčani su pozdravili dolazak prvog struku padajuće radnjt
ovako D r . M a t e . 1 . 2 0 0 . 0 0 0 K. brzog parobroda i drago i m j e , š t o je o v o m tačno, brzo i jeftino.