INDUSTRIJSKO-OBRTNIČKA ŠKOLA

SLAVONSKI BROD, E. Kumičića 55

PITANJA ZA ZAVRŠNI ISPIT ZAVARIVAČA - REL

1. (REL) Nabroji što sve sadrži radno mjesto REL zavarivača!

- Ono sadrži: izvor struje za zavarivanje (transformator, ispravljač,….), zavarivačke
provodnike, držač elektrode, stezaljku, prijenosnu sušaru za sušenje elektroda
(„tobolac“) i alat zavarivača.
2. (REL) Što su zavarivački provodnici?
- Zavarivački provodnici su vodiči električne struje od izvora struje do mjesta zavarivanja.
3. (REL) Koliko ima zavarivačkih provodnika?
- Postoje dva provodnika, na jednom je držač elektrode, a na drugom stezaljka za spoj sa
radnim komadom.
4. (REL) Kolika je uobičajena dužina zavarivačkih provodnika?
- Uobičajena dužina je 15 m.
5. (REL) Koji faktor utječe na izbor zavarivačkih provodnika?
- Na izbor presjeka provodnika utječe jačina struje zavarivanja. Što je jača struja
zavarivanja, to je vedi presjek provodnika.
6. (REL) Koji su standardni presjeci zavarivačkih provodnika u mm²?
- Presjeci su: 35, 50, 70, 95, 120 i 150.
7. (REL) Kako se bira držač elektrode?
- Držač elektrode bira se prema jačini struje.
8. (REL) Kako se održava držač elektrode?
- Povremenim čišdenjem oksidacije na mjestu spoja elektroda, pregledavanjem –
popravljanjem spoja s provodnikom, podmazivanjem navoja grafitom i održavanjem
izolacije.
9. (REL) Što je uzrok zagrijavanja spojne stezaljke?
- Uzrok zagrijavanja je slab spoj s provodnikom ili radnim komadom.
10. (REL) Što je osnovna funkcija prijenosne sušare („tobolca“) elektrode?
- Osnovna funkcija je držanje osušenih elektroda na radnom mjestu.
11. (REL) Što spada u alat zavarivača?
- Alat zavarivača je: čekid za skidanje troske, mali pneumatski čekid za trosku, ručni čekid,
sjekač, ručna brusilica, žičana četka, kliješta, pokazivač polova, mjerilo za mjerenje
dimenzije zavara.
12. (REL) Kako se savladavaju poteškode pri zavarivanju u nepovoljnim položajima zavarivanja?
- Savladavaju se: manjom jačinom struje, manjim promjerom elektrode (manjom
količinom taline) i tehnikom izvođenja zavarivanja.
13. (REL) S kojom strujom i na kojem polu se zavaruje golom elektrodom (žicom)?
- Istosmjernom strujom na plus (+) polu.
14. (REL) S kojom strujom i na kojem polu se zavaruju oksidne, kisele i rutilne elektrode?
- Istosmjernom strujom na minus (-) polu, ali se mogu zavarivati i izmjeničnom strujom!
15. (REL) S kojom strujom i na kojem polu se zavaruju bazične elektrode?
- Istosmjernom strujom na plus (+) polu. Ako je manji bazicitet može se zavarivati i
izmjeničnom strujom!
16. (REL) Tko određuje vrstu struje i polaritet pri REL zavarivanju?
- Određuje proizvođač elektroda. Označava parametre na kutiji (pakovanju) elektrode.
17. (REL) Što izaziva pogrešna primjena vrste struje i polariteta pri zavarivanju?
- Izaziva povedanu poroznost u zavaru, nestabilan električni luk i povedano prskanjem
tijekom zavarivanja.
18. (REL) Kakav zavar daje ispravno odabrana struja?
- Zadovoljavajudi uvar (30% promjera jezgre elektrode), daje lijepi izgled površine, zavar je
jednolično razliven s postepenim prijelazom na osnovni materijal bez zajeda.
19. (REL) Kako na zavar utječe prejaka struja?
- Daje predubok uvar, loš izgled površine, zavar je nizak, širok, jako narebren s oštrim
zajedima, u prijelaznoj zoni onečišden prskanjem.
20. (REL) Kako na zavar utječe preslaba struja?
- Ima slab uvar, daje loš, nadvišen i nejednolik zavar sa strmim prijelazom na osnovni
materijal. Stranice žlijeba slabo se povezuju s dodatnim materijalom.
21. (REL) Kako se vrši izbor jakosti struje kod REL zavarivanja?
- Izbor jakosti struje pri REL zavarivanju vrši se prema promjeru elektrode, vrsti elektrode,
debljini i vrsti materijala koji se zavaruje i položaju zavarivanja.
22. (REL) Tko daje podatke za izbor jakosti struje?
- Podatke daje proizvođač elektroda, a nalaze se na svakoj kutiji pakovanja elektroda.
23. (REL) Kako se orijentacijski bira jakost struje pri zavarivanju nelegiranih i niskolegiranih
čelika u vodoravnom položaju?
- Orijentacijski podatak je 30 do 40 A po milimetru promjera elektrode.
24. (REL) Kako se orijentacijski bira jakost struje za zavarivanje visoko legiranih čelika?
- Orijentacijski podatak je 30 A po milimetru promjera elektrode.
25. (REL) Koja vrijednost jakosti struje se odabire prema preporuci proizvođača elektrode u
praksi?
- U praksi treba uzimati gornju granicu jakosti struje u podacima koje daje proizvođač
elektrode.
26. (REL) Prema čemu se prilagođava dužina električnog luka pri REL zavarivanju?
- Prilagođava se prema vrsti elektroda.
27. (REL) Koliko iznosi dužina električnog luka kod kiselih i rutilnih elektroda?
- Iznosi onoliko koliki je promjer elektrode.
28. (REL) Kolika je dužina električnog luka kod bazičnih elektroda?
- Dužina električnog luka kod bazičnih elektroda iznosi oko polovine promjera elektrode!
29. (REL) Kolika je dužina električnog luka kod legiranih i elektroda od obojenih metala?
- Dužina električnog luka kod ovih elektroda istovjetna je s bazičnim elektrodama, tj. oko
polovine promjera elektrode.
30. (REL) Koja je osnovna funkcija električnog luka osim taljenja osnovnog i dodatnog
materijala?
- Osnovna funkcija je da svojim pritiskom drži talinu da ne bježi ispred.
31. (REL) Koje su posljedice kratkog električnog luka?
- Posljedice su:dobro zagrijavanje osnovnog materijala, dobar uvar, manja opasnost od
štetnih plinova iz zraka, ali izaziva bježanje taline ispred luka na nezagrijanu površinu.
Tada nastaju greške i takvo zavarivanje treba prekinuti odmah.
32. (REL) Kako prepoznajemo predugačak električni luk?
- Predugačak električni luk je nestabilan i razbacuje kapljice metala (prskanje). Zagrijavanje
osnovnog materijala je slabije, a površina zavara je loša, narebrenog izgleda, onečišdena
prskotinama.
33. (REL) Kako zavarivač održava stabilnost električnog luka?
- Podešavanjem adekvatnih parametara zavarivanja te svojim položajem, tj. poželjno je da
se zavarivač za vrijeme zavarivanja ne premješta i ne mijenja položaj svoga tijela.
34. (REL) Što se podrazumijeva pod nagibom elektrode?
- Pod nagibom elektrode podrazumijeva se držanje elektrode pod određenim kutom u
odnosu na stranice žlijeba i u odnosu na površinu mjesta zavarivanja u smjeru
zavarivanja.
 35. (REL) Što se dešava s uvarom pri mijenjanju nagiba elektrode?
- Ako je elektroda okomita na radni predmet uvar je najvedi. Što se više naginje elektroda
uvar je manji.
36. (REL) S čime se pridržava talina kod prisilnih položaja zavarivanja?
- S odgovarajudim nagibom elektrode odnosno usmjeravanjem električnog luka.
37. (REL) Kako se drži elektroda pri kutnom zavarivanju?
- Električni luk usmjerava se tako da zagrijava i okomitu stranicu spoja, tj. da naročito tjera
talinu prema okomitoj stranici, jer talina teži da se više razlijeva na vodoravnoj stranici.
38. (REL) Kako se drži elektroda prema stranicama žlijeba, kutnom spoju odnosno prema
žlijebu koji čine slojevi kod zavarivanja?
- Elektroda se drži simetrično u odnosu na kut otvora koji čine osnovni materijal ili slojevi
zavarivanja.
39. (REL) Što je brzina zavarivanja?
- Brzina zavarivanja je brzina pomicanja elektrode ili taline u smjeru zavarivanja.
40. (REL) Što se regulira brzinom zavarivanja pri istoj jačini struje?
- Brzinom zavarivanja regulira se viši ili niži odnosno širi ili uži nanos metala zavara.
41. (REL) Što uzrokuje veda brzina zavarivanja?
- Veda brzina zavarivanja uzrokuje uži zavar i manji uvar, manje unošenje topline. Pri
velikoj brzini zavar je uzak, nadvišen, nejednolik i nepovezan.
42. (REL) Što uzrokuje manja brzina zavarivanja?
- Manja brzina zavarivanja uzrokuje širi zavar s vedim uvarom i unosom topline. Zavar je
širi i niži s greškama slabog povezivanja (hladno nalijeganje) i uključcima troske.
43. (REL) O čemu ovisi ispravna brzina zavarivanja?
- Ispravna brzina zavarivanja ovisi o obliku i dimenzijama spoja, vrsti materijala koji se
zavaruje, položaju zavarivanja i vrstama elektrode.
44. (REL) Da li je brzina zavarivanja veda ili manja za rutilne i kisele elektrode u odnosu na
bazične elektrode?
- Brzina zavarivanja veda je za 30% za rutilne i kisele elektrode.
45. (REL) Kojom vrstom elektroda je nanos najdeblji?
- Najdeblji nanos je bazičnom elektrodom.
46. (REL) Kakva je brzina zavarivanja preporučljiva za Cr-Ni čelike i finozrnate čelike i zašto?
- Veda brzina zavarivanja zbog manjeg unošenja topline i manjeg uvara, a time i manjih
strukturnih promjena u prelaznoj zoni.
47. (REL) Kakva je brzina zavarivanja pri zavarivanju debelih nelegiranih čelika i zbog čega?
- Manja je brzina zavarivanja, zbog smanjivanja naglog odvođenja topline.
48. (REL) Kakva je brzina zavarivanja pri zavarivanju tankih limova i zašto?
- Veda, zato da se spriječi progaranje lima.
49. (REL) Što je njihanje vrha elektrode?
- Njihanje vrha elektrode je gibanje elektrode, uglavnom poprečno na smjer zavarivanja,
odnosno poprečno na zavar.
50. (REL) Što je posljedica njihanja elektrode?
- Njihanjem elektrode reguliramo širinu taline, odnosnu širinu zavara i ujedno se
usmjerava električni luk radi zagrijavanja osnovnog materijala, unašanja materijala
elektrode u široj zoni pridržavanja taline.
51. (REL) U kojim položajima zavarivanja je mogude zavarivanje bez njihanja vrha elektrode
(vezani slojevi)?
- U vodoravnom, zidnom i nadglavnom položaju.
52. (REL) U kojem ili kojim položajima zavarivanja moramo zavarivati njihanjem vrha elektrode?
- U vertikalnom odozdo prema gore!
53. (REL) Kolika ja maksimalna širina njihaja vrha elektrode?
- Najšire 4 puta promjer jezgre elektrode.
54. (REL) Kada se u zavarivanju koriste vezani slojevi?
- Vezani slojevi koriste se pri popunjavanju širokih žljebova, zavarivanju debelih materijala,
visoko legiranih čelika i fino zrnastih čelika, zato što poboljšavaju strukturu slojeva ispod!
55. (REL) Da li se njihanje vrha elektrode koristi u slučaju prevelike zračnosti korijena zavara?
- Ne, bolje je navariti stranice žlijeba nego zavarivati ovu zračnost širokim njihajima vrha
elektrode.
56. (REL) Da li se pri zavarivanju bakra koristi njihanje vrha elektrode, i ako da, zašto?
- Da, obvezno, ali ne u širinu nego u obliku petlje, radi sprječavanja naglog skrudivanja
taline, zbog brzog odvođenja topline.
57. (REL) Kako se uspostavlja, a kako prekida električni luk pri zavarivanju?
- Električni luk uspostavlja se dodirom elektrode na površinu mjesta gdje se vrši
zavarivanje, a prekida se odmicanjem elektrode s mjesta zavarivanja.
58. (REL) Kako se poravnava vrh ved upotrebljavane elektrode?
- Potezom po staroj turpiji.
59. (REL) Da li se smije udarati elektrodom po površini materijala da se dobije spoj? Ako ne,
zašto?
- Ne smije, zato što se u tom slučaju uvijek dobije porozan početak!
60. (REL) Kako se vrši uspostavljanje električnog luka?
- Vrši se na dva načina:
1. Dodirom i podizanjem vrha elektrode!
2. Povlačenjem vrha elektrode!
61. (REL) Koji je nedostatak uspostavljanja električnog luka dodirom i podizanjem elektrode?
- Nedostatak je što zavarivač umjesto da dodirne radnu površinu – lupi u nju te ošteti vrh
elektrode, ili podigne elektrodu previše pa onda regulira visinu luk što uzrokuje ulazak
štetnih plinova u atmosferu luka i talinu.
62. (REL) Koje su prednosti uspostavljanja električnog luka povlačenjem vrha elektrode?
- Prednosti su: nema oštedenja obloge, kod povlačenja luk se pojavi odmah, a razmak se
regulira odozdo – produžavanjem, a ne skradivanjem luka.
63. (REL) Kod kojih elektroda je dopušteno uspostavljanje luka dodirom?
- Kod svih osim bazičnih!
64. (REL) Koji je najbolji način uspostavljanja električnog luka?
- Najbolji način je povlačenjem vrha elektrode!
65. (REL) Nabroji načine prekidanja električnog luka!
- To su:
- Podizanje elektrode u vis iznad završetka zavara,
- Prelaženjem električnog luka , bez podizanja, na stranicu žlijeba i potom podizanje i
prekidanje,
- Prelaženjem električnog luka na skrutnutu trosku, potom podizanje i prekidanje.
66. (REL) Koji način prekidanja električnog luka je najbolji i zašto?
- Najbolji je prelaženjem električnog luka na skrutnutu trosku, a potom podizanje i
prekidanje. Zato što povlačenjem luka unazad, var u potpunosti prekrije troska i u
potpunosti zaštiti završetak.
67. (REL) Što je nedostatak prekida podizanjem elektrode iznad završetka zavara?
- Nedostatak je u tome što podizanjem električnog luka štetni plinovi ulaze u velikoj
količini u njegovu atmosferu i iz nje u nezaštidenu talinu. Rezultat je velika poroznost
završetka.
68. (REL) Što je nedostatak prekida prelaženjem električnog luka na žlijeb?
- Nedostatak je onečišdenje žlijeba!
69. (REL) Koje su najčešde greške u zavaru?
- Najčešde greške su poroznost na nastavcima, naročito kod zavarivanja s bazičnim
elektrodama.
70. (REL) Koje je osnovno pravilo u izvođenju nastavka u korijenu zavara?
- Osnovno pravilo je da se električni luk NIKAD ne uspostavlja u završnom krateru!
71. (REL) Kako se vrši izvođenje nastavaka u korijenu zavara?
- Vrši se tako da se električni luk uspostavi iza ruba završnog kratera (oko 15 mm), a zatim
se lagano prijeđe u korijen i vrati na krater, popuni ga se i nastavi zavarivati.
72. (REL) Kako se vrši izvođenje nastavaka u ostalim slojevima?
- Vrši se tako da se električni luk uspostavi ispred ruba završnog kratera na donji zavareni
spoj ili stranicu žlijeba, potom se dovoljnom brzinom vrati na krater popuni ga i nastavi
zavarivati.
73. (REL) Kako se vrši čišdenje završnog kratera?
- Tako da se nečistode skinu samo s kratera.
74. (REL) Što se radi s kraterom na završetku zavarivanja?
- Krater treba ispuniti. To se vrši vračanjem električnog luka na krater, ispunjavanjem
kratera i prekidanjem na skrutnutoj trosci.
75. (REL) O čemu zavisi izbor promjera elektrode kod V-spoja?
- Zavisi od debljine osnovnog materijala i o tome koji se sloj zavaruje.
U principu za izvođenje korijena zavara primjenjuje se tanja elektroda, a za ostale slojeve
elektroda maksimalnog promjera, ali kojom se u žlijebu može dotaknuti ved položeni sloj.
76. (REL) Što je važno za zavarivanje korijena zavara V-spoja u vodoravnom položaju?
- Važno je izabrati dobru jakost struje, odgovarajudi promjer elektrode i njihanje vrha
elektrode.
77. (REL) Kako se vrši njihanje vrha elektrode (V-spoj, vodoravni položaj)?
- Vrši se na dva načina:
1. Lijevo desno od ivice do ivice žlijeba,
2. Njihajima u obliku otvorenog trokuta, gdje vrh trokuta završava u zračnosti žlijeba, a
krakovi na ivicama žlijeba.
78. (REL) Objasni zavarivanje njihanjem vrha elektrode (V-spoj, korijen, vodoravni položaj)!
- Njihajima se zagrijavaju donje ivice žlijeba. Električni luk u zračnosti u zračnosti protali
rupicu koja se pritiskom luka na talinu popunjava i na taj način provaruje korijen zavara.
79. (REL) Objasni zavarivanje korijena njihajima u obliku otvorenog trokuta (V-spoj, korijen,
vodoravni položaj)!
- Električni luk se vodi po jednoj ivici i u obliku trokutastog njihaja ulazi u zračnost činedi
rupicu, a vračanjem na drugu ivicu pritiskom luka je popunjava, te se tako provaruje
korijen.
80. (REL) O čemu zavisi prodor taline u korijen zavara?
- Ovisi prvenstveno o vremenu zadržavanja luka u zračnosti žlijeba i o tome koliko je
zadržavanje luka na ivicama žlijeba.
81. (REL) O čemu zavisi brzina njihanja vrha elektrode pri zavarivanju korijenskog zavara?
- Zavisi o zračnosti korijena i temperaturi osnovnog materijala. Manja zračnost i hladniji
osnovni materijal zahtijevaju brže njihanje.
82. (REL) Što je najvažnije pri zavarivanju korijena zavara?
- Najvažnije je da se ne mijenja dužina luka i da se luk ne prekida!
83. (REL) Zašto je pogrešno prekidati i ponovo uspostavljati električni luk pri zavarivanju
korijenskog zavara.
- Pogrešno je zato jer se na taj način unosi poroznost i sitni uključci troske u zavar.
84. (REL) Koja je najčešda greška pri izvođenju korijenskog zavara?
- Najčešda greška je nesimetričan nagib elektrode u odnosu na otvor žlijeba, nepravilno
prekidanje i uspostavljanje električnog luka, pogrešno namještanje jakosti struje i loša
priprema žlijeba!
85. (REL) Što uzrokuje premala, a što prevelika zračnost pri zavarivanju korijenskog zavara?
- Premala zračnost uzrokuje nedovoljno provarivanje, a prevelika zračnost uzrokuje
prokapljine i zajede s korijenske strane.
 86. (REL) Kako se vrši zavarivanje ostalih spojeva na V-spoju u vodoravnom položaju?
- Vrši se na dva načina tzv. vezanim i nevezanim slojevima.
87. (REL) Što se podrazumijeva pod vezanim slojevima?
- Vezani slojevi su polaganje slojeva u žlijeb jedan do drugoga u jednom redu sve do
popunjavanja žlijeba.
88. (REL) Kako se polažu nevezani slojevi?
- Nevezani slojevi polažu se jedan na drugi.
89. (REL) Gdje se primjenjuju vezani slojevi?
- Primjenjuju se uglavnom na debljim materijalima gdje je velika širina žlijeba i kod
zavarivanja legiranih čelika bez gibanja vrha elektrode.
90. (REL) Za koju elektrodu je obavezno zavarivanje ostalih slojeva – vezanim slojevima?
- Obavezno je za bazičnu elektrodu.
91. (REL) Kako se izvode nevezani slojevi?
- Nevezani slojevi se izvode u žlijebu, njihanjem vrha elektrode poprečno na zavar, kako bi
se žlijeb mogao popuniti, odnosno stranice povezati, posebno tamo gdje je žlijeb širok.
92. (REL) Kako se popunjava zadnji sloj?
- Zadnji sloj je nešto širi od ivice žlijeba, ali ne smije biti preširok, elektroda se vodi tako da
samo polovica promjera elektrode prijeđe ivicu žlijeba.
93. (REL) Koje su najčešde greške pri izvođenju ostalih slojeva?
- Najčešde greške su: uključci troske, poroznost u nastavcima, nedovoljna povezanost,
naročito u pokrovnom sloju zavara, zajedi na prijelazu zavara na osnovni materijal,
preveliko nadvišenje zavara, preširok zavar i površinski loš zavar.
94. (REL) Kako se vrši zavarivanje u vertikalnom položaju?
- Vrši se na dva načina. Prvi je odozdo na gore, a drugi odozgo na dolje. Odozgo na dolje
zavaruju se uglavnom tanki limovi od 1,5 do 3mm.
95. (REL) Kako se zavaruje korijen V-spoja u vertikalnom položaju?
- Zavaruje se isto kao u vodoravnom položaju.
96. (REL) Što je važno kod provarivanja korijena zavara V-spoja u vertikalnom položaju?
- Važno je da se luk ne produžuje i ne prekida, da su ivice dobro zagrijane, da se luk više
zadržava na ivicama, te da se iskorištava pritisak luka na talinu zbog boljeg provarivanja.
97. (REL) Kakav je položaj zavarivača u odnosu na radni komad (V-spoj, vertikalni položaj)?
- Položaj je takav da desno rame kod dešnjaka, a lijevo kod lijevaka, stoji unazad, zbog
boljeg pregleda i vođenja elektrode.
98. (REL) Koje greške se pojavljuju kod zavarivanja korijena V-spoja u vertikalnom položaju?
- Nesimetričan položaj elektrode u odnosu na žlijeb, nepravilno izvođenje nastavaka i
nedovoljno povezivanje korijena.
99. (REL) Kako se zavaruju ostali slojevi V-spoja u vertikalnom položaju?
- Njihanjem vrha elektrode lijevo-desno.
100. (REL) Kako se zavaruju ostali slojevi V-spoja u vertikalnom položaju za debele materijale?
- Njihanjem vrha elektrode u obliku zatvorenog trokuta.
101. (REL) Kako se zavaruj pokrovni-završni sloj V-spoja, vertikalni položaj?
- U pravilu se zavaruje u malom nanosu njihanjem vrha elektrode od ivice do ivice žlijeba.
102. (REL) Koje je osnovno pravilo kod zavarivanja V-spoja u vertikalnom položaju odozdo gore?
- Osnovno je da se nanošenjem metala, stvori stepenica, koja je potrebna za pridržavanje
taline da se ne cijedi.
103. (REL) Koje su najčešde greške pri zavarivanju ostalih slojeva za V-spoj vertikalni položaj?
- Najčešde greške su preveliko ispupčenje zavara i progriz na stranicama!
104. (REL) Što uzrokuje greške pri zavarivanju ostalih slojeva za V-spoj vertikalni položaj?
- Greške uzrokuje nepravilno njihanje vrha elektrode, presporo napredovanje prema gore i
predugo zadržavanje elektrode.
105. (REL) Kako se zavaruje korijena V-spoja u zidnom položaju?
- Kod simetričnog i nesimetričnog V-spoja korijen zavara se izvodi na tri načina: ako je
zračnost točna korijen se izvodi bez njihanja, za ostale slučajeve njihanjem od ivice do
ivice žlijeba lijevo-desno ili gore-dolje ili njihanjem u obliku otvorenog trokuta sa vrhom u
zračnosti
106. (REL) Kakav je nagib elektrode pri zavarivanju korijena V-spoja u zidnom položaju?
- Nagib elektrode je takav da „drži“ talinu prema gornjoj stranici žlijeba.
107. (REL) Što je najvažnije pri zavarivanju korijena V-spoja u zidnom položaju?
- Najvažnije je dobro zagrijavanje ivica žlijeba, naročito donje ivice te da se pritiskom luka
talina potiskuje na gornju ivicu i u zračnost žlijeba.
108. (REL) Koje su karakteristične greške pri zavarivanju korijena V-spoja u zidnom položaju?
- Karakteristične greške su: preveliko nalijeganje taline na donju stranicu žlijeba, ponekad s
uključcima troske ili nepovezivanja uslijed nalijeganja taline na nedovoljno zagrijani
materijal.
109. (REL) Kako se izvode ostali slojevi pri zavarivanju V-spoja u zidnom položaju?
- Izvođenje ostalih slojeva V-spoja u zidnom položaju karakterizira utjecaj zemljine teže na
talinu koja bježi na donju ivicu žlijeba. Prvi vezani sloj polaže se više na donju stranicu
žlijeba, ali tako da što manje zatvara žlijeb kako bi se slijededi sloj mogao izvesti
kvalitetno. Vezani slojevi izvode se povlačenjem bez njihanja vrha elektrode.
110. (REL) Koje su najčešde greške pri izvođenju ostalih slojeva pri zavarivanju V-spoja u zidnom
položaju?
- Najčešde greške su: uključci troske, zajedi na prijelazu zavara na osnovni materijal i na
kraju izgled površine zavara.
111. (REL) Što je osnovni zadatak pri zavarivanju korijena V-spoja u nadglavnom položaju?
- Osnovni zadatak je održati talinu u žlijebu nad glavom, izgurati talinu kroz razmak u grlu
žlijeba iznad ivica žlijeba i paziti da talina ne bude prevelika, kako se ne bi formirala velika
obješena masa zavara!
112. (REL) Kakve vrste njihanja se preporučuju za nadglavno zavarivanje korijena V-spoja?
- Preporučuje se: njihanje od ivice do ivice s tim da se povremeno krene s lukom dosta
naprijed po stranici žlijeba kako bi se talina skrutnula i odmah se lukom vrača nazad;
drugi način je vođenje luka po stranici uz ivicu grla žlijeba, preskaknje na drugu ivicu i
tjeranje taline u razmak grla žlijeba; tredi nadin je njihanje u obliku otvorenog trokuta.
113. (REL) Kako se zavaruju ostali slojevi pri nadglavnom zavarivanju korijena V-spoja?
- Primjenjuju se vezani slojevi kod debelih materijala i slojevi preko cijelog žlijeba kod
tanjih materijala.
114. (REL) Kako se izvodi pokrovni sloj pri zavarivanju korijena V-spoja u nadglavnom položaju?
- Izvodi se iz više vezanih slojeva koji se polažu slično kao na stranicu.
115. (REL) Koje su najčešde greške u izvođenju V-spoja u nadglavnom položaju?
- Najčešde greške su: nedovoljno provareni korijen zavara, uključci troske između slojeva
te ružan izgled zavara.
116. (REL) Do koje visine zavara se kutni spoj izvodi u jednom prolazu?
- U pravilu, do visine zavara 4 mm kutni spoj izvodi se u jednom prolazu.
117. (REL) Iznad koje visine zavara se kutni spoj izvodi u više slojeva?
- Iznad 4mm.
118. (REL) Koje je osnovno pravilo pri zavarivanju kutnog spoja u više slojeva?
- Osnovno pravilo je prvi sloj izvodi se tanjom elektrodom, slijededi sloj se polaže po cijeloj
širini osnovice zavara na položenoj stranici. Na ovaj sloj slažu se daljnji slojevi poput
stepenica, sve do završnog sloja s tankom elektrodom.
119. (REL) Ukoliko je kutni spoj u vodoravnom položaju nagnut, kako se zavaruje?
- Ukoliko je kutni spoj nagnut zavarivanje je slično zavarivanju u žlijeb!
120. (REL)Koje greške se najčešde pojavljuju pri kutnom zavarivanju u vodoravnom položaju?
- Najčešde se pojavljuju: zajedi na prijelazu zavara na osnovni materijal, nesimetričan zavar
(obično je donja stranica kuta veda od gornje) i nepotpuno provarivanje korijena zavara.
121. (REL) Kako se zavaruje kutni spoj u vertikalnom položaju?
- Njihanjem vrha elektrode.
122. (REL) Opiši postupak zavarivanja kutnog spoja u vertikalnom položaju!
- Kod prvog sloja zbog boljeg provarivanja njihanje treba biti manje. Za ostale slojeve
važno je stvoriti dobru osnovicu, neku vrstu stepenice koja pridržava talinu. Njihanje vrha
elektrode vrši se po jednoj stranici do dna žlijeba pa se prijeđe na drugu stranicu pa se
poprijeko vrača na prvu. Završni sloj zavaruje se tankim nanosom jednolikim i brzim
poprečnim njihajima.
123. (REL) Kako se zavaruju kutni spojevi debelih materijala u vertikalnom položaju?
- Vezanim slojevima. Slažu se tako da se najprije zavare slojevi stranice, a završni sloj
zavaruje se u sredinu.
124. (REL) Koje su najčešde greške pri zavarivanju kutnog spoja u vertikalnom položaju?
- Greške su: neprovareni korijen, uključci troske, zajedi na stranicama i nesimetričan zavar
nastali nepravilnim vođenjem elektrode.
125. (REL) Što je najvažnije kod zavarivanja kutnog spoja u nadglavnom položaju?
- Vrlo je važno da se prvi spoj izvede tako da ne bude ispupčen, što se postiže vučenjem
elektrode vrlo blizu kuta žlijeba ili vrlo uskim njihajima vrha elektrode.
126. (REL) Kako se izvode ostali slojevi kutnog spoja u nadglavnom položaju?
- Ostali slojevi izvode se vezanim slojevima, tako da se prvo zavar polaže na jednu pa onda
na drugu stranicu, a onda se zavaruje između njih.
127. (REL) Koje su najčešde greške pri zavarivanju kutnog spoja u nadglavnom položaju?
- Neprovarenost korijena zavara s uključcima troske, nesimetričan zavar te slab uvar i slaba
povezanost.
128. Opiši REL zavarivanje!
- REL (ručno elektrolučno zavarivanje) taljivom obloženom elektrodom je ručno
zavarivanje metala taljenjem s pomodu električnog luka i metalne obložene elektrode.
Električna energija dolazi iz izvora struje (transformator, ispravljač, pretvarač) prolazi
kroz jedan provodnik i stezaljku na radni komad koji se zavaruje, a kroz drugi provodnik
na držač elektrode, elektrodu i električni luk koji zatvara strujni krug. U električnom luku
električna energija se pretvara u toplinsku, tali metal elektrode, oblogu elektrode i metal
radnog komada na mjestu zavarivanja. Od obloge elektrode stvaraju se dimovi koji čine
zaštitnu zavjesu i sloj troske kao zaštita taline metala.