Ispitivanje materijala zatezanjem

E= = =

σ= (MPa) – naprezanje σ= E∙ε

ε= – trenutno izduzenje

Rpo.oo1=

Rpr=

1
ZADATAK:

Odrediti svojstva otpornosti i deformacije za ugljični čelik od probnog uzorka izrađena je

proporcionalna epruveta.

do=10 mm
lo=100 mm
So= 78,5 mm2
U toku ispitivanja na uređaju za mjerenje sile utvrđena je koja odgovara naponu tečenja 20kN
maksimalna sila Fm=40kN. Mjerenjem je utvrđena krajna mjera epruvete Lu=127,5 mm. U
ravni nastalog presjeka epruvete izmjereni su sledeci precnici d1=6 mm ; d2=6,2 mm

Rm= = 40∙103N / 78,5 mm2 = 0,511 kN/mm2= 511 Mpa

Re= = 29∙103N / 78,5 mm2 = 369,3 Mpa

A11,3= = = 0,275

ZADATALK:

Odrediti svojstva otpornosti i deformacije za ugljični čelik od probnog uzorka izrađena je

proporcionalna epruveta.

do= 100 mm
lo= 100 mm
So= 78,5 mm2
Fm= 33kN
lu= 118,5 mm
d1=8 mm
d2= 8,2 mm

E- modul elastičnosti
ε- deformacija
Rm= = 33kN / 78,5 mm2 = 420 Mpa - zatezna čvrstoća

Napon tecenja se ne moze odrediti kao u predhodnom zadatku zato što nije poznata sila
tecenja, odnosno kriva na dijagramu sile. Kriva na dijagramu sile nema izražene tacke iz tog
razloga pristupa se određivanju konvencionalnog napona tečenja pri utvrđivanju
neproporcionalnom izduženju 0,2%, koristi se grafička metoda koristeci dijagram napon-
izduženje. Iz tacke 0,2% paralelno sa linijom krive povlaci se prava do presjeka sa krivom.

2
d= = 8,1mm ; Su= d2π/4=103,01 mm2

z= ∙ 100= 31,33% --> procentualno suzenje epruvete

A11,3= ∙ 100= 15,61%

Određivanje modula elasticnosti

Modul elasticnosti (koeficijent proporcionalnosti) predstavlja otpor materijala premaelsticnoj
deformaciji σ = E∙ ε.
Izraz predstavlja jednacinu prave u kojoj je modul elasticnosti koeficijent pravog linearnog
dijela krive.

3
Modul elasticnosti moze se odrediti grafickom metodom i metodom ekstenzometra.
Grafickom metodom se određuje priblizna vrijednost modula elasticnosti. Kod materijala koji
pokazuju lenearnu zavisnot između promjene napona u odnosu na promjenu izduzenja slika 1.
Ugao α ima const vrijednost a tgα vrijednost modula elasticnosti. Kod ovih materijala modul
elasticnosti ne zavisi od opterecenja F. Kod materijala kod kojih nije izrazena linearna
zavisnot promjene napona i izduzenja slika 2. modul elasticnosti se mjenja zavisno od
opterecenja i moze se izraziti pomocu koeficijenta pravca tanfente na krivu u tacki koja
odgovara datom naponu. U ovom slucaju modul elasticnosti nije konstanta velicina vec opada
sa porastom napona. Tacno određivanje modula elasticnosti obavlja se u labaratorijskim
uslovima na bazi preciznog ekstenzionetra (uređaj za mjerenje sile) i njene deformacije.

4
Radi lakseg racunanja modula bira se const ΔF. Epruvetu na koju se postavljaju
ekstenziometri na pocetku ispitivanja optereti se silom Fo ne vecom od 2kN, radi smanjenja
uticaja proklizavanja epruvete.

Određivanje tvrdoce statickim dejstvom sile

Tvrdoca predstavlja mehanicko svojstvo materijala a definise se kao otpor kojim se neko
tijelo suprostavlja prodiranju drugog tvrđeg tijela. Postoje 3 metode za određivanje tvrdoce
statickim dejstvom sile: Brinel-ova; Vikers-ova; Rokvel-ova

Metoda Oznaka Vrsta Materijal Opterecenje Stand Materijal Pripremna

metode utiskivaca utiskivaca vrijeme koji se povrsina
utiskivanja ispituje
Brinel HB Kuglica Celik Meki Povrsina
metalurg mora biti
Vilkers HV Kvadratna Dijamant F 10-15s Sve cista,
piramida vrste odmascen
materijal i obrusena
Rokvel HRB Kuglica Celik Meki i Povrsina
B vrlo mora biti
meki cista,
materijal odmascen
Rokvel HRC Kupa Dijamant 4-8 s Srednje i obrusena
C tvrdi,
tvrdi i
vrlo
tvrdi

Definiranje tvrdoce prema Brinelu

Tvrdoca prema Brinelu definise se kao kolicnik sile utiskivanja F povrsine otiska koji utisak
napravi u materijalu S tj. HB= . Uzorak mora biti cijelom povrsinom oslonjen na cvrsti
nosac. Rastojanje centra otiska od ivice uzorka ne smoje iznositi manje od 2,5d a rastojanje
između dva susjedna otiska ne smije biti manje od 4d.

5
Definisanje tvrdoce prema Vilkersu

Hv= =

A=

dsr=

Određivanje tvrdoce prema Rokvelu

6
Ispitivanje se vrsi u tri faze:

I faza na utiskivac se djeluje pocetnom silom Fo kojom se ostvari dubina otiska ho.
II faza u ovoj fazi se dodaje glavno opterecenje F1 tako da ukupna sila iznosi F= Fo+F1
III faza ona otpocinje u momentu uklanjanja sile F1 tako da je karakteristicno dejstvo pocetne
sile Fo. Zbog promjene vrijednosti na utiskivacu dolazo do pada vrijednost dubine utiskivanja
sa h1 na h2 sti ima za posljedicu nastanak elasticnog dijela deformacije.

ZADATAK:

Pri ispitivanju celika C1730 sa celicnom kuglicom D=2,5 mm, odrediti tvrocu po Brinelu

F=187,5 (daN)
d1=1,010 mm
d2= 1,014 mm

dsr = = 1,012

HB= = = = 239
√ √

ZADATAK:
Konkarni cilindar dijagonala otiska paralelna je sa osom cilindra. Odrediti tvrdocu prema
Vilkersu

F=9,807 N
D= 5 mm
d= 0,100 mm

= = 0,02

HV= = = 0,1891

HV= 0,1891 = 183

Određivanje modula elasticnosti

ZADATAK:

Odrediti modul elasticnosti visokog celika (ljevicnog) od probnog uzorka izradjena je

proporcionalna eproveta: pocetni precnik do=100 mm, pocetna mjerna duzina lo=100 mm,
pocetna povrsina poprecnog presjeka So=78,59 mm2. Izduzenje se mjeri mehanickim
ekstenzometrom cija je baza eksponzometra leo=100 mm, koeficijent uvecanja k=200,
prirastaj sile u prvoj seriji ispitivanja ΔF=2500 N, a u drugoj seriji ΔF=2000 N.
Rezultati mjerenja su prikazani u ovoj tabeli :

7
 Prirastaj Broj podeoka na
sile ΔF ekstenziometru E∙105 (N/mm2)
Lijevi Δl' Desni Δl''
Prva serija ispitivanja
2 4 / 3 /
4,5 6 2 6 3
7 9 3 10 4 0,015625 2,038
9,5 13 4 13 3
12 16 3 16 3
Druga serija ispitivanja
2 4 / 3 /
4 6 2 6 3
6 8 2 9 3 0,0125 2,038
8 10 2 11 2
10 13 3 14 3

Ukupno izduzenje ocitano na lijevom odnosno desnom ekstenziometru

Δl'= = 3,00 podeoka

Δl''= = 3,25 podeoka

Srednje arihmeticko izduzenje

Δl= = 0,015625 mm

E1= = 2,038 ∙ 105 (N/mm2)

II Serija

Δl'= = 2,25 podeoka

Δl''= = 2,75 podeoka

E2= = 2,038 ∙ 105 (N/mm2)

8
 Smithov dijagram
Za prikazivanje dinamicke izdrzljivosti materijala u zavisnosti od gornjeg i donjeg zatezanja
koriste se smithov dihagram. Smitov dijagram daje zavisnost gornjeg i donjeg naprezanja od
srednjeg. Za njegovo konstruisanje treba izvrsiti seriju Wohlerovih eksperimenata zamarenja
za razlicite vrijednosti srednjeg naprezanja. Zamaranje je deformacija materijala usljed
dugotrajnog periodicnog promjenljivih opterecenja. Vrijednost srednjeg naprezanja nanose se
na apscisu a vrijednosti gornjeg i donjih naprezanja na ordinatu. Moraju se znati vrijednosti
napona tecenja zatezne cvrstoce, obicno je potrebno 4 Wolerova dijagrama a svaki od njih
predstavlja samo jednu ordinatu Smithovog dijagrama. Prvo se iz Wohlerovog dijagmama za
σsr=0 konstruisu prve tacke u Shmitovom dijagramu na ordinati od 1-0-1' a zatim tacke 2,2' ;
3,3' ; 4,4' , a za npr. σsr=50,100,150 (MPa)

Radi lakse konstrukcije Smitovog dijagrama povlaci se iz kordinatnog pocetka pravac pod
uglom od 45°. Spajanjem tacki 1,2,3,4 dobija se linija gornjeg granicnog naprezanja, a
spajanjem tacki 1',2',3',4' dobija se linija donje granicnog naprezanja. Te dvije linije
ogranicavaju podrucje koje materijal moze izdrzati bez pojave lona podrucje sigurnosti. Ovo
podrucje ogranicava sa gornje strane ordinata povucena iz tacke 4 jer se u praksi materijala ne
smije vise opteretiti od Reh. U praksi se koristi Smithov dijagram za zatezanje odnosno
pritisak 1-1', 2-2', a slucaj 3-3', 4-4' su slucajevi istosmijernog zateznog naprezanja. Tacka 6
predstavlja vrijednost zatezne cvrstoce i ona daje teoritski zavrsetak Smitovog dijagrama te
podrucje podrucje predstavljeno isprekidanom linijom ne predstavlja sigurnost.

9
Smitov dijagram za razlicite vrijednosti naprezanja: 1- savijanje, 2- zatezanje, 3- uvijanje

10