Il. ODGOJ KAO PROCES I DJELATNOST POJAM ODGOJ Gledano kroz historiju civilizacije, Sovjek je oduvijek radio, istrazivao, otkrivao nove spoznaje, obogacivao postojece i ukupan fond znanja i umijeca, shvaéanja, uvjerenja i stavova prenosio na mlade generacije. Time je omoguéen razvoj i stalni napredak Ijudskog rada, znanosti i tehnike, kulture i civilizacije, filozofije i umjetnosti, ljudskog drustva i samog Govjeka Odgoj je Evrsto povezan s razvojem i usavrSavanjem Ijudske zajednice Ugraden je u temelje druStvenog napretka. Bez odgojne djelatnosti razvoj ludskog drustva ne bi bio mogué. Bez odgoja i odgojne funkcije ne bi bilo Ijudskog drustva ni njegove historije, Odgoj je jedan od temelja razvoja i odrZanja Ijudske vrste. je odgoj bitna i stalna drustvena kategorija. Jednako tako, fundamentalno i vazno znagenje odgoj ima i u razvoju svakog pojedinog Govjeka — njegovih tjelesnih, intelektualnih, moralnih, estetskih i radnih sposobnosti, racionalne, emocionalne i voljne sfere ovjekove osobnosti Stoga je odgoj proces izgradivanja i ofovjetavanja Govjeka kao humanog Ijudskog biéa. MoZemo rei da su naa znanja, umijeéa i navike, nase sklonosti i sposobnosti, na§ pogled na svijet, na§ osjecajni i voljni Zivot, naSa osobnost i karakter (znaéaj) — u velikoj mjeri rezultati odgoja. Kako bismo potpunije shvatili odgoj potrebno je po¢i etimoloskog znatenja. U naSem jeziku postoje dva sinonimna termina — odgoj i vaspitanje. Leksem odgoj (od + g6j = gajiti, gojiti, uzgajati) u srodstvu sa sanskritskim gayas = kuéa, dom, domaéinstvo. Leksem vaspitanje u vezi sa eocnumamb dolazi iz ctkvenoslavenskog (vos = uz, grcki eig + numamb = hraniti, pitati, davati hranu Uusta, hraniti, pitanie = ishrana, hrana, pitomec = vaspitanik, pitomac, pitomnik ~tasadnik, pitis shrana. oe inion Jeziku educatio ima dya izvorna korijena ~ od glagola edere = ae Se (upucuje na sve ono sto je Covjeku potrebno da funkcionira kao higiiena, ae ~ ishrana, soc jalna sre njega, briga u fazi nesamostalnosti, Hei zastita, itd), te ex. “duc re = izvlaciti, vuei iz (upucuje na Sedge odizanie, spoznaju, dozivljavanje i djelovanje). Stoga se moze zakljutiti See — dojilja hrani, vaspitaé podize, uditelj poutava, 35i smisao odgoja je u prihvaéanju svih tekoy Osnovni = sstajiu relativno kratkom perio¢ civilizacije. Mladi_nara Urea ue Aju bogatsty, Tjudske spoznaje, ali ibogatstvo vrijednosnih opredjeljenja, uvjerenja i stayoya dobru i slu, o smislu Sovjekova Zivota, o Ijudskim teZnjama i idealima, prayin i duznostima, o sustini Covjetnosti i Ijudskog dostojanstva, 0 procesu Odgajanig poiedinae upoznaje i prihvaéa liudske vrijednosne kriterije i tako se izgraduje aq bsobnost, Time se odgoj manifestira kao proces personalizacije, ali i socijg, lizacije, odnosno kao proces moralnog sazrijevanja pojedinca. Odgoj mora teZiti najvisim 1 uzv iSenim Ijudskim idealima. Njegova Svtha je potpuni ovjek, cjelovita osobnost Zato su odgojna nastojanja usmjerena prety razvijanju svih Coyjekovih sposobnosti, postizanju svih njegovih Stvaralackih moguénosti i prema ostvarivanju mnogostrano rai ijene lignosti. Konaéna svtha uuvijek mora biti Sovjek, bogatstvo uljudene osobnosti. U skladu s tim, pedagotka hastojanja tee izgradivanju Covjeka u kojemu se povezuju i dopunjuju tjelesna skladnost, Ijepota i zdravlje, duhovno bogatstvo i samostalnost, moralna snagaj dobrota, estetski smisao za skladno i lijepo, kultura rada i tehni¢ka kultura, Takay odgojni ideal odrazava teznje Covjecanstva u proslosti, ali i danas. U tome je ina ljudske kulture; njegova snaga. Odgoj nije ni svemoéan ni nemoéan, ima svoje granice i moguénosti. Ovisan je prirodnim dispozicijama, drustvenim uslovima i o odnosu odgajanika prema obrazovnim dobrima, odgojnim vrijednostima i odgajateljima. Uz pretpostavku da naslijedem i nepovoljnim drutvenim okolnostima nisu postavljena vet ogranigenja, odgoj ima velike moguénosti u izgradivanju ljudske osobnosti i u oblikovanju Covjeka. Odgoj je imanentno vrijednosna kategorija i od presudne je vaznosti za sve ljude. Bez njega se ne moze ni zamisliti Sovjekov Zivot. Nikads nije postojalo, ne postoji i nikada ne ée postojati Ijudsko drustvo bez odgojne funkcije. Odgoj je sastavni dio Zivota, pa mu uprayo stoga u Ijudskoj zajednici u svakom konkretnom drustvu pripada izuzetno vazno mjesto i znaéenje. Prvi problem koji se javlja prilikom definiranja pojma odgoj je pitanje ~Kada pocinje odgoj? Do sada se vjerovalo da odgoj podinje rodenjem djeteta, medutim, istrazivanja pokazuju da taj proces pocinje mnogo ranije. ,,Novija istrazivanie pokazuju da fetus prepoznaje majéin glas.* (Silov, 2003, str. 17) $ obzirom nao mozemo ustvrditi da odgoj potinje i prije rodenja djeteta, ,,Neki istrazivati twee da je realno tvrditi da odgoj poginje u sedmom mjesecu Zivota fetusa, kada j? moguée smislena komunikacija fetus-majka.** (ibidem) Jednako ie vazno pitanje ~ Sta odgoj nije? — a narosito u kontekstu odgovo™ eae ~ Sta odgoj moze biti? i Sta odgoj jeste? .Odgoj nije dril (mustran}e micceay thts faktor svijesti odgajanika, dresura (uéenje uvjetovani™ Uostoine coven naclia (doktrine koje su drustveno neprihvatljive i mis! lostojne Covijeku: rasizam, seksizam, nacizam, fasizam, boljgevizam i S!> manipulacija (varanje Maat, te i pune Ye, Ogovaranje), industrijsk i noel teronsriasilje; slot ue), ijski rad, uzgoj, selekcija, ge! ee ae Predrasuda i stereotip.* (ibidem, str: 38) 80) Je dio Kulture, usenja, socijalizacije i drugih procesa razvoja i P™ 36 mje (ibid nae podr auto odge odga za \j (Ka kao vrtla utish defi stva vrtlivorrrrerey rr TEODOD99OD INNO N ENE GS Bb bdaneee betes eon8 oe jena. ,Odgo) je Covjekov put od stanja heteronomije prema stanju autonomije voen {ibidem, str. 40) Pri tome, a Sto je potrebno naglasiti, bit u stanju heteronomije rrr rei bit u stanju zavisnosti, Sto je svakako potrebno djetetu, jer mu je potrebna mpdrska roditelja i ostalih koji su preuzeli obavezu odgoja. Suprotno tome y9on4 rronomija znadi samostalnost, a Sto i jest cilj odgoja — postiéi samostalnost ‘oer odgajanika. one ',Odgoj je Ziva interakcija i Komunikacija aktivnih subjekata-odgajanika i ‘ odgajatelja, planski i programski usmjerena na razvijanje sposobnosti potrebnih 4 a Iiudsku svjesnu aktivnost na stvaranju uslova za Zivot, rad i prosperitet doen (Kagapor i dr, 2002, str. 60) rrr Razvoj odgoja kroz historiju moze se prikazati u obliku éetiri slike, i to odgoj 09 kao vodenje (paidagogos), nosenje (brizni roditelji), vajanje (oblikovanje) i ’ yrtlarenje (puStanje da raste). .Odgoj je kao pustanje sjemenki da raste, kao oo utiskivanje na vostanoj ploci, kao pomoé pri radanju, kao Vodenje na pravi put. eee kao budenje ili prosvjetljivanje.* (Gudjons, 1994, str. 140) Analizirajuéi ovu definiciju odgoja moze se uotiti da posao odgajatelja slidi poslu vrtlara koji stvara uslove za razvoj i odgoj, a odgajanik je vise samostalan. ,,Odgajatelj sligi yrtlaru (ili rataru) zato Sto se ‘Ijudska priroda’ poput ‘prirodne prirode’ razvija iz sebe same uz pomoé neophodne njege i zastite u procesu razvoja. (Slatina, 2005, sir. 20) Dijete se samostalno razvija na vise ili manje prirodan nagin, slitno organskom rastu biljke. Medutim, odgoj se moze posmatrati i s pozicije odgajatelja ,kipara* Odgajatelj oblikuje odgajanika prema vlastitoj zamisli, te koristeci odredena stedstva i metode dolazi do cilja. Na taj nagin odgajatelj vrsi vanjski uticaj na odgajanika, ,,.Metafora odgajatelj-kipar opisuje odgoj kao vanjsko oblikovanje lignosti odgajanika," (Silov, 203, str. 45) Ovdje imamo medusobno preplitanje vodenja i pustanja da raste. Ako ovako obnosti i y mresudne je ot. Nikada z odgojne zajednici i je. posmatramo odgoj onda ,,odgoj samo kao pustanje da raste ukida sama sebe* nje ~Kada (Gudjons, 1994, str. 151). Odgoj kao vodenje ne tvori samozrelost i postaje medutim, ‘otalitaran. Drugim rijecima, ukoliko bi odgajanik samo podnosio, trpio, pasivno razivanja prihvatao odgajateljeve zahtjeve, pa ma kako oni imali jasnu svrhu i ma koliko rom na to bili osmisijeni, to ne bi bilo usvajanje, nego utuvljivanje, ne bi bio odgoj, nego vaci tvrde Gril. Odgovor na ovu dilemu dao je Ditrih tvrdeéi da odgoj nastaje u , kada je medusobnom preplitanju vodenja i pustanja da raste* (Ditrih, 1992, str. 67). Odgoj je, dakle, antinomitan proces, pri éemu antinomiju razumijemo kao sukob ydgovora lzmedu dvije suprostavljene teze, obje ispravne, odnosno protivrjecnost izmedu ustranjes dvije prividno dokazane tvrdnje. tovani® Odgoj je svjesna i planski organizirana djelatnost, ima svoju svrhu i zadaée, , j nist | $0} sadréaj i organizacione oblike, metode i sredstva odgoja. Svrhovitost i nisl | Aamjemost su vazne karakteristike odgoja. On je u principu namjerna djelatnost, enocids Namjera ili intencija je vazna osobina i prvo temeljno obiljezje odgoja. | Nije svaki uticaj odgojni uticaj. Odgoj je svjesna i svrsishodna djelatnost. Veé Smo ustyrdili da je namjera ili intencija vazna osobina i prvo temeljno obiljezje a i pro 7ni odgoj uopée nije odgoj. Odgoj jenamjern!, organiziranj Procey esvjesni o ies udske jedinke preobraze u ulludene osobnosti. Objgny sa svrhom i sviesno i namjemno, planski i sistematski organizirano djelovaye objasnjava kao a atvanle i oblikovanje éovjeka u skladu sa odredengy: ae ype ieee tome gdje se i kad ostvaruje, njegovo bitno obiljexje ‘ Svthom. Neovmeno odredena namjera, svrha i intencija. Takvu organiziran, mi sea jeilju usmjerenu djelatnost nazivamo intencionaln odgy odgoja syjesnost cilj .edagoski osmis! arena eee i Para ‘od namjernog, intencionalnog odgoja, nenamjerne i slutajng uticaje nazivamo funkcionalni odgoj. On predstav Ya i aie ae Koji stihijsy utigu na djecu i sve Hjude. To je proces u kojemu djetuju nekontoliranj ane odgajatelji*. Postoji djelovanje, ali bez cr ee se roe smisla, pa rezultati Cesto odstupaju od istinskih Ijudskih nastojanja cles la podupin, ti uticaji vise koe proces izgradivanja pozitivnih ljudskih osobina U tom funkcionalnom znagenju odgoj je shvacen jako Siroko, toliko Siroko da gubi bitna obiljezja namjemne i organizirane odgojne djelatnosti, a samim tim i pedagoski smisao, Usprkos tome, pedagoska znanost se mora baviti i prougavati podrugje funkcionalnog odgoja da bi preduprijedila i ublazila njegovo moguée negativno djelovanje, da bi ga osmislila i oplemenila Ijudskim vrijednostima j tako podrugje funkcionalnog promijenila u podruéje intencionalnog. Sagledali smo medusobni odnos intencionalnog i funkcionalnog odgoja i prihvatili tvrdnju da pedagosko zna¢enje ima samo onaj odgoj koji je pozitivno usmjeren i koji tezi prema otovjetenju covjeka. Time pedagoski dignitet dobija samo intencionalni odgoj. Zbog nedostatka termina i na podrudju intencionalnog Postoje dva, sadrZajno razlitita pojma odgoja. Jedan ima Sire, a drugi ue znatenj Pojam odgoj u Sirem smislu obuhvaéa sveukupnost pedagoskog djelovania na sve sfere Covjekova bi¢a. On se tite cijelog Govjeka, upuéen je na izgradivanie Gjelovite Ijudske osobnosti, svih njezinih pozitivnih osobina, razvijanie i oplemenjivanje intelekta, emocija, volje i znataja, Njegovi sastavni dijelovi su Yelesni, intelektualni, moralni, estetski i radni odgoj. Odgoj u Sirem smisli obubvata tri procesa ~ proces usvajanja znanja, umijeéa i navika, proces Been eiesaih i intelektualnih snaga i sposobnosti i proces izgradivanjs | ikovanja osobnosti i karaktera, pogleda na svijet, osjecajnog i voljnog Zivot. ree _ JajU se tri odgovarajuéa zadatka odgajanja ~ materijalni (sticanje znanja), funk: i | sti) i i (izgradnja \judskih caotina SSE dc ce Pojam odgoj u wéem smislu usmjeren i : 5 ee ae Smislu usmjeren je na njegovanje i oblikovanje Sea na Ostvarivanje onih pozitivnih ljudskih osobina zbog kojil 2 odgoini rezutiati foal ‘Teziste je na osjeéajnoj ivoljnoj sferi Zovjekova bic potas eine ee : judskim uyjerenjima i stavovima, i ‘im’ J ljudskim vrijednostima, postenim, a ' plemenitim ljudskim postupcima, Sadréaj adie wzem ya se na odgojni zadatak, to jest obuhvata formiranje znanstvenog Ijudima 385 B a lovanja divanje janje i lovi su smislu pros anja | yivota. ogleda na svijet, moralnih shva¢anja i uyjerenja, razvijanje pozitivnih osjecaja, fsobina, volje i znagaja. U odnosu na pojam odgoja u sirem smislu, odgoj u uzem gmislu je njegov sastavni dio, subordinirani pojam, Definirati odgoj je izuzetno tesko zbog toga Sto ga definiramo ili previSe giroko ili previge usko, ,Odgoj je svjesna, namjerna, sistematizirana i organizirana Ijudska djelatnost, kojom se utide na razvoj éoyjeka w fizickom i duhovnom smislu, te na njegovo uspjesno ukljucivanje u drugtvenu zajednicu.* (Kalas i Mavrak, 2007, str. 184) Odgoj je proces kao i njegov rezultat, neka namjera kao i neko djelovanie, neko stanje kao i njegovi uslovi, neki (deskriptivni) opis i neko (perspektivno) yrednovanje, neka namjera, intencijska radnja kao i nenamjerni drustveni uticaji (funkcijski), neki historijski kao i neki nadvremenski fenomen (Flitner, 1982). (Odgoj podrazumijeva shvatanje Covjeka, Zivota i Ijudskog drustva, shvatanje zakonitosti_psihitkog i fizikog rasta i razvoja i postavijanje aksioloskih teleoloskih i odgojnih normi kojima se tezi u tom procesu. »Odgoj je ukupnost reakcija drustva na Ginjenicu razvoja." (Bernfeld 1925; citirano prema Giesecke, 1993, str. 57) Pod pojmom ,,cinjenica razvoja" Bernfeld trdi da je Covjeku svejedno u kojoj kulturi raste, jer on nije odmah formiran Elan tog drustva, veé ¢e to tek postati u procesu uéenja i odgoja. .U svom uZem, osnovnom znavenju odgoj je namjerno, plansko, svrhovito djelovanje prvenstveno na neodrasla éovjeka (dijete) radi svjesnog i aktivnog razvijanja njegovih vrijednih dispozicija i uvodenja u kulturnu stvamost." (Petras, 1965; citirano prema Ka¢apor i dr, 2002, str. 57) Vaspitanje je sloZen, kompleksan i dugotrajan proces izgradivanja i oblikovanja lignosti. On je kao pedagoSka kategorija po svojoj sustini intencionalan, njime se uvek teZi ostvarenju nekog cilja."* (Potkonjak, 1968, str. 54) Pomisao na ,,dobar* ili ,,lo8" odgoj budi asocijacije na odredene odnose medu ljudima i kvalitet ishoda tih odnosa, odnosno na odnose roditelja i djece, nastavnika i uéenika, Gledajuéi na odgoj iz te perspektive, Brezinka daje slijedeéu definiciju odgoja — ,Pod odgojem se podrazumijevaju socijalne radnje Kojima ljudi pokuSavaju sklop psihitkih dispozicija drugih Ijudi trajno poboljsati psihiékim i(li) sociokulturnim sredstvima, ili satuvati njihove komponente koje Su ocijenjene kao vrijedne* (Brezinka, 1993, str. 57). Brezinka, za razliku od nekih drugih (spomenutih teoreti¢ara) nema u fokusu odgoja samo djecu. On razlikuje odgajanika bez obzira na uzrast, Da bi rezultat Sdgojnog djelovanja bio trajan, potrebna je planska aktivnost, dugorotna Strategija odgojnog djelovanja. Pored toga, odgajatelj postavlja norme poZeljnog Ponasanja i odgojnim sredstvima nastoji da ih ispuni. x ea __ Analizirajuéi ovu definiciju uotava se da odgoj Gini i socijalne radnje kojima {judi pokusavaju u bilo kojem pogledu poboljsati ukupnost psihi¢kih dispozicija drugih Ijudi ili odréati vrijedne komponente tih dispozicija. Pojmovno odredenje odgoja po Brezinki ima pet znatenja: 391. Odgoj se sastoji od djelatnosti Giji je cilj odredeno pon smisao Covjek — svjesni subjekt; 2. Socijalno, da se ta djelatnost tite drugih ~ ,,samoodgoj", bilo bi ucenje: Psihicke dispozicije, nisu prolazno dozivljavanje i ponaSanje, veé relativno trajne spremnosti za doZivijavanje i ponaSanje (to mogu biti znanja, dr2anja, zauzimanje stavova, sposobnost, interes, itd); 4. Poboljsavanie ili odréavanje (stvaranje novih ili otklanjanje Stetnih), znati da se zadanom stepenu odgojnog djelovanja_ pripisuje vrijednost; 5, PokuSavati, znagi da odgojne radnje mogu ne samo uspjeti veé i ne uspjeti, jer rezultat ueenja (promjena psihi¢kih dispozicija) moze ostvariti samo onaj koji uéi; odgojne djelatnosti samo mc u tome pridonijeti Odgoj se moze shvatiti i kao djelatnost koja omoguéava fizicki, intelektualn i moralni razyoj jedinke u praycu sticanja potpune samosvijesti i u pravcu medusobri monadzora j usaglaSavanja zahtjeva za komunikacijom i dru’tvenom saradnjom. Jdgoj je sistem aktivnosti, djelatnosti i procesa (prenoSenja i usvajanja znanja, utenja i dr) u kojem njegovi subjekti u samoupravnoj interakcifi komunikaciji planiraju, organiziraju, ostvaruju, vrednuju i usmjeravaju razvoj dispozicionog potencijala u smjeru njegove potpune diferencijacije i integracije te razvoj Covjekove drustvene osobenosti i samosvijesti za samostalan, slobodan i univerzalno oslobodilacki, kreativan i meduzavisan Zivot u drustvenoj zajednici judi. (Vucié, 1989, str, 138) Uza nekoliko primjedbi na ovu definiciju, posebno se u tom pogledu istite termin ,,prenosenje* koji se odnosi na znanje. Buduci da se znanja, odnosnc Ginjenice i generalizacije mogu usvajati (sticati) iskljucivo posredstvom misaonih operacija, mi8ljenja, dakle, svjesne aktivnosti — svijesti, a ne mogu se prenosit davati i dobijati, ovakva definicija nije prihvatljiva. Kao proces osvescivanja i samorazvoja, istina kao ideal, vaspitanje jeste zacija najvisih moguénosti toveka. U njemu se prepoznaje kriti¢ko uobligavanje formiranja Coveka, njegovog |judskog odredenja. Vaspitanjem s¢ daje smisao Zivotu, mladi upuéuju u svet izmedu ideala i stvarnosti. Ono ispunjava pedagosku praksu znagenjem koje se ogleda u procesu i nivou uspeSnosti formiranja Coveka,” (Nedovié, 1991, str. 33) _ Nakoncu, moze se zakljuciti da pojam odgoj nije jednoznagan, Jednako tako, niu pedagoskoj literaturi, kao niu udébenicima pedagogije, pedagoskim leksikonima, rijecnicima i enciklopedijama, nije preciziran i utvrden. Odgoj ka vrlo sloZen fenomen, koji je doprinio razvoju Ijudskog drustva i napretkU Covjecanstva trebalo bi potpunije razmotriti sa razliGitih spekata, U historiji su se do sada najéeSée razmatrala dva aspekta odgoja ~ drustveno-generacijski i real 40 indi kon odn odg poit isku (Br bog post koji gov i od pisn osyj reve oni pisn prij kon Stan dost post prot sadr razy udin istah ped: sam Sto cent imeie, a lo bi individuatni aspekt. U novije vrijeme sve yeéa vaznost pridaje se interskeisi komunikacijskom aspektu, koji u polje odgojnog procesa stavija meduljudsit wa odnos kao onaj mikroclement odgojnog procesa od kojeg zavisi uspjesnos' odgojnog djelovanja. p oat Ss See iene generacijskog aspekta sagledavamo kao generacijsku pojavu, ,Sagledan sa ovog aspekta, odgoj mozemo definirati kao prijenos nih), iskustava, znanja i uopée socijalnog naslijeda sa starije generacije na mlade. ule (Bratanié, 1993, str. 12) Uz prenosenje iskustva zadatak odgoja je da osposobi mlade za usvajanje i ine bogacenje iskustva kako bi se odrZao kontinuitet, te unaprijedilo i razvijalo noze postojeée iskustvo. Ovaj aspekt odgoja javlja se kao proces osvjestavanja odgoja ome koji je zapodeo onog trenutka kad je Covjek akumulirao svoje iskustvo pomocu govora i prenosio ga na mlade generacije. U to vrijeme, odgoj je bio neosvijesten i odvijao se u neposrednom radu i Zivotu. Pojavom klasnog drustva javija se lektualni pismo, potom skola kao drustvena institucija, pa se proces odgoja potpuno osvjeStava i institucionalizira, Na promjene u odgoju uticali su i znaéajni revolucionami pronalasci tokom historijskog razvoja ljudskog drustva, a posebno oni koji su uticali na razvoj komuniciranja u odgoju. Ti su pronalasci govor pismo, Stamparija i elektronika. Razvoj govora omoguéio je akumulaciju i prijenos iskustva i odgoja putem usmene predaje. Pojava pisma doprinijela je institucionalizaciji odgoja i usmenoj i pismenoj komunikaciji, ali je bila privilegija povlastenih. Pojavom Gutenbergove Stamparije 1445. godine javlja se knjiga, odgoj se demokratizira i postaje dostupan Sirokim slojevima drustva. Informacije postaju dostupne svima, a posebno nakon pojave elektronike (radija, televizije i kompjutera). S razvojem i promjenama drustva mijenjali su se i ciljevi odgoja, odgojno- sadrZaji, metode, oblici i odgojna sredstva. Odgoj na odredenoj etapi drustvenog razvoja zavisi od stepena proizvodnih snaga i drustvenih odnosa Karakteristike odgoja kao generacijske pojave su sljede nadzora j venom — Odgoj je drustvena pojava po postanku i po funkeiji Re jeetc ~ Odgoj je historijska pojava (ima klasni karakter, politi¢ko obiljezje i kriti¢ko prenosi socijalno naslijede). njem se Pisane dokumente 0 odgoju ostavili su gréki filozofi, sofisti, koji su bili i ti, Ono utitelji, Razvoju odgojne djelatnosti i pedagoske misli poseban doprinos dali su i nivou istaknuti pedagozi Komenski, Rouso, Pestaloci, Herbart i Elen Kej. Ulogu ovih. pedagoga veé smo objasnili u prethodnom poglavlju, pa éemo u nastavku opisati ko tako. samo doprinos koji je imala Elen Ke}. igoskim Elen Kej (1859-1952) smatra se zaéetnicom pedocentrizma datim u knjizi jgoj kao »Stoljeée djeteta* objavijenom 1900. godine, Pedocentrizam stavlja dijete u retku centar odgojnog djelovanja, te polazeci od njega izvodi ciljeve, zadatke, sadrzaje ‘ji su i metode odgoja, Gime umanjuje vaZnost odgoja kao druStvene pojave. Kej za ae | 4lodgajatelia ka2e— ,Novi odgajatelj ée, prema iskustvima koja su satan prea plana i prema stupnju na kojem se dijete nalazi, podutavati dijete da zauzme a preduzme odgovornost za sve Sto ga okruzuje, dok, 5 svoje mjesto u Zivotu i d druge strane, neée potiskivati individualne teZnje djeteta, sve dok one ne nanose stetu djetetu ili drugima™ (Kej, 2000, str. 83). Koncepeije odgoja mijenjale su se kroz historijski razvoj drustva, Na drustvenu koncepeiju odgoja u odredenom trenutku uticale su dominirajuée filozofske koncepcije Covjeka i drustvenog uredenja. Cilj odgoja u naSem drustvu je ,,humanisti¢ka vizija Covjeka, humanisticki odgojni ideal: razvoj svestrane humane, slobodne i sretne lignosti* (Bratanié, 1993, str. 17). Odgoj sa individualnog aspekta mozemo sagledati u odnosu na razvoj pojedine litnosti. Da bi jedna generacija bila dobro odgojena neophodno je da uspjesno bude odgojen svaki pojedinac, Kako ¢e se kvalitet odgoja pojedinca odraziti na kvalitet odgoja generacija u cjelini zavisi od drustvenih uslova Kvalitetnije drustvo organizirat ée i kvalitetniji odgoj i obrnuto. Cesto u drustvu kakvo je na8e, a zbog promjena, postoji nesklad izmedu proglasenog i ostvarenog Humanizaciju druStva moguée je ostvariti samo ukoliko se na individualnom planu svakog Clana drustva ostvari Sto vedi stepen humanosti. Humane litnosti su preduslov za humano drustvo. Ovaj aspekt odgoja je pretezno psiholoski Gledajuéi tako, ,odgoj moZemo definirati kao svjesno i namjeno djelovanje, odnosno samodjelovanje na razvoj fizikih i psihitkih osobina i svojstava litnosti pojedinca™ (ibidem, 1993, str. 18). Sagledamo li odgoj iz ove perspektive moZemo uotiti povezanost odgoja sa razvojem litnosti. Razvoj se odvija pod uticajem sazrijevanja i utenja Sazrijevanjem se mijenja individua pod uticajem bioloskih zakonitosti i zavisi od naslijeda, a osnova je za uéenje, Pod udenjem podrazumijevamo mijenjanje individue pod uticajem v aktivnosti koja je izazvana poticajima iz organizma ili izvana. Posmatran s individualnog aspekta odgoj treba biti uskladen s prirodom odgajanika, s njegovim moguénostima i doprinositi aktualizaciji, emancipaciji, odnosno amorealizaciji lignosti. Individua predstavlja biolosko biée Sovjeka koje se razvija pod uticajem naslijeda, Individua predstavija osnovu za razvoj lignosti. Covjek kao liénost moze se ostvariti u drustvu, Individua postaje litnost odgajajuéi se, odnosno Procesu odgoja. Pojam licnost moze se definirati sa psiholoskog, filozofskog i antropoloskog aspekta. Zbog slozenosti pojma /icnost, postoje brojne definicie lignosti. .Litnost je jedinstvena organizacija osobina formirana uzajamnim djelovanjem organizma i socijalne sredine."* (ibidem, str. 20) eo Je proces koji potinje zaéecem, odvija se cijeli Zivot i traje sve do ikoje a as pynizi Progresivnih promjena koje slijede odredene zakonitosti © povezane. U psiholoskoj literaturi navode se éetiri osnovna 42razvojna perioda — djetinjstvo, mladalaéko doba, doba zrelosti i doba starosti Genetska psihologija, posebno psihologija djetinjstva i mladosti otkrila je zakonito javijanje faza u razvoju pojedinih aktiynosti i sposobnosti, naprimjer u razvoju hodanja, opazanja, govora, itd. Nastavnici bi trebali poznavati bitne zakonitosti i karakteristike razvoja. Promjene u razvoju mogu biti rezultat sazrijevanja i ucenja Sazrijevanjem ili maturacijom individua se mijenja pod uticajem bioloskih zakonitosti uz odredene uslove sredine, Nosioci naslijeda su geni. Ono sto je naslijedem potencijalno dato realizira se sazrijevanjem, a kako ée se razviti zavisi od stedine. Promjene koje nastaju sazrijevanjem predusloy su uéenju. Za sazrijevanje je va2no naslijede, dok je za uéenje vazna vlastita aktivnost pojedinca. Pod uéenjem podrazumijevamo progresivno i relativno trajno mijenjanje individue pod uticajem njene vlastite aktivnosti koja je poticana unutarnjim ili vanjskim poticajima. Sazrijevanje i uvenje su dijalekti¢ki povezani i medusobno se uslovljavaju Izuzemo je vazna zrelost za uvenje, a éiji su pokazatelji interes i uspjeh u obavljanju aktivnosti, Odgajatelji trebaju poznavati zakonitosti i karakteristike razvoja kako bi mogli na vrijeme intervenirati. ‘Ako prerano potnemo s aktivnostima za koje dijete nije zrelo obeshrabrit éemo ga, a ne smijemo kati predugo, jer moze izgubiti interes. Odgoj uvijek treba biti malo ispred razvoja kako bi ga poticao. Iz ovih razloga, odgajatelji pored opéih zakonitosti psihofizi¢kog razvoja moraju poznavati konkretno dijete, konkretnog uéenika i stepen njegova psihofizitkog razvoja. Za razvoj litnosti izuzetno su vazni — nasljede, prirodna i druStvena sredina i vlastita aktivnost odgajanika. Odgoj ukljuguje sve ove faktore i respektirajuci bioloske zakonitosti sazrijevanja utiGe na uéenje, Odgoja nema bez udenja. Usenje se dijeli na prirodno i Skolsko uéenje. Covjek prirodnim uéenjem stjece viastito iskustvo koje je oskudno ili bogato, zavisno od uticaja naslijeda, socijalne sredine i Zivotnih okolnosti kroz koje prolazi ili ih namjerno sam izaziva. Dijete Zesto Skolsko uéenje dozivljava kao nametnuto i otudeno, jer ne izaziva kod njega interes i znatiZelju. Rezultati uéenja motiviranog interesom i znatizeljom su trajniji, a ono se odvija bez vecih psihidkih napora. Zato je u procesu Skolskog utenja vazno voditi raGuna 0 interesu i znatizelji udenika, poStujuci pritom postojece interese i litno iskustvo stegeno u procesu prirodnog uéenja i razvojni stepen na kome se utenik nalazi. U Skolskom uéenju vazna je i uloga nastavnih sadrdaja i samog nastavnika. Skola je izuzetno vazna odgojna institucija u kojoj se ispreplicu i prelamaju svi navedeni aspekti odgoja, gdje sinteza drustveno-generacijskog i individualnog ovisi o interakcijsko-komunikacijskom aspektu. 43 vy ee bay oe oo on oe tee oe vo on ve weInterakeijsko-komunikacijski aspekt odgoja odnosi se na pri Maja uuloge odgajatelja i odgajanika, odnosno nastavnika i ucenika. Ovaj aspekt odgoj, U centar paznje stavlja meduljudski odnos 0 kojemu ovisi uspjesnost odgojnoy djelovanja. $ ovog aspekta odgoj je vezan i odreden kyalitetom meduljudskog odnosa odgajatelj-odgajanik, nastavnik-ucenik. Odito je da postoji povezanost « duljudski odnos dio Ijudskih odnosa y prethodna dva aspekta odgoja, jer je 1 odredenom drustvu, a cilj svake odgojne djelatnosti je razvoj svake pojeding lignosti. Sva tri aspekta odgoja su dijalekti¢ki povezana i jedan drugj uslovijavaju. bi Sagledamo li odgoj sa interakeijsko-komunikacijskog aspekta mozemo wokig, njegove bitne karakteristike — odvija se u meduljudskom odnosu, zasniva se ng stvaralackoj saradnji, zavisi od interakcije i komunikacije, usavrSava liénost odgajatelja i odgajanika, Pored znataja za razvoj lignosti veliki znataj ima i 2 razvoj drustva. Odgoj podstite privredni i druStveni razvoj drustva, bogati kulturu odredenog drustva i podsti¢e humane meduljudske odnose. Drustvo se kroz odgoj odréava, obnavija i razvija. Nemogué je razvoj drustva bez odgoja. Razvoj litnosti drustva je medusobno povezan. Odgoj jedne generacije posljedica je odgajanja svake pojedine litnosti. O drustvenim uslovima ovisi kako ée se kvalitet odgoja pojedine lignosti odraziti na kvalitet odgoja generacije u cjelini. Izvan drusty nemoguée je odgajati litnost, a ni drustvo ne bi moglo opstati bez odgoja svake pojedine lignosti. Medu zakonitostima razvoja drustva i zakonitostima razvoja odgoja postoje uzrotno-posljeditne veze i odnosi. OSNOVNE KARAKTERISTIKE IDGOJA Bez obzira na razlitite ciljeve i zadatke u pojedinim drustveno-historijskim epohama i razdobljima odgo} ima neke zajedniéke karakteristike. Stoga éemo navesti najznatajnije karakteristike odgoja. Korijeni odgoja su bioloske prirode. Gledano tako, iu Zivotinjskom svijet postoji odredena briga za mladunéad ~ roditelji im pomazu, éuvaju ih i njeguiv. vode ih u periodu razvoja i osposobljavanja za samostalan Zivot. Ova briga | staranje kod Zivotinja traje kraée i instinktivne je prirode, te nije odgoj u pravom smislu. U sustini, odgoj je pojava dru8tvenog Zivota Ijudi i funkcija Ijudskoz drustva, Vazna karakteristika odgoja je druStveni Zivot |judi i funkeija Ijudskog drustva, Bitna karakteristika odgoja je syjesnost ci namjernost odgojnog djelovanja, intencija u odgoju, a bez tih elemenata nemoguée je govoriti o odgoits te se moze zakljutiti da nema odgoja izvan Ijudskog drustva, Po svojoj pritodi, Po instinktima, Govjek joS uvijek nije Covjek. Osobine covjeka stjecu se u drustv’. dedi od starije generacije, pomoéu odgoja, Ljudska jedinka je najnesposobnije 2ivo biée, Bez pomoti i svjesne brige odraslih, roditelja i drugih, ne bi mogl Opstati, niti se osamostaliti za Zivot. Odgoj je iskljusivo drustvena kategorij?. 44————————. cose ter eeeeeeee- Covjek ne postoji ine moze postojati izvan drustva ‘od drustva. Isto tako, ni odgoj se ne moze tumatiti individualisti¢ki, odvojeno od drustva i od objektivnih drustvenih prilika i zahtjeva. Svrsishodnost i syjesnost, sistematicnost i organiziranost. Vaznu karakteristiku odgoja koji je postao spoznata |judska djelatnost éini svrsishodnost j svjesnost spoznate odgojne djelatnosti i sistemati¢nost i organiziranost. Shodno dosadasnjem izlaganju karakteristika odgoja moZemo zakljuditi da je odgoj velikim dij usmjeravaju prema odredenom cilju koji teze ostv se njime uvijek nastoji nesto postici, naste ‘pi se ostvario cilj. Cilju se nastoje podvrgnuti — organi metode, oblici rada, tok odgojnog pro odgojne djelatnosti u praveu u kojemu to Zeli drustvo upucuje nas na zakljuéak da je odgoj svjestan proces i syjesna djelatnost Psihologisti¢ko, idealistitko shvatanje (predstavnik Pol Monro, americki pedagog) negira svjesnost kao karakteristiku odgojnog procesa. Monro postanak odgoja u dru8tvu i sustinu procesa odgoja, pro razumijevanja Ijudskog individuuma, objainjava Covjekovom sposobnoséu da oponasa druge. Ovo shvatanje je neprihvatljivo, jer se odgoj, koji je sastavni dio rada i Zivota ljudi ne move proglasiti nesvjesnim oponaganjem. Stalan razvoj dru8tva, stalno bogaéenje i Sirenje Ijudskog iskustva i spoznaje, potreba da mlade generacije budu Sto potpunije pripremljene za Zivot, i to u to kraéem vremenskom period, u toku djetinjstva i mladosti, nameéu potrebu sistematiénosti u odgojnom radu, sistematski uticaj na mladu generaciju, zahtijevaju stalnu i sistematsku brigu starije generacije, odnosno odredenih odgajatelja, opunomoéenika drustva, za mladu generaciju, kao i za sve one druge koji se odgajaju Sa sistematiénoSéu je neraskidivo povezana organiziranost odgoja. Organiziranost odgoja preuzima drZava, a odraZava se na planu organiziranosti odgoja pojedinatnog individuuma i na planu organiziranosti odgoja kao drustvene djelatnosti u cjelini. Historijski karakter odgoja, odnosno njegova razvojnost i promjenjivost. Odgoj kao i rad nije nepromjenjiv. Neprestano se mijenjaju sadr2aj, oblici, sredstva i karakter rada, kao i poloZaj i odnosi u koje Sovjek dolazi rade¢i i odgajajuéi se. Snaga odgoja lei u historitnosti, njegovoj 2ivotvornosti i drustvenoj nuznosti, Bez promjenjivosti odgoj bi izgubio svoj pravi smisao, ne bi bio faktor razvoja Covjeka i drustva. Odgoj treba da se prilagodava drustvenim promjenama i da ih prati, a istovremeno treba da je faktor toga mijenjanja i razvijanja. Konkretna drusivena uslovijenost odgoja je slijedeca karakteristika odgoja. Odgoj je uvijek drustveno uslovljen, sasvim konkretno drustveno uslovijen. Poznato je da je drustveni razvoj do sad prolazio kroz pet formacija, a svakoj od tih formacija odgovarao je i odredeni odgoj. Razlikuje se odgoj u pryobitnoj zajednici, robovlasnicki, feudalni, kapitalisticki i socijalisticki odgo}. Odgoj u moze se razvijati odvojeno Jom svrsishodan, Drustva koja organiziraju odgoj uvijek ga Odgo} je intencionalan zadaci kako ti odrede acija, sadrZi sa, Postavijanje cilja i usmj e $e ost 45 vee Vooe) 9994 vie vee tooo ‘nen ote fone one von von enesvakom historijskom periodu razlikuje se od odgoja u bilo kojoj drugo; druStvenoj formaciji. Brojni su faktori koji uti¢u na karakteristike odgojg , odredeno} drustvenoj formaciji, To su, prije svega, klasni i drugi odnosi u tome drustvu, karakteristike proizvodnog rada i sredstava za proizvodnju, Pitanje viasni8tva nad sredstvima za proizvodnju, drustvene snage koje u datom drustyy dominiraju, ideoloska nadgradnja, nivo znanstvene razvijenosti, standard Zivot, veéine stanovnistva i sliéno, Naprimjer, robovlasni¢ki odgoj postojao je u Span Ateni i anti¢kom Rimu, ali je bio razligit od zemlje do zemlje. U konkretnost, odgoja nalazi se i njegova snaga. Mozemo zakljuciti da je nemoguée slijepg j mehanitki prenositi i kopirati iskustva u podrugju odgoja jedne zemlje na odgoj u drugoj zemilji, iako po druStvenom uredenju pripadaju isto} drustveno, historijskoj formaciji. Klasnost odgoja izrazava drustvenu i historijsku uslovijenost odgoja. | osnovnim drustvenim formacijama kroz koje je proslo drustvo u svome kom razvoju, osim prvobitne zajednice, odgoj je imao klasni karakter. ovisio 0 tome koja je klasa vladajuéa, koja je podredena i kakav je medusobni odnos klasa. U prvobitnoj zajednici odgoj je imao besklasni karakter, a feudalnom druStvu staleski_karakter. Tokom historijskog razvoja drustva Vladajuéa klasa koja je bila na vlasti stavijala je odgoj u svoju funkeiju. | potdinjene klase (robovi, kmetovi i dr) teZile su da imaju svoj odgoj. Sliéno su Zeljeli i stale2i u druStvima koja su organizirana staleSki. Dréave u kojima su postojali stalezi organizirale su odgoj i obrazovanje za pojedine staleze. Skolu koju je organizirao odredeni stalez mogla su pohadati samo djeca iz istog staleza Primjer staleSkog karaktera odgoja imamo u feudalizmu. Vladajuéa feudalna klasa sastojala se od dva osnovna staleza — duhovnog i svjetovnog. Ova dva staleza stvorila su dva po sadrZaju, metodama i organizaciji razligita sistema odgoja, iako je op¢i interes staleza bio isti. Politicki_karakter odgoja upuéuje na povezanost odgoja i politike u odredenom drustvu. Ova karakteristika je jo8 jedan konkretan oblik drustvene uslovljenosti odgoja, to jest izraz povezanosti odgoja i drustva. I u suvremenim drustvima postoji povezanost odgoja i politike odredenog drustva, Ima pedagoza koji se zalazu za apoliti¢nost odgoja. Zalazu se za autonomiju odgoja i za njegovu iskljucivu znanstvenost. Izuzetno je vazno kakav je karakter politike drustva (progresivan, stagnirajuéi, reakcionalan, itd). histori MOC I GRANICE ODGOJA __Je li odgoj svemoéan ili nemoéan? Ovo pitanje zaokuplia pedagogiju kroz historiju i potrebno je detaljnije pojasniti shvatanja koja su se javljala i koja su odgoj stavljala u poziciju svemoéi ili nemoéi, U cilju davanja odgovora na ova pitanja u pedagogiji su se pojavile etiri grupe shvatanja, ito. — Pedagoski pesimizam;— Pedagoski optimizam; vladavanja jednostranosti; i Pedagoski pesimizam. Prema ovom shvatanju glavni faktor covjckovog razyoja predstavlja na: Pesimisti su mislili da naslijede igra odlucujucu ulogu, da Covjek ostaje onakav kakay se rodi, da ne moze pobjeci od svoje sudbine i da je njegova priroda nepromjenjiva. Ovo shvatanje odgovaralo je interesima povlaStenih drustvenih slojeva zato §to su njihovim potomcima osiguravali privilegirane poloZaje, Nasljedivali su imetak, sposobnosti, drust status i ugled. Ovo shvatanje negiralo je mo¢ odgoja i dovelo je do pedagoskog pesimizma, Na temelju takvog shvatanja razvila se teorija nativizma. Teorija nativizma razvoj Sovjeka objaSnjava unutarnjim, prirodnim faktorima koji su za njega odluéujuci i presudni. ,Po ovoj teoriji, temperament, karakter, sposobnosti, talenti, u Covjeku su urodeni, u klici unaprijed odredeni, pa prema tome oni su u stvari nepromjenljivi, prirodom dati sa samim Govjekom." (DerviSbegovié, 1997, str. 24) Vanjski faktori niSta znacajnije ne mogu izmijeniti. Ova teorija potpuno negira odgoj i vodi do bioloskog, odnosno psiholoskog fatalizma. Prema njoj, dijete se rada kao ,.covjek u malom‘, a u toku Zivota razvojem izrazava urodene osobine i sposobnosti. Ova teorija prihvatana je kroz historiju u svim strukturama drustva, Opravdavala je postojece nejednakosti medu pripadnicima pojedinih klasa i slojeva drustva, Jo§ u starom vijeku neki filozofi tvrdili su da je razvoj lignosti sudbinski odreden onim dime se Govjek rodi, pa je ova teorija imala narogito veliki broj pristalica. Njeno ueenje odgovaralo je vladajuéoj ideologiji, a pristalice je nasla iu 19. i 20. stoljecu. Na pozicijama teorije nativizma stajali su filozof Sopenhauer, psiholozi i psihijatri Lombroso, Stenli Hal, Torndik, Klapared, Frojd, Kresmer i drugi. Teorija nativizma prozrokovala je potcjenjivanje drugih rasa i dovela do rasne diskriminacije. Ovakvo shvatanje izrazavala je njematka fasisti¢ka krilatica — »Vi8e vrijedi dobra rasa nego sav odgoj*. Krajem 19. stoljeéa Lombreco je zastupao utenje da je Sovjekov razvoj fatalisti¢ki predodreden i determiniran njegovim naslijedem. Stvorio je teoriju o »todenom palikuci*, ,,rodenoj prostitutki*, ,,rodenom kriminaleu*, Na pozicijama nativisti¢kog shvatanja stajao je i ameri¢ki psiholog Stenli Hal iz Gijeg se ucenja razvila pedagoski neprihvatljiva teorija robinzonada, to jest stvaranje takvih uslova u kojima ¢e mlada generacija u razvoju moéi prelaziti Pojedine faze razvoja bez ikakvog odgojnog uticaja, Prema teoriji nativizma bioloski faktori naslijeda imaju presudnu ulogu w tazvoju i oblikovanju Govjeka i to su njene temeline postavke, Ona vodi u bioloski i psiholoski fatalizam. Nativistidko uéenje o presudnoj i jedinoj ulozi naslijeda u Tazvoju lignosti je jednostrano i nenauéno. Cilj mu je bio opravdati postojeée 47prikazati pripadnike nizih kla ssobe, ag slabijom bioloskom organizacijom, da su rodeni sa slabijim sposobnostima, ig Nrosetntvenest ove teorije posebno se ogleda u potpunom negiranju faktorg leznanstvenost ove teorije ¢ ee sdgoja u razvoju lignosti, Njena pozitivna uloga bila je u tome Sto su pojedinj pera i naslijede, a pojedina uenja prihvacena sy ¢, nejednakosti_medu Ijudima, struénjaci sistematski izuéavall iznicu savremene znanosti neogranigenu moé odgoja. Po ovom aéapor i dr, 2002, str. 62). Nasuprot krititkim prilazenjem Pedagoski optimizam je vjerovanje U shvatanju ,Covjek je produkt vaspitanja™ (K: nativistiékom potpuno negirajuéem stavu u nekim se historijskim periodima vjerovalo u gotovo neogranigene moguénosti odgoja. Ovo shvatanje bazira se na tome da su razlike medu Ijudima rezultat djelovanja drustvene sredine i odgoja. Tako je postavljena nova teorija — teorijg empirizma, Krajem srednjeg vijeka, a kao reakcija i odgovor na ueenje nativista javlja se teorija empirizma ili miljea (empiria = iskustvo, milje). Teorija empirizma je suprotna nativisti¢koj teoriji, Ona se odrite uloge naslijeda j urodenih sposobnosti, Vanjska sredina temeljni je faktor razvoja. Nista nije urodeno — sve je steteno; nista nije unaprijed dato — sve je samo zadano i treba izgraditi. Odgoj kao sastavni dio drustvene sredine je svemoéan ili gotovo svemoéan. Osnivaéem ove teorije smatra se engleski filozof Dion Lok. On je tvrdio da je djevija duSa neispisana ploga (tabula rasa), a da u njoj nema nikakvih urodenih ideja. Covjekoy razvoj odvija se pod uticajem odgoja. Lok istiée da je ,devet desetina judi postalo ono Sto su zahvaljujuéi svome odgoju*. Takoder, Lok istiGe da ,,niSta nije bilo u intelektu Sto ranije nije bilo u culima*, Ovo usenje usavriili sui dalje razvili francuski filozofi materijalisti Diderot, D Alembert i Helvecije Najekstremnije uéenje zastupao je Helvecije, prema éijem miSljenju se pod uticajem odgoja mogu stvoriti i novi Sekspiri Diderot je bio nesto umjereniji u pridavanju znataja sredini, Isticao je da i sredina i odgoj imaju veliki uticaj na razvoj lignosti, ali da nisu svemoéni, Diderot se zalagao za stvaranje sistema narodnog obrazovanja éime bi se cjelokupno| mladoj generaciji omoguéili uslovi za uéenje i razvoj. Teorija empirizma unutamnjim faktorima suprotstavila je vanjske faktore. Suprotna je nativistitkoj. Odrite ulogu naslijeda i urodenih sposobnosti. Temeljni faktor razvoja je vanjska sredina, Ova teorija odlazi u drugu krajnost, Jer jednostrano uzima u obzir samo vanjske uticaje na razvoj lignosti Pokusaj prevladavanja jednostranosti. Napredak prirodnih znanosti u 19. Stoljecu, razvoj eksperimentalne psihologije i pedagogije, razvojne psihologiie i genetike doprinijeli su dubljem spoznavanju i kriti¢nijem razmatranju naslijeda. Istrazivanjima je dokazano da postoje nasljedni elementi i da su oni dati u oblikt ree ie Dipoacle a petal Fazvoja, a Sto ée se iu Kojo} mjeri iz nit ee sa podsticaja te od drustvene sredine i odgoja, ave nista, Dispozicije su biol Pee eis Ona ane spozi Ski date, a sposobnosti pedagoski zadane. 48 pray jib icin iho éem Ut od inte prec sav Sov iun Dil disy me (ob Nas mij bitTo znati da je prijeko pottebno u obzir uzeti i unutarnje i govjekova razvoja. Polazeé gencije. Ova teorija znadi potpunije sagledavanje faktora Govjekova razvoja, uzima u obzir i unutarnje i vanjske faktore (naslijedene dispozicije, ulogu drustvene sredine i odgoja) u izgradivanju ljudske osobnosti. To je pokusaj prevladavanja jednostranih gledanja, izmirenja suprotnosti i pruzanja ¢jelovitijeg objasnjenja Zovjekova razvoja. Time je postignut odredeni napredak, ali jo§ nisu spoznati svi enti i relacije toga razvoja. Stem pravilno uotava da se razvoj liénosti odvija pod uticajem faktora naslijeda i faktora stedine, ali mehani¢ki spaja pojedine faktore. Pa ipak, Stem nije uotavao ulogu odgajanika u procesu vlastitog odgajanja. On je potpuno pasivan. Njegov odgoj odvija se pod uticajem prirodnog razvoja i drustvene sredine i organiziranog odgojnog djelovanja, bez njegove aktivnosti vanjske faktore 1 od te spoznaje Stem je postavio teoriju konver SAVREMENO SHVAT» IE O RAZVOJU LICNOSTI Kao Sto se moglo vidjeti ni jedna od navedenih te pravilan i znanstveno utemeljeni odgovor na pitanje koji faktori utiu i kakay je njihov odnos u razvoju litnosti. Savremena pedagogija smatra da na razvoj lignosti utitu i faktori naslijeda, faktori sredine i odgoja i aktivnost same lignosti Savremena znanost o odgoju na navedene faktore gleda drugatije i drugatije ih obrazlaZe, te im daje mjesto u odnosu na gledanje prethodne teorije. Stoga ort i Hebveci Gemo se osvrnuti na gledanje savremene znanosti o faktorima razvoja litnosti aera Covjek aktivno uéestvuje u mijenjanju drustvene sredine i samoga sebe. Hjenju PH) Uosavanjem aktivne uloge odgajanika u procesu odgoja, nisu zanemareni ranije _ | _uogeni faktori — naslijede, drustvena sredina i odgoj, nego se oni posmatraju u interakciji sa aktivnim stavom odgajanika. Time se dobija potpunije i znanstveno preciznije objaSnjenje procesa Covjekova razvoja. Na njemu se zasniva savremena multifaktorska teorija Uloga naslijeda u razvoju lignosti, Savremena znanost negira urodenost Zovjekovih sposobnosti, ali ne podsti¢e negiranje postojanja naslijeda. Naslijede i unutarnji urodeni faktori nisu fatalisticki uslovijeni kao Sto je to kod Zivotinja i biljaka koji zakon svog razvoja nose u sebi. = Naslijede utive na razvoj i odgoj Sovjeka. Zbog naslijeda i prirodnih dispozicija dolazi do individualnih razlika medu Ijudima. Individualne razlike medu Ijudima imaju korijene u naslijedu. Naslijede i prirodne dispozicije (obuhvatajuéi instinkte i Zivotne nagone) imaju anatomsko-fizioloske osnove. U naslijedu i prirodnim dispozicijama ogleda se i drustveno-historijsko haslijede predaka i Covjeéanstva uopée, tako da rad, razvoj drustva i kulture Inijenjaju i Govjekovo bice i ovjekovu pritodu kroz generacije. Bez naslijeda ne bi bilo razvoja i napretka. Naslijede i prirodene dispozicije su samo usloy razvoja. ija nije dala potpun, 49