Vektori u prostoru vježbe


1. Ako su , i  uglovi koje vektor OP obrazuje sa koordinatnim osama, dokazati da je
x y z
cos   , cos   , cos  
2 2 2 2 2 2
x y z x y z x  y2  z2
2

gdje je P ( x, y , z ) .

z
Rješenje:
P



O y
x
 
OP  a

x x
cos     
a x2  y 2  z2 

y y 
cos     2 2 2
  cos   cos   cos   1
2 2 2
a x y z 

z z 
cos    
2 2 2 
a x y z 

2. Odrediti dužinu i pravac radijus-vektora tačke M(5,-3,4).

Rješenje:
   
Radijus-vektor tačke M(5,-3,4) je OM  (5, 3, 4)  5i  3 j  4k

Njegov intenzitet je (prema zadatku 4)


OM  52  (3)2  4 2  25  9  16  50  25  2  5 2

a pravac je određen uglovima ,  i  koje taj vektor obrazuje sa koordinatnim osama (zadatak
1)
 5 1 2
cos        45
5 2 2 2
3 3 2  3 2 
cos       arccos  
5 2 10  10 
4 4 2 2 2 2 2
cos        arccos  
5 2 10 5  5 


3. Date su tačke A(2,2,0) i B(0.-2,5).Odrediti intenzitet, pravac vektora AB i njegov jedinični
vektor.

Rješenje:

AB   0  2, 2  2,5  0    2, 4,5 

AB  4  16  25  45  9  5  3 5

pa je njegov jedinični vektor


AB  2, 4,5   2, 4,5  5 2 5  4 5  5
    i j k
AB 3 5 15 15 15 3

2 5 4 5 5
cos   ,cos    ,cos  
15 15 3


4. Tačke A(2,0,1), B(1,-2,3) i C(0,4,2) su tjemena trougla. Odrediti vektor težišne linije AA1 i
njegov intenzitet.

Rješenje:

Tačka A1 je središte duži BC pa je

 1  0 2  4 3  2  C
A1  , , 
 2 2 2 
1 5
A1  ,1, 
2 2
A B
 otuda je :
  1 5   3 3
AA1    2,1  0,  1     ,1, 
2 2   2 2
 9 9 949 22
AA1  1  
4 4 4 2

5. Data su redom tri uzastopna tjemena paralelograma ABCD: A(-3,2,), B(3,-3,1), C(5,,2).
1 Odrediti četvrto tjeme D.

2 Odrediti  tako da je AD  14 .

3 Za veću vrijednost nađenu u 2 (naći linearnu zavisnost između vektora

     
AD, BD, AC ). Razložiti vektor AC preko vektora AD i BD .

Rješenje:
A( 3, 2,  ), B(3, 3,1), C (5,  , 2), D( x, y , z )
   2   2   3  x 3  y 1  z 
O 1, ,  , , 
 2 2   2 2 2 
3 x
 1  x  1
2
  2 3  y
  y   5
2 2
  2 1 z
  z   1
2 2
a ) D (1,   5,   1)

b) AD  14  22  (  3) 2  12  14  (  3) 2  14  5
   3  3  1  0, 2  6
  
c ) AC   AD   BD A(3, 2, 0), B (3, 3,1), C (5, 0, 2), D( 1, 5,1)
 (8, 2, 2)   (2,3,1)   (4,8,0)
2  4   8 
   
 3  8  2     2,   1  c) AC  2 AD  BD
 2 


6. Diskutovati linearnu zavisnost vektora ⃗ = (−3,8, −2), ⃗ = (7,6,5), ⃗ = (−5, −2, − 6) u

zavisnosti od parametra .

Rješenje:

⃗+ ⃗+ ⃗=0
(−3,8, −2) + (7,6,5) + (−5, −2, − 6)
−3 + 7 − 5 = 0
8 +6 −2 =0
−2 + 5 + ( − 6) = 0
Dakle, dobili smo homogeni sistem od tri linearne jednačine sa tri nepoznate, a determinanta
tog sistema glasi:
−3 7 −5
= 8 6 −2 = −74 + 182
−2 5 −6
Diskusija:

o = 0 − 74 + 182 = 0 ⇒ = = vektori ⃗, ⃗ ⃗ su linearno zavisni

o ≠ 0 − 74 + 182 ≠ 0 ⇒ ≠ vektori ⃗, ⃗ ⃗ su linearno nezavisni

7. Odrediti parametre u i v tako da vektori ⃗ = ( , 1, −2) i ⃗ = (−2,1, ) budu kolinearni.

Rješenje:

⃗= ⃗
( , 1, −2) = (−2,1, ), odakle je
−2 =
=1
= −2
pa je = −2, = −2. Traženi vektori su ⃗ = (−2,1, −2) i ⃗ = (−2,1, −2).
8. Dati su vektori ⃗ = ⃗ + ⃗ + ⃗, ⃗ = 3 ⃗ − ⃗, ⃗ = ⃗ − 2 ⃗, ⃗ = − ⃗ + 7 ⃗. Naći linearnu
zavisnost vektora ⃗, ⃗ ⃗ ako su ⃗ ⃗ linearno nezavisno vektori.

Rješenje:

⃗ = ⃗ + ⃗+ ⃗= 3 ⃗− ⃗ + ⃗−2⃗− ⃗+7⃗ = 3 ⃗+4⃗

⃗= ⃗+ ⃗
3 ⃗ + 4 ⃗ = (3 ⃗ − ⃗) + ( ⃗ − 2 ⃗).
Dakle, imamo sistem:
3 + =3
− −2 =4
čija su rješenja = 2, = −3 pa je traženi vektor ⃗ = 2 ⃗ − 3 ⃗ .

Zadaci za samostalan rad

 
1. Naći vektor intenziteta 5 2 , koji sa vektorom j gradi ugao od 600 , a sa vektorom k
ugao od 1200.
2. Izvesti formulu za koordinate težišta trougla kod koga znamo koordinate njegovih
vrhova.
3. Dokazati da je četverougao ABCD kvadrat, ako je
A  5, 2,6  , B  6, 4, 4  , C  4,3, 2  , D  3,1, 4  .
4. Duž AB podijeljena je na 5 jednakih dijelova. Prva tačka podjele je C  3, 5,7  , a zadnja
je F  2, 4, 8  . Odrediti koordinate tačaka A i B i svih ostalih tačaka podjele.
5. Naći tačku koja se nalazi u yOz – ravni, koja je jednako udaljena od tačaka A  3,1, 2  ,
B  4, 2, 2  , C  0,5,1 .
6. Dati su vrhovi A  4, 1, 2  , B  3,5, 6  trougla ABC. Naći treći vrh C, ako se središte
strane AC nalazi na y – osi, a središte strane BC je u xOz – ravni.
       
7. Vektori a i b su nekolinearni i a  11, b  23, a  b  30. Izračunati a  b .
8. Vektor ⃗ = −4 ⃗ + 9 ⃗ izrazi kao linearnu kombinaciju vektora ⃗ = ⃗ + 3 ⃗ i ⃗ = 2 ⃗ − ⃗.

9. Svaki od vektora ⃗ = ⃗ + 3⃗, ⃗ = 3⃗ − 2⃗ i ⃗ = −⃗ + 4⃗ napisati kao linearnu kombinaciju

ostala dva vektora.

10. Razložiti vektor ⃗ = ⃗ + ⃗ + ⃗ u pravcu tri nekomplanarna vektora ⃗ = ⃗ + ⃗, ⃗ = ⃗ −

⃗ + ⃗ i ⃗ = − ⃗ + 3 ⃗.