UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULET
BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

ODLIKE PUBLICISTIČKOG STILA

Seminarski rad iz predmeta Funkcionalni stilovi

Broj indeksa:

Travnik,januar 2019.
 SADRŽAJ

SADRŽAJ...................................................................................................................................2
UVOD.........................................................................................................................................3
1. NOVINARSKO-PUBLICISTIČKI STIL...............................................................................4
1.1. Definicija pojma fukncionalnog stila i novinarsko-publicitičkog stila............................4
1.2. Funkcije novinarstva i novinarski žanrovi.......................................................................4
1.3. Podstilovi publicističkog stila..........................................................................................5
1.4. Pravila pisanja vijesti (novinarski stil).............................................................................6
1.5. Poređenje različitih stilova vijesti....................................................................................6
1.6.Primjer publicističkog stila................................................................................................7
2. ODLIKE NOVINARSKO-PUBLICITIČKOG STILA..........................................................8
2.1. Ustaljeni izrazi..................................................................................................................8
2.2. Internacionalizmi..............................................................................................................8
2.3. Ostale odlike publicitičkog stila.......................................................................................9
2.3.1. Leksička razina..........................................................................................................9
2.3.2. Morfološka razina......................................................................................................9
2.3.3. Sintaktička razina....................................................................................................10
2.3.4. Diskursna (tekstna) razina.......................................................................................10
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................11
LITERATURA.........................................................................................................................13
POPIS SLIKA...........................................................................................................................14

2
 UVOD

Funkcionalni stilovi predstavljaju „tipične upotrebe jezika u tipičnim situacijama”.

Tradicionalni funkcionalni stilovi su: književno umjetnički, naučni, administrativno-pravni,
novinarsko- publicitički i razgovorni stil.
U ovom seminarskom radu bit će obrađen publicistički funkcionalni stil koji se naziva
još i žurnalističkim.
Novinarskim stilom pišu se vijesti, intervjui, reportaže, komentari i slično objavljene u
štampanim i drugim medijima. Ovim stilom pišu se tekstovi, koje odlikuje tačno iznošenje
činjenica.
Publicistički stil najsloženiji je funkcionalni stil bosanskog standardnog jezika. To je
stil javne komunikacije koji se ostvaruje u govornome i pisanome mediju i njime se služe
novinari i publicisti. On je najživlji funkcionalni stil, stil u kojem se najbolje pokazuje živost i
aktualnost pojedinih jedinica, stil koji normu najbolje ovjerava i najlakše razara.
Odlike ovog stila su glavna tema seminarskog rada i bit će posebno objašnjene. To su:
objektivnost, sažetost i aktuelnost.

3
 1. NOVINARSKO-PUBLICISTIČKI STIL

1.1. Definicija pojma fukncionalnog stila i novinarsko-publicitičkog stila

Možemo reći da bosanski jezik na jedan način funkcioniše u znanosti, drugi u uredu,
treći u novinama, četvrti u književnosti, peti u svakodnevnom govoru. Te njegove funkcije
nazivaju se funkcionalni stilovi: književno umjetnički, naučni, administrativno-pravni,
novinarsko-publicitički i razgovorni stil.
Publicistički stil je najsloženiji funkcionalni stil jer obuhvata jezik koji se koristi i na
radiju, i na televiziji i u novinama, tj. obuhvata područje pisanih informacija, slušanih
informacija, i gledanih informacija.
Možemo reći da dvije osnovne jezičke funkcije ovog stila su:
 referencijalna - funkcija priopćavanja;
 konotativna – funkcija orjentisana na primatelje od kojih se očekuje reakcija.

1.2. Funkcije novinarstva i novinarski žanrovi

Takva njihova djelatnost traži i upotrebu neutralnih (stilski neobilježenih) i upotrebu

ekspresivnih (stilski obilježenih) jezičkih sredstava. Neutralna jezička sredstva imat će
prevlast u informativnim, popularizatorskim, prosvjetiteljskim i pedagoškim žanrovima, dok
će u propagandnim, agitativnim i zabavnim žanrovima prevladavati ekspresivna jezička
sredstva.
U prve se ubrajaju vijest, komentar, kronika, recenzija, intervju, anketa i reportaža, a u
druge kratka priča, kozerija, humoreska, esej, feljton, nekrolog, panegirik, persiflaža, pamflet,
parodija, groteska i lakrdija.
Novinarski podstilovi su:

 Novinarski( vijesti, komentar, intervju),

 Publicistički (putopis, reportaža, kritika, polemika),
 Prijelazni književno- publicitički (memoari, dnevnici, sjećanja…).

Vijest je vrsta kraćeg napisa kojim se priopćava o aktualnim znanstvenim, društvenim,

politi kim i kulturnim zbivanjima. Vijest mora biti kratka, objektivna, zanimljiva i lišena
osjećaja.
Vijest treba odgovoriti na pitanja: Što se dogodilo?, Ko je u tome sudjelovao?, Gdje se
dogodilo?, Kad se to dogodilo? i Zašto se dogodilo?, a može odgovoriti na pitanje i Kako se
to dogodilo? Slijede a vijest odgovara na pet osnovnih pitanja:

4
 Anketa je skup izjava odgovarajuće skupine ljudi o književnim, kulturnim,
znanstvenim ili kakvim drugim aktualnim problemima. Reportaža govori o realnim
događajima, ali tako da se o njima dočarava atmosfera zbivanja u društvu. Kratku priču
odlikuje vrlo organizirana radnja s neočekivanim obratima te jednostavan sugestivan jezik.
Humoreska je vrsta kratke priče koju odlikuje jezična jednostavnost i vedar humor. Groteska
je karikirana, iskrivljena slika stvarnosti koja izaziva zastrašujuće osjećaje. Parodija je
podrugljivo oponašanje pisca ili njegova djela i to njegovim jezikom i stilom. Feljton je
tipičan predstavnik književno-novinarskog žanra. Sadržaj mu je društveno-politički,
popularno-znanstveni, književni i zabavni. Esej je kratki napis u kojemu pisac izlaže svoje
poglede na život, književnost, kulturu, civilizaciju, znanost i umjetnost
Formalna su sredstva kojima se postiže individualnost, subjektivnost, emocionalnost,
figurativnost i ekspresivnost u novinarskim žanrovima: poredba, metafora, metonimija,
alegorija, simbol, antifraza, antiteza, kontrast, ironija, igra riječima i dr.
Stilska figura koja posebno označava publicistički stil jest metonimija zbog težnje za
jednostavnošću i sažetošću izraza. Najčešće se metonimijski prenosi značenje žive skupine na
teritorijalnu jedinicu na kojoj ta skupina živi ili na državu, npr.:
Kina je ponovno odbila prigovore o stanju ljudskih prava te povezivanje politike i Igara.
(Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 18)
Kina je ime države koje je ovdje upotrijebljeno u značenju kineske vlade i svih koji
vladaju državom

1.3. Podstilovi publicističkog stila

Publicistički se stil može podijeliti na nekoliko podstilova:

 publicistički u užem smislu (ozbiljnije analitičko novinarstvo),

 književno-publicistički (putopisi, reportaža, kritika),
 znanstveno-popularni (knjige, feljtoni, lanci),
 memoarski podstil (sjećanja, uspomene, dnevnici).

Publicistički podstil u užem smislu podrazumijeva ozbiljnu pripremu za pristup nekoj

temi, proučavanje niza činjenica i drugih materijala. Kuharski i kulinarski priručnici po
svojim osobinama spadaju u publicistički stil, ali istovremeno sadrže i elemente drugih
stilova. Kulinarska terminologija po-nekad im daje ozbiljnost gotovo znanstvenog izlaganja,
npr. 100 g jagoda sadrži: 43 kcal, 1,3 g bjelančevina, 0,5 g masti i 8,0 g ugljikohidrata
(Veliki narodni kuhar, 1981: 16).
Književno-publicistički podstil granični je položaj iz publicistike prema književnosti
ili prema eseju. Njegovim žanrovima pripadaju polemika, neki tipovi kritike, putopisi i neke
reportaže.

5
 Znanstveno-popularni podstil odlikuje se publicističkom obradom neke znanstvene
teme, a namijenjen je širokom krugu primatelja.
Memoarski podstil obuhvata forme memoara i nekih dnevničkih zapisa. Pri tome on
može sadržavati elemente drugih stilova: dokumente, izvještaje, odluke, potvrde, novinske
članke, fotografije, skice i sl.
Reklamni je stil zaseban stil, ali je zbog uloge medija danas dio publicističkog stila.
Reklama sadrži još i vizualni, a može imati i auditivni kod npr. prikazuje se čaša iz koje
izlaze mjehuri i gaziranog pića uz onomatopejski izgovor Schweppes.

1.4. Pravila pisanja vijesti (novinarski stil)

Pravila koja se koriste za pisanje vijesti su sljedeća:

 Pravilo 5 osnovnih pitanja: ko, šta, kako, kada, gdje;
 Pravilo glavne vijesti glasi: „Najvažnija činjenica nalazi se na početku.“
 Pravilo obrnute piramide: „Važnost podataka opada prema kraju, činjenice se ne
izlažu hronološki, već po značaju.“
 Pravilo odloženog dejstva: „Vijest se započinje nekom duhovitom primjedbom ili
nekom misli; primjenjuje se kada činjenice koje saopštavamo nisu toliko važne i ne
privlače odmah pažnju čitalaca.“
Novinski oblici koji ne iznose stav autora (vijest, bilješka, intervju) imaju osobine
naučnog stila.

1.5. Poređenje različitih stilova vijesti

Upoređujemo vijesti na HTV-u i RTL-u, i možemo uočiti neke razlike. Dnevnik na

HTV-u počinje sa pozdravom Dobar dan!, a Exploziv magazin na RTL-u Dobro došli!. To
nam govori da je dnevnik ozzbiljna informativna emisija a Exploziv magain zabavna emisija.
Dnevnik HTV-a nudi različite sadržaje; prvo je bilo riječi o suđenju generalima, potom o
Papinoj posjeti SAD-u i nadalje o skupu najvećih svjetskih onečišćavanja jer je to još uvijek
neriješeno pitanje (ovdje vidimo upotrebu žurnalizma).
Tema je bila i Zagrebačka burza i intenziviranje (internacionalizam) razgovora o
zračnoj luci Mostar. U Podnevnom dnevniku vidimo sve karakteristike publicističkog stila.
Exploziv magazin nakon pozdrava počinje rečenicom Odzvonjelo anoreksiji! jer je
tema bila francuska vlada koja uvodi kazne onima koji promoviraju takav način života. Bilo je
riječi i o alternativnoj medicini, ispadima glumica i kako je jedna pjevačica otpala s popisa
uzvanika za humanitarni koncert.
U sklopu emisije intervjuirali su pjevače koji su govorili razgovornim stilom i
žargonima, npr: pet banki. Na samom kraju voditeljica je rekla: Priča po priča i došli smo do

6
kraja, a voditeljica je dnevnika pozdravila s Ugodno Vam poslijepodne. Različite su funkcije
novinarstva i na tim se primjerima vidi razlika između informativne i zabavne emisije.
Dnevnik kao informativna emisija teži biti u skladu sa savremenom normom, dok u zabavnoj
emisiji vidimo preklapanje različitih funkcionalnih stilova standardnoga jezika.

1.6.Primjer publicističkog stila

Carinarnica Šapca koja obuhvata ispostave Sremska Mitrovica, Rača, Badovinci,

Trbušnica, Loznica, Ljubovija, Valjevo i Šabac jučer je zvanično počela da radi. U toku je
kompletiranje stručnih službi. Služba carine u Šapcu imat će dvije stotine zaposlenih, od čega
će njih 25 raditi u direkciji smještenoj u samom gradu Šapcu. Očekuje se znatno brži protok
roba, svih vrsta carinjenja, kao i svih prjovera robe koja zahtjeva hemijsku analizu prilikom
uvoza u našu zemlju.

Slika 1. Primjer novinarsko-publicističkog stila

7
 2. ODLIKE NOVINARSKO-PUBLICITIČKOG STILA

Odlike novinarskog stila su:

 obavezna upotreba standardnog jezika;

 jezgrovitost i sažetost u kazivanju;
 isticanje javne poruke, obavještenja;
 miješanje elemenata drugih stilova;
 masovnost komuniciranja.

Objektivnost novinarskog stila zavisi od vrste teksta i vijesti koju on prenosi. Koristeći
ovaj stil novinar mora da teži tačnosti i objektivnosti (npr najnovije vijesti moraju biti
prenijete vijerno i istinito). U tom smislu novinar koji piše vijest (npr o događajima u zemlji i
svetu) mora da teži tome da bude objektivan i da u tekst ne unosi svoje lične stavove.
Sa druge strane, novinarska reportaža je subjektivniji žanr i ona dozvoljava upliv
vjerovanja i mišljenja koje posjeduje novinar.

2.1. Ustaljeni izrazi

Mnoge jezične karakteristike ovoga stila uvjetovane su njegovom usmjerenošću na

mnogobrojne primatelje različitog porijekla, obrazovanja, socijalnog statusa, kao i činjenicom
da njegovi tekstovi nastaju u veoma kratkom roku.
Dnevne novine prije svega misle na informaciju, tj. na njezino prezentiranje. Upravo
zbog toga publicistički stil često obiluje ustaljenim izrazima koji se nazivaju žurnalizmi.
Žurnalizmi su izrazi koji predstavljaju sredstvo koje pojednostavljuje primateljevo
razumijevanje i omogućuje novinaru da u najkraćem roku napiše neki tekst. Riječi za
žurnalizme, novinarski stil crpi iz politike, sociologije, ekonomije, prava, vojnih disciplina i
dr., a ovo su samo neki od njih: zahlađeni odnosi, neriješeno pitanje, ključno pitanje,
nacionalni interes, nepobitne činjenice, pokrenuti proizvodnju. Npr. Ključno je pitanje je li
Mirjana Pukani opasna za sebe i okolinu. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 3)

8
2.2. Internacionalizmi

Odlika publicističkog stila i upotreba internacionalizama: publicirati, ratificirati,

prolongirati, likvidirati, koalirati, legalizirati, blokirati; nacizam, socijalizam, kolonijalizam,
pluralizam, totalitarizam, rasizam, apsolutizam; likvidacija, ratifikacija, lokacija, participacija,
orijentacija, dekolonizacija, opozicija; izoliranost, brutalnost, studioznost, primitivnost,
rizičnost, latentnost, kolektivnost. Npr. Uvodi se demokracija i time ukida jedini preostali
feudalni sustav u Europi. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 56)

2.3. Ostale odlike publicitičkog stila

2.3.1. Leksička razina

Od ostalih obilježja publicističkog stila na leksičkoj se razini može posmatrati i odnos

prema sinonimima. U publicističkom funkcionalnom stilu sinonimi su poželjni i obogaćuju
jezik.
Sinonimi ili istoznačnice riječi su različita izraza, a istog sadržaja, npr.
nezreo/djetinjast, majka/mama, centar/središte, paralelan/usporedan.
Također, publicistički stil često upućuje na frazem i česti su antonimi u naslovima
novinskih članaka. Što se tiče antroponima, koriste se i ime i prezime, pa i nadimak, ovisno o
podstilu. U sportskom novinarstvu česti su nadimci.

2.3.2. Morfološka razina

Na morfološkoj razini navesci se u nekim žanrovima publicističkoga stila

upotrebljavaju, u nekima ne, isto kao što se u nekima brojevi oslanjaju, a u nekima ne. U
publicističkom funkcionalnom stilu sklonidba posvojnih pridjeva i zamjenica njegov, njezin je
imenska.
Npr. Dokazi protiv Miloševićeva svjedoka već su bili poznati Tužiteljstvu. (Jutarnji list, 11. 4.
2008., str. 6)
U tom primjeru želi se izreći službena vijest i staviti naglasak na čijeg svjedoka.
Prošla su vremena aorist, imperfekt i pluskvamperfekt zamijenjena perfektom, koji je postao
jedinstvenim glagolskim oblikom za izricanje prošle glagolske radnje.
Perfekt je prošlo glagolsko vrijeme koje se najčešće upotrebljava u govoru i u pismu,
dok su ostala prošla vremena više dio književno-umjetničkog stila te bi se članak u novinama
učinio star i arhaičan kad bi bio napisan aoristom ili pluskvamprefektom.
U publicističkom se funkcionalnom stilu norme poštuju najdosljednije, pa je upotreba
posvojnih pridjeva običnija od uporabe posvojnog genitiva. Za taj je funkcionalni stil također
karakteristična upotreba posvojnog relativa čiji:

9
Npr. U jednoj je studiji 72 posto od 153 ispitanika pravilno prepoznalo seksualno ponašanje
skupine muškaraca i žena u dvadesetim godinama života čija su lica vidjeli na fotografijama.
(Metro express, 10. 4. 2008., str. 2)
Posvojni relativ iji više označava univerzalnost, upotrebljava se za posjedovatelje svih
rodova, dok je posvojni relativ kojega/kojemu potvrđen obično u kolumnama koje se bave
kakvim znanstvenim, filozofskim, kulturnim ili političkim pitanjem ili u specijaliziranim
novinama koje se bave tim temama.
Pripadanje subjektu izriče se povratno-posvojnom zamjenicom svoj.

2.3.3. Sintaktička razina

Na sintaktičkoj razini u publicističkom stilu prevladavaju imeničke konstrukcije i zbog

toga je on apstraktni funkcionalni stil. S obzirom na položaj enklitike publicistički stil ima
automatiziran red riječi npr.:
Npr. Fanovi koji su s Mobyjem prošli svašta, pokazat će vjerovatno više strpljenja. (Jutarnji
list, 11. 4. 2008., str. 31)
Enklitika se ne smije pojaviti iza kakve stanke u rečenici jer se u tom slučaju nema na
šta nasloniti, a i u novinskim lancima mora se precizno i jasno prenijeti obavijest, pa se zato
upotrebljava automatizirani red riječi.

2.3.4. Diskursna (tekstna) razina

Na diskursnoj, tekstnoj razini, što se tiče citata, publicistički stil uvijek navodi izvor
obavijesti.
Npr. Zoran Planinić: Znali smo da se Giriček i Vujići neće odazvati. (Jutarnji list, 11. 4.
2008., str. 48)
U publicističkome stilu uvijek se navodi izvor obavijesti jer se često doslovno prenose
tuđe riječi ili se citiraju drugi izvori. U publicističkom se stilu upućuje i na neke poznate
izreke, naslove djela, filmova, riječi i pjesama.
Npr. Evanđelje po Sanaderu. (RTL, 11. 4. 2008.)

10
 ZAKLJUČAK

Novinarstvo podrazumijeva bilo kakvo izvještavanje o događajima. Funkcije

novinarstva su: informativna, propagandna, popularizatorska, agatativna, pedagoška i
zabavna. Imaju zadaću da obavještavaju o savremenim zbivanjima, da šire učenje o društvu,
kulturi i politici, vjeri, da rade na pridobivanju ljudi za kakvu djelatnost, da prosvjetljuju i
poučavaju te da odgajaju i zabavljaju.
Novinarsko-publicistički stil se koristi. u dnevnim novinama i časopisima, na radiju,
na televiziji, na mrežnim stanicama. Ostvaruje se usmenom i pisanom formom. Ovo je jedan
od najsloženijih stilova jer su njime obuhvaćeni sadržajno i žanrovski raznovrsni tekstovi
(vijesti, izvještaj, komentar, anketa intervju, feljton, reportaža, kulturna i politička radio i
televizijska emisija i dr.).Ovaj stil se naziva još i žurnalističkim.
Iako je novinarski stil jedan od stilova standardnog jezika, u njemu se mogu pojaviti:
arhaizmi, dijalektizmi, žargonizmi, argoizmi, afetizmi, nerijetko i vulgarizmi i tzv. tabu-riječi.
Publicistički se stil može podijeliti na nekoliko podstilova: publicistički u užem smislu
(ozbiljnije analitičko novinarstvo), književno-publicistički (putopisi, reportaža, kritika),
znanstveno-popularni (knjige, feljtoni, lanci), memoarski podstil (sjećanja, uspomene,
dnevnici).
Kada poredimo različite stilove vijesti kao što smo to uradili u poglavlju 1.6., možemo
zaključiti da oboje spada u novinarsko-publicitički stil ali nije isti način saopćavanja
informacija kada je u pitanju informativni dnevnik ili zabavna emisija.
Odlike novinarskog stila su: obavezna upotreba standardnog jezika; jezgrovitost i
sažetost u kazivanju; isticanje javne poruke, obavještenja; miješanje elemenata drugih stilova;
masovnost komuniciranja.
Objektivnost novinarskog stila zavisi od vrste teksta i vijesti koju on prenosi. Koristeći
ovaj stil novinar mora da teži tačnosti i objektivnosti. U tom smislu novinar koji piše vijest
(npr o događajima u zemlji i svetu) mora da teži tome da bude objektivan i da u tekst ne unosi
svoje lične stavove. Sa druge strane, novinarska reportaža je subjektivniji žanr i ona
dozvoljava upliv vjerovanja i mišljenja koje posjeduje novinar.
Dnevne novine prije svega misle na informaciju, tj. na njezino prezentiranje. Upravo
zbog toga publicistički stil često obiluje ustaljenim izrazima koji se nazivaju žurnalizmi.
Odlika publicističkog stila je i upotreba internacionalizama,npr. publicirati, ratificirati…
Od ostalih obilježja publicističkog stila na leksičkoj se razini može posmatrati i odnos
prema sinonimima. U publicističkom funkcionalnom stilu sinonimi su poželjni i obogaćuju
jezik.
Na morfološkoj razini navesci se u nekim žanrovima publicističkoga stila
upotrebljavaju, u nekima ne, isto kao što se u nekima brojevi oslanjaju, a u nekima ne. U

11
publicističkom funkcionalnom stilu sklonidba posvojnih pridjeva i zamjenica njegov, njezin je
imenska.
Za ovaj funkcionalni stil također je karakteristična upotreba posvojnog relativa čiji.
Posvojni relativ čiji više označava univerzalnost, upotrebljava se za posjedovatelje svih
rodova, dok je posvojni relativ kojega/kojemu potvrđen obično u kolumnama koje se bave
kakvim znanstvenim, filozofskim, kulturnim ili političkim pitanjem ili u specijaliziranim
novinama koje se bave tim temama.
Na sintaktičkoj razini u publicističkom stilu prevladavaju imeničke konstrukcije i zbog
toga je on apstraktni funkcionalni stil. S obzirom na položaj enklitike publicistički stil ima
automatiziran red riječi.
U publicističkom stilu uvijek se navodi izvor obavijesti jer se često doslovno prenose
tuđe riječi ili se citiraju drugi izvori. U publicističkom se stilu upućuje i na neke poznate
izreke, naslove djela, filmova, riječi i pjesama

12
 LITERATURA

Internet:
 „Funkcionalni stilovi bosanskog književnog jezika“ (preuzeto 13.01.2019.)
www.wikipedija.org
 „Funkcionalni novinarsko publicistički stilovi“ (preuzeto 13.01.2019.)
www.usncg.me
 „Publicistički stil“ (preuzeto 13.01.2019.)
www.beleske.com
 „Novinarski(publicistički) film“ (preuzeto 13.01.2019.)
www.srednjeskole.edukacija.rs
 „Funkcionalni stilovi“ (preuzeto 13.01.2019.)
www.prezi.com
 „Jezik,stilovi,funkcije“ (preuzeto 14.01.2019.)
www.stilistika.org
 „Funckionalni stilovi i jezik književnosti“ (preuzeto 14.01.2019.)
www.stilistika.org
 „Novinarski funkcionalni stil“ (preuzeto 14.01.2019.)
www.prezi.com

13
 POPIS SLIKA

Slika 1. Primjer novinarsko-publicističkog stila.....................................................................................7

14