Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 0 Prenosila - I - Dizala Dscap 1990

    Uploaded by

    Elvis Blagec
    13 views93 pages

    Original Title

    1397552599-0-prenosila_i_dizala-dscap-1990

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    13 views93 pages

    0 Prenosila - I - Dizala Dscap 1990

    Uploaded by

    Elvis Blagec

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 93
    SVEUCILISTE U ZAGREBU a ee ee FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Prof. dr. DRAGUTINSCAP PRENOSILA I DIZALA Podloga za konstrukciju i proraéun drugo izdanje ZAGREB , 1990, r SADREAG strana vvoDNE PREGLED 1.2 Pregied nekin vrata granika 1 1:2 Naini upravijanja kod nosnih granika as 13 Pogonski mehaniomi granike M4 1.3.1 Menanizni 2a vornju u 15312 Mehanieni za Gizanse a5 41313 Monantems es okeetanje u 1:34 Mehanizni 2a promjent dohvate 18 OSNOVII ELEMENTE MEAANTZMA GA DIZANIE 2.1 Inbor u¥etnog prenosnika 20 22 Dinenzioniranje Geliénih ufeta 23 2.3 Promjer bubnja, uictnika | uietnika 2a izravnavanje 26 204 Glavine dimenaije usetnika 26 2.5 Buban) 2a Seliéno use 28 2.5.1 Osnovne dinenzije bubnja - 26 21512 Osovina bubnja 30 2.513 bugina bubnja 36 2.5.4 Vera wets 2 bubnem Fd 2°5.5 Uietnik se isravnavanje 33 2.6 Silop kuke ry 2.6.1 Kuke 0 256.2 Hosa’ kuke a 2.6.3 Osnovne mjere sklopa kuke 50 REDUKCISA SILA T MASA 3.1 Mehanizam 2a aizanjo toreta 52 312 Jednadiba gibanja mehanizna 55 353 Monent kosensa 56 314 Ustaljena volnja, pokretanje i zaustavijanje vitle oanosno meste granska 59 + KINEWATTCKI PARAMBTRT KOD POKRETANTA T ZAUSTAVEJANTA 64 ToBOR ELEKTROMOTORA 66 5.1 motor 2a aizanie 6 512 Motor 2a yorni 67 5:3 Provjera instalirene snage motora 2a volnju mosta (prinjer) 2 5.4 Tablice 2a! izhor elektronotora 6 + SPOKE: a2 PRENOSNICI POGONSKIH MENANTZANA 84 3.1 Ievedbe i smjeBtaj reduktora nehanizna za dizanje 65 7.2 Invoa iz tehniskih podataka za reduktore 89 7.3 Analiza planetarnin reduktora, 33 7:4 analiza diferencijalnog reduktora 56 8, KOTACI I TRACWICE Lo. a. a. 8.1 212 8:3 a4 as ale Optik 4 mjere tratnica Oblies progiia Loeate Dineaztonivanje Kotaga ObliK t mlere sogonakih kotaa of eliEnog Ljeva, z iilsnia Sofabeting eer Opisir f mjere pogonakin Kotace s valjnin lezajevina Foponaks Hotael s aitetenin sagen DyoéELIUSNE KocNICE 9.1 312 3:3 a6 9.5 9.6 oan 10.2 i012 1013 1024 ‘Sila v opruzi 4 otkotna sila Prikljutne mjere dvoSeljuens kotnice Karaktesistike bubaja i papuce Kocnice potrebne za prorazun, Dinenzioniranje promjera bubnja ke&nice 3-4-1 Dinensionizanje na tonelja (pv) q 9.4.2 tagrijavanje kotaice 914.3 Rad kotenja, 914.4 Teajanje ebloge Upravijanje kotnicena 905.1 Otkotns uredaji 915.2 Tzbor otkofnog uredaja Prinjer proraguna 10 VITLO Rastojanjo tratnica za voinju vitla Proracun okvira vitla Konstrukel joke izvedbe Procjena maze vitla QSNOVE PRORACUNA T DIMENZIONIRANJA NOSIVE KONSTRUKCITE GRAN na 11.2 13 14 iis ale an? aie TRA. Veste opteresonja nosive konstrukcije 111.1 Glavna optereéenja 111112 Dopunska ‘opterecenja 111173 Posebna opterecenja Proragunska optereéenja Uejeca} pogonske grupe Poloza} optereéenja, Materijali i do:voljena naprezanja Frovjera stabilnosti nosive Konetruketje Provjera dinanitke Evrstoce Raspedjela optereéenja kotata PRORACUN PUNOSTIENOG NOSACA MOSNOGA GRAMTKA, 32.1 122 12.3 124 125 Fodaci za proratun Oblikovanje noses i geonetrijske karakteristike presieka Brocjena to¥ine nosata Kontrola krutosti nosaca Kontrola naksinalnin naprezanja 12.5.1 Velidine opteretenja 121512 Kontrol neprezanja 104 105 105 107 ios mn 14 us ué a7 un? 7 ue az 123 135 125 128 128 333 Ba 136 1a aa ia 143 1a 149 150 150 as 1s: isi ase 153 153 156 156 137 157 159 mr 12.6 Kontyota noprezanja u zavarenin spojevina 12:7 Provjera stiblinogts Linova, 12,7-1 Vertixaini Lin na sredini nosata 1217.2 latni pojas na sredini nosaea 12.7.5 Veretxalni din na kraje nosaée 12.2 selina Glavnog gossea 1219 Spo) gievnog 4 Geinog nosata 12:10 Froratun savarenog spoja glavnog i Zelneg nozaéa 12:11 Proragun vijeanih spojeva glavneg 1 Eelnog nosata 12112 broratun Selnog noseea 13, TOK PRORACUNA GRANTEA “LUTERATURA kazaio 160 161 161 162 152 153 163 164 166 an a7 179 PREDGOVOR ove Podioge za konstrukciju i proratun namijenjene su studentima Fakulteta ctrojarstva { brodogradnje u tagreilh, za potrebe izvodenja konstrukcijekin vjeibi iz kolegija Prenosila 4 dizala. obuhvaéeno yiadive vade2i osnovne emjernice za proraten i konstrukeiju elemenata granika, njegovin mehanizana i nosive konstrukeije. Prilofeni su 1 neophogni vehnitki podaci i izvoai iz propisa: Profesoru Jozi Serdaru zahvaljujenna dragocjenim savjetina i podrici. hvala takeder evima tiji su rad, strpljenje podrska nagli mjesto na ovim stranicana. Primjedbe i sugestije primit éu sa zahvalnotéu. Autor ‘UVODNI PReGLeD 11 Progled nekih vrsta granika Sl. 1.1 Mosni grant, s pojedinatnim pogenom mosta { vitlor# s glamnim 4 pomognim uredjajem 2a dizanje tereta SL. 12 Mosni granik s re= Ecthastim nosaéi- sh. 1.3 Mosnt granik ¢ ku: {ljastim punostje- nim nosaéima Sl. 1.4 Grantk = puno- stjenim, torziono ukru- SL. 1.5 Mosai grantk u invedbi s jedaim nosa~ Sl. 1.6 Obliel presjeka mosnog granika s jednim nosatem a Na sitkama 1.7 do 1.23 prikazani su graniei reziiGitih obltka i namjene. Razvestajte th prema: '2) mjestu gdje rade ») vanjskom oblisa c) naginu gibanja et SOMO 1 ao t = Sl. 1.7. a) Nostvost 60 /32 t , raspon 20,3 m b) Nostvost 5 ty dotvat 7,75 m Sl. 1.8 Nostvost 60 t , 25/16 t - pomoéna, raspon 24 m, ‘oloktreniko daljinsko upravljonjo SL. 129 Nosivast 10 & , respon 29m Sl. 1-10 Nosivast 150 t , vitlo ¢ okretnim uredjajem za dizanje Sl. 1s11 Nosivest 80 ¢ /10t 1 5 t , raspon 18,76 m Sl. 1.12 Nostvost 250 ¢ glayno vitlo, 50.t . pomoéno vitlo, respon 22,8 m, izvedba s-Setiri nosaéa mosta granika Sl. 1.13 Nosivost 32 ¢ potisna sila 3000 kN, pomoéne vitlo 20 t raspon 25m, otvor klijeSta 0-1900 mm Sl. 1.18 Nosivost 3. dohvat 21m Sl. 116 Nostvost 100 /5t , dohvat 25 m, rastojanje tragnica 10 m, ‘granik ima uredjaj 2a fino spustanje 2a eve velidine tereta Sl. 1.17 Nosivost 5 ¢__ dohvat 25 m, duljina staze portala 18,8 m, s prelazom na 36 m dugu nepokretna saz Sl. 1.20 Nosivost: 15 t -glavne vitlo, 10 € -pomotne vitlo, 3 t ~ Sl, 1418 Nosivost 10 t , raspon portala 12m, zakretna konzola 27,5 my montazni granik iznad glavnog vitls, raspon 35 m. Mest ima preduiina konzola 12 m, bunker { transporter kapseiteta 200 t/h ‘3 nosaéa, staze vitla su fedna pared druge Bi. 1.21. Nosivost 20 & za rad sa grabitiees, 22 € ny rac s Klijo Suma, 40 ¢ ma rad s kiper uredjajem, raspon 30,1 me Kon strukelja mosta je s jednim nossa Sl. 119 Nosivost 16 & , s kruinim gibanjom dohvatalka vitla, dohvat 44,5 m, raspon mosta 70 m, zakretna konzola 49,5 m 10 5 grabilicon 4 kakom Si. 1.23 Kapacitet 4440 t/n, Birina treke 1400 mm, brzina trake 3,05 m/s, brezina voinje 20 m/miny okretanja 0,085 1/min, dohvat 38 m, max visina transportiranja 15 m a Sl. 1.21 Teleskopski auto-granlk nostvosti 7. t 8) sklopljeni poloia) ked voFnje b) radue karakteristike granikea lerivalja A ~ za podupeti granik krivulja B - 2a nepoduprtt granite w a | 1.2 NaGint wpravijanja kod mosnth granika Sl. 1.27 Upravijanje s tla, ) vozano za most ~ ) verano 2a vitlo ) pomiéno na most Sl, 1.26 Kopirnt manipulator firme "General Blectric", s vakummnim za- ‘vjelanjem tereta. ‘Manipulator imitira pokrete operetera na komandnim ured} asa Sl. 1.28 Veste upravijanja s tla Sl, 1.29 Upravijanfe tz kabine, polozait | pekretiiivost keabine “ 1.3 Pogonski nehanizmi granika 1.2.1 Mehanizmi a voinju SL, 1,30 Principijelna shema nehaniza za voinju 1) Prigon s jednim motorem, Wiznt lekajovi. Usbiéajena tzvedba do 1960. ») Pofedinatat prigoa, klisnt leza~ Jevi. (04 1956. gods ©) Pojedinaént prigon, valjat leza- Jove (04 1968. god. @) Prigon sa zglobnim vratilom, valj- ni Ieeajen. (04 1955. gods GR ‘e) Direktni pogon na osovinu kotata, te “ica ‘inte (0d 1968. god. Fe 1) irotint pogon vaio ledafevt. scant oe eer atcuerTe eae ho 04 1970. god. ‘ — camel yet are scsers ‘el rar ou 1973, gece 3 Sl. 1.31 Pregled razvoja mehanizane za voinju as 1.3.2, Mehanizmi 2a dizanie eee 1 LTS MEoET, i 9 i $11.32 Mehanizni za Mizanje, principijelna shena oS) 16 { i Gan 1.1.39 Mehantzam za dizanje 8 grabilicom, vera bubnjeva s Giferencijalnon sklopkom Diferencéjainon sklopkom (DS) mehanizma prema s1.1.33 dozvoljava Se sanostalan rad bubnja za otvaranje 1 satvaranje grabilice (1) za toliko okretaja kelixo Je potrebno da se otvori odaosno zatvori grabilica. Nakon toga rade oba notora. et ge soc Flonetarn redutor | mi\T S1.1.34 Mehanizan za dizanje ¢ grabilicom, mehanitka veza Dubnjeva s planetarnim reduktoron Disanje i spadtanje grabilice (si. 1.34): M1 radi, M2 stoji. ‘Oba babnja okrecu se istom brainon. Pritom je ny © 0, ngfng = tt y/ag, Otvaranje { zatvaranje grabilice: M2 radi, M1 i D1 stoje. Bubanj 82 se okrece i vrSi otvaranje ili gatvaranje grabilice. Pritom je: n, = 0, no/ng = 1 + 25-/2, wpe ip coo Mohanizei za okvatanje 1.36 Veza okretnog dijeta granika © postoljen —| ae 1.3.4 Mehanizmi za promjenu dohvata SL, 1.37 Mehanizni 2a pronjenu dohvata a) sa zubnom letvon b) s vijtanin vretenon c) © hidraulickim cilinzom Sl. 1.38 Mohanizam za pronjenu dohvata s voinjon vitia po Sohvataike 9 eS 02, 1,39 metantzam za pronjenu cohvata = dvije zubne letve oe 2, OSNOVNE ELEMENTI MEHANIZMA ZA DIZANJE. Sl. 2.1 Vozno vitlo s glavnim i ponoénim nehansznom 2a cclzanje 2:1 Izbor uetnog prenosnia , bro] nosivih uieta, broj uleta tenad kuke 14, ~ broj udeta koja se namataju na bubang Py, ~ Prenosni odnos wletnoy prenosnika 5 Py ‘V,, 7 breina namatanja na bubanj u m/s * ‘vq breina dizanjatereta w m/s .~ nosivnt teret uN 1 ka “jo = stupan} delovenja jednog wzetnika 2). = 0,96 20 Wizn labs} Po = 0598 20 valjne lekajeve Smjernice 2a'lzbor broja nosivih wieta: 5 sen eerie [aa 3 s iz = [ ws [a 69 do120| too, «300 | 00.00] aa 1600 | Y00.1000 any oon Sila u uzetu koje #2 namata na bubanj: (2.2) Sl. 2.2. Uietnl pronostik, a - obifni koloturnik - b= udvojent koloturnic Pod gbitnim kolowrntiom podracumije- vva se wotnt prenoenik prema sl. 2. Udvojent koloturni sastoft se od dva obléna koleturnia Kod mehanizana za dizanje mosnih Granika prinjenjuju se u pravilu avojeni koloturnicd. Sl. 2:3. Obiéni koloturnik Primjert 2a vje¥bu: Za wetne prenosnike prema slikama 2-4 do 2.10 ode itt presosnt odnos p,y stupanj djelovanja 7, | odnos : Tu F/Q.w slugaju a) valjhi Iozajeva, b) Kliznil“Lezajovae y SI. 2.4 ¢0 247 2 5 am fF Sl. 2.8 ee ee ee Se eee eee silu P kod dizanja i izvesti: \fQ7 izvaze za stupnjeve djelova~ nja ked @izanja i spudtanja. Wavesti razloge zbog kojih se hidrauliki pogon kod di~ zanja tereta izvodi tako, da pogonska sila djeluje na po- nigne vfetnike. a 2 5 St. 2.9 Si. 2.10 fe o 2 2.2, Dimongioniranje Selitnih u¥ota (JUS M.01.070, JUS C.H1.022) Tabor ulete ve¥i se na tenelju ratunske sile lona F, ream-eSha, 2.3) F, ~ raunska sila lona, Ny R, ~ Joma Evrstoéa ¥ica, N/nm?; P= naksinalna sila u u¥etu prema (2.2), Ne FL2SP=F, 7 S- koeficijent sigurnosti (2.4) 42 (2.3) 4 (2.4) elijeci a2 [AE freer. m 2.5) Tz ; of ae Faktor ispune £ jednak je odnosu metalnog + teoretskog pres- jeke prema (2.3) 3. an atx >> a njegova vrijednost ovist o vrsti uzeta (JUS C.H1.022), tablica 2.1 Minimalni koeficijent eiguenosti € ovis’ © pogonsko} grupi: Pogonska grupa Teel ese ea Koeficijent siguenosti s | 4,3| 5| 63] 7,2 Za neodvrtive i slabo odvrtivu uiad koeficijent sigurnosti treba poveéati za av, Propisani promjeri d, nn 2a pronenu Seliény uted: 2,3, 4 5, 6, 7,8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 16, 18, 20, 22, 24, 26, 28, 32, 36, 40, 44, 48, 52, 56, 60, 64, 62. 24 Tablica 2.1 Pranena delitna ufad, pregled standardiziransh Konstrukeija NORIAINO PEBTENA UERTA 6x7 £60,47 [6x19 £0,455 | 6x37 £=0,455 | 6x37 #0, 451 vos ct.o70 | gus c.mi.072 | gus c.u1.o7s | gus c.u1.084 Ale ayes raon |e cauetara eae) [eda a= 12,...,58 PARALELNO PLEENA UEETA Kone trukes jas ‘Seale GeI9_ £50,493 | axid £0,435 | 637 00,50 gus c.ai.i00 | ous curi.104 | aus cumt.io2 | ais c.m1.090 eee | eel eggs |e ay ae Bet9f£=0,495] sxia 20,50 | axi9 £40,445] 6x31 gus c.1.096 | aus c.u1.0a6 | gus c.u1.oe8 | aus c.n! 106 a= 20d | am 8.44 | a= 1001056 | a= 10/00/56 Warrington - Seale Slabo oavrtive | Neodvrtivo 6x26 ex36 £40,445 | 1847 f40,52 | 6x7 Bus c.mi.208 | sus c.u1.112 | gus c.it.aas | aus c.#i.119 2a 22.36 | a= 16,068 Lae ares | a= 12,2, 40 as O11 ‘materijal : 1570MPa faktor ¢ 2 8 8 s 8 3 viokneste jezgra 007 feito jens 4 Qe as 06 a7 faktor ispune f 51.2.12, Vrijednosti faktora c za pranenu uzad "9 grupa teBka, normano pleteno uie zadano: P Tabor: d> © YP oie = 0,106 (sl. 2.12., 2a £ = 0,455) 420,106 3000 = 24,06 nm ; a = 26 mm Osnaka uieta: Vie 26 3US C.m1.072-va-g 1570 92 W - viaknests jezgra @ = sola fice 26 2.3, Promjer bubmia, wetnika 4 ufetnika za izravaavanie Tablica 2.2. Minimalni odnosi D/a ci aap a F ogonska Minimaina vrijednost D/d sa | orypa | babanj]_uzetnik (3) | udetnik za taramavanie {2 | #8] Ge 30 esa 20 | 20 (22) n pees 2 | 2 (a 2 4 a | 2 (26) B (0 veijednosti u zagradama vrijede za necdvrtivu 1 slabo eavetava uiad « Glavne dinenzije odetnike F = (0/47...0,534 hisew [673] 39.3 75. [5 Standarani promjeri Dy wzetnika su 90, 90, 100, 112, 125, 140, 160, 180, 200, 225, 250, 280, 315, 355, 400, 450, 500, 560. 630, 710: 800; 900 1000. 1120, 1250..... mm. Smjernice za konstruket- jus r+0,s34 (2. 2)5)d 6 =B,5.-44 (ukollke proratun ne zahtijava veée dimen— zije), 26 B= (1,6...24, 95 1,7 4, +10 mm, za Celik 1,9 4, + 10 mm, za st. uh Sl. 2.13, Mjerna skica betntke 9] Proratun osovine uéetnika (sl. 2.13 1 2.14) ~ odabrait ttt, depere2y = 80.100. N/mm? za €,0545 PovrSinski pritisak kliznoga 1ezaja coe 10 N/mm? P Pye PovrSinski pritisak nosivog lina 2 jg 100.4150 N/mm Sl. 2.14.Proraéunska ekiea esovine uetnika ln ne NaBin optoreéonja osovine = vide ugetnika eeti prema elo tadbeten) ei Sat MTT sls 2-140 2.5 Bubanj 2a Ealiéno ue 2.5.1 Osnovne dlmenstje bubnja Dimensije profil normal Debijina stijenke buboja (iskustwono) Zavarena iavedba 5 10,6...0,8)4 Bubanj fs St — , - Sl. 2.18 Profil Eijebova bubnja 520,945 $=0,09D45mm; 8... =10. ees 12 mm Prorafun stijonke bubnia Stifenka bubnja opteraéuna je n. = uijanje ~ \ote se zanemaritt jer je naprezanje naéesée malo, = savijanje ~ of utjocaja jo kod velo dugaéiih bubnjeva, ~ prolom - uslijed nomatanja optereéenog uzeta, stijenka bubnja éimenato- nira se prvenstveno prema naprezanjima koja odatle elijodo. Naprozanje uslijed namatanja usta (al. 2.15a) + 4) Cirkularno (taéno) F-maksimalna sila u we ee 4.=0,85 E (pial od miosta ae 620.5% (pe este nartac nja) ») Normalno naprezanje od savija- ja stljenke ne mjestu namatanja 6, = 0,96 F Won? es De Dye a mm PouN SI. 2.182 Naprozanje!élementa stljenke bubrja eee cea fe geo an os 2.8) 5 eG 51.2.15b Defornactia stijenke A bubnja od Jednag Doavoljena naprezan eee ~ 2a feliGni bubany (2.0348) G2 50N/mm? 5 [Gp = 2a bupang iz Ske 6,5 2002.25 N/mm? $ [6,1 = 60 N/mm? ~ 2a zavareni spol stifenke oubnja S1.2.15¢ Opteredenje stijenke Dubaja s nanotanin hae Debijina eine plote bubnja (s!- 2-16): = 2a lijevant Boban} w = 5 ~ za bubanj u zavarenoj lavedbi (prema v Ernstu) x Be om 144 (1- Bs 6e— 6g ~ do 100 N/mm” 5203 F,~ OF D ~ promjer bubnja D, ~ vanjskt promjer glavine 1 w= debijina sttjenke 51.2416 Ceina plota baja Bubnjevi se danas szvode u zavarenoj Levedbi. 2.5.2 Qsovins bubnja Sl. 217 Sh 2618 Na slikama 2.17 do 2.19 prikagane su sheme nekth favedbi sklopa bubanj ~ ‘osovina bubnja ~ pogonskt zupéanik s odgovarajuéim statiekim modelom. Oznake: F, - obedna sila na zupéaniku Fyy.e+ = sile na glavinama bubnja uslijed tereta oz KB, C, D- reakeije u osloncima Proraéun osovine bubnja provesti prema statikom modelu (savifanje ili sa- vifanje + uvijanje). ae Si. 2419 i or Da bi se tebjogao statigit neodredjan! nosat izvodi se u posljednje vrijeme 'spoj bubnja s osovinom u sbliku zglobne veze (spofka # bazvastim clemen= tima, 1.2.20 do 2.22, odnosno tupéasta spojka prena #1.2.23 ao 2:27), Sl. 2.20 Presjek konstrukelje butnja | reduktora sa zglobnom osovinom 2 ++ a 1.2.21 Presjek kroz spojku 81.2.2 Spojka bubnja za lake Dubaja prema si. Lazednje uvjete race za tee uvjete rada 24 Xonstrukcija bubaja /25/ - a), skica optoredenja - b), raspodjela monenata eavijanja bubaja iv osovine = c) 1.2.23 Konstrukeija bubnja i spoj s reduktorom (DEMAG) si. opteredenje osovine odnosne bubnja na savijanje ovisi o konkret~ nom Konstrukeijskon rjesenju te o broju uéeta koja se namacaia na bubanj (jedno {1 ava) - 34 | 35 reciente: iiare seeaaetefers | Mandy penen S120) | Moment ™ Mer ei 8 z > ' oral case laos laa F Ail ao. | aie lean |e Hi tH g| sae] 3 a | 20 [sy a 5,60 3 48 25 ae | i fsa = raeeales se | 38 Be ft @ | 2 ae | ot | 3 aie | |] 3 2 | = was | $ e | 8 81,2.27 tuptasta spojke ony & 54 | 50 iraee7 eee senbeee ee [riseio adore leit | ep 81.2.25 Konstruketja bubaja /26/ ~ 2), BA zoe | to so] 8 Seteid tpode pobege Boo | ts a1 8 a reduktora ~ b) Ostele mjere zuptaste spojke podesiti promjerina vratila odnosno lekaja. ‘ Zupéasta spojka prema tb. 2.4 bira se prema najveéen nomontu na F{— s1.2.26 Konstrukeija bubnja, rjatenje bubnju lt, kod noninalnog eptereéenja teko de bade sligno slici 2.25, na buban} sf Se nanata jeénd ue 2,25) 4, PovrSinski pritisak na zupcina spojke kontrolira se prona 1,5 N/on? gdje je: £, = 1,25 , factor neravnonjernosti eahvata. Proraéun osovine bubnja vei se nakon Eto se konstrukeijeki rijeHi oblik vere plasta bubnja s osovinon 1 reduktoron. Tako ha pr. Za opterecenje prema 1.2.24 vrijedi: 4, ~ promjer osovine, unutratnji promjer lefaja, mn exe ase? egreila/a= rs, c.2 } ovtane o konstrukei3t 36 Monent savijanjat My = Pat, = ©) & F; | Promjer: Dosvoljenv uapsucanje ovist o karakeoru opteredenja (staticko, Ginani&ko) te o konstrukeljsko} iveabs osovine (giatka 111s prijelazima ~ koncentracija naprezanjal). Uxoliko se ne ve#i Getaljniji proraéun s obziron na dinanidia Evrstoéa i koncen~ Ereciju haprezanja, mole se uzeti za naterijal sa Cvretocon Tona R= 500 MPa 70...100 Mea, manje vrijednost: 2a veéo promjere osovina & veée vrijednosti za manje pronjere (30-.,40 ma). 2.5.3. Duzina bubnia Dufina narezanog dijela bubnja jednaka je (s1.2.28) ae (2.9) H, vieina aizanja Dy pronjer bubnja 7 = prenosni odnos Koloturnika atak (3...4)t: dva navoja prije uéetne veze i 10,.2 navoja radi istezanja ufets be a in o bo @ te e May / de || : a, 4 SL. 2.28 Odvedivanje duZine bubnia Kod uavejenog koloturnika dulina nenarezenog aijela na eredini t= (eae ane krajevina dufina a = (4...6)6 7 Ukupna duzina bubnja s udvojenin koloturnikon jé t= 2 tar ely (2.10) 2.54. Veza ufeta s bubnien Yeza uieta s bubnjom treba biti prorafunata na osnovi najvece Bile u uetu kod naziviog opterecenja, uzimajudl u obsir wfetno trenje = im Ov1 Kod najnizeg pologaja kuke trebaju na bubnja ostati jof dva Ravoja zeta, ne, raéunajuéi navoje koji slate 2a pridvrééenje, #3. siia u ubetu'na mjeatu vere 8 bubnjen mora biti fy < Ora F. Hd | ant @: te S: at | * ia Presiek A-A tle ‘ 51, 2.29 Veza uzeta s bubmjen Sl. 2.30 Skica uz prozatun vere uleta bubnjen Sila koju treba ontvariti vozom: = 0,205 F re Oavedivanje normatne sile v vijeima (61. 2.29 4 2.30): ~ sila tronja, ostvarena pritczanjen na ajestu @) BL (Atay Py fF A= 015 A, = preme 91.2,30, Fjq 7 Roznaina’alls ieneda wleee i podioge, ostvarena vezon 38 = na mjeatu Tet Ht A) Fan - ovim_silama treba jo pribrojiti silu ufetnog trenja od do (J, pa treba bie ® 1, +1, =F, 1 gdje je a= 24, obubvatnt kut of ®e® odakle elijeat tpg) Bug (OR DE, oanoene fo ay (Atay ead wvrbtenjen f1= 0,1, K= 2x Fy = 0/205, sltjeat Pug = OLE) tH) a za = 40°, feo Je najtesée, sitjeat Pu, 2039 FO,4P, pase P72 Fy," 0/8 P , normalna sila u vijku. Potrebni bro} vijake odredi se iz: 1,3-Py ay Fy oat Rs <6 qr canomne pr dey, a. 2, ay = mals pronjer jezgre vijka, Beuaa : 5, = 0:65 72 ¥ 325, dozvoljeno naprezanje 2a vigke, 1 granice teEenja ze materijal vijaka, na pr. 2a kvalitet materijala 5.6, R, = 300 MPa. Faktoron 1,3 usima se u obsir uvijanje vijaka kod stezanja. Nazivni promjer vijaka d, bira se tako da bude dy < t. Vijei ge stavijaju-po obodu bubnja na rastojanju (, > 5 ds Minimalni broj vijaka Je ava. 2.6.5 Woenik 2a izravnavanie 1.2.31 Prinjer zavjetenja ufetnika za izrav- ravanje 39 nika 2a izravnavanje (nn) ets je zevjedenja ui Tablicn 2.5 Dinenzis BBEISI 2] 4 /a|—|0| ec] el —he SsaS/S]R/S/S/9]/S al Sis 8 ~ /esisisisisigigigisis RSIS SINE 8813/8 18 = |glelgisisisialalelels S18 /8/818 18/8) 818)/8/8 ~ lalsietslstsle S eisislelslsiglelelals « lalolalolelelsigielsle = |sieiaieiSi8i8/8/8/8]8 le 2 sie = /9/8/8/8/ 3/8 18/8/g/S/$ lolaislslolelolslsl = [8/8}s/2)8/S/8/S/8/8/§ eleleiglalelele!slsle > /@/8/8/8/8/8/8/8] 8/S/§ * [slsielisie/sigjeigig/& S/S] S/EISISISISI8 alsisislalalelelaisie ~ PRRISIR| S/R 18] 8/8) 5/5 aleisiaisielsisisiels 2 ISIS|SISISINIRIRIS IS ese | S88 o/=/e/2/e/e/elalxisie sks RAISINS ea lolalalslslelels Ings 2/8] /S/8] a/8/8/8/8/S Ss 2.6 Sklop kuke 2.641 Kuke Kuke sy u standardima 40 Tablica 2.6 Nosivosts kuka po pogonskin grupana ut (ana iene 3) ‘Pogonska Grupa Brojevina. Bro} kuke joke {a __{ 2} 2 14 odabran je tako da ozna- [2 asf 2 | oe | Eava dozvoljenu nosivost 1,25 | 1,6 | 1,25| 1°. | 0,8 u tonama za neku odabranu | 2 2s | 2 a6 | 1125 Reriena pogonsku grape ra lage eral ater | Gizalica. 5 6,3 | 5 Bie lees) 63 | 8° | 6a] 5 ja Na prinjer, u JuS-u Je 8 to | a 6.3 | 5 nazivna gropa = pogonska 10 | 12,5] 10 | 8” | 6,3 Grape 2, "a aosivorti hake |i2 | ie’ | 12,5| to | 8 Wernavedene eu tablict (36 | 20 | 16” | i2,5| 30 gree 20 | 25 | 20 | 36° °| 12,5 Bee \sae \ant Jaauh |g Tablica vrijedi za jedno- [32 | a0 | 32 | 25 | 20 krake i dvokrake kuke, a | so | 4 | 32 | 25 so | 6s | 50 | 40 | 32 6 | 90 | 63 | 50 | 40 so | 100 | so | «3 | so ioo | 125 | 100 | eo | 63 325 | 160 | 125 | i100 | 80 uo | 200 | 160 | 125 | 100 200 | 250 | 200 | i60 | 125 250 | 320 | 250 | 200 | 160 320 | 400 | 20 | 250 | 200 Maverijal kuke: Gvrstoéa loma R, = 420...500 MPa, granica tetenja 8, > 240 MPa, materijali (JUs) €.1330, 6.1331, €.1205 Dozveljeno naprezanje kod to&nog proraguna na savijanje: Re S, 0G i S=1,6 2a lake uviete rada (6g = 150 MPa) S=2 2a srednje uvjete rada (4 = 120 MPa) 5" 2,5 za telke uvjete raga (eq = 100 MPa) 5 = 3,15 za velo teike uvjete rada (4 = 80 MPa) HO i bt | i. la does b at Foe [T ley ot Sune Dvokraka kuka, Za kuke broj 3,2 i manje koeficijent sigurnosti je S = 3...4, bez obzira na uvjete vada. Razlog tone je bekéa pojava prdopteredenja kuka manjih nosivesti+ skica uz prorafun a1 @ Stes Foose sl. 2.32 Jednokraka kuka, skica uz proratun a Dosvoljeno normalno naprezanje u najnanjon presjeku obrade hog vrate keke spola je manje od Gozveljenog normalnog napre~ Zanja v zakrivijenon aiyjelu kuke. 2. to ma ears (2.12) PovrBinski pritisak a navoju kuke —t2S— << py i t= hod navosa = a0] 26] 19] 15 4 ve 10. Je provesti ukolike mjere kuke Provjers Svretoée kuke potrebno Je ps p njere kos ne odgovaraju valeden propisu. U tom slucaju provjerava) Raprozanja ¥ prepiecing Ava, xB, gajnazJen prasjeku vests Kake i povrdinse! pritieak w navose kuke (#1. 2.32 4 2.33). Makeimaina napresanja ¢, 4 oy u presjecina A-A i B-B ou oa + rw/en? (2.13) a,/2 , 2a ratunanje oy eo +h, 2a ragunanje o, ? - povr#ina pronatyanog presjeka + em ~ polofaj sredista presieka + em ~ polunjer zakrivijenosti Stapa “st, + em ~ ekscentricitet ngutralne linije a + KN = za presjek AcA jednokrake keke + Ri ~ 2a prosjok B-D jednokrake 1 presjek Ara dvokrake kuite + RU ~ za presjek 8-2 avokrake kuke + maksinaini kut zavjetenja + Wicn ~ moment savijanja reduoizan na Srediste pronatranog presjeka. Osnovne mjere kuke mogu se odrediti na tenelju nosivosti u $Fe0n30) Pogonsko} grapi (US). Briton su cinenije ay, ty, hy, by fa kuke od broja 5 na vide zaokcusene na agen bane blojebe eda R20, Tako za Jednokraka make oeigedy a, * YO . cm y @, kM - nazivni terot.y exednjin pogorskin uvjeting a, = 08 a by = by = 0,082 a, by #0 ay hy 1,122 a, za presjek AA, ok su mjere presjeka B-B unanjene na 854 od presjeka AcA. Naprezanje s, © presjeku A-A jednokrake kuke za takve odnose @inonzija ienBes Gin ® Sq = 120 MPa. Fronjor vrata kuke isos 4, #2 4G, om za jeqnoxrane 5 evokrako kuke vanjeed promjer navoje na veatu Loko 4, * 0,570, om; Ou ey Za dvokrake kuky osim toga je: BESUENOr en 4 apm Obiny 4 waineeije presjeka aa TALE OETTT sn oes) 2 #041 a). 3 4 1, ob 0s Pri tA ; ‘et preton) Pretes 4-8 (porakan) a Ovtix 0S owlw OX & Fy Me A 2 ls oe YS hose 16 | e 3 Presi c 4 er eibeeon) A fvwooisg 3 2 snoke | Sastre or co nog 16 rncue pa} pA va a 8 His MOINS SI, 2.34 Osnake mjora alobodno kovane jednokrake kuke SI. 2.35 Onnake mfora dvokrake kuke ‘Tehola 2.7 Dimonsife jednokrake hake HabAlk Vd ipenetie Ovokrake ste ai fa, elas wa] a |] le = fale r =| ade cielo fele faye af [a aie | t/a " 3 3] Wea ental ala pipe | | | | «| os 133s 0 ‘ ves 2 | fe] ae “Rots ae 5 alae 2 e ease Sowa 8 sh bu roc a sale Bs i ee ee 3, aes ao 0:01 oe tae Sl elhaa Fi rallies vo. alia": or am wy Ber offal | ics =| ol si saa tH he) 94 oh 30 tid ba j + fools tafe axe ho Js | af a Ns mojo #8 83.481 ins’ Gini] 5 | a sol toa hs | | zl Mis lls! 45 5 a ae am te fa gh SP 2» hoki tel ws is [as [oy fl i] 22 ta 35305 0 fot ote oe | = fool lise bs |e feo| ssl nto es rabies ee eae laue pea hsshatox be J fa fl] 0 20 6 30 rare 10 ea bach tiofaisx fs |e fae| crash ex a0 Be tea ne he 6 soo fh bishatnocs lsmanbe | 0 fale enon] su sr is 30 a a rfl 100 | 226% jsopooks | 11 fo 740 Sw HS SIE RE MS Hes 425 ts aS me_ beh on so fuori Oblik OK kulea kovana a kalupi Detaljnije podatke potrazitt u odgovarajuéim standardima (JUS, DIN, 4s a V/ Wy “ig “ IY, Polodej Eijeoa tryea | Bali, sajecno : =a | | 0? 2 wt [iteraiti pri montati : | ja} vetoyi (ae Iz =) x gl é sa ° i 2 : Deo Y || DetalyZ | 4. | 0 a al . ie Sl. 2.36 Obradeni vrat kuke a) b) g tee gy Peumont CF Si. 2.37 Matice teretnih kaka = - Tablica 2.10 Mjere matica teretnih kuka, mn Tabela 2.9 Mjere obradenog vrata kuke = Breil dy le | dees] fel al fe} fa] a a) 21> | el Raley = “sits alate) eae aa alse abet sty Bs 3 s oat at . zh a a rags ir aT I | i! | || sr BLs 28 polasleslss t= [es|a| a ras OpLick obradenth veatova kuke prema slici 2.36 vrijece za siijedege brojeve kak $1. 2.36a ~ za hake do broja 10 20 serijska vita i 2 : Seabee creed rad eeareet oa Vier 24 wake be. 3,2 do broja 6 matice inaju oblik prena a1. 2.278, a 2a kuke br. 8 { vaée veijedi oblik b). s1. 2.366 — za kuke broj @ do broja 40 s1. 2.360 — 2a kuke Senad brojd 49. 4 ° Boiieaicaiio) 2.6.2 Nosat take 2 a w/e Presiet A-A YY a 4 x Ss 1765 8 | ‘Sl. 2.39 Nosat kuke za kolotur- Teer lk due izvedbe i A etal x A a a “ t (presen ea . y = J Stn tyke ee, 4 Tabela 2.12 Dimenzfe nosaa lake, mjore u mm, materijal €.1430 ‘Sreding kako 7 fe nIRIA ala ty in| Sl. 2.28 sklop vjelanja texetne kuke eel elete Tablica 2.11 Mjere sklopa vjedanja kuke 12 | ie |e restate tee Bei zy S Hi a kuka_|_¢ EA sd_| du a 3 airy |qcia eevee ze Su 08 zi 2 3 2 | fo 3 io S é 3 | 335 | 10 Su 12 é = : B | 33 2° | mio | Siz ia to | 2 | ioe mio | 312 a6 iz | a | ie | > | mio | siz de : te | | us | = | mio | 5220 Nosad kuke proratunava so lao nosaé na ava | 2 | HS | 2 | ai | we Calonce optereéen na savijano (Si 2-40) 3 | 3 | iss | 2 | uae | faa 32 30 | 173 = | maiz | 512 26 au 1 2 Ie w ) | eo | 2 | maa | Bi . web (oa 0 50 45 1 oe M12 512 36 a ea = 5 f iM & | 8) 8) | = | was | gaa — ‘ante i 80. 50 267 - M12 512 48 -. aie pee too | 0 | asa | > | maz | siz se i" al oO eset ee Seti eects Povr¥inslpriulsak tamedju nosetih imova io | go | ra | = | wie | Sia ce Tears es to | fo | ue | 2 | mie | siz ce x 5 " sso | my | dee | 2 | Bae | 293 73 ome aS x 00 ., 1208! i 320 80 $22 - M16 293 64 E.MB ae rene Debljine nosiveg Lina je Mjere koje se odnose na nosat kuke sadrfane su u tb, 2.12, Ba by- c+ im, ostale miere: JUS M.D1.149. vidi th, 2.11 SL, 2.40 Nosad kuke - prorafunska skica 50 2.6.3 Osnovne nje1 SkLop kuke (5 kukom { uéetnicima) {2vodi se najéelée u dva cbliks ito 1 duljoj fzvedbi prema sl. 2.41 { kraGo] lavedbi, sl. 2.42, 2.43 1 2.44. SkLopgvi kuka prema slikama 2.43 { 2.44 su standardizirani a osnovne imjere su'navedene u tabelama 2.13 4 2.14. ae 1 | i SL. 2.41 Sklep Kuke: Sl. 2:42 Slop kuke starije ‘agate iavecbs (eratke) ievedbe Tabela 2.13 Mjore sklopa kuke prema sl.2-43, © 4, | Tifa a BHSRHE: eeeanscenye EE 51 i ey ) Lo Sl. 2.44 Slop kuke = 4 u2etnika Tabela 2.14 Mjere skiopa kuke rena s1.2.44 Pala lalelele 82 3. REDUKCIJA SILA I MASA Pokretanje nekog radnog stroja ill prencsnog mehanizma vr8i se pogons~ kim strojem ili motorom, pomoéu hidrauliékog cllindra, ruénim pogonom { sl, Ostvarena pogonsks sila tlt pogonskt moment treba bitl u stanju sta- {Eke ili digemizke raynoteZe sa svim silama koje djeluju na pokretant ii mehanizam. Definiranje uvjeta te ravnotede provodi se redukct- jom sila { masa na odabrant Glan ili edabrana tofku mehenizma, Kod mehantzama s jadnim atupnjem slobode, &ij{ élanovi se mogu uvjetno promatrati kao neeiastint, dovoljno Je poznavati zakon gibanja jednog él fhe tlt jedne tocke mehanizina, da bi se Jednosnaéne moglo edrediti { giba~ nnje svih ostalth Elanova, Stoga se kod mehanizame s Jednim stupnjem elo- bode vei redukeija sila { masa na onaj Zlan ili onu toéku mehantzma Zije ‘se gibanja Zeli promatratt. Elen mehanizma, na kojeg se vri reduketja sila i masa, naziva se Elanom edukeije. Kada su poznate sile koje djeluju ne mehanizam, a potrebno je dimenziont~ ratl motor, tada se najéedée za lan redukcije odabire pogonskt Zlan meha~ niigma edndsne stroja, Regucirana masa na Elana redukeije odredjuje se tz uvjeta da kineti&ka e~ nergija reducirane mase bude jednaka sum kinetiGkih energija svih Zla~ nova mehantzma. Reducirana sila se odredjuje {2 uvjeta da elementarnt rad reducirane site bade jednak sumi elementarnih radova evih sila koje djeluju na mehani- zam, tj. uprimjeru rotecijskog gibenje lena reduket Mp dP DRE OLN g/ sat My Og EAH HEM, 0, 3.1 Mehanizam za dizanje terete al. 3.1) aay = nominalna kutna br2ina rotora elek- womotera ~ moment inereije reducirane mase 53 ‘Moment inereije reducirane mase moze se napisati v ob- Miku ta=tg + a Tro the aie je ia Fat Eu) teen) Uzimajuét wu obeir stupans dio lovanja moze se pisati: Reducironi Sistem = kod ubreavania , FE) he THE G22 aes Sl. 3.1. Stvarni i reducirani sfstem me- handzma za dizanje tegeta 2 set El) + tee Eamla) ta. {747 stupanj djelovanje od i-tog Elana mehanizma do pogonske osovi- Redueirana sila odnosno reduclrani moment Mg EMO TAF 120, 5 Wq* Wry =F, SE oP a ge coe Goh) Don) 0 Kod mehantzama 2a dizanje | prenaSenje tereia najéekée je cos (Fv) =1 ¢ MyxO — (obrazlozite!) pa Je pod tim uvjetom ~ kod ubreavanje ednoano usta~ eno gibania = kod kokenja 54 Za mehanizam 2a dizanje prema sl. 3.1 , zanemarivlt masu beta i inerctjske sile uslijed rotacije uietnika, redukcijon eila i masa na pogonsku osovinu slijedi: 4) Potretian moment na pogonskoj osovini za jednoliko dizanjo tereta = [Mal ay 2X 5 7 utupat stupanj djetovenja ee eect eae Lee hy ty odie su 1p 41, +1, yt ap | U upeante 1 spejka rotor motora pene Iya lgtly L puans Naprimer zai,,=3, ijse12 biti ée dip Senha nt9 lot tag Is 1 {Y- ukoliko su 1p {15 reda veliGine 1, nfihov utjecsj na povesanie: roducirane mase Je'mali. 1 toga razloga u praktitnom se proraéunu uelma kod normalnih kon strukelja pogenskih mehani sana Tge® Oly § 4 = tye. 1525 taktor utiecaia ee Oy ostalin rovivajucih masa 55 ae Noka je npr. v= 1 m/s = 60 m/miny ny = 725°/min, taeda je : 0 Koko su braine dizanje najée8ée znatno manje od 1 m/s, to Je vidljivo da je { redueirana masa tereta, 2bog velikog prenosnog odnasa od a= log utjecaja, Zak i kod tersta veée mace. Uzimajuét u obzir j stupanj djelovanja, ukypna reducirana mase je 2 Late Ty Neoet typ? 21,02 S() 3 noe the #4 1,+4 $ (5) cs 2.2. Jednadibe gfbanfa nehanizma odnosno stroja Za redwcirani sistom mehanizma s jednim stupajem slobode raze se pi- sett zakon kinetiZke energfje w abliky nao (eel -roduciranl moment be {moment motara nO =}: 5 pa fonakon derivirania fuvrstonjom wd = €ay a; Wye +3 Gp O22, +My ~jednadibe givanja atria 1 tzraza 2a reducirani moment inereije je vidljivo da je on konstantan ukoliko su konstantal prenosnl odnosi, a to je upravo sluéaj kod zupéa nigkih { uzetnth prenasnt Skladno tome, jodnadéha gitanja moze se plsatt u obliku al, Tee me te ager en a ocnosno, potreban moment motors jo 36 My ttne Mp Pritom treba yoditi raéuna da je reducirant moment M, negativan ako se suprostevlja gibanju a poaltlyan ako djeluje u smjera gibanja. ‘Skladno posijednjoj jednadzbi razltkuju se dvije vrste gibanja kako kod trodjaja za"dizanje tereta,tako { kod uredjaja za voinju vita odnosno mo- sta oranika ') Ustaljeno gibanje, & = 0 Kod ustaljonog gibanja moment motora trebe biti u stanju statitke ravno- toze # reductranim momentom i. Ma +MgeO fit ux osnaku M, = [Mel treba bitt M, = My b) Faza pokretanja odnosno zaustavijanja, € #0 U tom perfodu gibanja treba na pogonskom Blanu biti uspostavijena dina mitka ravnoteza ts My lne ~My U fazi pokretanje kod dizanja toreta Je E20, Mec Oy MielM, pa je moment motora kod pokretanja Mange My tee + My, G.6) U fast caustavijanja kod sputanja tereta je €<0, Mgr Oy Myo My ppa Je potreben moment kotenja kod spuStanjs tereta Me Mle tglel + M yy 7) Talel - Mg, odnosno 3.3. Moment kotenja Reduclrana masa ne pogonskoj osovini je 2 orm (E)? oa, hry 37 ‘ potreban moment koEonja (vidi gl. 2.2) kod spuBtanja tereta je | @. Mee Met Mug @ Ged the 0-8) : eras QQ anja menor [5 Shai E - odnos brzine dizanja | ®a — kutae brzine EM, Monent kotenja moze se edrediti 4 priblizno: M, M, 6.9) aR 4 : i [Pogonska orupa] x 1 (lake) 1S Reducironi | 2 (sreanjey — |1575 sistem 3 (testa) [2,0 | 4 (velo tebka) [295 Sl. 3.2 Stvarai { reducirant sis~ tem kod spubtanja tereta Mehaniami 2a dizanje terete kod transporta rastopljenog { uéarenog me tala { Sljake trebaju imati dvije koEnice = nezavisnim djelovanjem. Koeficijent sigurnosti y, treba za svaky koEniew u tom sluéaju bleh 421,25. Za mehanizne za volnju i okretanje vy, = 1,5, a za mehanizne @iconja s tefkin zahvatnin sredstvon (grabilica) Vy = 3.0.4 se Napomona uz pojam stupnja djelovanja kod koenja odnosno spuBtanja teres Opfenito, noka jo za dizanjo tereta potrebna sila FysQeT 5 T- silatrenja tada je stupanj djelovanja kod dizanja Kod jednolikog spultanja potrebna je sila za pridrZavanje P.-Q-7 {8 stupanj djelovanja definiran jo s r, a adenes st Teenage tac odakte je zs a cenose a ered (220 Js a8 7=0,5 alljodt 7, = Oy Sto anadi da je mehonizam samokofen. Za stvonjove clelovania 7 2 0,8 praltiki ne postofi razléka temeass 1” 7, (provierite), pa es tom pocrugja{ moze uzeti 16°72 Ukolike otpori w pagonskon mehanignu slijede serijski jedan Aza drugoga, tj. ako je ukupni stupanj djelovanja jednak T= 1, 2a 14 cer1 ada Se stupanj Ajelovanja kod spudtanja ednosno kotenja Bee a em dr dyed Yen RE Pe 59 3.4 Ustaljena voinja, pobretanje | grantka F, ~ sila potrebna za ustaljenu,vo- aja : Ww. ‘kod ustalj 2 2 ~ otpor Kod ustljene voznje ES a é N p- Kutna bezina motora st 7 ~ ukupnt stupanj djelovanja me- henizma 2a voaju v = breine voinie m/s Potreban moment na pogonsia) o50- vin je Si, 3.3 Idealisirant model vitla od ustalfene volnje F Wen - a egeel adie je W, «725 (a+e) A] Ga Ww = spectifént otpor voRnje N/kN els 3.4 O46 ~ werattt uN Mize’ lezapvi 9900 Da mn Sl. 3.4 Spocifignt otpor voinje za standardizirane kotaée 60 Znakenje oznaka na sl.3 1000/43 , Leia: 2,2 1000(2 +6); en0\056 (a2) wows aw (3.13) a= 5 N/K , dodatni otpori, * py d=prema tbelt 0.6 4 8.7 ») Boeretanje Pretpostavja se Jedaoliko ubrzav iets ty = ae Zw tone ae % wrQ OI, veijeme pokretanje, : 2 aio ee SU, 3.5 Sstnirnt model vida ee Ay, ¥ 1,2 = koafietjent kojim so usima u obatr ubr2a ss vanje rotrajuéin dijelova mehanizma ze voinju Potrobna sila 2a pokrotanjo jo prema tome fewer sei ae Iytlye Mer ASEE Lares las.) {moment pogonslo cool ny? «S88 (2 =) (3.248) yt a Vat 1000 Moment pokretanja M, mofe, se odrediti 1 ponoéu reducirancg momenta inercije, ¢3. asc 9 = 01,4 AS (se pa je tada Mv Myrke oat ‘gaye je M1, ~ moment mo:ora potreban za ustaljenu voenju s1e +M, 3.15) ea -2y » butno ubreanfe pogenske osovine a ©) Zaustavijanje, Pretpostavka je ees be Gl zz 2» Konst iz vrllemo zaustavijania Inoreijska ile kod kofenge je 1, eq eee iets 4 potretna sila 2a koSenje . ‘ Si. 3.6 Idealizirant model vitla w fazi kotenja TL Tbs (046) = staron(Se = Moment kotenja na pogensksj osovini odred se redukeijom ells fy na (42-e) a8 27h 2 7040) Kaenje & biti potrebno, ako Je prema gornjem tzrazu ednesne ako fo 1000 4 a7 Rafuna li se s g~10 m/s", w % 20 N/kN, tada Jo 1 34va5,5y, Sto na primjer, kod brzine voinje v= 1m/s. tznosi t,85)55 th vitlo odnosno most granika zaustavio Di se bez kofenja za 5,3 8, kod fega bi put gaustavijanja Blo «2 4) 0 dozvel nom ubresnju ked pokretanja { zaustavijarija Veligine ubreenja kod pokretanja od- ‘nosno zaustavijanja treba biti takva dda ne dodje do idizanja totkova po trafnleama. Najveéa tangeneijalna sila kojom se Pogonskdl to&kevi mogu odupirat! o tragnice ovisna je 0 adheziono} te- Hinl G., koja otpada na pogonske od- nosno kndene totkove, te 0 hoefict~ Jentu eduptranja aig temedju totka t Tan MaSe Vela epasrost od Winanja fo kad ne ma teretay pa veijedh koe pokretanja Footy t Weta Se Si. 3.7. a) pokretanjo ») zaustavijanje Acie: Ga) Fe the Ws = fa Ga POSE Sat Mes 4 AG Rom) Goel ate fe yg ~ otPOF vodnjlslobodnth tofkova, (Hg 9912j2a granike na otvorenom prostor’, (Aq *Os2isuhe tratnice, zatvaren prostor , Ha #0125 ~ 0,3 Ms june traénlce posipane pljeskom , ath EAP, DIN 15019 TA a Ze mosne granike normsine izvedbe najéelée se mode uzeti ‘je Jen, = broj pogonshih ednosno koéenih kotaéa ,- ukupni broj kotata W/W (Klteni lefajevi, vidi sl. 3.4), idl €e uz A= 1,2 (usjecal rotirajuéth masa) = kod pokretanja a uvrStenjem 4), «0,2, slijedt 13,3 o 1 24B3 yeassve vu m/s SS vet vs cednesno 0,735 m/s” asa ~ kod zeustevijenje sr bs wis as pai 45 7000 Kod zaustavijanja se usima speelfiénl otpor w! jer 2a me (,y 2 stvarnosti se { moze dogoditi da totkovi budu u polozaju, u ojeil nema dodatnin otpora, pa je An yaaa ° 2 coxinosno = 0,099» 0,58 m/s” 64 2) Utjecaj vjetra na opteredenje pogonske osovine Kod granika koji rade na otvorenom prostoru' treba u svim ana~ Lizana uzeti u obzir { djelovanje vjetra, 6 breinon vjetra kod koje je dozvoljen rad dizalice, Priton treba uzeti u obzir hajnepovol jniji snjer vjetra, tj. da so vjetar suprostavija pokretanju, votnji odmosno kofenju. sile, Kojima vietar dje- laje na'pojedine povrSine konstrukcije potrebno je priton reducirati uobifajenim postupkon na pogoneku cgovinu, €3- i (3.19) i Mast Fey OE seers ereae(ein esr eee tenn ctan promtzand povelinas “ir vp 7 braina totke promatrane povriine kroz koju prolazi rezultirajuéa sila vjetra, m/s 3 = moment_na pogonskoj osovini (reducirani moment) Ts) ga ajeioeseinvetia viecear mas 4, KIWEMATICKI PARAMBTRI KOD POKRETANJA I ZAUSTAVLJANIA Brzine dizanja, volnje, promjene dohvata 4 brzine vrtnje propisane su standarcom JUS ¥.D1.023- Orijentacijeke vel{8ine vrenena i ubrzanja kod pokretanja i se Ustavijaaja za fazlseite pogon Ske nehanizme navedene su a tablicama 4.1 do 4,4. 51.4.1 Dijagram vev(t) ‘Tablica 4.1 Vremena pokretanja 4 zaustavijania Wehantzan aoe Dizanje [Se ae VSEIS Voinja ost portal roajena dohvata Vrtnia, okretanie 65 Tablica 4.2 Vetjene gokretanje nehantzna 24 votnju vitla i aosta 2 : Brzina volnje, m/s ao 0,5] 1] 1.5] 2] 25] 3 3 [e[ 7 [se fio Veijene pokretanja, t, » jeme pokretanja, t, | 3 Taplica 4.3 Proporutifive vbezanja terete kod pokretanja i taustavijanja mehanizma za dizanje i Namjena granika eae 1 [ae ont ‘pds naayene 45-0,7 | a5, Metalursei qvanie ) Kod pokretanja mehanizna za vonju motor treba ostvariti moment pokretanja cy (5.3) = wkupna transtacijska ness, kg; € 1.5.1 Otpori volnje, Kotati s valjnim letajevina MM on ay beg, EEL HotaesD, mi 6020 «goose re Sooo om} Kotaél s valjain ial Tote = ienin etajevina 2 UkoLiko vrijeme pokratanja nije posebna zadano, odreaiti 60 so proma tablics €.2 444. Bugusi da se refucirant moment inereije Z, prena (5.4) ne noe odrediti dok se ne poznaje motor (I)"=Iy + Ig), mole se moment pokretanja odrediti priblitno prema"(3.11 { 3.14a) , £5, na tenelju potrebne sile pokretanja Moh tyme + 6, 1,2 (5.5) P Duduéi da za motore zs granike treba biti ne (5.6) fy 7 Rominalnt moment motora, tins 7 pripadna nominaina sila voinje, ¥, to je Fy = (0,5.-50,6) ry +4) my Ds on P a nominsina snags motors je iY : ee 2.8 ea Nakon izborg motora prena (5.8) te izbora odgovarajuée spojke izragunati Ge go monont pokretenja prena (3.3) 1 provjeried @a li je zadovoljen uvjet (5.6) « Izlo¥enim postupkon dimenzioniraju ae notori Eije je xe tivno trajanje ukijutenja ED procijenjeno, Ukoliko je ras podjela vrenena unutar radnog ciklusa poznata, motor se moze fognije dimenzionirati netodom toplinski okvivalentnog mo- menta, izlofenom u prinjera ko3i slijedi. Provjera snage motora obzirom na nogudnost. proklizavanja koteba, visi se bez tereta. Na temelju izraza (3.17) edvedi so minimalno vrijene pokre- tanja bez tereta tain = 2 Te a) ain”? ea (5.9) aje je faktorom 1,2 odredeno 20% siguenosts. Faktor y nofe a6 sade israBunati, Jer Je pornat nosent inereije Yotora notora 1 spojke 1; ='Jy #10. Butuel da de Bee = Ar, + Te So] Bez v 70 tie ey iu 1 628 Mihty a a y Heat 620 ee ee fa pokeetanje ber terete de my = may iaeanh Ig 9 typ 740, + Moment pokretanja, kojim bi se vitlo 411 granik ubrzali u veenens t,;, a2n0ed pete Tee eee an) eraser 4, geo = yg ~ otpori ustaljene votnje mtr Sia TY? ben cerece Do proklizavanja nece do¢i ako je stvarni srednji monent pokretanja odabranog motor manji od momenta Mpa, tj. Ereba biti “esr "to Mp soe © 15M, (5.12) Mpo > Meyox ‘n Ukoliko navedeni uvjet nije zadovoljen, treba smanjiti snagu notora ako je to moguée obsiron na pokretanje ! nominalna ‘Snagu, ili poveéati broj pogonskih kotaga. Minimalni bro} pogonskih kotata odredi ge {2 uvjeta: tangen~ eijaina sila dameda kotaBa ft tragnica, Te ~ AG. treba biti veca ili jednaka odgovarajuco} sili*pokretanga, (vidi takoder poglavije 3.44), t)- Ay %q 2 Fp + odnosne mx Ge) <2 (5.13) Za granike s priblitno jadnakim optereenjen kota&a (nosni granici i vitla) posebno vrijedis G22 , pa Je u tom sluaju potrebnt odnos pogonskih ie’ RoeaGa' proms ukepaoe Srofu bobads a, F, Bee max (PE) ' ae Gn 6.10 © , tofina granika ili vitle bez tereta F, 1 sila pokretanja prena (5.5). n 4) Prilikon dinensioniranja motora za votnju s pojedinetnin ogonom, treba uzeti u obsir da se otpori votnje na pole Ginim stranama granika mijenjaju s polofajen tereta, slika 5.3. Srednje optere¢enje kotaéa na lijevoi idesnoj strani, uz x U2 tsnoss Fez = (Gy + G, + 01/2 Srednja potrebna snage P__ za svladavanje otpora ustaljene volnje, koja je mjerodavd’ pri dimenzioniranju motora za centraini pogan, odreduje se na tenelju ukupaih otpora voE— nge tj. na teneiju otpora ty = My +My = WKF, + Pog) = WIG, +6, +O) = 20 PEL gdje je ¥, specifiti otpor voinje. Makeimalno opteraéenje ko- x tata na lijevo} odnosno Gesnoj strani, uz? 0 eanosno x = t sznoss ag mcufatvrcet a) 2 pripadni otpori votnje ou imax ~ "omax we Maksimainu snagu 2). ednosno P2_., motoll My ognosne My (sl. 5.3), poerebna 2a fvladavenje Etpora Volnje preporseljsvo Se odrediti ne tenelju mak= sinbinin stgore vodnje te poe eee ey S eee NS eo KS ako Je 2 mosni grantk ee Pimax * Pamax ~ Pmax' to'}e anos sage Rotor © si. 5.3 skica mosnage granike pojedinatnim 1 centralnim ips joa nueria pevonen: Pogonom jednak z nciea insta in pty max , Pimax* Pamax | Mimax* Yonex | 2 ¥ Fra be perce . Bee eset ego cal Se ae ee a a Sere Deed ee Be ee a, ee ee eee n 2 5.3 Proviera instalirane snage motora za votnju nosta Rjetenjer 4) RedukelJa masa na pogonsk osovini ‘Teeba provjeriti snagu instaliranog motora za volnju mosnog ‘Buduét da su poanatl momenti inereife rottrafuéth dijelova, moze se t2- wranika normalne izvedbe. granik velit! redukcija masa na pogonsku ozovinu (vidi pogl.3.1), ) = elektroaotor 2AKYd 180 Lea, $3: 60 pazivne snage P= 8,5 kW iy Broja okretaja m, = (722 min"? = 12,03 s tadan = ukupna masa granika 4 tereta Mee = (0+ O/g = 61 t = nraina votnje v= 50 m/min = 0,83 m/e ~ promjer kotava D = 500 mn (valjni ledajevi) = ukupni stupanj djelovanja mehanizma za volnju y= 0/8 ~ dinamitki romenti inercije Elanova mehanizma za volnju: i a ait) = 90 3 = 1,75 kgn?, ukupno na osovini 1 (51.5.4) 2,5 kgm®, Iq = 15 kgn® 2,086 49,19 = 11,28 kgm 3 eae 'b) Moment motora potretan za ustaljenu voznju ay sing © 722 min? , ny = 250 min”? Bung 92 5 12,03 = 75,587 57? Specifignt otpor voinje - iz sl. 3.4, 2a D = 500 mm, valjni lelajevt aj= 72min? , ng = 20 min wR 7,5N/N = raani ctkius Uukupal otpor voinje 8s, vrijome pokretanja tpor voi 119s , ustaljena voinja Bs, zaustavijanje 90s , mirovanje 8s, pokretanje (vraéanje granika) 992 , ustaljena voinja 8s, saustavijanje 110s , mixovanje. 1s + (62000 « 9,81) 35» 2488 488 0,83, 0,8 75,587 = 61,60 Nm ) Pogonsid moment potreban za pokretanje - MAM te 4 eo oe ty 4 75,587 Ma 61,64 11,28 . 2582, im 1p 61n6 + 11428 » A586 68,2 2) Rolativmo trajanje uldjubenja Sl. 5.4 shoma mehanizna 2a volnju, centralni pogon aoe TOI TL AG eee tse tg rt, = 250 #4505 4 100% = 55,5% 5 odabrano ED» 60% @) Provjora zahvatnog momenta dektrumotora » Dozvljen je MP = 1,7 2 Nazival moment instaliraneg motora Je 2 oI 1245 Ne ™, x Mp 168.2 | pas M125 ~ 5 Motor je dobro dimenateniran. 4) Napomena ‘Keda ne bi bili poznati moment! inereije rotirajuéih dijelova mehanizma 2a vyoEnju, odredio bi se potreban pogonski moment kod pokretanja pomoéu {2~ raza (vidi pogl. 3.4) «832 ose = ( oR tome) +4 ae ome (eo ip*~ 0,8 75887 (9,81 8 * 2000 = 165,84 Nm Bo s0.u ovom primjeru dobro podudara, ¢ {eraunatim momentom pokre tanja M, + 168,2Nm. 19) Provjera motora metodom ekvivalentnog momenta, “Vr Za vrijeme ustaljene volnfe pogonskl moment je M, = 61,6 Nm 4 trajanfe ustatjene volnje je ukupno 15 119499 218s | bya tatty Kod pokretanja Je momect { ukupao veljeme tents Mi=16,2Nm y t= Pp USapi) Potreban moment kod kofenja motorom ja Myr tné -W, vay ‘Kod kotenja uzimamo iz sl. 3.4 specifiént otpor w'e2SN/N — (navedite razlog!) i pe je Wy" (46) Bw 61. 9,81. 245 6 14968 1g 15:587 0,83. Mee 11,28 HE. 1496 BEF «os | Mys= 106,58 ~ 18,14 = 93,44 Nem Ukupno trajanje koSenja fet, « 16 8 « Ekvivalentni moment je prema Mt eM eM, i p tpt My tt Mi ty fe Deer 2iaeeee mde ia SSE TGGL 108,27. 16+ 61,67. 218 4 95,407. 16 ae 16 + 218 + 18 ets od 55,58 ED to proraunnto na 60% ED iznosi ED (55,5 a je es | 745 Danna es ere Motor dakle sadovoljava jer reba bit M,.

    You might also like