Professional Documents
Culture Documents
NKVG - Razvrstavanje Građevina
NKVG - Razvrstavanje Građevina
ZAGREB, 2001.
Priredile: Nevenka Pribić
Blanka Pađen
4
SADRŽAJ
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1. UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1. Razlozi uvođenja Klasifikacije vrsta građevina Europske unije u statistički sustav Republike Hrvatske . . . . .
2. 2. Klasifikacije vrsta građevina u klasifikacijskom sustavu Europske unije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.1. Svrha Klasifikacije vrsta građevina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.2. Povezanost s ostalim međunarodnim klasifikacijama i metodologijama . . . . . . . . . . . . . . . . ..
2.3. Struktura Klasifikacije vrsta građevina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..
3. Usporedivost Nacionalne klasifikacije vrsta građevina s Nomenklaturom građevinskih objekata i radova . . . . . . .
.. ..
II. UPUTE ZA PRIMJENU NACIONALNE KLASIFIKACIJE VRSTA GRAĐEVINA . . . . . . . . . . . . . .
1. Klasifikacijska načela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Definicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Razvrstavanje građevina prema metodi "Odozgo prema dolje" ("TOP-DOWN") . . . . . . . . . . .
III. STRUKTURA NACIONALNE KLASIFIKACIJE VRSTA GRAĐEVINA NA RAZINI PODRAZREDA . . . . .
. . . . ..
IV. NACIONALNA KLASIFIKACIJA VRSTA GRAĐEVINA - NKVG S OBJAŠNJENJIMA. . . . . . . . . . . .
V. PRIMJENA NKVG-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
DOKUMENTACIJSKA PODLOGA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ....
6
PREDGOVOR
U ovoj publikaciji Državni zavod za statistiku objavljuje Nacionalnu klasifikaciju vrsta građevina – NKVG koja je sastavni dio
uputa za provođenje pojedinih statističkih istraživanja iz područja statistike građevinarstva i stanovanja.
Nacionalna klasifikacija vrsta građevina – NKVG izrađena je na temelju odgovarajuće klasifikacije građevina statističkog
ureda Europske unije (Classification of Types of Construction - CC, final version / Eurostat,1997) i to tako da je preuzeta
struktura i sadržaj svih razina te klasifikacije, ali su neke najniže razine (razredi) dodatno raščlanjeni za potrebe naših
statističkih istraživanja.
Međutim ovo nije prva primjena navedene klasifikacije građevina EU u našoj statistici. Da bi se osigurala međunarodna
usporedivost podataka o tz. kratkoročnim pokazateljima građevinske djelatnosti (Short terms statistics on construction
industry) navedena klasifikacija EU prevedena je i izravno primijenjena za potrebe mjesečnog i tromjesečnog statističkog
izvještaja građevinarstva (GRAĐ-21/M, GRAĐ-21/3M) u 1998. godini, a objavljena je u Narodnim novinama br.11/1998. pod
izvornim imenom Klasifikacija vrsta građevina – KVG.
Napominjemo sudionicima u provođenju spomenutih mjesečnih i tromjesečnih statističkih istraživanja i korisnicima podataka
koji su upoznati sa sadržajem KVG-a, da su prilikom izrade Nacionalne klasifikacije vrsta građevina izvršene neke korekcije
prvog prijevoda engleske verzije KVG-a i to naziva pojedinih vrsta građevina na razini razreda, ali je struktura do razine
razreda i sadržaj razreda ostao isti u obje verzije klasifikacije.
Primjenom Nacionalne klasifikacije vrsta građevina - NKVG prestaje korištenje Nomenklature građevinskih objekata i radova
(zadnje izdanje: DZS, Zagreb, 1993.).
Nacionalna klasifikacija vrste građevina - NKVG namijenjena je sudionicima u provođenju statističkih istraživanja i
korisnicima podataka, a primjenjuje se od 2000.
KRATICE
EU Europska unija
EUROSTAT Evropski statistički ured
NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti
KVG Klasifikacija vrsta građevina
NKVG Nacionalna klasifikacija vrsta građevina
2
m kvadratni metar
3
m kubični metar
8
NACIONALNA KLASIFIKACIJA VRSTA GRAĐEVINA - NKVG
1. UVOD
U statističkim istraživanjima iz područja statistike građevinarstva u tijeku je usvajanje i primjena europskih statističkih
standarda i klasifikacija te dopuna postojećeg sustava praćenja podataka novim sadržajima, odnosno pokazateljima koji se
nisu dosada pratili ili nisu bili usklađeni sa standardima EU.
Uvođenjem i primjenom Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) koja se temelji na Nomenklaturi djelatnosti Europske
zajednice (NACE Rev. 1), usklađeno je definiranje djelatnosti građevinarstva (u području F, odjeljak 45) s EU, što je bio
osnovni korak za primjenu ostalih europskih statističkih standarda.
Nakon definiranja građevinske djelatnosti potrebno je definirati i klasificirati njezine rezultate, stoga je trebalo u naš statistički
sustav uvesti odgovarajuću klasifikaciju koja je za takve statističke svrhe propisana u EU.
U Metodologiji industrijskih kratkoročnih pokazatelja - modul B, Građevinarstvo (Statistički ured Europske zajednice,
Luxembourg, 1998) za pokazatelje iz područja statistike građevinarstva (narudžbe, proizvodnja, građevinske dozvole,
zaposlenost, plaće, sati rada) predviđa se razvrstavanje podataka prema Klasifikaciji vrsta građevina - KVG (The
Classification of Types of Constructions - CC, Eurostat, 15. 10. 1997, final version). Isto tako Uredbom Savjeta EU br. 58/97
o strukturnoj poslovnoj statistici (modul za poslovne statistike u građevinarstvu) propisuje se razvrstavanje vrijednosti
prometa u građevinarstvu prema KVG-u.
Međutim, ovu je klasifikaciju potrebno primijeniti i u ostalim istraživanjima u području statistike građevinarstva kao npr. u
izvještajima o završenim zgradama i stanovima, o izdanim građevnim i uporabnim dozvolama.
Sa stajališta potreba hrvatske statistike i njezinih korisnika za ta je istraživanja zanimljivo detaljnije razvrstavanje građevina
iskazivanje veličine građevina koje prema KVG-u pripadaju u područje "Zgrada". Zato je izrađena detaljnije razrađena
hrvatska verzija te klasifikacije, pod imenom Nacionalna klasifikacija vrsta građevina – NKVG.
Statistički ured Europske unije (Eurostat) napravio je Klasifikaciju vrsta građevina koja treba služiti u različite svrhe, kao što
su statistička praćenja građevinske djelatnosti, popis zgrada i stanova, za statističke podatke o cijenama građevinskih radova
i za kompilaciju nacionalnih računa. Također, KVG je izrađen za statističko praćenje cjelokupnog trajanja građevine od
izdavanja građevne dozvole, izgradnje, prenamjene, obnove i popravaka do rušenja građevine. Konačno, KVG se u EU
može upotrijebiti kao klasifikacijski standard za nabave i ponude s predračunima ugovora o javnim radovima koje pokreće
Komisija EU.
Eurostat je Klasifikaciju vrsta građevina - KVG izradio na temelju privremene Središnje klasifikacije proizvoda - CKP (CPC -
Central Product Classification) koju je Statistički ured Ujedinjenih naroda (UN– STAT) objavio 1991. godine.
Središnje klasifikacije proizvoda - CKP u odjeljku 52 "Građevine" razlikuje dvije glavne kategorije građevina,"Zgrade" i
"Ostale građevine", koje su u KVG-u također dva osnovna područja.
U usporedbi sa strukturom CKP-a struktura područja "Zgrade" u KVG-u je detaljnije raščlanjena, te obuhvaća znatan broj
dodatnih klasifikacijskih jedinica. Sukladnost razreda KVG-a s podrazredima CKP-a prikazana je u tabeli 1.
Istovremeno se nastojalo da KVG bude u skladu s preporukama Ujedinjenih naroda primjenjivim na ovom području, i to:
1)
- s definicijama koje se odnose na tekuće građevinske i stambene statistike za zemlje regije UN-ECE
2)
- s preporukama za Popis stanovništva i stanova 2000. godine u regiji ECE koje su zajedno priredile Ekonomska komisija
Ujedinjenih naroda za Europu i Statistički ured Europske zajednice.
1) Statistički standardi i studije, br. 43, Ujedinjeni narodi, New York, 1994.
2) Statistički standardi i studije, br. 49, Ujedinjeni narodi, New York, 1998.
10
1. STRUKTURA KLASIFIKACIJE VRSTA GRAĐEVINA NA RAZINI RAZREDA
11 Stambene zgrade
12 Nestambene zgrade
1) Oznake d1, d2 itd. uz brojčanu oznaku podrazreda CKP-a, ukazuju da se samo dio sadržaja podrazreda CKP-a podudara s pojedinim razredom KVG-a, odnosno da su
u pojedinom podrazredu CKP-a obuhvaćene građevine iz dva ili više razreda KVG-a.
1. STRUKTURA KLASIFIKACIJE VRSTA GRAĐEVINA NA RAZINI RAZREDA
(nastavak)
21 Prometna infrastruktura
211 Ceste za brzi promet motornih vozila, ostale ceste i ulice
2111 Ceste za brzi promet motornih vozila 52 211.d1
2112 Ostale ceste i ulice 52 211.d2
212 Željezničke pruge
2121 Željezničke pruge daljinskog prometa 52 212.d1
2122 Gradske željezničke pruge 52 212.d2
213 Staze u zračnim lukama
2130 Staze u zračnim lukama 52 213
214 Mostovi, vijadukti, tuneli i pothodnici
2141 Mostovi i vijadukti 52 221 + 52 222
2142 Tuneli i pothodnici 52 223 + 52 224
215 Luke, plovni kanali, brane i ostali hidrograđevinski objekti
2151 Luke i plovni kanali 52 232
2152 Brane i nasipi 52 233
2153 Akvedukti, hidrograđevinski objekti za odvodnjavanje i navodnjavanje 52 231 + 52 234
12
1.3. USPOREDIVOST KLASIFIKACIJE VRSTA GRAĐEVINA S NOMENKLATUROM GRAĐEVINSKIH OBJEKATA I
RADOVA
Nomenklatura građevinskih objekata i radova (posljednje izdanje: DZS, Zagreb, 1993.), koja se koristila u izvještajima iz
područja statistike građevinarstva i stanovanja u kojima se iskazivala veličina građevina, preuzeta je iz bivšeg statističkog
sustava. Ta Nomenklatura prilično je detaljno obuhvaćala sve vrste građevina s odgovarajućim mjernim jedinicama, no slične
vrste nomenklature s mjernim jedinicama za veličine građevina nema u statističkom sustavu EU. Da bi se zadržao kontinuitet
u prikazivanju veličine nekih važnijih građevina u statističkom sustavu RH, KVG Europske unije razrađen je na podrazrede i
uvrštene su odgovarajuće mjerne jedinice za područje "Zgrade".
Sadržajno se ipak mogu usporediti ove klasifikacije iz sljedećih razloga:
- područje građevinarstva u Nomenklaturi građevinskih objekata i radova nešto je šire definirano nego u KVG-u (npr. uhvaćene
su naftne bušotine)
- vrste građevina u spomenutoj Nomenklaturi detaljnije su raščlanjene od razreda KVG-a. Tako Nomenklatura ima 10 najviših
razina (područja) i 436 najnižih razina (razreda), a KVG dva područja i 46 razreda.
Najednostavnija usporedba može se izvršiti na najvišoj razini raščlambe (područja) ovih klasifikacija:
brojčana oznaka
brojčana oznaka područja naziv područja naziv područja
područja
1 Prometni objekti
Nacionalna klasifikacija vrste građevina - NKVG izrađena je za potrebe statističkih istraživanja u Republici Hrvatskoj i to tako
da je preuzeta struktura i sadržaj svih razina KVG-a EU s tim da su neki razredi dodatno raščlanjeni na petu razinu.
Nacionalna klasifikacija vrsta građevina ima 77 podrazreda, a četveroznamenkasta razina KVG-a EU odvojena je točkom od
pete znamenke koja označava nacionalnu razinu. Za iskazivanje veličine novih građevina u području 1, "Zgrade" dodane su
mjerne jedinice.
U NKVG-u kao i u KVG-u građevine su podijeljene na dva osnovna područja - “Zgrade” i “Ostale građevine”. Podjela na ova
područja temelji se na specifičnostima tehničkog dizajna i izvedbe projekata, a proizlazi iz specijalne namjene građevina.
Unutar tih područja niža razina klasificiranja zgrada temelji se uglavnom na namjeni (npr. stambene zgrade, nestambene
zgrade), a niža razina klasificiranja ostalih građevina uglavnom se temelji na tehničkom dizajnu koji je određen namjenom
ovih građevina.
Građevine se klasificiraju prema najnižoj razini, što znači da se u odgovarajuća polja na statističkim upitnicima upisuje
peteroznamenkasta brojčana oznaka (šifra) podrazreda, i to bez točke između četvrte i pete znamenke.
2. 2. DEFINICIJE
Građevine su objekti povezani s tlom za koje se obavljaju građevinski radovi, napravljene su od građevinskih materijala i
gotovih proizvoda za ugradnju.
Zgrade su stalne građevine koje imaju krovište i vanjske zidove, izgrađene su kao samostalne uporabne cjeline koje pružaju
zaštitu od vremenskih i drugih vanjskih utjecaja, a namijenjene su za stanovanje, obavljanje neke djelatnosti ili za smještaj i
čuvanje životinja, robe, opreme za različite proizvodne i uslužne djelatnosti itd.
U ovom istraživanju zgradama se smatraju i građevine koje imaju krov, ali nemaju (sve) zidove npr. nadstrešnice, kao i
građevine koje su pretežno ili potpuno smještene ispod površine zemlje npr. skloništa, podzemne garaže, prodavaonice i
drugi poslovni prostori u pothodnicima i sl.
Stambene zgrade su građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne podne površine zgrade namijenjeno za stambene
svrhe.
Nestambene zgrade su građevine koje nemaju stambene površine ili je manje od 50% ukupne korisne podne površine
zgrade namijenjeno za stambene svrhe.
Ukupna korisna površina zgrade je podna površina mjerena unutar vanjskih zidova zgrade.
Ukupna korisna površina zgrade ne uključuje:
- površine pod demarkacijskim komponentama, potpornjima, stupovima, šahtovima, dimnjacima
- pomoćne prostorije u kojima su smješteni uređaji potrebni za normalnu uporabu zgrade (npr. površine na kojima su
smještene instalacije za grijanje, klimatizaciju ili energetski agregati)
- prolazi u zgradi (npr. površine stubišta, dizala, pomičnih stuba)
Ukupna korisna površina zgrade namijenjena za stambene svrhe korisna je podna površina stanova i zajedničkih
prostorija koje koriste vlasnici i najmoprimci stanova (npr. površina hodnika, podruma, drvarnica, garaže stanara, spremišta
za bicikle, prostorija za odlaganje otpada itd).
Korisna površina stana je podna površina mjerena unutar vanjskih zidova stana.
Isključuju se površine podruma i potkrovlja koji nisu uređeni kao stan ili dio stana, zatim površine garaža, kotlovnica,
drvarnica i sl., kao i stubišta i druge zajedničke prostorije u zgradama s više stanova.
U nekim statističkim izvještajima nove građevine iz područja 1, "Zgrade", prikazivat će se u fizičkim mjernim jedinicama.
Definicije fizičkih mjernih jedinica označenih pored pojedinih šifarskih oznaka i imena podrazreda u ovoj klasifikaciji jesu
sljedeće:
2
m Bruto površina zgrade je zbroj površina svih etaža u zgradi koje su obuhvaćene vanjskim zidovima,
uključujući i debljinu vanjskih zidova.
Obuhvaćaju se dakle etaže čiji je pod ispod površine srednje kote okolnog zemljišta, kao i prizemlja i sve etaže
iznad prizemlja, uključujući površine stubišta, dizala, hodnika, ulaza, prolaza i sl., a isključuju se površine
balkona.
14
3
m Bruto zapremnina zgrade je zbroj zapremnina svih natkrivenih dijelova zgrade uključujući vanjske zidove.
Izračunava se tako da se građevinska bruto površina odgovarajućih dijelova zgrade množi s visinom tih
dijelova.
Početna kota visine zgrade (ili dijelova zgrade) računa se od površine poda podruma ili druge najniže etaže u
zgradi, do srednje visine krovišta, odnosno za zgrade s ravnim krovom ili terasom koja je ujedno i tavanica
najvišeg kata, uzima se kota gornje površine ravnog krova ili terase.
3
m Zapremnina rezervoara i silosa je zapremnina šupljine tih građevina, bez debljine vanjskih zidova i obloga.
Dograđeni ili nadograđeni dijelovi zgrada prikazuju se u fizičkim mjernim jedinicama samo u slučaju ako su takvom gradnjom
dobiveni novi stanovi ili poslovni prostori kao nove samostalne cjeline bilo koje namjene. Fizičkim mjernim jedinicama ne
iskazuje se dogradnja soba ili pomoćnih prostorija unutar postojećih stanova, kao ni slična proširenja postojećih poslovnih
prostorija.
Napominjemo da su gore navedene definicije fizičkih mjernih jedinica opći statistički standardi za iskazivanje veličine zgrada
preporučeni od Europskog statističkog ureda i UN/Ekonomske komisije za Europu. U pojedinačnim slučajevima
izračunavanja bruto površine ili zapremnine zgrade koji ovdje nisu detaljnije opisani, izvještajna jedinica će primijeniti važeće
hrvatske građevinske standarde vodeći računa da oni bitno ne odstupaju od navedenih europskih standarda.
Jedinica koja se razvrstava obično je individualna građevina (zgrada, cesta, cjevovod itd.).
U nekim slučajevima klasifikaciju je moguće primijeniti jedino na građevinski kompleks kao cjelinu.
Za složene građevine koje se sastoje od nekoliko zgrada, svaka se zgrada mora razvrstati kao odvojena jedinica. Ako se na
primjer srednja škola sastoji od školskei zgrade i đačkog doma, školska se zgrada mora dodijeliti podrazredu 1263.2, dok
đački dom pripada u 1130.0. Međutim, kao što je gore spomenuto, ako detaljni podaci nisu dostupni, čitavi kompleks zgrada
svrstava se u 1263.2, tj. u Zgrade srednjih i ostalih škola.
Kao što je već rečeno, građevine se razvrstavaju prema svojoj specifičnoj namjeni. Građevine koje se koriste ili su
namijenjene za nekoliko svrha (npr. kombinirana stambeno-poslovna zgrada), treba dodijeliti jednoj klasifikacijskoj jedinici,
prema pretežnoj namjeni.
% podrazreda u ukupnoj
Namjena Odjeljak Razred Podrazred KVG-a korisnoj površini
zgrade
4 stana 11 1122 1122.0 30%
Nacionalna klasifikacija vrsta građevina - NKVG primijenit će se u istraživanjima iz područja statistike građevinarstva u
kojima je potrebno iskazati podatke o veličini građevina ili detaljnije podatke o namjeni građevina.
Nacionalna klasifikacija vrsta građevina postupno će se uvoditi u pojedina statistička istraživanja, tj. istovremeno s
usklađivanjem njihova sadržaja s ostalim standardima EU ili pri uvođenju potpuno novih istraživanja. Njezinim uvođenjem u
postojeća statistička istraživanja prestat će korištenje Nomenklature građevinskih objekata i radova (DZS, Zagreb 1993.).
Konačni rok za primjenu Klasifikacije vrsta građevina - KVG-a (razina raščlambe prema Europskoj uniji), odnosno NKVG-a
(nacionalna razina raščlambe građevina) u svim istraživanjima u području statistike građevinarstva jest 2002. godina.
16
3. STRUKTURA NACIONALNE KLASIFIKACIJE VRSTA GRAĐEVINA NA RAZINI PODRAZREDA
1 ZGRADE
11 Stambene zgrade
12 Nestambene zgrade
2 OSTALE GRAĐEVINE
21 Prometna infrastruktura
18
3. STRUKTURA NACIONALNE KLASIFIKACIJE VRSTA GRAĐEVINA NA RAZINI PODRAZREDA
(nastavak)
2 OSTALE GRAĐEVINE
22 Cjevovodi, komunikacijski i električni vodovi
Šifra
podrazreda
Vrsta građevine prema području, građevine Mjerna
Opis građevina
odjeljku, skupini i razredu za upis na jedinica
statističke
obrasce1)
1 ZGRADE
11 STAMBENE ZGRADE
111 Stambene zgrade s jednim stanom
1110 Stambene zgrade s jednim stanom
11100 Stambene zgrade s jednim stanom m2/m3
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
samostojeće kuće koje se koriste za stalno stanovanje ili za
povremeni boravak (za odmor i sl.) kao što su obiteljske kuće,
stambene zgrade na seoskim imanjima, vile, ljetnikovci, planinske
kolibe, lovačke kuće i sl.
kuće u nizu spojene zidom ili niz spojenih kuća na strmini
(terasama), u kojima svaki stan ima vlastiti krov i vlastiti ulaz izravno
iz razizemlja.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
poljoprivredne gospodarske zgrade, vidi 1271.
112 Stambene zgrade s dva stana ili više
1121 Stambene zgrade s dva stana
11210 Stambene zgrade s dva stana m2/m3
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
samostojeće kuće i kuće u nizu spojene zidom ili niz spojenih kuća
na strmini (terasama), s dva stana koje se koriste za stalno
stanovanje ili povremeni boravak (za odmor i sl.).
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
kuće u nizu spojene zidom ili niz spojenih kuća na strmini (terasama)
s jednim stanom, u kojima svaki stan ima vlastiti krov i vlastiti ulaz
izravno iz razizemlja, vidi 11100.
1122 Stambene zgrade s tri stana i više
11220 Stambene zgrade s tri stana ili više m2/m3
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
samostojeće i ostale stambene zgrade s tri stana i više kao što su
npr. stambeni blokovi, kuće s apartmanima i sl., u kojima su stanovi
namijenjeni za stalno stanovanje ili za povremeni boravak (za odmor i
sl.).
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
zgrade za stanovanje zajednica (domove i sl.), vidi 11300
zgrade hotela, motela, restorana, barova i sl., vidi 12111, 12112
omladinske hostele, kampove i bungalove za odmor, vidi 12120.
20
4. NACIONALNA KLASIFIKACIJA VRSTA GRAĐEVINA – NKVG S OBJAŠNJENJIMA
(nastavak)
Šifra
podrazreda
Vrsta građevine prema području, građevine Mjerna
Opis građevina
odjeljku, skupini i razredu za upis na jedinica
statističke
obrasce1)
12 NESTAMBENE ZGRADE
121 Hoteli i slične zgrade
1211 Hoteli
12111 Hoteli i moteli m2/m3
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
hotele, motele, gostionice sa sobama, pansione i slične
zgrade za noćenje gostiju, s restoranom ili bez njega.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
omladinske hostele, planinarske domove i dr., vidi 12120.
1242 Garaže
12420 Garaže m2/m3
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
samostalne zgrade garaža (nadzemne i podzemne) i
parkirališta
spremišta za bicikle.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
garaže i parkirališta u zgradama koje se uglavnom
upotrebljavaju u druge svrhe (npr. u stambenim zgradama)
servisne stanice za motorna vozila, vidi 12300.
125 Industrijske zgrade i skladišta
1251 Industrijske zgrade
12510 Industrijske zgrade m2/m3
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
natkrivene zgrade koje se upotrebljavaju za industrijsku
proizvodnju, npr. tvornice, radionice, klaonice, pivovare, hale
za montažu itd.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
rezervoare, silose i skladišta, vidi 1252
poljoprivredne gospodarske zgrade, vidi 1271
složene industrijske građevine (elektrane, rafinerije itd.) koje
nisu zgrade, vidi 230.
22
4. NACIONALNA KLASIFIKACIJA VRSTA GRAĐEVINA – NKVG S OBJAŠNJENJIMA
(nastavak)
Šifra
podrazreda
Vrsta građevine prema području, građevine Mjerna
Opis građevina
odjeljku, skupini i razredu za upis na jedinica
statističke
obrasce1)
1252 Rezervoari, silosi i skladišta
12521 Rezervoari i silosi m3
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
rezervoare i tankove
rezervoare za naftu i plin
silose za žitarice, cement i druge suhe agregate.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
poljoprivredne silose, vidi 12713
vodotornjeve i dr. vodospreme u lokalnoj vodovodnoj mreži,
vidi 22222
terminale za ugljikovodike, vidi 23030.
24
4. NACIONALNA KLASIFIKACIJA VRSTA GRAĐEVINA – NKVG S OBJAŠNJENJIMA
(nastavak)
Šifra
podrazreda
Vrsta građevine prema području, građevine Mjerna
Opis građevina
odjeljku, skupini i razredu za upis na jedinica
statističke
obrasce1)
12642 Ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu m2/m3
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
zgrade domova zdravlja, zdravstvenih stanica, poliklinika i
liječničkih ordinacija
centre za transfuziju krvi, za prikupljanje majčinog mlijeka
centre za zaštitu majki i djece.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
zgrade ljekarna, vidi 12300.
26
4. NACIONALNA KLASIFIKACIJA VRSTA GRAĐEVINA – NKVG S OBJAŠNJENJIMA
(nastavak)
Šifra
podrazreda
Vrsta građevine prema području, građevine Mjerna
Opis građevina
odjeljku, skupini i razredu za upis na jedinica
statističke
obrasce1)
2 OSTALE GRAĐEVINE
21 PROMETNA IFRASTRUKTURA
211 Ceste za brzi promet motornih vozila,
ostale ceste i ulice
2111 Ceste za brzi promet motornih vozila
21111 Autoceste —
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
ceste koje su izgrađene i namijenjene isključivo za promet
motornih vozila, koje imaju dva fizički odvojena kolnička traka
za promet iz suprotnih smjerova s po najmanje dvije prometne
trake (širine najmanje 3,25 m) i po jedan trak za zaustavljanje
vozila u nuždi, bez raskrižja s poprečnim cestama i prugama u
istoj razini.
OVAJ PODRAZRED TAKOĐER UKLJUČUJE:
sve potrebne instalacije (rasvjeta, signalizacija) koje omogu-
ćuju sigurno odvijanje prometa i parkiranja.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
mostove i vijadukte, vidi 21410
tunele i pothodnike, vidi 21420
prateće uslužne objekte (servisne stanice za popravak
motornih vozila, benzinske pumpe, motele, restorane).
28
4. NACIONALNA KLASIFIKACIJA VRSTA GRAĐEVINA – NKVG S OBJAŠNJENJIMA
(nastavak)
Šifra
podrazreda
Vrsta građevine prema području, građevine Mjerna
Opis građevina
odjeljku, skupini i razredu za upis na jedinica
statističke
obrasce1)
215 Luke, plovni kanali, brane i ostali
hidrograđevinski objekti
2151 Luke i plovni kanali
21511 Pomorske i riječne luke —
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
pomorske i riječne luke (pristaništa, dokove, gatove, molove
itd.).
OVAJ PODRAZRED TAKOĐER UKLJUČUJE:
vojna pristaništa
dokove (navoze) u brodogradilištima.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
svjetionike, vidi 12411
brane i slične konstrukcije za zadržavanje vode, vidi 21520
obalne i riječne terminale za ugljikovodike, vidi 23030
pristaništa u marinama, vidi 24121.
21512 Plovni kanali —
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
plovne kanale.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
brane i slične konstrukcije za zadržavanje vode, vidi 21520
mostove i tunele na kanalima, ustave, vidi 21513.
21513 Građevine na rijekama i kanalima —
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
građevine na rijekama i kanalima (plovidbene ustave, mostove
i tunele na kanalinama), ozidane obale i putove za tegljenje.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
brane i slične konstrukcije za zadržavanje vode, vidi 21520
obalne i riječne terminale za ugljikovodike, vidi 23030
pristaništa, vidi 21511.
2152 Brane i nasipi
21520 Brane i nasipi —
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
brane i slične konstrukcije za zadržavanje vode za bilo koju
namjenu: za potrebe hidroelektrana, navodnjavanje, regula-ciju
vodotoka, zaštitu od poplava
nasipe, građevine za zaštitu obala.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
plovidbene ustave, vidi 21513
hidroelektrane, vidi 23020.
30
4. NACIONALNA KLASIFIKACIJA VRSTA GRAĐEVINA – NKVG S OBJAŠNJENJIMA
(nastavak)
Šifra
podrazreda
Vrsta građevine prema području, građevine Mjerna
Opis građevina
odjeljku, skupini i razredu za upis na jedinica
statističke
obrasce1)
2214 Dalekovodi
22141 Dalekovodi —
32
4. NACIONALNA KLASIFIKACIJA VRSTA GRAĐEVINA – NKVG S OBJAŠNJENJIMA
(nastavak)
Šifra
podrazreda
Vrsta građevine prema području, građevine Mjerna
Opis građevina
odjeljku, skupini i razredu za upis na jedinica
statističke
obrasce1)
2302 Elektrane
23020 Elektrane —
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
objekte i opremu za proizvodnju električne energije npr.
hidroelektrane, termoelektrane na ugljen, nuklearne elektrane,
elektrane na vjetar.
OVAJ PODRAZRED TAKOĐER UKLJUČUJE:
objekte i postrojenja za obradu i preradu nuklearnog
materijala
spalionice smeća.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
brane, vidi 21520
dalekovode, uključujući transformatorske stanice i
podstanice, vidi 2214.
24 OSTALE NESPOMENUTE
GRAĐEVINE
241 Građevine za sport i rekreaciju
2411 Sportski tereni
24110 Sportski tereni —
OVAJ PODRAZRED UKLJUČUJE:
terene i pripadajuće objekte (osim zgrada) za sportove koji
se održavaju na otvorenom kao što su nogomet, bejzbol,
ragbi, morski sportovi, trčanje, automobilske, biciklističke ili
konjske utrke.
OVAJ PODRAZRED ISKLJUČUJE:
sportske dvorane za sportove u zatvorenom, vidi 12650
igrališta, zabavne parkove, igrališta za golf, vidi 24122
pristaništa u marinama, vidi 24121.
34
DOKUMENTACIJSKA PODLOGA
2
3