NAUCNO DRUSTVO NR BOSNEIHERCEGOVINE DJELA Knjiga XVII ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA DESANKA KOVACEVIC TRGOVINA U SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI SARAJEVO 1961.SADRZAS Strana uvoD Bs 3 PRVI DIO RAZVOJ TRGOVINE DO KRAJA XIV VIJEKA 1. Promet s Jadranskim primorjem 9 2, Predmeti i obim razmjene 12 1 NAPREDAK TRGOVINE U XIV VIJEKU 15, 1, Trgovinski odnosi sa stranim sradovima i5 2. Poteci rudarstva A . 18 3. Trgovinska razmjena. 19 4, Profirenje trgovinskih odnosa 22 5. Progirenje trgovinske razmjene 25 6. Nosioci trgovine 5 34 7. Privredni planovi Tvrika T 37 DRUGI DIO RAZVOJ TRGOVINE OD POCETKA XV VIJEKA DO 1463. If ULOGA DUBROVNIKA U BOSANSKOJ TRGOVINI 43 1, Trgovinski odnosi izmedu Bosne i Dubrovnika 43 a) vladara i Dubrovnika Ne a 44 b) feudalaca i Dubrovnika 48 2. Predmeti dubrovatke t'govine 51 3. Organizacija dubrovatke trgovine 60 IV DUBROVACKE KOLONIJE U BOSNI 65 1. Poteci i razvitak dubrovatkih kolonija 66 2. Privredna aktivnost u kolonijama 79 3. Pravni polozaj kolonija E es 83 4. Zivot u dubrovaékim kolonijama | | + 85 V ULOGA OSTALIH STRANIH GRADOVA U BOSANSKOS TRGO- VINI 3 - 89 1. Srednjodalmatinski_gradovi 89 2. Posredniéka uloga Dubrovnika (talijanski trgovet) OL 3. Bosansko-mletaéki trgovinski odnosi 93, VI UCESCE BOSANSKIH VLADARA I FEUDALACA U TRGOVINI 98 1. Neposredno uéesée viadara i feudalaca u trgovini . aye 98 2. Trgovinska politika ee re 102 : 102 a) vladara .® viadara u odnosu na poloda Dubrovéana <=... 108 ©) feudalaca . ote Se ane VII DOMACI TRGOVCI . Peta Palen. 1 , 1, Usesée domatih judi u trgovinskom romet Seats ee 108 a) na podruéju cijele Bosne . ence wee 100: b) wpojedinim mjestima . | ee ee een 2. Predmeti trgovine domaéih treovaca | | | | |] ) og 3. Obim poslova domaéih trgovaca . | | | | | | |) a5 4. Organizacija poslova domatih trgovacal | | ok S28 5. Pravni | drustveni poloZaj domacih trgovaca |. | |. 132 TRECI DIO ANALIZA TRGOVINE OD POCETKA XV VIJEKA DO 1463, VIII ZNACAJ RUDARSTVA U TRGOVINE®. 2 2. |... 139 ; 1, Proizvodnja bosenskih rudnika . 2. 139 2 Proizvodi bosanskih rudnike a. 143: 3. Rudarsko pravo i organizacija rada- 2) | | 10) 1 S146 4 Strani i domaéi rudari rae é 5. Proces proizvodnie i topioniéarstvo cee eecyetee.. IX TRGOVACKI PUTOVI T DA2BINE Beavonn tors 2 1, Trgovatki putovi Bet ioe’. | 155 2. Dazbine 161 X OSVRT NA a DO 1463. Age nbd Takao yletee | oc er toate 108 avOve: unam scriptu- ram« od 18, marta 1365, koja navodi da je Hans Sasinovié u ime svoje iu ime svoga brata Nikla prodao Jakopéetu Ilije Kalegi¢a i Paulusku Kudeli- noviéu polovinu rupa u Fojnici i Ostruznici. J. Tadié, Pisma i uputstva Dubrovatke Republike, posebno izd. SAN, Beograd, 1934, 188. Inate Ostru- Znica, koja se nalazi u neposrednoj blizini Fojnice, javija se veé 1349. godine. Uspor. str. 18. “ Dubrovatki arhiv: Intentiones Cancellariae (Int. Canc.) I, 87, 10. X 1381. °* Vidi str. 27 i 31. ** Vidi str. 31 1 32. 25:da li ono potiée iz Bosne."* Docnije vrlo poznat rudnik Olovo javlja se 1382. godine."* Uz Olovo je vezana i Kamenica, koja se spominje jo8 ranije od njega, i to 1376. godine. Stavise, Kamenica se u sa- vremenim izvorima joS %eSée javlja od Olova."’ Njeni rudnici su bili u ono vrijeme vrlo intenzivno eksploatisani."* Sa dosta vjero- vatnoée moze se pretpostavljati da su Olovo i Kamenica u stvari bili jedno naselje."® U ovom kraju nalazi se i, dosada nepoznati, rudnik »Cecegl«. Dubrovatka vlada 11, februara 1382. godine Salje u Bosnu Paska Rastiéa, i to »in contratas Cecegli et Camenice«, da pronade imovinu pokojnog Mihaila Budati¢a. Izmedu ostalog, izvje- sna koli¢ina olova iz ove zaostavatine trebalo je da bude doznatena »in Cecegloc.”” Ubikaciju ovog rudnika nije teSko utvrditi. U popisu " Mon. Rag. V, 314, 7. V 1331; ib. IV, 20, 4. IX 1364. °C. Jiretek, Die Handelsstrassen und Bergwerke, 50. 15, februara 1376. godine Zore i Matke Bokéié obavezuju se da ¢e u toku mijeseca aprila dati svojim kreditorima 90 milijara olova u Kamenici u Bosni. Div. Canc. 24, fol. 111; iste godine, 19. aprila, »creditores quondam Marini de Benvegnuta« izjavijuju da se pod izvjesnim uslovima odriéu svih svojih prava u korist bra¢e Bokéi¢a »tam de plumbo laborato in Bossina quam ibi existente...<. U ovim se poslovima spominje i izvjesna kolitina -olova sin Camenica in Bossina<. Div. Not. 9, fol. 153. * Vidi gornju napomenu; 11. II 1382. spominje se olovo »in contratas Camenices. Div. Canc. 25, fol. 59'—60. Dubrovatka vlada ne daje dozvolu ni »pro victuris plumbi conducendi de Cameniza«. Dubrovatki arhiv: Refor- mationes (Ref. fol. 27; fol. 29, 6. VI 1387; fol. 33’, 17. VIT 1387. * “© U izvorima se navode mnoge kolitine olova u vrijeme dok jo8 nije poznata aktivnost rudnika Olova, Zbog toga je vrlo vjerovatno da se radi o olovu iz Kamenice. Tako dubrovatka vlada, 2. jula 1376. godine, nareduje Zoru i Matku Boksi¢u, te Tvrdaku Bjelojevicu, zakupcima trgova u Bosni, da odustanu od svih novotarija koje Stete dubrovatkim trgovcima, te da moraju pustiti Bosance i Vlahe da prenose olovo tije hoée, a ne samo nj hovo. J. Tadié, Pisma i uputstva Dubrovatke Republike I, izd. SAN, Beo- grad, 1935, 330. “ K Jireéek zna da je Kamenica u blizini Olova, ali gdje je, tatno ne moge da utvrdi, C. Jire&ek, Die Handelsstrassen ind Bergwerke, 50. Rezultati do kojih je do’ao M. Filipovié, ispitujuéi starine neposredne ‘okoline Olova, govore da srednjovjekovna Kamenica nije Kamensko, kao 3to je to K. Jireéek mislio. On je utvrdio da naselje Kamenica ne postoji vise s tim imenom, ali da se u Baki¢ima, nedaleko od Olova, nalazi izvor Kamenica i da su oko tog izvora tragovi naselja, rudarstva i ruSevine jedne erkve, Prema tome, Kamenica i Olovo su bili jedno naselje ili dva blizanatka naselja. M. Filipovié, Varos Olovo s okolinom, Beograd, 1934, 11. Vijesti iz Dubrovatkog arhiva takode navode na pretpostavku da su Kamenica i Olovo bili jedno naselje, Narovito je zanimljiv podatak iz 1409. godine u kkome se kaze za dvojicu Dubrovéana da su do8li »ad locum Plombi«, a iznad toga je naknadno umetnuto rukom >dicti Camenicas. Dubrovatki arhiv: Lettere di Levante (Lett. di Lev.) 5, fol. 90. Na osnovu svega izlo- Zenog vrlo je vjerovatno da su se, u_stvari, u Kamenici nalazili rudokopi olova, koje je vremenom potislo prvobitni naziv svojih rudnika — Kamenica. ‘Time bi se dalo objasniti Sto se u izvorima Kamenica javlja prije Olova, a doenije, dok se Olovo kao vrlo poznat rudnik u izvorima stalno nalazi, o Kamenici nema ni traga. * Div. Cane. 25, fol. 59’—60.mijesta u Bosni iz 1950. godine nalazi se i naselje Ceée, tatno u ovom kraju.™! Usporedo s razvojem rudarstva, rudarski proizvodi u izvoznoj trgovini srednjovjekovne Bosne zauzimaju sve vaimije mjesto. Nema mnogo podataka koji direktno govore o izvozu srebra,”® ali i pored toga on je morao biti znatan. U aktivnim rudnicima u ovo vrijeme u veéini se eksploatisalo srebro. U rudnicima srebra nalazi se pri- ligan broj Dubrovéana, a oni su, kao Sto je poznato, glavni nosioci izvozne trgovine. O zlatu ima jedna sasvim neodredena vijest. U decembru 1367. godine Ratko Utikovié iz Bosne obavezuje se jednom Dubrovéaninu da ée mu na ime duga poslati »de argento fino vel auro fino de paliola«. Pri tome, zlato ée se ratunati po cijeni od 61% dukata za s eu." Nije naznaéeno da li je ova-obaveza stvarno ispunjena. Podaci 0 trgovini olovom mnogo su odredeniji. Tome doprinosi €injenica da dubrovatka vlada pokazuje velik interes za bosansko olovo. Raznim odredbama nastoji ona da otkloni sve Sto bi pred- stavljalo neku smetnju njegovom izvozu iz Bosne. U junu 1384, go- dine bilo je dozvoljeno Zori BokSiéu da izveze iz Dubrovnika so u zamjenu za olovo. Ako slutajno Zore bude prodao so za novac a ne za olovo, platiée kaznu u iznosu od 200 dukata.™ Ista kazna predvida se joS i u nekim dozvolama za izvoz soli u zamjenu za olovo.”® I na drugi navin se nastoji osigurati dovoz olova. Tako se, na primjer, u junu 1387. godine odobrava kupovina opitinske soli, ali samo onima koji se zekunu da ¢e iz Kamenice dovesti olovo.’® Obigno se istite da to treba da bude Sto veéa kolitina. Potetkom jula 1387. godine izglasana je odluka da se svakom ko donese olova do 30. septembra moze dati so na veresiju.’” Davanje soli na veresiju u slutaju kada se ona trampi za olovo bio je, inate, jedan od natina kojim se for- sirao uvoz olova. Cesto se zabranjuje da se olovo odnosi ma kud na drugo mjesto prije nego 8to se upotrijebe sve mjere za njegov uvoz u Dubrovnik.”® Dubrovaéka vlada Zivo reaguje na svaku novinu koja bi mogla da ide na Stetu nesmetanog izvoza olova. PokuSaj Zore i Matka Bok3iéa i Tvrdaka Bjelojeviéa da monopoligu u svojim rukama sav izvoz bosanskog olova i na taj natin oStete interese ostalih trgo- vaca dubrovatka vlada je veoma oStrim mjerama uz prijetnju veli- kom kaznom odmah osujetila.” Iz izloZenog je ofigledno da je dubrovatkoj vladi veoma stalo da osigura konstantan dovoz olova " Abecedni Imenik mjesta i administrativno-teritorijainih jedinica u Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1950, 42. ™ Div. Canc. 21, fol. 150’, 16. XII 1367; ib. 23, fol. 24’, 9. IV 1371. * Tb. 21, fol. 150°, 16, XIT 1367. “ Ref. 25, fol. 153’, 27. VI 1384. *° Ib, 25, fol. 154, 28. VI 1384; ib. 26, fol. 35’, 6. VIII 1385. % Tb. 27, fol. 29, 6. VI 1387; fol. 33’, 27. VII 1387; ib. 28, fol. 44, 14. V ib. 29, fol. 18, 16. VI 1391. Ib. 27, fol, 32, 4. VII 1387. ** Tb. 28, fol. 44’, 14. V 1390, * J. Tadsé, Pisma i uputstva, 330; uspor. M. Dinié, Za istoriju rudarstva, 52. 1390; 27iz Bosne. Ovakav njen stav davao je, nesumnjivo, snazan podsticaj izvozu olova iz Bosne, kao i intenzivnoj proizvodnji u rudnicima olova. Vrlo gest. izvoz olova spominju mnogobrojni podaci razlititog sadr2aja: razni ugovori o kupovini olova, o njegovom prevozu i slit— no.*® Ako se od sve te grade uzmu u obzir samo dozvole dubrovatke vlade za izvoz soli u zamjenu za bosansko olovo, moZe se napraviti slijedeci Pregled podataka 0 izvozu olova w zamjenu za so. eeatny Kolitina izvezenog U zamjenu za olova 50 1376. - 48 tovara 1383. — 1.775 modija 1384, _ u _vrijednosti od 5.418 per- pera, 3 gro’a 1384, = — 1385. 25 milijara ey 1385. = u_vrijednosti od 714 perpera, 11 groga 1386. - 1387. — 4.000 modija 1387. = = 1387. - = 1387 = = 1387. — = 1387, — — 1387. - 1.300—1.700 modija 1388. = 2.000 modija 1389, = 5.000 modija 1389. = ot 1390. 3to vise olova 5.000 modija 1391. Sto vide olova = 1391. — = 1398. = brod soli. Na osnovu svega izloZenog moze se zakljuéiti da je od sedam- desetih godina XIV vijeka izvoz olova iz Bosne u Dubrovnik veoma obiman. Upravo iznenaduje nagao porast intenziteta ovog izvoza odmah poslije otvaranja bosanskih rudnika olova. * Div. Not. 9, fol. 153, 19. TV 1370; Div. Canc. 23, fol. 150°; 22. X 1372; ib. 24, fol. 111, 15, IT 1376; ib. 29, fol. 56, 25. I 1390; vidi nap. 41, 43, 57. * Mon. Rag. IV, 20, 26. V 1376; M. Dinié, Odluke Veéa Dubrovatke Republike I, izd. SAN, Beograd, 1951, 320; Ref. 25, fol. 153’, 27. VI 1384; fol. 154, 28. VI 1384; ib. 26, fol. 9, 25. XI 1384; fol. 35’, 6. VIII 1385; fol. 76°, 26. VII 1386; ib. 27, fol. 29, 6. VI 1387; fol. 32, 4. VII 1387; fol. 58’, 7. VII 1387; fol. 58', 7, VII 1387; fol. 33’, 27. VII 1387; fol. 33'—34, 31. VII 1387; fol. 35’, 6. VIIT 1387; fol. 57’—58, 23. VI 1388; ib. 28, fol. 23, 14. VI 1389; fol. 44", 14. V 1390; fb. 29, fol. 18, 16. VI 1391; fol. 42, 13. V 1391; Div. Canc. 32, fol. 172, 17- ‘VEIT 1398, 9QTrgovinom olovom se u prvom redu bave Dubrovéani, dok je u ovo vrijeme sasvim usamljen sluéaj da to ine doma¢i ljudi:= Jedino se bosanski vladar aktivno bavi prodajom olova. Ponekad su to znatne kolitine, koje iznose i do 100 milijara.** Od Dubrovéana bosanskim olovom trguju Marin Benvenutié, Maroje Radoslavié, Ma- rin Menéetié, Miho Budatié, Pasko Rastié, Andrija Sorkoéevié, Kle- ment Guéetié, Simon Bunié, Nikola Guéetié, Marin Guécti¢, Matko Dordié, Andrija Bunié, Miho Rastié. Javljaju se najvige po dva puta, a njihova trgovina, ukoliko ima o tome podataka, uglavnom ne pokazuje neki veliki obim.*# Od ovih trgovaca_po razmjerima svojih poslova uveliko odskatu braéa Boksiéi. Imena Zore i Matka BokSiéa vezana su za prvi spomen Kamenice.‘” Cesto zajedno trguju bosanskim olovom (ponekad u veéim razmjerima) koje otpremaju brodovima u Weneciju.*® Nji- hova poslovanja bila su velika, a i bezobzirnost niSta manja. Zato im dubrovatka vlada nareduje da odustanu od svih noyotarija i dazbina koje nanose veliku Stetu dubrovatkim trgoveima i da puste Bosance i Vlahe da prenose ¢ije ho¢e olovo, a ne samo njihovo.~* Isto tako, svaki od braée BokSiéa jo8 i posebno posluje za svoj ratun Matko to Gini veé od 1372. godine, a i docnije samostalno trguje * Div. Canc. 23, fol, 150’, 22. X 1372. "Tb. 24, fol. 15’, 6. IIT 1375. uspor. nap. 44, 23. VIII 1376. Prezbiter Ratko, kapelan bosanskog bana, prodao je jednom trgovcu iz Ankone 50 mi- lijara »plumbi de Bossinas. 1b. 24, fol. 171’; Ref. 28, fol. 44’, 14. V 1390. Uspor. nap. 44. I poslije Tvrtka, bosanski kraljevi trguju olovom. »Jouenchus de Florentia« kupuje posredstvom Zore Bokéi¢a olovo od bosanskog kralja. Div. Cane. 31, fol. 166’, 3. IX 1395. “ Vidi nap. 66; Maroje Radoslavié Zali se da mu je dok se vraéao iz Bosne, oduzeto 20 tovara olova, Dubrovatki arhiv: Lamenta de foris (Lam. de foris) 1, fol. 30°, 22. XII 1372. Ratko, kapelan bosanskog kralja, pro- dao je Marinu Menéetiéu 100 milijara olova, koje treba do oktobra da bude u potpunosti isporuteno. Div. Canc. 171’, 23, VIII 1376. Dubrovatka vilada, 11. II 1382, Salje u Bosnu Paska Rasti¢a s posebnim zadatkom: da pokupi imovinu Mihaila Budatiéa, koja se najvecim dijelom sastoji od olova. Ib. 25, fol. 59'—-60. Vlah Visulovié izjavljuje da ée podi¢i sve olovo koje ima u Kame- nici i da ¢e ga dovesti u Dubrovnik jednom trgoveu. Ib. 25, fol. 93, 22. IV 1382. 17, VII 1387. odobrava se Andriji Sorkotevicu, Klementu Guéetiéu i imonu Buniéu, drugovima, da dobiju od opstine so za prevoz olova od Kame- nice do Dubrovnika. Ref.’ 27, fol. 33’. Klement Gutetié dobija joS posebno odobrenje za opstinsku so potrebnu za plaéanje prevoza olova, koje namjerava da doveze iz Bosne u Dubrovnik. Ib. 28, fol. 44’, 14. V 1890. Odobrava se Nikoli, Marinu i Klementu Guéetiéu opstinska so za prevoz olova. Ib. 29, fol. 18, 6. VI 1391. Matko Dordié, 2, V 1387, kupio je od Zore BokSiéa bosan- skog olova u vrijednosti od 70 dukata i poslao ga u Veneciju. Div. Canc. 26, fol. 186. Andrija Bunié kupio je od Maruse, ene Zore BokSi¢a, 40 milijara olova. Ib. 29, fol. 56, 25. I 1390. Miho Rastié kupio je olovo od Maruse, Zene Zore Bokéiéa. Ib, 30, fol. 80, 14. XI 1393. * Vidi nap. 66. * Vidi gornju nap.; Vlaho Radovanié obavezuje se Zori i Matku Boksiéu da Ge natovariti 125 %4 milijara olova i odvesti u Veneciju. Div. Canc. 27, fol. 63, 3. XII 1387. * J. Tadié, Pisma i uputstva 330, 2. VIT 1376. 29