Univerzitet u Tuzli

Mašinski fakultet

PROKALJIVOST

Teorija sinterovanja i termičke obrade

Student:Merdić Hajrudin II-19/17

Merdić Hajrudin Teorija sinterovanja i termičke obrade

Prokaljivost

Pod prokaljivošću čelika se podrazumijeva njegova sposobnost zakaljivanja do određene dubine

pri čemu se kao zakaljena zona,uzima zona sa strukturom polumartenzita(50% martenzit,50%
perlit/trustit).tj zona od početne martenzitne strukture do polumartenzitne.

Prokaljvost čelika najviše zavisi od sadržaja ugljenika,veličine zrna austenita kao i od legirajućih
elemenata koji su prisutni u čeliku što ćemo najbolje proanalizirati sa idućeg dijagrama.

Slika 1.Krive prokaljivosti za pet čelika različitog hemijskog sastava i veličine metalnog zrna [5]

Niskolegirani čelici(d i e) sa visokom prokaljivošću održavaju prilično jednoliku krivu

prokaljivosti,dok npr kod ugljeničnih čelika(a,b i c) vidimo da kriva prokaljivosti relativno brzo
opada sa povećanjem rastojanja od čeone površine.Jasno se vidi da sve što je veći procenat
ugljika u čeliku to je i veća površinska tvrdoća materijala.Također sa povećanjem sadržaja
ugljenika povećava se i prokaljivost materijala kako je i vidljivo sa dijagrama na primjeru
ugljeničnih čelika a b i c,no međutim samo u određenom dijelu jer ipak kako bi se dobila
postojana prokaljivost po cijelom poprečnom presjeku potrebni su i legirajući elementi.Značajan
uticaj ima i veličina zrna gdje je kod čelika sa oznakom c sitnije zrno(#8) ima manju prokaljivost
od krupnijeg zrna(#2),što ćemo prokomentarisati poslije. [5]

1
Merdić Hajrudin Teorija sinterovanja i termičke obrade

Sa obzirom na navedeno prvo ćemo razmotriti uticaj ugljika na prokaljivost.Postavlja se pitanje

zašto tvrdoća naglo pada kod čelika kao što su a,b i c?Ugljik je glavni element zaslužan za
tvrdoću materijala.

Što znači ako čelik posjeduje veću količinu ugljika,biti će potreban duži vremenski interval kako
bih se formirala perlitno feritna struktura,tj usporava nastanak te strukture(Potrebno je više
vremena kako bih svi atomi ugljenika iz austenita difundirali u intersticijska mjesta novonastale
faze).Dakle pri ovim brzinama hlađenja sve što je veći procenat ugljika,isti neće imati dovoljno
vremena da difundira po većem poprečnom presjeku čelika u neku drugu strukturu,što znači da
će veća količina ostati zarobljena u austenitu i povećavaju se šanse za nastanak prezasićenog
čvrstog rastvora martenzita,ali samo u određenoj mjeri jer prevelika količina ugljika može
izazvati i kontraefekat,smanjiti tvrdoću materijala.(najčešće slučaj za nadeutektoidne čelike) [3]

Slika 2.Uticaj ugljika na prokaljivost čelika [3]

Sa dijagrama je jasno vidljivo kako ugljik kao legirajući element utiče na povećanje prokaljivosti
u materijalu.Također ugljik utiče i na oblik krivih u CCT i TTT dijagramu na sljedeći
način:Povećanjem sadržaja ugljenika u čeliku,krive ovih dijagrama će se pomjeriti udesno.

2
Merdić Hajrudin Teorija sinterovanja i termičke obrade

Razlog tome je što ugljenik kao što smo već naveli povećava prokaljivost zbog svog većeg
sadržaja u austenitu koji nije moguće za kratak vremenski period izlučiti iz istog pa ostaje
zarobljen,time olakšava martenzitnu transformaciju,pa će i brzina hlađenja biti manja što u
konačnici rezultira pomjeranjem ovih dijagrama u desno.

Veličina zrna kao drugi uticajni faktor na prokaljivost djeluje tako što ukoliko imamo veće zrno
austenita,dobiti ćemo bolju prokaljivost čelika,razlog tome je što granice zrna su u suštini
najbolje mjesto za formiranje nukleusa feritno perlitne strukture.Dakle sa povećanjem veličine
austenitnog zrna imati ćemo manji broj granica zrna što ujedno rezultuje manjoj mogućnosti
nastanka feritno perlitne strukture i povećanoj prokaljivosti čelika.Sa ovim zaključkom možemo
reći da sitnozrnasti čelici imaju tendenciju da stvore feritno perlitnu strukturu prilikom
hlađenja,što će za nas slučaj za formiranje martenzitne strukture usloviti povećanjem kritične
brzine hlađenja a upravo to će uzrokovati pomjeranje CCT i TTT dijagrama ulijevo.

Slika 3.Uticaj veličine zrna na idealni promjer čelične šipke Di [2]

Sa slike na ordinati je obilježen idealni promjer čelične šipke,tj onaj prečnik koji će prilikom
kaljenja obezbjediti minimalno 50% martenzitne strukture u središtu materijala.Vidimo kako
ugljik utiče na idealni promjer čelika za različite veličine zrna.Jasno je da će idealni promjer biti
veći ukoliko je veće austenitno zrno.Ono što je jos važno naglasiti po pitanju veličine
austenitnog zrna i samog uticaja na prokaljivost jeste da će taj isti uticaj zavisiti i od faza kroz
koje materijal prolazi tokom kaljenja.Tačnije veličina zrna ima manji uticaj na prokaljivost
ukoliko prije dolazi do beinitne transformacije u toku hlađenja nego feritno perlitne.

3
Merdić Hajrudin Teorija sinterovanja i termičke obrade

Razlog tome je što nukleusi feritno perlitne strukture prioritiziraju granice austenitnog zrna za
rast istih,dok nukleusi beinitne strukture imaju veću tendenciju rasta ka unutrašnjosti zrna.[2]
Sljedeće se postavlja pitanje kako legirajući elementi utiču na prokaljivost čelika i zašto
pomiču KH dijagram u desno?Većina legirajućih elemenata usporavaju proces nastajanja
feritno perlitne strukture i na taj način povećavaju prokaljivost materijalu.

Usporavanje nastaje zbog potrebe za preraspodjelom legirajućih elemenata tokom difuzijske

transformacije iz austenita u ferit i perlit.Taj proces se objašnjava na sljedeći način:Kada se čelik
nalazi u stabilnoj austenitnoj zoni uniformna je raspodjela legirajućih elemenata u
austenitu.Prilikom hlađenja austenit ima tendenciju da se razloži na ferit i cementit(reći ćemo da
je u pitanju eutotektoidni čelik).Ugljik iz austenita preferira da ide u cementit,dok ostali
legirajući elementi preferiraju ferit.U konačnici legirajući elementi i ugljik se redistributiraju
između ferita i cementita.Ovaj proces redistribucije uključuje difuziju.Difuzija legirajućih
elemenata je mnogo sporija nego difuzija ugljika.Upravo zbog tog,prisutnost legirajućih
elemenata otežava austenitnu transformaciju u perlit i povećava inkubacioni period na CCT
dijagramu(kriva se pomjera u desnu stranu).Drugim riječima kritična brzina hlađenja je
niža.Hrom,Mangan,Silicij,Molibden,Vanadijum,svi ovi elementi poboljšavaju prokaljivost u
određenoj mjeri,s tim da se Hrom,Molibden i Mangan najviše koriste.

Slika 4.Koljeno krive CCT dijagrama za različite vrste čelika [1]

4
Merdić Hajrudin Teorija sinterovanja i termičke obrade

Na slici iznad prikazana je promjena inkubacionog perioda austenita sa dodavanjem legirajućih

elemenata.Kritična brzina hlađenja je smanjena,što ukazuje na povećanu prokaljvost datog
materijala.

Također znatan uticaj ima i Bor,a povećava prokaljivost na način da dobro reaguje sa štetnim
agensima kao što su azot i kiseonik,a poznato je da isti štetno djeluju na mehaničke osobine
materijala.Kao zamjena za Bor često se koristi Al i Ti.

Slika 5.Efekat Mangana na idealni promjer čelične šipke zasnovan na multiplikatorskom faktoru
[3] [1]

Na prethodne dvije slike je objašnjeno kako matematski legirajući elementi(u ovom slučaju
mangan)utiču na idealni promjer čelika.Ako imamo čelik sa 0.4%C sa veličinom zrna 4,idealni
promjer Di je 6.7mm.Ako tom čeliku dodamo 0.8%Mn idealni promjer će biti zasnovan na
množenju prethodnog sa multiplikatorskim faktorom koji je dat na dijagramu desno.Dakle
0.8%Mn ima multiplikatorski faktor 4,pa će Di biti 6.7x4=26.8 mm.Legirajući elementi kao što
je već navedeno,usporavaju proces feritno perlitne transformacije,dajući više slobode za
odvijanje martenzitne transformacije,pri čemu će biti potrebne manje brzine hlađenja,a i kao što
je prikazano na slici i dijagram će se pomjeriti udesno. [1] [4]

5
Merdić Hajrudin Teorija sinterovanja i termičke obrade

Također pozitivan efekat legirajućih elemenata jeste i to da odvajaju feritno perlitnu oblast od
beinitne što olakšava kontrolu nad beinitnom strukturom.Na sljedećima slikama ćemo izvršiti
poređenje CCT dijagrama dva čelika sa drugačijim udjelima legirajućih elemenata.

Slika 6.CCT dijagram(lijevo) i dijagram prokaljivosti(desno) za materijal 15Cr3 [6]

Za prvi materijal u pitanju je legura 15Cr3 sa određenim udjelima legirajućih elemenata,a njihov
uticaj se može jasno vidjeti na dijagramu prokaljivosti.Izuzetno mala količina ugljika,sa
određenom količinom Si,Mn i Cr.Vidimo da je CCT dijagram sa relativno niskim periodom
inkubacije što nam ukazuje da je potrebna veća kritična brzina hlađenja za postizanje
martenzitne strukture,rezultirajući relativno niskoj prokaljivosti.

6
Merdić Hajrudin Teorija sinterovanja i termičke obrade

Slika 7.CCT dijagram(lijevo) i dijagram prokaljivosti(desno) za materijal 36CrNiMo4 [6]

Idući materijal je u pitanju legura 36CrNiMo4,sa nešto većim sadržajem ugljika za razliku od
prethodnog kao i povećanim uticajem legirajućih elemenata,prvenstveno Cr i Ni sa 1,05% te Mn
sa 0.65% i ostalih.

7
Merdić Hajrudin Teorija sinterovanja i termičke obrade

Jasno je vidljivo kako sa povećanjem udjela legirajućih elemenata CCT dijagram ide u desno,što
usporava kritičnu brzinu hlađenja i olakšava realizaciju martenzitne strukture.

Ono što je jos važno naglasiti po pitanju dijagrama prokaljivosti materijala jeste takozvani pojas
prokaljivosti.Tokom industrijske proizvodnje čelika,uvijek je prisutna mala ali neizbježna
varijacija u sastavu i veličini zrna od jednog kraja do drugog.Ova varijacija rezultuje
raspršivanjem u izmjerenim vrijednostima prokaljivosti,pa shodno tome iste su prikazane na
dijagramu kao pojas sa minimalnim i maksimalnim vrijednostima,kao što je i prikazano na slici
ispod.

Slika 8.Pojas prokaljivosti [3]

8
Merdić Hajrudin Teorija sinterovanja i termičke obrade

Literatura:

[1] Marcus Aurelius Grossmann – Elements of hardenability,United States Steel Co. Pittssburgh

[2] https://www.sciencedirect.com/topics/engineering/hardenability

[3] https://www.slideshare.net/RakeshSingh125/f46b-hardenability

[4] https://www.sciencedirect.com/topics/chemical-engineering/alloying-element ,Surface and

Heat treatment process A.K. Bhargava, M.K. Banerjee, in Comprehensive Materials Finishing,
2017

[5] http://afrodita.rcub.bg.ac.rs/~rzoran/VDj-TO.pdf

[6] Index of /english /produkte /walzstahlsorten/PDF-Dokumente (CCT diagrams)

Autor:Merdić Hajrudin,
University of Tuzla,Faculty o fMechanical Engineering Tuzla,
Univerzitetska 475000 Tuzla,Bosna i Hercegovina,
E-mail:harimerdic123@gmail.com